Zakon o normizaciji i drugi propisi Republike Hrvatske

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o normizaciji

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O NORMIZACIJI 
Proglašavam Zakon o normizaciji, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 28. lipnja 1996. 
Broj: 01-96-1252/1 
Zagreb, 2. srpnja 1996. 
Predsjednik 
Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON O NORMIZACIJI 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
(1) Ovim se Zakonom uređuju sustav normizacije, temeljni zahtjevi za proizvode, procese i usluge, sustav ocjenjivanja sukladnosti, isprave koje moraju imati proizvodi u prometu, donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona te nadzor nad njegovom primjenom. 
(2) Sustavi, temeljni zahtjevi, propisi i norme iz stavka 1. ovoga članka uređuju se i donose radi: 
1. razvoja hrvatskoga tržišta i otklanjanja prepreka u prometu proizvoda i usluga s inozemstvom te uključivanja u međunarodnu suradnju, osobito gospodarske tijekove, 
2. zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoliša te drugih prirodnih i radom stvorenih vrijednosti, 
3. zaštite potrošača, 
4. tipizacije i ujednačenja proizvoda, procesa i usluga i razumnog iskorištavanja prirodnih dobara i energije, 
5. obradbe, brzog, točnog i lako razumljivog priopćavanja i prijenosa podataka. 
Članak 2. 
(1) Sustav normizacije u smislu ovoga Zakona jest izradba, izdavanje, objava i primjena normi u Republici Hrvatskoj. 
(2) Norma je isprava namijenjena općoj i opetovanoj uporabi kojom se određuju pravila, odrednice ili značajke proizvoda, procesa i usluga radi postizanja najpovoljnije razine uređenosti, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. 
Članak 3. 
U smislu ovoga Zakona: 
1. proizvodi su sirovine, poluproizvodi, dijelovi, sklopovi, gotovi industrijski i obrtnički proizvodi, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, bezalkoholna i alkoholna pića, pridodane tvari, začini, sjeme i sadni materijal poljoprivrednoga i šumskoga bilja, objekti, postrojenja, uređaji, oprema i druga sredstva rada, 
2. usluge su radnje koje obavljaju pravne i fizičke osobe u okviru uslužnih djelatnosti, 
3. procesi su skup međuzavisnih sredstava i radnji koji se upotrebljavaju pri postavljanju, tehničkoj zaštiti, popravcima, prepravcima i tehničkom nadzoru, kao i u industriji, energetici, graditeljstvu, rudarstvu, poljoprivredi, prometu, vezama i telekomunikacijama, te skup međuzavisnih sredstava i radnji koje se izvode radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoliša i razumnog iskorištavanja prirodnih dobara i energije, 
4. dobavljač je pravna ili fizička osoba u Republici Hrvatskoj, odgovorna za proizvod, proces ili uslugu; to mogu biti: proizvođači, raspodjelivači, uvoznici, predstavnici ili zastupnici stranih tvrtki, izvođači, uslužne djelatnosti i ovlašteni predstavnici proizvođača u Republici Hrvatskoj. 
Članak 4. 
(1) Zahtjevi koje mora zadovoljiti proizvod, proces ili usluga da bi se postigla zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita okoliša i potrošača nazivaju se temeljnim zahtjevima. 
(2) Sukladnost s temeljnim zahtjevima iz stavka 1. ovog članka je obvezatna. 
Članak 5. 
(1) Sustav ocjenjivanja sukladnosti provodi se radi utvrđivanja sukladnosti proizvoda, procesa i usluga s temeljnim zahtjevima. On obuhvaća ispitivanje, potvrđivanje (certifikaciju), dobavljačevu izjavu o sukladnosti, tehnički nadzor i ovlašćivanje (akreditaciju) laboratorija i pravnih osoba za provedbu potvrđivanja te pravnih osoba za provedbu tehničkog nadzora. 
(2) Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: ravnatelj Zavoda) propisuje opće uvjete koje moraju zadovoljiti pravne osobe i laboratoriji kojima se daje ovlast za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka. 
(3) Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) obavlja poslove nacionalne službe za ovlašćivanje, tako da ravnatelj Zavoda rješenjem utvrđuje koje pravne osobe i laboratoriji ispunjavaju propisane uvjete, osim ako drugim Zakonom nije drugačije propisano. 
(4) Protiv rješenja ravnatelja Zavoda iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor. 
(5) Uvjeti u propisima iz stavka 2. ovoga članka moraju biti sukladni sa zahtjevima sadržanim u odgovarajućim hrvatskim normama. 
Članak 6. 
(1) Radi usklađivanja djelatnosti u razvoju sustava ovlašćivanja te radi planiranja i programiranja u području ovlašćivanja, osniva se Nacionalno vijeće za ovlašćivanje (u daljnjem tekstu: Vijeće). 
(2) Zadaci Vijeća su ovi: 
- ocjenjuje stanje ovlašćivanja u Republici Hrvatskoj, 
- raspravlja o pitanjima ovlašćivanja važnim za gospodarski razvoj Republike Hrvatske, 
- razmatra i po potrebi predlaže ravnatelju Zavoda mjere za razvoj i unapređenje ovlašćivanja. 
(3) Vijeće ima petnaest članova, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Zavoda za razdoblje od četiri godine. 
(4) Način rada Vijeća određuje se poslovnikom. 
(5) Stručno-tehničke poslove za Vijeće obavlja Zavod. 
Članak 7. 
(1) Proizvodi za koje je to određeno odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona moraju imati propisane isprave, tehničke upute ili upute za uporabu proizvoda, jamčevni list, propisane oznake, podatke i deklaracije te moraju biti na propisan način upakirani. 
(2) Isprave, tehničke upute, upute za uporabu proizvoda, jamčevni list i deklaracije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti ispisane na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. 
Članak 8. 
(1) Odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona primjenjuju se na domaće proizvode, procese i usluge kao i na proizvode iz uvoza i proizvode uzete u zakup iz inozemstva radi uporabe u Republici Hrvatskoj. 
(2) Odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na jamčevni list, servis, osiguranje rezervnih dijelova i potvrđivanje ne primjenjuju se na robu carinskog podrijetla, proizvode amaterske samogradnje te na proizvode koji se pojedinačno uvoze na zahtjev i za potrebe fizičkih osoba, osim ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. 
II. NORME 
Članak 9. 
(1) Hrvatske norme priprema, izdaje i objavljuje Zavod. 
(2) Oznaka je hrvatske norme HRN. 
(3) Hrvatske norme mogu se izdavati i na način da se prihvate međunarodne norme, europske norme ili norme normizacijskih ustanova drugih država. 
(4) Hrvatske vojne norme s oznakom "HRVN" izdaje Zavod uz prethodnu suglasnost ministra obrane. 
(5) Propise o načinu izdavanja i objave hrvatskih vojnih normi, sadržaju, uvjetima i načinu primjene hrvatskih vojnih normi te postupku za utvrđivanje sukladnosti i obavljanja nadzora u području proizvodnje vojnog naoružanja i opreme utvrđuje i donosi ministar obrane. 
(6) Propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, utvrđuje se način izradbe, izdavanja i objave hrvatskih normi. 
(7) Primjena hrvatskih normi nije obvezatna. 
(8) Propisom donesenim na temelju ovoga ili drugog Zakona mogu se hrvatske norme utvrditi obvezatnim. 
(9) Ako podzakonski akti koje donese druga tijela državne uprave upućuju na hrvatske norme, on se donosi uz prethodno mišljenje ravnatelja Zavoda. 
(10) Propis iz stavka 6. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda. 
(11) Propis iz stavka 8. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano. 
Članak 10. 
(1) Za pripremu prijedloga hrvatskih normi osnivaju se tehnički odbori. 
(2) Tehnički su odbori stručna radna tijela ravnatelja Zavoda, a njihovi su članovi priznati stručnjaci koje predlažu pravne osobe iz gospodarstva, mjerodavna tijela državne uprave, gospodarske komore, obrtničke komore, zainteresirane ustanove i druge pravne osobe. 
(3) Ravnatelj Zavoda propisom donesenim na temelju ovoga Zakona utvrđuje način osnivanja i rada tehničkih odbora. 
Članak 11. 
Zavod izdaje hrvatske norme prema godišnjim i višegodišnjim programima normizacije koje donosi ravnatelj Zavoda te potrebama hrvatskog gospodarstva i društvenih djelatnosti. 
Članak 12. 
(1) Hrvatske se norme izdaju kao posebno izdanje Zavoda. 
(2) Obavijest o izdanim hrvatskim normama objavljuje se u glasilu Zavoda. 
(3) Hrvatske vojne norme po potrebi objavljuje Ministarstvo obrane. 
(4) Cijenu posebnog izdanja iz stavka 1. ovoga članka određuje ravnatelj Zavoda. 
(5) Zabranjeno je umnožavanje hrvatskih normi ili njihovih dijelova koje su namijenjene tržištu bez suglasnosti ravnatelja Zavoda. 
III. SUSTAV OCJENJIVANJA 
SUKLADNOSTI 
Članak 13. 
(1) Radi utvrđivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima za proizvode, procese i usluge uspostavlja se sustav ocjenjivanja sukladnosti u okviru kojeg se donose propisi kojima se utvrđuju one značajke koje bitno utječu na život, sigurnost, zdravlje ljudi, na okoliš i na zaštitu potrošača te osigurava njegovo provođenje. 
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. 
1. POTVRĐIVANJE 
Članak 14. 
(1) Potvrđivanje je postupak kojim se potvrđuje sukladnost s propisanim zahtjevima, a u smislu ovoga Zakona on obuhvaća potvrđivanje proizvoda, procesa i usluga, ocjenjivanje i potvrđivanje sustava kakvoće dobavljača te ocjenjivanje osposobljenosti osoba koje obavljaju radnje u svezi s ispitivanjem, potvrđivanjem i ocjenjivanjem sustava kakvoće dobavljača. 
(2) Potvrđivanje kojim se potvrđuje sukladnost cestovnih vozila, traktora, strojeva za poljodjelstvo i šumarstvo i njihovih dijelova sa zahtjevima propisa o obvezatnoj homologaciji donesenih na temelju ovoga Zakona i propisa koji su sastavni dio međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku naziva se homologacija. 
1. Potvrđivanje proizvoda, procesa i usluga 
Članak 15. 
Potvrđivanje proizvoda provodi se: 
1. potvrđivanjem sukladnosti proizvoda s propisima, 
2. potvrđivanjem sukladnosti proizvoda sa zahtjevima koji proizlaze iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ispravama i znacima predviđenim tim međunarodnim ugovorima. 
Članak 16. 
(1) Potvrđivanje proizvoda u smislu ovoga Zakona obavlja ovlaštena pravna osoba koja zadovoljava propisane uvjete ili Zavod. 
(2) Zavod može ispitivanje određenih proizvoda ili određene vrste ispitivanja proizvoda za koje sam osigurava izdavanje potvrda o sukladnosti te obavljanje tehničkih i administrativnih poslova u svezi s tim ispitivanjima povjeriti i laboratorijima, ispitnim stanicama i drugim stručnim institucijama koje nemaju svojstvo pravne osobe ako zadovoljavaju ostale uvjete iz članka 24. i 25. ovoga Zakona. 
(3) Ako potvrđivanje proizvoda osigurava Zavod, ispitivanja u okviru postupka potvrđivanja mogu se obaviti kod proizvođača, pri čemu nadzor nad tim ispitivanjima obavlja ovlašteni stručni djelatnik ili stručno povjerenstvo Zavoda. 
Članak 17. 
(1) Za proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje određenih proizvoda. 
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. 
Članak 18. 
Dobavljač je dužan pribaviti potvrdu o sukladnosti za proizvode koji podliježu potvrđivanju prema odredbama ovoga Zakona prije stavljanja proizvoda u promet ili držanja pripravljenog za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj. 
Članak 19. 
(1) Potvrda o sukladnosti isprava je kojom se na temelju izvještaja o ispitivanju ovlaštenog laboratorija i provedenoga postupka potvrđuje da je proizvod sukladan propisima, odnosno međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku. 
(2) Potvrdu o sukladnosti izdaje ovlaštena pravna osoba ili Zavod. 
(3) Oblik i sadržaj potvrde o sukladnosti propisuje ravnatelj Zavoda. 
(4) Potvrđeni proizvodi označuju se znakovima sukladnosti (potvrdbeni znak, homologacijska oznaka i dr.), kojima se označuje da je proizvod na propisani način ispitan te da je sukladan propisima, odnosno odredbama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku. 
(5) Izgled i uporabu znaka sukladnosti propisuje ravnatelj Zavoda. 
Članak 20. 
Na proizvodima za koje je izdana potvrda o sukladnosti ne smiju se obavljati nikakve izmjene gradiva i konstrukcije niti druge izmjene koje mogu utjecati na promjenu onih svojstava i značajki na temelju kojih je potvrda o sukladnosti izdana. 
2. Potvrđivanje dobavljačeva sustava kakvoće 
Članak 21. 
(1) Pod potvrđivanjem dobavljačeva sustava kakvoće u smislu ovoga Zakona razumijeva se postupak kojim se utvrđuje da je dobavljačev sustav kakvoće sukladan sa zahtjevima sadržanim u odgovarajućim normama za sustave kakvoće. 
(2) Dobavljačev sustav kakvoće ocjenjuje i potvrđuje ovlaštena pravna osoba. 
(3) Ovlaštena pravna osoba izdaje potvrdu o sukladnosti za sustav kakvoće za kojeg utvrdi da zadovoljava zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka i o tome vodi evidenciju. 
3. Ocjenjivanje osposobljenosti osoba 
Članak 22. 
(1) Pod ocjenjivanjem osposobljenosti osoba koje obavljaju radnje u vezi s ispitivanjem, potvrđivanjem i ocjenjivanjem sustava kakvoće razumijeva se postupak kojim se utvrđuje osposobljenost osoba za stručno obavljanje određenih zadataka sukladno zahtjevima sadržanim u odgovarajućim normama. 
(2) Osposobljenost osoba iz stavka 1. ovoga članka ocjenjuje ovlaštena pravna osoba. 
(3) Ovlaštena pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka izdaje potvrdu o osposobljenosti osobi za koju utvrdi da zadovoljava zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka. 
2. ISPITIVANJE 
Članak 23. 
(1) Pod ispitivanjem u smislu ovoga Zakona razumijeva se tehnička radnja koja se sastoji u određivanju jednog ili više svojstava određenoga proizvoda, procesa ili usluge u skladu s propisanim ili drugim utvrđenim postupkom te uz primjenu određenih metoda ispitivanja. 
(2) Rezultati ispitivanja i drugi podaci važni za to ispitivanje utvrđuju se i prikazuju izvještajem o ispitivanju. 
(3) Pod metodom ispitivanja u smislu ovoga Zakona razumijeva se provođenje određenih ispitnih radnji kojima se obavlja ispitivanje. 
(4) Postupke i metode ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. 
3. OVLAŠĆIVANJE LABORATORIJA 
Članak 24. 
Ovlašćivanje je laboratorija postupak kojim se utvrđuje sposobnost i opremljenost laboratorija za provedbu određenih ispitivanja uz uvjete i na način koji su propisani za rad laboratorija i metode ispitivanja proizvoda te prema pravilima međunarodnih sustava ispitivanja i normama koje se primjenjuju u tim sustavima ako su prihvaćeni u Republici Hrvatskoj. 
Članak 25. 
(1) Pod laboratorijem u smislu ovoga Zakona razumijeva se pravna osoba ili dio pravne osobe te fizička osoba koja se bavi obrtom koja provede ispitivanja u postupku potvrđivanja u smislu ovoga Zakona. 
(2) Ovlašteni je laboratorij onaj laboratorij za koji se nakon provedenog postupka utvrdi da ispunjava propisane uvjete za provođenje određenih ispitivanja. 
Članak 26. 
(1) Zavod nadzire ovlaštene pravne osobe iz članka 16. stavka 1., članka 21. stavka 2. i članka 22. stavka 2. ovoga Zakona i ovlaštene laboratorije iz članka 25. ovoga Zakona s obzirom na njihovo zadovoljavanje propisanih uvjeta za obavljanje poslova za koje su te pravne osobe i laboratoriji ovlašteni, daje im upute za obavljanje tih poslova i vodi o njima evidenciju. 
(2) Ovlaštena pravna osoba nadzire osposobljenost i zakonitost rada osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona, daje im upute za obavljanje tih poslova i vodi o njima evidenciju. 
Članak 27. 
(1) Ovlaštene pravne osobe i ovlašteni laboratoriji dužni su Zavodu omogućiti nesmetano obavljanje nadzora iz članka 26. ovoga Zakona. 
(2) Ako Zavod u obavljanju nadzora utvrdi da ovlaštena pravna osoba ili ovlašteni laboratorij ne zadovoljava neke od propisanih uvjeta, utvrdit će nedostatke i odrediti rok u kojem se ti nedostaci moraju otkloniti, odnosno rok u kojem mora zadovoljiti propisane uvjete. 
(3) Ako ovlaštena pravna osoba ili ovlašteni laboratorij u određenom roku ne postupi u skladu s odredbom iz stavka 2. ovoga članka ili ako Zavod u obavljanju nadzora utvrdi da ovlaštena pravna osoba ili ovlašteni laboratorij ne obavlja poslove za koje je ovlašten u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, rješenjem će toj pravnoj osobi ili ovlaštenom laboratoriju oduzeti dano ovlaštenje i brisati je iz evidencije. 
(4) Ako ovlaštena pravna osoba iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona u obavljanju nadzora utvrdi da osoba kojoj je izdana potvrda o osposobljenosti iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona ne zadovoljava uvjete iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona, rješenjem će poništiti izdanu potvrdu o osposobljenosti i brisati je iz evidencije. 
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona može uložiti prigovor Zavodu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. 
Članak 28. 
(1) Pravna ili fizička osoba koja proizvodi, uvozi ili stavlja u promet potvrđene proizvode dužna je ovlaštenoj pravnoj osobi, odnosno Zavodu omogućiti nesmetani nadzor proizvoda koji podliježu potvrđivanju. 
(2) Ako se nadzorom utvrdi da proizvod ne zadovoljava propisane uvjete, ovlaštena pravna osoba, odnosno Zavod rješenjem utvrđuje u čemu i u kojoj mjeri proizvod ne zadovoljava propisane uvjete i određuje rok u kojem se ti nedostaci moraju otkloniti. 
(3) Ako pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po rješenju iz stavka 2. ovoga članka, ovlaštena pravna osoba, odnosno Zavod rješenjem će poništiti potvrdu o sukladnosti toga proizvoda. 
(4) Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je omogućiti ovlaštenoj pravnoj osobi, odnosno Zavodu nesmetani nadzor nad proizvodnjom tih proizvoda ako je to predviđeno propisom donesenim na temelju ovoga Zakona. 
(5) Na nadzor nad proizvodnjom iz stavka 4. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka. 
Članak 29. 
Popis pravnih osoba ovlaštenih za potvrđivanje i ovlaštenih laboratorija kao i popis onih pravnih osoba i ovlaštenih laboratorija kojima je to ovlaštenje oduzeto objavljuje se u "Narodnim novinama". 
Članak 30. 
(1) Zabranjena je uporaba potvrde o sukladnosti i označavanje proizvoda znacima sukladnosti suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona. 
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na potvrđivanje proizvoda na odgovarajući se način primjenjuju na potvrđivanje procesa i usluga. 
Članak 31. 
(1) Troškove postupka iz članka 16., 18., 21. i 24. ovoga Zakona snose podnositelji zahtjeva. 
(2) Pod troškovima iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se troškovi ispitivanja proizvoda i obavljanja radnji u postupku. 
(3) Visinu naknade troškova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ravnatelj Zavoda uz prethodno mišljenje ministra financija. 
4. DOBAVLJAČEVA IZJAVA O SUKLADNOSTI 
Članak 32. 
(1) Izjava o sukladnosti pismeno je jamstvo dobavljača izdano na njegovu vlastitu odgovornost da proizvod, proces ili usluga odgovaraju propisima, odnosno normama. 
(2) Propisom donesenim na osnovi ovoga Zakona utvrđuju se uvjeti pod kojima dobavljač može izdati izjavu o sukladnosti. 
(3) Dobavljač može izdati izjavu o sukladnosti u smislu stavka 2. ovoga čanka ako osigura dokaz da ispunjava propisane uvjete. 
5. PRIZNAVANJE ISPRAVA O SUKLADNOSTI IZDANIH U INOZEMSTVU 
Članak 33. 
(1) Potvrda o sukladnosti, izvještaj o ispitivanju proizvoda i druge odgovarajuće isprave izdane u inozemstvu koje su osnova za dobivanje potvrde o sukladnosti priznaju se u Republici Hrvatskoj: 
1. ako su te isprave izdane na temelju međunarodnih i međudržavnih sporazuma koje je Republike Hrvatska sklopila ili im je pristupila, 
2. ako su te isprave izdane u okviru međunarodnih sustava ovlašćivanja, potvrđivanja, priznavanja rezultata ispitivanja ili drugih međunarodnih sustava, uz uvjet da je Zavod ili ovlaštena pravna osoba članica tih sustava, 
3. ako je izvještaj o ispitivanju izdao laboratorij u inozemstvu koji ispunjava uvjete propisane za odgovarajuće laboratorije u Republici Hrvatskoj. 
(2) Isprave iz stavka 1. ovoga članka priznaje Zavod. 
(3) Priznavanje isprava iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje provjeru sukladnosti i ispitivanje proizvoda u Republici Hrvatskoj. 
6. TEHNIČKI NADZOR 
Članak 34. 
Tehničkom nadzoru u proizvodnji, prometu i uporabi u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona podliježu postrojenja, uređaji, oprema i druga sredstva za rad u objektima i prostorijama ugroženim eksplozivnim i zapaljivim smjesama plinova, pare i prašine i drugim opasnostima koje mogu izazvati velike materijalne štete, ugroziti život i zdravlje ljudi, okoliš i druge prirodne i radom stvorene vrijednosti te gradiva, dijelovi i sklopovi za njihovu izradbu (u daljnjem tekstu: posebna oprema). 
Članak 35. 
(1) Poslove tehničkog nadzora u proizvodnji, prometu i uporabi postrojenja, uređaja, opreme i drugih sredstava za rad u objektima i prostorijama ugroženim ekspolozivnim i zapaljivim smjesama plinova, pare i prašine i drugim opasnostima koje mogu izazvati velike materijalne štete, ugroziti život i zdravlje ljudi, okoliš i druge prirodne i radom stvorene vrijednosti te gradiva, dijelova i sklopova za njihovu izradbu, kao i potvrđivanje električnih proizvoda i uređaja namijenjenih za rad u prostorijama ugroženim od eksplozivne atmosfere obavlja javna ustanova koju osnivaju zainteresirane pravne osobe i koja mora ispunjavati propisane uvjete. 
(2) Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske može biti osnivač ustanove iz stavka 1. ovoga članka. 
Ustanova iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju tehničkog nadzora i potvrđivanja dužna je: 
- ocjenjivati ispitivanje i potvrđivati električne uređaje i proizvode namijenjene za rad u eksplozivnoj atmosferi, 
- provoditi tehnički nadzor proizvodnje i uporabe proizvoda namijenjenih za rad u prostorijama ugroženim eksplozivnom atmosferom, 
- davati stručno mišljenje o promjeni propisa o potvrđivanju uređaja i proizvoda namijenjenih za rad u prostorijama ugroženim eksplozivnom atmosferom. 
(3) Nadzor nad radom ustanove iz stavka 1. ovoga članka provodi Zavod. 
Članak 36. 
(1) Propisima o tehničkom nadzoru određuju se osobito: posebna oprema nad kojom se obavlja tehnički nadzor, vrste, sadržaj, postupak i način obavljanja tehničkog nadzora, odnosno pojedinih poslova tehničkog nadzora, opseg tehničkog nadzora, ovisno o vrsti posebne opreme i uvjetima uz koje se ona upotrebljava, rokovi u kojima se obavljaju pojedini poslovi tehničkog nadzora, sastavljanje i dostava zapisnika o izvršenom tehničkom nadzoru, podaci koje zapisnik mora sadržavati te dobavljačeva obveza podnošenja prijave u vezi sa posebnom opremom. 
(2) Propisima iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti i način vođenja evidencije i obavljanja stručnih i tehničkih poslova u vezi s tehničkim nadzorom. 
(3) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda u suglasnosti s nadležnim ministrom za područje za koje se propisuje tehnički nadzor. 
Članak 37. 
(1) Na nadzor nad radom ovlaštene pravne osobe iz članka 35. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 26. i 27. ovoga Zakona. 
(2) Troškove rada stručnih djelatnika ovlaštene pravne osobe iz članka 35. ovoga Zakona koji obavljaju tehnički nadzor snosi proizvođač, izvođač procesa, uvoznik, investitor odnosno korisnik opreme. 
(3) Visinu naknade troškova iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ravnatelj Zavoda uz prethodno mišljenje ministra financija. 
IV. TEHNIČKE UPUTE, UPUTE ZA UPORABU, SERVIS, REZERVNI DIJELOVI I JAMČEVNI LIST 
Članak 38. 
(1) Tehnički složeni proizvodi moraju imati tehničke upute, a proizvodi čija određena svojstva mogu pri uporabi izazvati opasnost za korisnika, druge osobe i okoliš moraju imati upute za uporabu, sastavljene tako da su korisniku lako razumljive. 
(2) Tehničke upute i upute za uporabu moraju biti ispisane na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. 
(3) Koji se proizvodi smatraju tehnički složenim proizvodima, a koji proizvodima čija određena svojstva mogu pri uporabi izazvati opasnost za korisnika, druge osobe i okoliš te sadržaj tehničkih uputa, odnosno uputa za uporabu proizvoda iz stavka 1. ovoga članka, propisat će ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. 
Članak 39. 
(1) Za tehnički složene proizvode proizvođač, uvoznik, predstavnik ili zastupnik strane tvrtke dužan je utvrditi te u tehničkoj uputi i deklaraciji navesti rok osiguranog servisiranja i opskrbe tržišta rezervnim dijelovima, priborom i drugim proizvodima bez kojih se taj proizvod ne može upotrebljavati prema svojoj namjeni. 
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od tri godine za kućanske aparate, odnosno pet godina za druge tehnički složene proizvode, ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno. 
(3) Ako proizvođač, uvoznik, predstavnik ili zastupnik strane tvrtke nema vlastiti servis u Republici Hrvatskoj, dužan je tehnički složene proizvode opskrbiti i popisom pravnih i fizičkih osoba koje je ovlastio za obavljanje tih usluga u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: ovlašteni serviseri). 
(4) Proizvođač, uvoznik, predstavnik ili zastupnik strane tvrtke dužan je svoje servise, odnosno ovlaštene servisere i tržište redovito opskrbljivati potrebnom vrstom i količinom rezervnih dijelova, pribora i drugih proizvoda bez kojih se tehnički složen proizvod ne može upotrebljavati prema svojoj namjeni. 
(5) Za određene proizvode mogu se odrediti rokovi osiguranog servisiranja i opskrbe rezervnim dijelovima, priborom i drugim proizvodima bez kojih se oni ne mogu upotrebljavati prema svojoj namjeni, rokovi u kojima se servis, odnosno ovlašteni serviser mora odazvati zahtjevu korisnika proizvoda za usluge održavanja, odnosno popravka proizvoda i rokovi u kojima se te usluge moraju obaviti. 
(6) Propise iz stavka 5. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. 
Članak 40. 
(1) Propisom se utvrđuju proizvodi koji moraju imati jamčevni list, sadržaj jamčevnog lista i obveze proizvođača, uvoznika ili zastupnika strane tvrtke kao davatelja jamstva. 
(2) Jamčevni list mora biti ispisan na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. 
(3) Troškove po osnovi jamstva snosi davatelj jamstva. 
(4) Propis iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. 
(5) Visinu naknade troškova iz stavka 3. ovoga članka određuje ravnatelj Zavoda uz prethodno mišljenje ministra financija. 
V. DEKLARIRANJE, OZNAČIVANJE, OBILJEŽAVANJE I PAKIRANJE PROIZVODA 
Članak 41. 
(1) Pod deklariranjem proizvoda u smislu ovoga Zakona, razumijeva se navođenje na proizvodu ili ambalaži, ili na koji drugi način, podataka kojima se identificiraju proizvodi, njihova sukladnost s propisanim uvjetima, značajke i podaci o proizvođaču i pravnoj ili fizičkoj osobi koja stavlja proizvod u promet. 
(2) Deklaracija kao isprava o deklariranju u smislu stavka 1. ovoga članka obvezatna je za svaki proizvod i mora sadržavati najmanje ove podatke: 
- naziv proizvoda, 
- tip proizvoda, 
- naziv i adresu proizvođača i uvoznika. 
(3) Deklaracija mora biti ispisana na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. 
(4) Pod označivanjem, odnosno obilježavanjem proizvoda u smislu ovoga Zakona razumijeva se nanošenje na proizvod ili ambalažu, ili na koji drugi način, znakova sukladnosti ili drugih znakova i oznaka propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, oznaka određenih tehničkih značajki i drugih značajki proizvoda, oznaka i simbola za opasnost, upozorenja, oznaka i simbola za način rukovanja pošiljkama pri prijenosu ili prijevozu i rukovanju proizvodima pri skladištenju i čuvanju te stavljanje na proizvod pločica s priopćenjem o značajkama, opasnostima, upozorenjima na opasnost i postupku u slučaju nezgode. 
Članak 42. 
(1) Propisom o deklariranju ili drugim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona mogu se za određene proizvode podrobnije odrediti način deklariranja i dodatni elementi deklaracije. 
(2) Propisom o označivanju, odnosno obilježavanju proizvoda ili drugim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona utvrđuje se za određene proizvode način označivanja ili obilježavanja proizvoda, kao i tehnički uvjeti i zahtjevi koji se odnose na nanošenje tih oznaka ili obilježja na proizvode, ambalažu i dr. te način njihova nanošenja. 
(3) Propise iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju tog zakona nije drukčije propisano. 
Članak 43. 
(1) Propisom o pakiranju proizvoda ili drugim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona određuju se proizvodi koji moraju biti na propisan način upakirani, uvjeti i zahtjevi pakiranja, nazivna količina punjenja pakovine, znak kojim se prepoznaje pravna ili fizička osoba koja proizvodi ili stavlja proizvod u promet, gradiva za pakiranje, njihove značajke, oblici i mjere te uvjeti i zahtjevi tipizacije sredstava za pakiranje i ambalažu. 
(2) Propis iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. 
VI. MEĐUNARODNA SURADNJA I OBAVJEŠĆIVANJE 
Članak 44. 
(1) Zavod zastupa Republiku Hrvatsku u međunarodnim organizacijama za normizaciju, ovlašćivanje i potvrđivanje (ISO, IEC i dr.), surađuje s međunarodnim i drugim stranim organizacijama i udrugama s područja normizacije, ovlašćivanja i potvrđivanja, po potrebi postaje njihovim članom te imenuje stručne predstavnike koji sudjeluju u radu tih organizacija i udruga ili prate njihov rad. 
(2) Zavod ispunjava obveze proistekle iz međunarodnih ugovora s područja normizacije, ovlašćivanja i potvrđivanja koje je sklopila Republika Hrvatska. 
Članak 45. 
(1) Zavod osigurava obavješćivanje u području normizacije i potvrđivanja: 
1. izdavanjem glasila Zavoda, 
2. davanjem podataka o izdanim hrvatskim normama, međunarodnim normama i normama drugih država, 
3. dokumentacijskim sustavom, 
4. prikupljanjem, obradbom i davanjem obavijesti na zahtjev korisnika obavijesti. 
(2) Korisnici obavijesti i obavijesnih sredstava iz stavka 1. ovoga članka plaćaju naknadu. 
(3) Visinu naknade iz stavka 2. ovoga članka određuje ravnatelj Zavoda uz prethodno mišljenje ministra financija. 
VII. FINANCIRANJE 
Članak 46. 
Sredstva za rad Zavoda osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske i vlastitom djelatnošću, a upotrebljavaju se za poslove normizacije, potvrđivanja i ovlašćivanja, članarinu u međunarodnim organizacijama za normizaciju, potvrđivanje i ovlašćivanje, pretplatu na odgovarajuća službena glasila i stručne časopise, uspostavljanje i rad dokumentacijsko-informacijskog sustava, njegovo povezivanje s međunarodnim sustavima i troškove sudjelovanja djelatnika Zavoda i od Zavoda imenovanih predstavnika u tijelima međunarodnih organizacija i udruga. 
VIII. INSPEKCIJSKI NADZOR I MJERE 
Članak 47. 
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja nadležno tijelo inspekcije u skladu sa zakonom. 
Članak 48. 
(1) Ako pri inspekcijskom nadzoru nadležno tijelo iz članka 47. ovoga Zakona utvrdi da nisu primijenjene odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, naredit će rješenjem pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije primijenila te odredbe da u određenom roku uskladi obavljanje svoje djelatnosti. 
(2) Ako pri inspekcijskom nadzoru nadležno tijelo iz članka 47. ovoga Zakona utvrdi da proizvodi, procesi i usluge ne odgovaraju odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi i okoliš ili mogućnost nastanka znatne materijalne štete, donijet će rješenje kojim će odmah zabraniti proizvodnju, uvoz ili uporabu takvih proizvoda, odnosno daljnje provođenje procesa ili obavljanje usluga. 
Članak 49. 
(1) Ako pri nadzoru nadležno tijelo tržišne inspekcije utvrdi da proizvodi koji su stavljeni u promet ne odgovaraju odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, da nisu na propisan način upakirani, deklarirani, označeni, odnosno obilježeni, da nemaju propisane isprave, da za njih, suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona nije osiguran servis, rezervni dijelovi, pribor i drugi proizvodi bez kojih se tehnički složeni proizvodi ne mogu upotrebljavati prema svojoj namjeni, da nemaju tehničke upute za uporabu ili da imaju netočne oznake, podatke ili znakove sukladnosti, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona donijet će rješenje kojim će odrediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku i odmah zabraniti promet takvih proizvoda dok se ti nedostaci i nepravilnosti ne otklone. 
(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje. 
Članak 50. 
(1) Djelatnicima Zavoda za nadzor iz članka 26. i 27. ovoga Zakona i djelatnicima pravne osobe iz članka 35. ovoga Zakona, izdaje se službena iskaznica za obavljanje nadzora. 
(2) Službenu iskaznicu iz stavka 1. ovoga članka izdaje ravnatelj Zavoda. 
(3) Oblik, sadržaj, način izdavanja i uporabu iskaznice iz stavka 1. ovoga članka kao i način vođenja evidencije o tim iskaznicama propisuje ravnatelj Zavoda. 
IX. KAZNENE ODREDBE 
Članak 51. 
(1) Novčanom kaznom od 15.000 do 70.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 
1. ako ne primjenjuje odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona na domaće proizvode, procese i usluge, kao i na proizvode iz uvoza i proizvode uzete u zakup iz inozemstva radi uporabe u Republici Hrvatskoj (članak 8. stavak 1.), 
2. ako umnožava hrvatske norme ili njihove dijelove, koji se izdaju kao posebna izdanja Zavoda (članak 12. stavak 5.), 
3. ako izdaje potvrde o sukladnosti bez ovlaštenja ravnatelja Zavoda (članak 16. stavak 1.), 
4. ako potvrđeni proizvod ne označi znakom sukladnosti (članak 19. stavak 4.), 
5. ako ne pribavi potvrdu o sukladnosti za proizvod koji podliježe potvrđivanju prema odredbama ovoga Zakona (članak 18.), 
6. ako na proizvodima za koje je izdana potvrda o sukladnosti učini izmjene gradiva, konstrukcije ili druge izmjene koje utječu na promjenu svojstava i značajki na temelju kojih je izdana potvrda o sukladnosti (članak 20.), 
7. ako upotrebljava potvrdu o sukladnosti i označuje proizvod znacima sukladnosti suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona (članak 30. stavak 1.), 
8. ako dobavljač izda izjavu o sukladnosti suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona (članak 32. stavak 1.), 
9. ako postupa suprotno propisima o tehničkom nadzoru (članak 36. stavak 1.), 
10. ako tehnički složen proizvod ne opskrbi tehničkim uputama, ako proizvod čija određena svojstva mogu pri uporabi izazvati opasnost za korisnika, druge osobe i okoliš ne opskrbi uputama za uporabu (članak 38. stavak 1.), 
11. ako za tehnički složene proizvode ne utvrdi i u tehničkoj uputi ili deklaraciji ne navede rok osiguranog servisiranja i ako svoje servise, odnosno ovlaštene servisere i tržište ne opskrbljuje redovito potrebnom vrstom i količinom rezervnih dijelova, pribora i drugih proizvoda bez kojih se tehnički složen proizvod ne može upotrebljavati prema svojoj namjeni (članak 39.), 
12. ako za proizvode za koje je to određeno propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ne izda jamčevni list ili ako jamčevni list nema propisani sadržaj te ako davatelj jamstva postupi suprotno obvezama utvrđenim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 40.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 kuna. 
Članak 52. 
(1) Novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 
1. ako proizvodi nemaju propisane isprave, tehničke upute, upute za uporabu proizvoda, jamčevni list, propisane oznake, podatke i deklaracije, ako nisu na propisan način upakirani te ako nisu ispisane na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom (članak 7. stavak 1. i 2.), 
2. ako Zavodu ne omogući nesmetano obavljanje nadzora iz članka 26. ovoga Zakona (članak 27. stavak 1.), 
3. ako Zavodu, odnosno ovlaštenoj pravnoj osobi ne omogući nesmetani nadzor proizvoda koji podliježu potvrđivanju (članak 28. stavak 1.), 
4. ako Zavodu, odnosno ovlaštenoj pravnoj osobi ne omogući nesmetani nadzor nad proizvodnjom proizvoda koji podliježu potvrđivanju, ako je to predviđeno propisom donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 28. stavak 4.), 
5. ako djelatniku pravne osobe iz članka 35. ovoga Zakona ne omogući nesmetano obavljanje tehničkog nadzora (članak 36. stavak 1.), 
6. ako ne provede rješenje o otklanjanju nedostataka utvrđenih provedenim inspekcijskim nadzorom (članak 49. stavak 1.). 
(2) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 53. 
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu. 
(2) Ovlašćuje se ravnatelj Zavoda da propisima iz stavka 1. ovoga članka može odrediti prekršaje i propisati kazne za te prekršaje. 
(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji ("Narodne novine", br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.). 
(4) U propisima iz stavka 3. ovoga članka naziv preuzetih normi s oznakom "JUS" mijenja se u naziv "Hrvatska norma" s oznakom "HRN", a slovna i brojčana oznaka ostaju iste. 
(5) U propisima iz stavka 3. ovoga članka odredbe kojima je utvrđeno da je primjena hrvatskih normi u cijelosti ili djelimično obvezatna ostaju na snazi do 31. prosinca 1996. 
Članak 54. 
(1) Javna ustanova iz članka 35. ovoga Zakona osnovat će se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(2) Do početka rada javne ustanove iz članka 35. ovoga Zakona, tehnički nadzor obavljat će se prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Članak 55. 
(1) Ovlaštenja za atestiranje i ispitivanje dana na temelju odredaba propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, na snazi su za pojedine pravne osobe, odnosno laboratorije do dobivanja odgovarajućih isprava prema odredbama ovoga Zakona, a najkasnije do 31. prosinca 1997. 
(2) Atesti izdani na temelju ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka vrijede do isteka valjanosti tog atesta. 
Članak 56. 
(1) Postupci za privredne prijestupe i prekršaje koji su pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(2) Postupak u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se pokrenutim danom inspekcijskog pregleda. 
Članak 57. 
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o standardizaciji ("Narodne novine", br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.). 
Članak 58. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 383-01/95-01/03 
Zagreb, 28. lipnja 1996. 
ZASTUPNIČKI DOM 
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik 
Zastupničkog doma Sabora 
akademik Vlatko Pavletić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O NOVČANIM POTICAJIMA I NAKNADAMA U POLJOPRIVREDI 
Proglašavam Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 24. ožujka 1994. godine. 
Broj : PA4-42/1-94.
Zagreb, 31. ožujka 1994. 
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON 
o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi 
I. TEMELJNE ODREDBE 
Članak 1.
Ovim se Zakonom određuje vrsta i visina novčanih poticaja i naknada u poljoprivredi, osobe koje ostvaruju pravo na novčane poticaje i naknade za određenu poljoprivrednu proizvodnju ili određene proizvode te način osiguranja i korištenja tih novčanih poticaja i naknada. 
Članak 2. 
(1) Novčani poticaj u poljoprivredi, u smislu ovog Zakona jesu novčana sredstva za poticanje određene poljoprivredne proizvodnje koja je od interesa za tržište Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: novčani poticaj). 
(2) Naknada u poljoprivredi u smislu ovoga Zakona jesu povrat dijela razlike cijene između proizvođačke cijene i prodajne cijene po kojoj se kvalitetno poljoprivredno sjeme i sve vrste NPK mineralnih gnojiva prodaju (u daljnjem tekstu: naknada). 
(3) Sredstva za novčani poticaj i naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu. 
Članak 3.
(1) Pravo na novčani poticaj i naknadu imaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: korisnici), koji proizvode za tržište Republike Hrvatske. 
(2) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su voditi popis o ostvarenim novčanim poticajima i naknadama. 
Članak 4.
Novčani poticaj i naknada isplaćuju se korisnicima putem Zavoda za platni promet na temelju njihovih zahtjeva. 
II. NOVČANI POTICAJI ZA ODREĐENU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU 
Članak 5.
Pravo na novčani poticaj ostvaruje se za poljoprivrednu proizvodnju·
- kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, 
- soje, suncokreta, uljane repice, šećerne repe i duhana, 
- grožđa na otocima i poluotoku Pelješcu, 
- maslina, 
- sjemena (sperme) kvalitetnih bikova,
- kvalitetnog rasplodnog podmlatka goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi i selekcioniranih matica pčela, 
- rasplodnih grla izvornih pasmina goveda, konja, ovaca, koza i ostalih životinja. 
Članak 6. 
(1) Novčani poticaj za poljoprivrednu proizvodnju iz članka 5. ovoga Zakona odreduje se po jedinici proizvoda u protuvrijednosti domaće valute i iznosi:
1. Za kravlje, ovčje i kozje mlijeko 0,10 DEM po litri 
2. Za kvalitetni rasplodni podmladak: 
- goveda 400 DEM po grlu 
- svinja 120 DEM po grlu
- ovaca i koza 100 DEM po grlu 
- konja 500 DEM po grlu
- peradi 4 DEM po komadu 
3. Za selekcionirane matice pčela: 
4 DEM po komadu 4.
a) za rasplodna grla ugroženih hrvatskih izvornih pasmina - istarsko govedo 200 000 DEM 
b) za rasplodna grla hrvatskih izvornih pasmina - hrvatski posavac 500 DEM po grlu 
c) za rasplodna grla izvornih pasmina 
- konj lipicanac 300 DEM po grlu 
5. Za proizvodnju sjemena(sperme) kvalitetnih bikova: 
- elitnih 2.50 DEM po dozi
- dvostruko testiranih 1,70 DEM po dozi 
- jednostruko testiranih 1,20 DEM po dozi 
- netestiranih 0,80 DEM po dozi 
6. Za ispitivanje bikova na vlastiti test (performance test) odabranih : 
- za umjetno osjemenjivanje 1.000 DEM po grlu 
- za prirodni pripust 500 DEM po grlu 
7. Za ispitivanje tovnih sposobnosti bikova (progeni test) 0,50 DEM po kg žive vage 
8. Za proizvodnju trogodišnjih kvalitetnih muških rasplodnjaka konja (pastuh) odabranih: - za potrebe pastuharni 1.000 DEM po grlu -za potrebe zemaljskog uzgoja 500 DEM po grlu 
9. za troškove umjetnog osjemenjivanja (po osjemenjenoj plotkinji):
- goveda 2,40 DEM po grlu 
- svinja 1,50 DEM po grlu 
- ovaca i koza 1,50 DEM po grlu 
- konja 3,00 DEM po grlu 
10. Za ratarske industrijske kulture:
- soju 0,11 DEM po kg 
- suncokret 0,l 1 DEM po kg
- uljanu repicu 0,10 DEM po kg 
- šećernu repu 1,30 DEM na 100 kg otocima i poluotoku Pelješcu 700 DEM po ha 
(2) Novčani poticaj za mlijeko isplaćivat će se i:
- pravnoj osobi koja provodi program uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu u Republici Hrvatskoj po obračunskoj litri mlijeka za koju su proizvođači mlijeka ostvarili novčani poticaj 
- u visini od 1,75 DEM na 1.000 litara mlijeka. 
- pravnoj osobi koja provodi program zdravstvene zaštite mlijeka po obračunskoj litri mlijeka za koju su proizvodači ostvarili novčani poticaj 
- u visini od 0,35 DEM na 1.000 litara mlijeka.
- pravnoj osobi koja provodi reprodukciju u stočarstvu Republike Hrvatske po obračunskoj litri mlijeka za koju su proizvođači ostvarili novčani poticaj 
- u visini od 0,70 DEM na 1.000 litara mlijeka.
(3) Novčani poticaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplaćuje se u protuvrijednosti domaće valute po srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan obračuna novčanog poticaja. 
(4) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dužno je osnovati zakladu za zaštitu rasplodnih grla izvornih pasmina utvrdenih stavkom 1. točkom 4. ovoga članka kao i za zaštitu svih ostalih izvornih hrvatskih domaćih pasmina. 
Članak 7. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za kvalitetni rasplodni podmladak iz članka 5. alineje 6. ovoga Zakona jesu proizvodači kvalitetne rasplodne stoke koji su upisani u Upisnik proizvođača kvalitetne rasplodne stoke u skladu s propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za rasplodni podmladak nakon uvođenja rasplodnog podmlatka u Središnji matični popis muških i ženskih rasplodnih grla, u skladu s propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva. 
(3) Novčani poticaj iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje se samo jedanput u proizvodnom životu rasplodnog grla. 
(4) Korisnici novčanog poticaja za rasplodni podmladak dužni su rasplodni podmladak držati u uzgoju propisano vrijeme. 
(5) Iznimno, korisnici novčanog poticaja iz stavka 4 ovoga članka mogu izlučiti iz uzgoja rasplodni podmladak i prije isteka propisanog vremena ako se utvrde zdravstveni ili poremećaji koji utječu na rasplodnu sposobnost podmlatka ili ako se utvrdi njegova nezadovoljavajuća proizvodna sposobnost. 
Članak 8.
(1) Korisnici novčanog poticaja za troškove umjetnog osjemenjivanja stoke iz članka 6. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona jesu korisnici koji za oplodnju stoke koriste umjetno osjemenjivanje. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se za prvo osjemenjivanje stoke u istom reprodukcijskom procesu. 
Članak 9 
Novčani poticaj za poljoprivrednu proizvodnju iz članka 5. ovoga Zakona, proizvedenu i isporučenu tržištu Republike Hrvatske u tekućoj godini, ostvaruje se najkasnije do 31. siječnja iduće godine. 
Članak 10. 
(1) Način i postupak za ostvarivanje novčanih poticaja, vrijeme u kojem je korisnik dužan držati u uzgoju rasplodni podmladak i obrasce popisa o ostvarenim novčanim poticajima propisuje ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar). 
(2) Ovlašćuje se ministar da u propisu iz stavka 1. ovoga članka propiše prekršaje te odredi novčane kazne za te prekršaje. 
III. NAKNADA ZA KVALITETNO POLJOPRIVREDNO SJEME I MINERALNA GNOJIVA 
Članak 11
Naknada se ostvaruje za kvalitetno poljoprivredno sjeme pšenice, raži, ječma, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, crvene djeteline, lucerne, travnih smjesa, i sve vrste NPK mineralnih gnojiva (u daljnjem tekstu: NPK gnojiva). 
Članak 12.
Sredstva za naknadu osiguravaju se za sve količine kvalitetnog poljoprivrednog sjemena i NPK gnojiva, prodanih i isporučenih korisnicima za upotrebu u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj. 
Članak 13.
(1) Korisnici naknade su proizvođači ili dorađivači kvalitetnog poljoprivrednog sjemena i proizvođači NPK gnojiva, za prodane i isporučene količine tih proizvoda iz domaće proizvodnje, pravnim i fizičkim osobama koje ih koriste za proizvodnju u poljoprivredi na teritoriju Republike Hrvatske. 
(2) Korisnici naknade iz stavka 1. ovoga članka pri prodaji svojih proizvoda dužni su kupcima umanjiti prodajnu cijenu tih proizvoda za iznos naknade. 
Članak 14. 
(1) Naknada za proizvode iz članka 11. ovoga Zakona određuje se u protuvrijednosti domaće valute i iznosi: 
1. Za kvalitetno poljoprivredno sjeme: 
- pšenice 0,12 DEM po kg 
- raži 0,12 DEM po kg 
- ječma 0,12 DEM po kg 
- kukuruza 0,80 DEM po kg 
- šećerne repe 18,00 DEM po sjemenskoj jedinici 
- soje 0,30 DEM po kg 
- suncokreta 2,00 DEM po kg 
- uljane repice 0,70 DEM po kg 
- duhana 1,528 DEM po kg 
- krumpira 0,24 DEM po kg 
- djeteline l,56 DEM po kg 
- lucerne 1,56 DEM po kg 
- travne smjese 1,60 DEM po kg 
2. Za NPK gnojiva u prosjeku od 0,087 DEM po kg. 
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u protuvrijednosti domaće valute po srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan obračuna naknade. 
Članak 15.
(1) Naknadu za proizvode iz članka 11. ovoga Zakona ostvaruju korisnici naknade za iste vrste, partije i količine kvalitetnog poljoprivrednog sjemena i NPK gnojiva, jedanput do njihove upotrebe u poljoprivredi. 
(2) Naknada za proizvode iz stavka 1. ovoga članka proizvedene i isporučene korisnicima s teritorija Republike Hrvatske u tekućoj godini, ostvaruje se najkasnije do 31 siječnja iduće godine. 
Članak 16 
(1) Način i postupak ostvarivanja naknade i obrasce popisa o naknadi za kvalitetno poljoprivredno sjeme i NPK gnojiva propisuje ministar. 
(2) Ovlašćuje se ministar da u propisu iz stavka 1. ovoga članka propiše prekršaje te odredi novčane kazne za te prekršaje. 
IV. NADZOR 
Članak 17.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Ministarstvo financija.
(2) Inspekcijske poslove u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslove poljoprivrede i veterinarske inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska inspekcija), a u drugom stupnju Ministarstvo. 
(3) lnspekcijski nadzor provode poljoprivredni i veterinarski inspektori županijske inspekcije te poljoprivredni i veterinarski inspektori u Ministarstvu u skladu s ovim Zakonom, propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti te propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva. 
Članak 18. 
(1) Županijska inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih neposredno obavlja Ministarstvo. 
(2) Poljoprivredni inspektor županijske inspekcije, u provedbi inspekcijskog nadzora:
1. provodi uvid u popis isprave koje se odnose na ostvarivanje novčanog poticaja za mlijeko, ratarske industrijske kulture, plodove maslina, kvalitetni rasplodni podmladak i naknade za kvalitetno poljoprivredno sjeme, 
2. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za one količine mlijeka koje glede kakvoće ne odgovaraju propisu o zaštitnoj cijeni mlijeka, 
3. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za soju, suncokret, uljanu repicu, šećernu repu, plodove masline i list duhana ako glede kakvoće ne odgovaraju propisima o stavljanju u promet na unutarnjem tržištu, odnosno na udovoljavaju uvjetima odredenim propisima o zaštitnim cijenama tih proizvoda, 
4 naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za kvalitetni rasplodni podmladak ako nije uveden u Središnji matični popis muških i ženskih rasplodnih grla, 
5. naređuje korisniku povrat naknade ostvarene za kvalitetno poljoprivredno sjeme ako nije umanjio cijenu zu prodane i isporučene količine tih proizvoda za iznos naknade ili ako proizvode za koje je ostvario naknadu isporučuju pravnim i fizičkim osobama koje imaju sjedište, odnosno prebivalište izvan teritorija Republike Hrvatske, 
6. naređuje otklanjanje nedostataka pri vodenju popisa za novčane poticaje i naknade, 
7. provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj i naknadu uvjetima za ostvarivanje tog prava, 
8. poduzima druge mjere i druge radnje za koje je ovlašten propisima o mjerama za unapredivanje stočarstva. 
9. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje odredenog postupka ako sam nije ovlašten izravno postupiti, 
10. prikuplja podatke i obavljesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kada je to potrebno za obavljanje njegovih poslova, 
11. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. 
(3) Veterinarski inspektor županijske inspekcije, u provedbi inspekcijskog nadzora: 
1. provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje novčanog poticaja za troškove umjetnog osjemenjivanja, 
2 naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za troškove umjetnog osjemenjivanja ako podaci iz mjesečnog izvješća o izvršenom prvom umjetnom osjemenjivanju u istom reprodukcijskom procesu nisu u skladu s propisanim podacima o dokumentaciji prema propisu o vodenju dokumentacije i popisa te dostavljanju izvješća o obavljanju veterinarske djelatnosti,
3. naređuje povrat novčanog poticaja ako korisnik ne umanji cijenu troškova umjetnog osjemenjivanja po jednoj plotkinji u visini ostvarenog novčanog poticaja, 
4. naređuje otklanjanje nedostataka pri vodenju popisa za novčane poticaje, 
5. provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj uvjetima za ostvarivanje tog prava,
6. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka, ako sam nije ovlašten izravno postupiti, 
7. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kada je to potrebno za obavljanje njegovih poslova,
8. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, 
9. poduzima druge mjere i druge radnje za koje je ovlašten propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti. 
Članak 19. 
U provedbi inspekcijskog nadzora Ministarstvo: 
1. provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje novčanog poticaja za: proizvodnju grožda na otocima i poluotoku Pelješcu, provedbu programa uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu, zdravstvene zaštite mlijeka i reprodukcije u stočarstvu, proizvodnju sjemena (sperme) kvalitetnih bikova, proizvodnju rasplodnih grla izvornih pasmina goveda i konja, ispitivanje bikova na progeni i performance test, proizvodnju kvalitetnih muških rasplodnjaka.
2. provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje naknade za NPK gnojiva
3. provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj i naknadu uvjetima za ostvarivanje tog prava, 
4. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za tekuću godinu ukoliko korisnik poticaja ne uzgaja i drži rasplodno grlo izvornih pasmina goveda i konja u skladu s Programom očuvanja izvornih pasmina te ukoliko grlo za koje je ostvaren novčani poticaj ne drži u uzgoju godinu dana od dana isplate novčanog poticaja,
5. naređuje povrat poticaja ostvarenog od korisnika koji nije upisan u Upisnik proizvođača grožđa i ako ne uzgaja sorte grožda dopuštene propisom o rajonizaciji vinogradarskih područja, proizvodnji i prometu grožđa i proizvoda od grožda i vina te označavanju i zaštiti geografskog podrijetla imena i oznake vina, 
6. naređuje povrat novčanog poticaja ukoliko korisnik ne koristi novčani poticaj u skladu sa ugovorima zaključenim o povredi programa zdravstvene zaštite mlijeka, uzgojno selekcijskog rada i reprodukcije u stočarstvu Republike Hrvatske, 
7. naređuje otklanjanje nedostataka u vođenju popisa za novčane poticaje i naknade, 
8. naređuje korisniku povrat naknade ostvarene za NPK gnojiva i kvalitetno sjeme duhana ako nije umanjio cijenu za prodane i isporučene količine tog proizvoda za iznos naknade, ili ako proizvode za koje je ostvario naknadu isporuči pravnim i fizičkim osobama koje imaju sjedište odnosno prebivalište izvan teritorija Republike Hrvatske, 
9. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje odredenog postupka, ako sama nije ovlaštena izravno postupiti, 
10. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kada je to potrebno za obavljanje poslova, 
11. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. 
12. poduzima druge mjere i druge radnje za koje je ovlaštena propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva te propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti. 
Članak 20. 
Poljoprivredni i veterinarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak i donosi rješenje, kada je za to ovlašten ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. 
Članak 21.
(1) Protiv rješenja Ministarstva donesenih na temelju ovoga Zakona u prvom stupnju nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor. 
(2) Žalba protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja. 
Članak 22. 
Pravne i fizičke osobe čiji rad podliježe inspekcijskom nadzoru, dužne su omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebne podatke i obavijesti. 
V. KAZNENE ODREDBE 
Članak 23 
(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 10.000 do 15.000 DEM kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 
1. ako ostvari novčani poticaj suprotno članku 3. stavku 1. ovoga Zakona, 
2. ako ostvari naknadu suprotno članku 13. stavku 1. ovoga Zakona. 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 2.500 do 5.000 DEM. 
Članak 24. 
(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 1.500 do 3.000 DEM kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 
1. ako ostvari novčani poticaj suprotno članku 7. stavku 3. ovoga Zakona, 
2. ako kvalitetni rasplodni podmladak ne drži u uzgoju propisano vrijeme (članak 7. stavak 4.), 
3. ako ostvari novčani poticaj suprotno članku 8. stavku 2. ovoga Zakona,
4. ako pri prodaji svojih proizvoda ne umanji kupcima prodajnu cijenu tog proizvoda za iznos naknade (članak 13. stavak 2.),
5. ako ostvari naknadu suprotno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona, 
6. ako ne postupi po naređenim mjerama poljoprivrednog ili veterinarskog inspektora (članak 18. i 19.), 
7. ako ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 22.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 500 do 1.000 DEM. 
Članak 25. 
(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 300 do 800 DEM kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako ne vodi propisani popis (članak 3. stavak 2.) 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 250 do 500 DEM. 
Članak 26. 
Za prekršaje iz članka 23. do 25. ovoga Zakona, uz novčane kazne, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja ostvarenog novčanog poticaja ili naknade koji su ostvareni odnosno nastali prekršajem. 
Članak 27. 
Iznosi novčanih kazni iz članka 23. do 25. ovoga Zakona obračunavaju se po srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne. 
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 28. 
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(2) Do donošenja propisa iz stavka 1 ovoga članka ostaju na snazi: 
1. Pravilnik o načinu i postupku ostvarivanja regresa za kvalitetno poljoprivredno sjeme i NPK mineralna gnojiva ("Narodne novine", br. 3/94.), 
2. Pravilnik o načinu i postupku za ostvarivanje premije za određene proizvode u poljoprivredi ("Narodne novine", br. 3/94.). 
Članak 29.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o premijama za određene proizvode u poljoprivredi i regresu za kvalitetno poljoprivredno sjeme i mineralna gnojiva ("Narodne novine", br. 116/93). 
Članak 30.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 320-02/94-01/06
Zagreb, 24. ožujka 1994. 
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
Stjepan Mesić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O NOVČANIM POTICAJIMA I NAKNADAMA U POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU 
Proglašavam Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 12. ožujka 1999. 
Broj: 081-99-574/1
Zagreb, 18. ožujka 1999. 
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r. 
ZAKON 
O NOVČANIM POTICAJIMA I NAKNADAMA U 
POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU 
I. TEMELJNE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim se Zakonom uređuje vrsta i visina novčanih poticaja i naknada u poljoprivredi i ribarstvu, utvrđuju područja na kojima se pojedini novčani poticaji ostvaruju u povećanom iznosu (u daljnjem tekstu: strateška područja), određuju korisnici prava na novčane poticaje i naknade za domaću proizvodnju i usluge u poljoprivredi i ribarstvu te način osiguranja i korištenja tih novčanih poticaja i naknada. 
Članak 2. 
(1) Poljoprivredna i ribarska proizvodnja koja se potiče jest proizvodnja od interesa za Republiku Hrvatsku i za nju se utvrđuju novčani poticaji u poljoprivredi i ribarstvu (u daljnjem tekstu: novčani poticaji). 
(2) Naknada u poljoprivredi ( u daljnjem tekstu: naknada), u smislu ovoga Zakona, jest povrat dijela novčanih sredstava za prodano i isporučeno, deklarirano poljoprivredno sjeme. 
(3) Sredstva za novčani poticaj i naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu. 
Članak 3. 
(1) Pravo na novčani poticaj i naknadu imaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva, te provode uzgojno selekcijske mjere u stočarstvu i zdravstvenu zaštitu mlijeka, s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj, tj. koji proizvode za tržište ili daju uslugu na tržištu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: korisnici). 
(2) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) dužno je voditi popis fizičkih i pravnih osoba po vrijednosnim iskazima ostvarenih novčanih poticaja i naknada. 
(3) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su voditi popis ostvarenih novčanih poticaja i naknada sukladno zahtjevima koje podnose Ministarstvu. 
Članak 4. 
(1) Novčani poticaj i naknada isplaćuju se korisnicima putem Ministarstva na temelju njihovih zahtjeva neposredno ili posredno preko pravne osobe određene propisom ministra poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar). 
(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je krajnjem korisniku isplatiti iznos poticaja ili naknade odmah kada je novac doznačen na njihov žiroračun. 
II. NOVČANI POTICAJI ZA POLJOPRIVREDNU I RIBARSKU PROIZVODNJU 
Članak 5. 
Pravo na novčani poticaj ostvaruje se za: 
1. proizvodnju kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, 
2. uzgoj uzgojno valjanoga rasplodnog podmlatka goveda, svinja, ovaca, koza, konja, kunića, peradi i selekcioniranih matica pčela, 
3. držanje uzgojno valjanih rasplodnih grla izvornih i zaštićenih pasmina, 
4. proizvodnju umatičene ždrebadi toplokrvnih pasmina (osim lipicanske) i pasmine hrvatski hladnokrvnjak, 
5. testiranje uzgojno valjanih životinja, 
6. nabavu uzgojno valjanih rasplodnjaka, 
7. proizvodnju sjemena (sperme) uzgojno valjanih bikova i nerasta, 
8. provedbu uzgojnog programa u govedarstvu, 
9. držanje osnovnog stada goveda, ovaca i koza na strateškom području utvrđenom ovim Zakonom, 
10. tov stoke u govedarstvu i svinjogojstvu, 
11. držanje pčela i proizvodnju meda, 
12. uzgoj pernate divljači, 
13. proizvodnju mesnog, koštanog i ribljeg brašna, 
14. provedbu uzgojno selekcijskih mjera u stočarstvu i zdravstvenu zaštitu mlijeka, 
15. proizvodnju žita, uljarica i šećerne repe, 
16. proizvodnju duhana, 
17. proizvodnju loznih sadnica (cijepova) preporučenih sorti, sadnica maslina preporučenih sorti, sadnica lavande preporučenih sorti, 
18. proizvodnju plodova maslina za preradu, 
19. podizanje novih višegodišnjih nasada u voćarstvu, 
20. podizanje novih nasada vinograda, 
21. proizvodnju grožđa na otocima, poluotoku Pelješcu, općinama Dubrovačko primorje, Konavle, Župa dubrovačka, Seget Donji, Marina i Primošten, te područjima grada Dubrovnika i grada Šibenika, 
22. uzgoj morske ribe, 
23. uzgoj školjaka, 
24. uzgoj slatkovodne ribe, 
25. ulov male plave ribe za preradu (srdele, inćuna i papaline), 
26. proizvodnju svih vrsta ribljih proizvoda od domaćeg ulova male plave ribe (srdele, inćuna i papaline) (u daljnjem tekstu: riblji proizvodi), 
27. lavandino ulje. 
Članak 6. 
Novčani poticaji iz članka 5. ovoga Zakona iznose za: 
 1. mlijeko dobiveno od: 
1) krava                                0,55 kn po litri 

 2) krava na strateškom području        0,90 kn po litri 

 3) ovaca i koza                        1,00 kn po litri 

 4) ovaca i koza na strateškom području 1,50 kn po litri 

 2. uzgojno valjani rasplodni podmladak: 

 1) umatičena goveda                    1.480,00 kn po grlu 

 2) umatičena goveda na strateškom 

    području                            2.000,00 kn po grlu 

 3) umatičene ovce i koze               450,00 kn po grlu 

 4) umatičene ovce i koze na strateškom 

    području                            650,00 kn po grlu 

 5) upisane ovce i koze                 200,00 kn po grlu 

 6) upisane ovce i koze na strateškom 

     području                           300,00 kn po grlu 

 7) umatičene svinje                    530,00 kn po grlu 

 8) umatičene svinje na strateškom 

    području                            720,00 kn po grlu 

 9) umatičeni i upisani konji         1.850,00 kn po grlu 

10) umatičeni i upisani konji na 

    strateškom području               2.500,00 kn po grlu 

11) uzgojno valjani kunići               10,00 kn po grlu 

12) uzgojno valjana perad                12,00 kn po kom. 

13) uzgojno valjane odabrane matice 

    pčela                                40,00 kn po kom. 

14) uzgojno valjane odabrane matice 

    pčela na strateškom području         60,00 kn po kom. 

3. uzgojno valjana rasplodna grla 
   izvornih i zaštićenih pasmina: 

1) goveda - pasmine istarsko govedo i 
   slavonsko - srijemski podolac: 

a) ženska grla                          2.000,00 kn po grlu 

b) ženska grla po telenju               5.000,00 kn 

c) muška odabrana grla                  5.500,00 kn po grlu 

2) konji - pasmine lipicanac, hrvatski 
   posavac i međimurski konj: 

a) ženska grla                          700,00 kn po grlu 

b) ženska grla po ždrebljenju         1.500,00 kn 

c) muška odabrana grla                1.850,00 kn po grlu 

3) svinje - pasmine turopoljska i 
   crna slavonska: 

a) ženska grla                          250,00 kn po grlu 

b) ženska grla po prasenju              550,00 kn 

c) muška odabrana grla                  750,00 kn po grlu 

4) ovce - pasmine dubrovačka ruda i 
   istarska 

a) ženska grla                          150,00 kn po grlu 

b) ženska grla po janjenju              400,00 kn 

c) muška odabrana grla                  350,00 kn po grlu 

5) magarci - domaćeg uzgoja 

a) ženska grla                          250,00 kn po grlu 

b) ženska grla po pulenju               750,00 kn 

c) muška odabrana grla                  600,00 kn po grlu 

6) purani - pasmine zagorski puran 

a) ženska grla                          110,00 kn po grlu 

b) muška odabrana grla                  140,00 kn po grlu 

 4. proizvodnju umatičene ždrebadi: 

1) toplokrvne pasmine konja 

   (osim lipicanske)                  1.850,00 kn po ždrebetu 

2) hrvatski hladnokrvnjak             1.850,00 kn po ždrebetu 

 5. testiranje uzgojno valjanih životinja: 

1) performance test bika: 

a) za korištenje putem umjetnog 

   osjemenjivanja                     5.000,00 kn po grlu 

b) za korištenje putem prirodnog 

   pripusta                           2.600,00 kn po grlu 

2) progeni test bikova na tovne 

   osobine                                1,85 kn po kg žive mase 

3) performance test ovnova i jarčeva za 

  korištenje putem prirodnog pripusta   500,00 kn po grlu 

4) test radne sposobnosti pastuha     3.700,00 kn po grlu 

5) testiranje matica pčela              100,00 kn po matici 

 6. nabavu uzgojno valjanih rasplodnjaka: 

1) bikovi: 

a) za korištenje putem umjetnog 

   osjemenjivanja                     3.000,00 kn po grlu 

b) za korištenje putem prirodnog 

   pripusta                           1.500,00 kn po grlu 

2) nerastovi: 

a) za korištenje putem umjetnog 

   osjemenjivanja                     1.500,00 kn po grlu 

b) za korištenje putem prirodnog 

   pripusta                           1.000,00 kn po grlu 

7. proizvodnju sjemena uzgojno 
   valjanih bikova i nerasta: 

  1) sjeme elitnog bika                  14,00 kn po dozi 

2) sjeme pozitivno testiranog bika       12,00 kn po dozi 

3) sjeme pozitivno testiranog bika, 

   jedna osobina negativna                7,00 kn po dozi 

4) sjeme djelomično testiranog bika - 

   pozitivan test                         9,00 kn po dozi 

5) sjeme bika u testu                     5,00 kn po dozi 

6) proizvedena i realizirana doza sjemena 

   uzgojno valjanih nerasta               5,00 kn po dozi 

8. poticaj provedbe uzgojnog programa u 
   govedarstvu: 

1) nabava sjemena bikovskih očeva         70,00 kn po dozi 

2) poticaj proizvođaču pozitivno testiranog bika 

   u performance testu čija je namjena korištenje 

   za umjetno osjemenjivanje            3.000,00 kn po biku 

 9. držanje osnovnog stada na strateškom 
    području 

1) krave u sustavu krava-tele             800,00 kn po grlu 

2) krave za proizvodnju mlijeka           300,00 kn po grlu 

3) ovce i koze                             75,00 kn po grlu 

10. poticaj tova stoke: 

1) utovljena junad                         450,00 kn po grlu 

2) utovljena junad na strateškom 

   području                                700,00 kn po grlu 

3) utovljene svinje na strateš. području   110,00 kn po grlu 

11. poticaj držanja pčela i proizvodnje meda: 

1) po košnici                               30,00 kn 

2) po košnici na strateškom području        35,00 kn 

3) za proizvodnju meda                       3,50 kn po kg 

12. uzgoj pernate divljači: 

1) fazanski pilići                           7,00 kn po komadu 

2) fazani za lov                            12,00 kn po komadu 

3) divlji pačići                             7,00 kn po komadu 

13. poticaj proizvodnje mesnog, koštanog i 

    ribljeg brašna                           0,20 kn po kg 

14. poticaj za doprinos razvoju stočarske 
    proizvodnje: 

1) provedba uzgojno selekcijskih mjera 

   u stočarstvu                             17,50 kn/1000 litara mlijeka 

2) provedba programa zdravstvene 

   zaštite mlijeka                           2,70 kn/1000 litara mlijeka 

15. proizvodnju žita, uljarica i šećerne repe: 

1) pšenice                               1.050,00 kn po hektaru 

2) durum pšenice                         1.300,00 kn po hektaru 

3) ječma - pivarskog                     1.200,00 kn po hektaru 

4) ječma                                   500,00 kn po hektaru 

5) raži                                  1.200,00 kn po hektaru 

6) suncokreta                            1.270,00 kn po hektaru 

7) soje                                  1.170,00 kn po hektaru 

8) uljane repice                         1.100,00 kn po hektaru 

9) šećerne repe                          2.260,00 kn po hektaru 

16. proizvodnju lista duhana                 4,00 kn po kg 

17. proizvodnju sadnica: 

1) loznih sadnica (cijepova) preporučenih 

   sorti                                    1,00 kn po komadu 

2) sadnica maslina preporučenih sorti       5,00 kn po komadu 

3) sadnica lavande preporučenih sorti       6,00 kn po komadu 

18. proizvodnju plodova maslina za preradu  0,89 kn po kg 

19. podizanje novih višegodišnjih nasada u 
    voćarstvu: 

   1) jabuke: 

a - na ostalom području                 19.400,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              25.850,00 kn po hektaru 

 2) kruške: 

a - na ostalom području                 19.400,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              25.850,00 kn po hektaru 

 3) višnje: 

a - na ostalom području                 10.800,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              14.350,00 kn po hektaru 

 4) breskve: 

a - na ostalom području                 13.600,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              18.100,00 kn po hektaru 

 5) šljive: 

a - na ostalom području                  9.000,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              12.000,00 kn po hektaru 

 6) mandarine: 

a - na ostalom području                 21.600,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              28.700,00 kn po hektaru 

 7) bademi: 

a - na ostalom području                  7.300,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području               9.750,00 kn po hektaru 

 8) orasi: 

a - na ostalom području                 11.200,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              14.900,00 kn po hektaru 

 9) lješnjaci: 

a - na ostalom području                  7.300,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području               9.750,00 kn po hektaru 

10) masline: 

a - na ostalom području                 18.000,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              23.900,00 kn po hektaru 

11) trešnje: 

a - na ostalom području                 14.650,00 kn po hektaru 

b - na strateškom području              19.500,00 kn po hektaru 

20. podizanje novih vinograda: 

1) na strateškim područjima             40.000,00 kn po hektaru 

2) ostalom dijelu Hrvatske              28.000,00 kn po hektaru 





21. proizvodnju grožđa na otocima, poluotoku Pelješcu općinama    Dubrovačko primorje, Konavle, Župa dubrovačka, Seget Donji,    Marina i Primošten te područjima grada Dubrovnika i grada Šibenika 2.600,00 kuna po hektaru 
22. uzgoj morske ribe: 
1) na otocima                   7,00 kn po kg 

2) na kopnu                     5,00 kn po kg 

23. uzgoj školjaka: 

1) dagnje                       1,00 kn po kg 

2) kamenica                     0,50 kn po komadu 

24. uzgoj slatkovodne ribe: 

1) šaran                        3,30 kn po kg 

2) amur i tolstolobik           3,30 kn po kg 

3) pastrva                      5,00 kn po kg 

4) smuđ                         5,00 kn po kg 

5) som                          5,00 kn po kg 

25. ulov male plave ribe 

(srdela, inćuna i papaline)     0,20 kn po kg 

26. proizvodnja ribljih proizvoda: 

1) na otocima                   3.40 kn po kg 

2) na kopnu                     2.85 kn po kg 

27. proizvodnju lavandina ulja 50,00 kn po l 





Članak 7. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za proizvodnju mlijeka iz članka 5. točke 1. ovoga Zakona jesu proizvođači koji prodaju mlijeko za daljnju preradu. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se na osnovi prodanih i isporučenih količina mlijeka. 
Članak 8. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za uzgoj uzgojno valjanog rasplodnog podmlatka iz članka 5. točke 2. ovoga Zakona jesu uzgajivači uzgojno valjane rasplodne stoke upisani u Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za rasplodni podmladak domaćeg podrijetla nakon njegova uvođenja u Središnji popis matičnih grla. 
(3) Novčani poticaj iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje se samo jedanput u proizvodnom životu rasplodnog grla. 
(4) Korisnici novčanog poticaja za rasplodni podmladak dužni su rasplodni podmladak držati u uzgoju propisano vrijeme. 
(5) Iznimno, korisnici novčanog poticaja iz stavka 4. ovoga članka mogu izlučiti iz uzgoja rasplodni podmladak i prije isteka propisanog vremena ako se utvrde zdravstveni poremećaji ili poremećaji koji utječu na rasplodnu sposobnost podmlatka ili ako se utvrdi njegova nezadovoljavajuća proizvodna sposobnost. 
Članak 9. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za držanje uzgojno valjanih rasplodnih grla izvornih i zaštićenih pasmina iz članka 5. točke 3. ovoga Zakona jesu uzgajivači uzgojno valjane rasplodne stoke upisani u Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se godišnje za rasplodno grlo. 
(3) Korisnici novčanog poticaja iz stavka 1. ovoga članka dužni su ova grla držati u uzgoju propisano vrijeme. 
(4) Iznimno, korisnici novčanog poticaja iz stavka 3. ovoga članka mogu izlučiti iz uzgoja rasplodna grla i prije isteka propisanog vremena ako se utvrde zdravstveni poremećaji ili poremećaji koji utječu na rasplodnu sposobnost grla. 
Članak 10. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za proizvodnju umatičene ždrebadi toplokrvnih pasmina (osim lipicantske) i hrvatskog hladnokrvnjaka iz članka 5. točke 4. ovoga Zakona jesu uzgajivači uzgojno valjanih rasplodnih konja upisani u Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za rasplodno ždrijebe nakon upisa u Središnji popis matičnih grla. 
Članak 11. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za testiranje uzgojno valjanih životinja iz članka 5. točke 5. ovoga Zakona jesu osobe koje obavljaju testiranje ovih grla. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za pozitivno testiranog rasplodnjaka namijenjenog korištenju putem umjetnog osjemenjivanja ili za prirodni pripust u provođenju performance testa, za ukupni prirast potomaka bika u testu u provođenju progenog testa na tovne osobine i kakvoću mesa, za pozitivno ocijenjenog rasplodnog pastuha nakon završenog ispitivanja radne sposobnosti te jedanput godišnje za svaku maticu u testu. 
Članak 12. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za nabavu uzgojno valjanih rasplodnjaka domaćeg podrijetla iz članka 5. točke 6. ovoga Zakona jesu kupci ovih grla. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za odabranog bika namijenjenog umjetnom osjemenjivanju i onog namijenjenog prirodnom pripustu ako se odlukom županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba, nadležnog za poslove stočarstva, smije koristiti za oplođivanje plotkinja izvan vlastitog stada. 
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka novčani poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za odabranog bika namijenjenog prirodnom pripustu u sustavu krava-tele. 
(4) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za sve odabrane nerastove koji se koriste za oplođivanje ženskih grla. 
Članak 13. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za proizvodnju sjemena uzgojno valjanih bikova i nerasta iz članka 5. točke 7. ovoga Zakona jesu proizvođači sjemena koje je proizvedeno od bikova i nerasta koji se koriste za ovu proizvodnju u Republici Hrvatskoj. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za one količine sjemena bikova i nerasta koje su isporučene korisnicima. 
Članak 14. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za provedbu uzgojnog programa u govedarstvu iz članka 5. točke 8. ovoga Zakona jesu osobe koje sudjeluju u ostvarenju provedbe toga programa. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za nabavu sjemena bikovskih očeva te za poticaj proizvođaču bika u performance testu koji je namijenjen korištenju za umjetno osjemenjivanje. 
Članak 15. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za držanje osnovnog stada prema članku 5. točki 9. ovoga Zakona jesu osobe koje drže osnovna stada goveda, ovaca i koza, odnosno krava u sustavu krava-tele. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za krave, ovce i koze koje čine osnovno stado u govedarstvu, ovčarstvu i kozarstvu jednom godišnje. 
Članak 16. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za tov stoke iz članka 5. točke 10. ovoga Zakona jesu osobe koje su prodale i isporučile utovljena grla goveda i svinja na klanje osobama sukladno propisima o veterinarstvu. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za utovljenu junad od 450-700 kg žive mase na temelju obračuna uvjetnog grla mase 500 kg. 
(3) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za utovljene svinje mase 90 kg i više. 
Članak 17. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za držanje pčela i proizvodnju meda iz članka 5. točke 11. ovoga Zakona jesu pravne i fizičke osobe koje su vlasnici košnica pčela i proizvode med. 
(2) Novčani poticaj za košnicu pčela isplaćivat će se na početku sezone paše pčela, a za proizvodnju meda nakon njegove prodaje. 
Članak 18. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za uzgoj pernate divljači iz članka 5. točka 12. ovoga Zakona jesu fizičke i pravne osobe koji se bave proizvodnjom pernate divljači. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za prodane i isporučene fazanske piliće u dobi od 7-8 tjedana, divlje pačiće u dobi od 6-7 tjedana i odrasle fazane za lov. 
Članak 19. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za proizvodnju mesnog, koštanog i ribljeg brašna iz članka 5. točke 13. ovoga Zakona jesu proizvođači koji proizvode mesno, koštano i riblje brašno. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za prodane i isporučene količine mesnog, koštanog i ribljeg brašna. 
Članak 20. 
(1) Korisnici novčanog poticaja iz članka 5. točke 14. ovoga Zakona jesu Hrvatski stočarsko selekcijski centar za poslove uzgojno selekcijskih mjera u stočarstvu Republike Hrvatske i Hrvatski veterinarski institut za poslove programa zdravstvene zaštite mlijeka u Republici Hrvatskoj. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se korisnicima na temelju obračuna otkupljenih količina mlijeka za koje su proizvođači ostvarili pravo na poticaj. 
Članak 21. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za proizvodnju žita, uljarica i šećerne repe jesu proizvođači koji proizvode kulture iz članka 5. točke 15. ovoga Zakona na površini koju im za proizvodnju pojedine kulture odobre županijski uredi, odnosno ured Grada Zagreba, nadležni za poslove poljoprivrede, sukladno godišnjem "Operativnom planu sjetve". 
(2) Godišnji "Operativni plan sjetve" utvrđuje površine za sjetvu kultura iz stavka 1. ovoga članka za svaku županiju i Grad Zagreb, a donosi ga ministar u roku od 30 dana od dana usvajanja državnog proračuna. 
(3) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se korisnicima po hektaru proizvodne površine u dva dijela, i to prvi dio nakon dostavljene dokumentacije nadležnog ureda o veličini odobrene površine, a drugi dio nakon dostavljene dokumentacije o ostvarenom urodu. 
(4) Korisnik novčanog poticaja iz stavka 1. ovoga članka dužan je na odobrenoj površini proizvesti kulturu za koju ostvaruje poticaj i pri tome primjenjivati primjerene agrotehničke mjere. 
(5) Primjerene agrotehničke mjere iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar. 
Članak 22. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za proizvodnju lista duhana iz članka 5. točke 16. jesu proizvođači koji list duhana prodaju i isporuče za daljnju preradu. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se po kilogramu prodanog i isporučenog lista duhana. 
(3) Korisnik novčanog poticaja ostvaruje novčani poticaj za list duhana proizvedenom i isporučenom sukladno posebnom propisu. 
Članak 23. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za proizvodnju loznih sadnica (cijepova), sadnica maslina i sadnica lavande iz članka 5. točke 17. ovoga Zakona jesu registrirani proizvođači upisani u Upisnik proizvođača poljoprivrednoga sadnog materijala. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se po komadu prodanoga i isporučenog sadnog materijala. 
Članak 24. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za proizvodnju plodova maslina za preradu iz članka 5. točke 18. ovoga Zakona jesu proizvođači koji plod masline prodaju i isporuče za daljnju preradu. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se po kilogramu prodanog i isporučenog ploda masline. 
(3) Korisnik novčanog poticaja ostvaruje novčani poticaj za plod masline koji kakvoćom odgovara popisima o stavljanju u promet na unutarnjem tržištu. 
Članak 25. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za podizanje novih višegodišnjih nasada u voćarstvu iz članka 5. točke 19. ovoga Zakona jesu fizičke i pravne osobe koje podižu višegodišnje nasade u voćarstvu, sukladno godišnjem "Operativnom programu podizanja novih višegodišnjih nasada u voćarstvu". 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se jednokratno u tijeku podizanja nasada, u kalendarskoj godini na koju se odnosi godišnji "Operativni program podizanja novih višegodišnjih nasada u voćarstvu". 
(3) Korisnik novčanog poticaja iz stavka 1. ovoga članka dužan je podići novi nasad u voćarstvu za koji ostvaruje poticaj u roku od jedne godine od isplate poticaja. 
(4) Ministar donosi godišnji "Operativni program podizanja novih višegodišnjih nasada u voćarstvu", kojim se za poticane voćne vrste utvrđuju površine i regionalni raspored tih površina. 
(5) Program iz stavka 4. ovoga članka donosi ministar najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja državnog proračuna. 
Članak 26. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za podizanje novih nasada vinograda iz članka 5. točke 20. ovoga Zakona jesu fizičke i pravne osobe koje podižu nove nasade vinograda, sukladno godišnjem "Operativnom programu podizanja novih nasada vinograda". 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se jednokratno u tijeku podizanja vinograda, u kalendarskoj godini na koju se odnosi godišnji "Operativni program podizanja novih nasada vinograda". 
(3) Korisnik novčanog poticaja iz stavka 1. ovoga članka dužan je podići novi nasad vinograda za koji ostvaruje poticaj u roku od jedne godine od isplate poticaja. 
(4) Ministar donosi godišnji "Operativni program podizanja novih nasada vinograda", kojim se utvrđuju površine i regionalni raspored površina. 
(5) Program iz stavka 4. ovoga članka donosi ministar najkasnije u roku 30 dana od dana usvajanja državnog proračuna. 
Članak 27. 
(1) Korisnici novčanog poticaja iz članka 5. točke 21. ovoga Zakona za proizvodnju grožđa na otocima, poluotoku Pelješcu, općinama Dubrovačko primorje, Konavle, Župa dubrovačka, Seget Donji, Marina i Primošten, te područjima grada Dubrovnika i grada Šibenika jesu vlasnici ili korisnici vinograda upisani u Upisnik proizvođača grožđa i vina koji uzgajaju sorte grožđa propisane Pravilnikom o vinu. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se godišnje po hektaru vinograda. 
Članak 28. 
(1) Korisnici novčanog poticaja iz članka 5. točke 22., 23. i 24. ovoga Zakona jesu uzgajivači koji prodaju i isporuče uzgojene ribe i školjke. 
(2) Korisnici novčanog poticaja iz članka 5. točke 25. ovoga Zakona jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarski ribolov i ostvareni ulov male plave ribe (srdele, inćuna i papaline) prodaju i isporuče fizičkim ili pravnim osobama koje se bave preradom ribe ili vlastiti ulov sami prerađuju ako su za to registrirani. 
Članak 29. 
(1) Korisnici novčanog poticaja iz članka 5. točke 26. ovoga Zakona jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju preradu male plave ribe. 
(2) Novčani poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se za prodane i isporučene riblje proizvode. 
Članak 30. 
(1) Korisnici poticaja iz članka 5. točke 27. jesu fizičke i pravne osobe koje proizvode lavandino ulje iz domaćeg cvijeta lavande. 
(2) Novčani poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se za prodane i isporučene količine lavandina ulja. 
Članak 31. 
(1) Strateška područja u smislu ovoga Zakona jesu: 
1. brdsko-planinska područja, 
2. područja posebne državne skrbi utvrđena Zakonom o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96., 57/96. i 124/97.), 
3. otoci i poluotok Pelješac. 
(2) Brdsko-planinska područja iz točke 1. stavka 1. ovoga članka određuje ministar. 
(3) Područja uz granicu Republike Hrvatske koja nisu obuhvaćena stavkom 1. i 2. ovoga članka a od strateškog su značaja za Republiku Hrvatsku. 
Članak 32. 
(1) Isplatu sredstava novčanog poticaja i naknade iz članka 5. i 35. ovoga Zakona korisnik može ostvariti najkasnije do 31. siječnja iduće godine, odnosno do 31. ožujka iduće godine za poticaj na osnovi točke 18. članka 5. ovoga Zakona. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka isplata novčanog poticaja za kulturu iz članka 5. točke 15. ovoga Zakona obavljat će se prema članku 21. ovoga Zakona. 
(3) Vremenski raspored isplate novčanih poticaja i naknada na temelju stečenih prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, te članka 39. stavka 2. utvrđuju ministar i ministar financija. 
Članak 33. 
(1) Uvjete koje mora zadovoljiti podnositelj zahtjeva za ostvarenje novčanog poticaja, postupak za njegovo ostvarenje, potrebitu dokumentaciju i obrasce popisa ostvarenih novčanih poticaja, način njihove isplate te obveze koje korisnik mora ispuniti nakon primitka novčanog poticaja propisat će ministar. 
(2) Ovlašćuje se ministar da u propisima iz stavka 1. ovoga članka propiše prekršaje te odredi novčane kazne za te prekršaje. 
Članak 34. 
Poljoprivredni proizvodi proizvedeni na površinama za koje se prema odredbama ovoga Zakona ostvaruju novčani poticaji otkupljivat će se po zajamčenim cijenama uz uvjete propisane posebnim zakonom. 
III. NAKNADA ZA DEKLARIRANO POLJOPRIVREDNO SJEME 
Članak 35. 
Naknada se ostvaruje za proizvedeno i isporučeno deklarirano poljoprivredno sjeme pšenice, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana i krumpira. 
Članak 36. 
Sredstva za naknadu osiguravaju se za sve količine deklariranoga poljoprivrednog sjemena iz domaće proizvodnje, prodane i isporučene korisnicima za upotrebu u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj. 
Članak 37. 
Korisnici naknada iz članka 36. ovoga Zakona jesu proizvođači koji su proizvedeno sjeme iz članka 35. ovoga Zakona prodali i isporučili krajnjim potrošačima po cijeni umanjenoj za iznos naknade. 
Članak 38. 
Naknada za proizvode iz članka 35. ovoga Zakona iznosi za deklarirano poljoprivredno sjeme:

- pšenice                       0,25 kn po kg 

- kukuruza                      2,60 kn po kg 

- šećerne repe                 66,60 kn po sjemenskoj jedinici 

- soje                          1,11 kn po kg 

- suncokreta                    7,40 kn po kg 

- uljane repice                 5,00 kn po kg 

- duhana                    5.653,60 kn po kg 

- krumpira                      1,00 kn po kg

Članak 39. 
(1) Pravo na novčanu naknadu za proizvode iz članka 35. ovoga Zakona ostvaruju korisnici naknade za pojedine vrste, sorte, partije i količine deklariranoga poljoprivrednog sjemena domaće proizvodnje samo jedanput do njihove uporabe u poljoprivredi. 
(2) Pravo na novčanu naknadu za proizvode iz stavka 1. ovoga članka proizvedene i isporučene tržištu u tekućoj godini ostvaruje se najkasnije do 31. siječnja iduće godine. 
Članak 40. 
(1) Način i postupak ostvarivanja naknada i obrasce popisa o naknadi za deklarirano poljoprivredno sjeme te obveze koje korisnik mora ispuniti nakon primitka novčane naknade propisat će ministar. 
(2) Ovlašćuje se ministar da u propisima iz stavka 1. ovoga članka propiše prekršaje, te odredi novčane kazne za te prekršaje. 
IV. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR 
Članak 41. 
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. 
(2) Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju županijski uredi, odnosno ured Grada Zagreba, nadležni za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska poljoprivredna inspekcija) odnosno Ministarstvo kad je to ovim Zakonom određeno a u drugom stupnju Ministarstvo (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu). 
(3) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske poljoprivredne inspekcije i poljoprivredne inspekcije u Ministarstvu provode poljoprivredni inspektori. 
Članak 42. 
(1) Poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati diplomirani inženjer poljoprivrede, s položenim državnim stručnim ispitom za poljoprivrednog inspektora i s najmanje pet (5) godina radnog iskustva u struci. 
(2) Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. 
Članak 43. 
(1) Poljoprivredni inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojim dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti. 
(2) Obrazac iskaznice i izgled znaka te način izdavanja i vođenja evidencije o službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar. 
Članak 44. 
(1) Županijska poljoprivredna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora u prvom stupnju, osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih izravno obavlja poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu. 
(2) Županijska poljoprivredna inspekcija: 
 1. provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje novčanih poticaja za poljoprivredne i ribarske proizvode određene člankom 5. ovoga Zakona, izuzev onih za koje je ovim Zakonom propisano da uvid provodi poljoprivredna inspekcija Ministarstva, 
 2. provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje naknada dijela cijene za sve vrste proizvoda određene člankom 35. ovoga Zakona, 
 3. naređuje korisniku povrat novčanog poticaja ostvarenog za one količine proizvoda koji kakvoćom ne udovoljavaju propisanim uvjetima u Republici Hrvatskoj, 
 4. naređuje korisniku povrat novčanog poticaja ostvarenog za kvalitetni rasplodni podmladak ako nije uveden u Središnji popis matičnih grla, 
 5. naređuje korisniku povrat novčanog poticaja ako na odobrenoj veličini proizvodne površine proizvede, odnosno ne proizvede kulturu sukladno odredbi članka 21. stavka 3. ovoga Zakona, 
 6. naređuje korisniku povrat naknade ostvarene za kvalitetno poljoprivredno sjeme, ako nije umanjio cijenu za prodane i isporučene količine tih proizvoda za iznos naknade ili ako proizvode za koje je ostvario naknadu isporučuje pravnim i fizičkim osobama koje imaju sjedište odnosno prebivalište izvan teritorija Republike Hrvatske, 
 7. naređuje otklanjanje nedostataka pri vođenju popisa za novčane poticaje i naknade, 
 8. provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj i naknadu uvjetima za ostvarivanje toga prava, 
 9. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti, 
10. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje njihovih poslova, 
11. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. 
(3) Poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu: 
 1. provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje novčanog poticaja za: 
- provedbu uzgojnog programa u stočarstvu, provedbu uzgojno selekcijskih mjera u stočarstvu i zdravstvenu zaštitu mlijeka, proizvodnju sjemena (sperme) uzgojno valjanih bikova i nerasta, držanje uzgojno valjanih rasplodnih grla izvornih i zaštićenih pasmina, te za testiranje uzgojno valjanih životinja, određeno člankom 5. točkama 3., 5., 7., 8. i 14. ovoga Zakona, 
- podizanje novih višegodišnjih nasada u voćarstvu i novih nasada vinograda, određeno člankom 5. točkama 19. i 20. ovoga Zakona, 
- proizvodnju grožđa, određeno točkom 21. istoga članka, 
 2. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za namjene iz točke 1. ovoga stavka ako ga je korisnik ostvario suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, 
 3. naređuje otklanjanje nedostataka u vođenju popisa za novčane poticaje i naknade, 
 4. provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj i naknadu uvjetima za ostvarivanje toga prava, 
 5. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka, ako sama nije ovlaštena izravno postupiti, 
 6. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje poslova, 
 7. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, 
 8. rješava o žalbama protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije, 
 9. usmjerava, koordinira i nadzire rad županijske poljoprivredne inspekcije, 
10. nadzire i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. 
Članak 45. 
(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu nadzoru poljoprivrednog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetani rad. 
(2) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na zahtjev poljoprivrednog inspektora u određenom roku dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora. 
(3) Rok iz stavka 2. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva. 
Članak 46. 
(1) Poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak, sastavlja zapisnik i donosi rješenje, kad je za to ovlašten ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega. 
(2) Na postupak poljoprivrednog inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 
Članak 47. 
(1) Ako poljoprivredni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propisi doneseni na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku. 
(2) Poljoprivredni inspektor donijet će rješenje iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora. 
Članak 48. 
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju ili presude o kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz. 
(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda. 
Članak 49. 
(1) Protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije, može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. 
(2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u prvom stupnju nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor. 
(3) Žalba izjavljena protiv rješenja ne zadržava izvršenje rješenja. 
Članak 50. 
Zaključak o izvršenju poljoprivredni je inspektor dužan donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana kad je rješenje postalo izvršno. 
V. KAZNENE ODREDBE 
Članak 51. 
(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako: 
1. ostvari novčani poticaj suprotno odredbi članka 3. stavka 1. ovoga Zakona, 
2. podnositelj zahtjeva u propisanom roku ne isplati novčani poticaj ili naknadu sukladno članku 4. stavku 2. ovoga Zakona, 
3. ostvari naknadu suprotno članku 37. ovoga Zakona. 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 9.000,00 do 20.000,00 kuna. 
Članak 52. 
(1) Novčanom kaznom od 6.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako: 
1. ostvari novčani poticaj suprotno odredbama članka 8. stavka 3. ovoga Zakona, 
2. ne podigne nasad u voćarstvu za koji ostvaruje poticaj sukladno članku 25. stavku 3. ovoga Zakona, 
3. ne podigne nasad vinograda za koji ostvaruje poticaj sukladno članku 26. stavku 3. ovoga Zakona, 
4. ostvari naknadu suprotno odredbama članka 39. ovoga Zakona, 
5. ne postupi po naređenim mjerama poljoprivrednog inspektora sukladno članku 44. ovoga Zakona, 
6. ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti sukladno članku 45. ovoga Zakona. 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 8.000,00 kuna. 
Članak 53. 
(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 6.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako : 
1. ne vodi propisani popis sukladno članku 3. stavku 2. ovoga Zakona, 
2. na odobrenoj veličini proizvodne površine ne proizvede kulturu za koju ostvaruje poticaj sukladno članku 21. stavku 3. ovoga Zakona. 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna. 
Članak 54. 
Za prekršaje iz članka 51. do 53. ovoga Zakona, uz novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja ostvarenoga novčanog poticaja ili naknade koji su ostvareni, odnosno nastali prekršajem. 
Članak 55. 
Pravo na novčani poticaj i naknadu, privremeno za razdoblje od pet godina, gubi korisnik kojemu je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da je počinio prekršaj iz članka 52. stavka 1. točke 2. i 3. i članka 53. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona računajući od dana dostave pravomoćnog rješenja. 
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 56. 
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka propis na temelju ovlaštenja iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona te ga odmah uputiti Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora na potvrđivanje. 
(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi: 
Pravilnik o načinu i postupku za ostvarivanje i neposrednu isplatu novčanih poticaja u poljoprivredi i ribarstvu ("Narodne novine", br. 17/97., 64/98. i 76/98.), 
Pravilnik o načinu i postupku ostvarenja i neposredne isplate naknade za kvalitetno poljoprivredno sjeme i lavandino ulje, NPK mineralna gnojiva i sve vrste ribljih proizvoda ("Narodne novine", br. 62/98.). 
Članak 57. 
Danom primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu ("Narodne novine", br. 29/94., 9/95., 108/95. i 46/97. - pročišćeni tekst, 142/97., 47/98., 86/98.). 
Članak 58. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se tridesetoga dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim odredbe članka 6. točke 10. podtočke 3. koja se primjenjuje od 1. srpnja 1999. 
Klasa: 320-01/99-01/01 
Zagreb, 12. ožujka 1999. 
ZASTUPNIČKI DOM 
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Potpredsjednik
Zastupničkog doma 
Hrvatskoga državnog sabora 
Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o novčanim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu ("Narodne novine", br. 108/96.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici 22. travnja 1997. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. 
Pročišćeni tekst Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu obuhvaća Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi ("Narodne novine", br. 29/94.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 9/95., 108/95., 15/96., 25/96., 30/96., 33/96., 108/96. i 20/97.) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. 
Klasa: 320-01/96-01/06
Zagreb, 22. travnja 1997. 
Predsjednik 
odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma
Sabora Republike Hrvatske
Vice Vukojević, dipl. iur.,v. r. 



ZAKON 
O NOVČANIM POTICAJIMA I NAKNADAMA U POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU

(pročišćeni tekst) 
I. TEMELJNE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim se Zakonom određuje vrsta i visina novčanih poticaja i naknada u poljoprivredi, osobe koje ostvaruju pravo na novčane poticaje i naknade za određenu poljoprivrednu proizvodnju ili određene proizvode te način osiguranja i korištenja tih novčanih poticaja i naknada. 
Članak 2. 
(1) Novčani poticaj u poljoprivredi, u smislu ovoga Zakona, jesu novčana sredstva za poticanje određene poljoprivredne proizvodnje koja je od interesa za tržište Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: novčani poticaj). 
(2) Naknada u poljoprivredi, u smislu ovoga Zakona, je povrat dijela razlike cijene između proizvođačke cijene i prodajne cijene po kojoj se kvalitetno poljoprivredno sjeme i sve vrste NPK mineralnih gnojiva prodaju (u daljnjem tekstu: naknada), naknada dijela cijene za diesel gorivo i konzerve sardina u sjemenovom ulju i umaku od povrća. 
(3) Sredstva za novčani poticaj i naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu. 
Članak 3 
(1) Pravo na novčani poticaj i naknadu imaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: korisnici), koji proizvode za tržište Republike Hrvatske. 
(2) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su voditi popis o ostvarenim novčanom poticajima i naknadama. 
Članak 4. 
Novčani poticaj i naknada isplaćuju se korisnicima putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva na temelju njihovih zahtjeva. 
II. NOVČANI POTICAJI ZA ODREĐENU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU 
Članak 5. 
Pravo na novčani poticaj ostvaruje se za proizvodnju: 
 1. kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, 
 2. trogodišnjih kvalitetnih muških rasplodnih konja, 
 3. sjemena (sperme) kvalitetnih bikova, 
 4. rasplodnih grla izvornih pasmina goveda, konja, svinja, ovaca, koza i magaraca, 
 5. testiranje odabranih rasplodnih bikova (performance test, progeni test) za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, 
 6. kvalitetnoga rasplodnog podmladka goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi i selekcioniranih matica pčela iz domaćeg uzgoja, 
 7. soje, suncokreta, uljane repice, šećerne repe i duhana, 
 8. grožđa na otocima, poluotoku Pelješcu, Konavlima i Primoštenskom vinogorju, 
 9. loznih sadnica (cijepova) preporučenih sorti, 
10. sadnica maslina preporučenih sorti, 
11. preradu maslina, 
12. mesnog i koštanog brašna, 
13. uzgoj morske ribe, 
14. uzgoj slatkovodne ribe. 
Članak 6. 
(1) Novčani poticaj za proizvode iz članka 5. ovoga Zakona određuju se po jedinici proizvoda i iznosi za: 
1. kravlje, ovčje i kozje mlijeko 0,55 kn po litri 
2. rasplodni podmladak: 
   - goveda 1.480,00 kn po grlu 
   - svinja 444,00 kn po grlu 
   - ovaca i koza 370,00 kn po grlu 
   - konja 1.850,00 kn po grlu 
   - peradi 14,80 kn po komadu 
   - selekcioniranih matica pčela 30,00 kn po kom. 
3. sjeme (sperma) kvalitetnih bikova: 
   - elitnih 10,00 kn po dozi 
   - dvostruko testiranih 8,00 kn po dozi 
   - jednostruko testiranih 6,00 kn po dozi 
   - netestiranih 3,00 kn po dozi. 
4. rasplodnih grla hrvatskih izvornih pasmina: 
   a) istarsko govedo 5.500,00 kn po grlu 
   b) slavonski podolac 5.500,00 kn po grlu 
   c) konja 1.850,00 kn po grlu 
   d) svinja 740,00 kn po grlu 
   e) ovaca 350,00 kn po grlu 
   f) koza 350,00 kn po grlu 
   g) magaraca 600,00 kn po grlu 
5. odabrane rasplodne bikove za: 
    - umjetno osjemenjivanje 
   (perfomance test) 5.000,00 kn po grlu 
   - prirodni pripust 
   (perfomance test) 2.600,00 kn po grlu 
6. utvrđivanje uzgojnih vrijednosti 
   rasta i razvoja odabranih bikova 
   (progeni test) 1,85 kn po kg žive vage 
7. odabrane trogodišnje kvalitetne 
   muške rasplodnjake konja (pastuha) 
   za pastuharne i zemaljski uzgoj 3.700,00 kn po grlu 
8. ratarske industrijske kulture: 
   - suncokret0,41 kn po kg 
   - soja 0,41 kn po kg 
   - uljana repica 0,37 kn po kg 
   - šećerna repa 5,00 kn na 100 kg 
   - list duhana 3,00 kn po kg 
9. grožđe na otocima, poluotoku Pelješcu, Konavlima i Primoštenskom vinogorju (općine Marina, Primošten, te rubni dijelovi grada Šibenika i Seget Donji) 2.590,00 kn po ha. 
10. loznih sadnica (cijepova)
       preporučenih sorti 1,00 kn po komadu 
11. sadnica maslina preporučenih 
       sorti 5,00 kn po komadu 
12. preradu plodova maslina 0,89 kn po kg 
13. mesnog i koštanog brašna 0,40 kn po kg 
14. uzgoj morske ribe 5,00 kn po kg 
15. uzgoj slatkovodne ribe: 
   - šaran 2,00 kn po kg 
    - pastrva 3,00 kn po kg 
16. novozasađene vinograde na otocima, poluotoku Pelješcu, Konavlima i Primoštenskom vinogorju (općine Marina, Primošten te rubni dijelovi grada Šibenika i Seget Donji. 
6.000,00 kn po ha za prve tri godine. 
(2) Novčani poticaj za mlijeko isplaćivat će se i: 
- pravnoj osobi koja provodi program uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu u Republici Hrvatskoj po obračunatoj litri mlijeka za koju su proizvođači mlijeka ostvarili novčani poticaj - u visini od 20,00 kn na 1.000 litara mlijeka, 
- pravnoj osobi koja provodi program zdravstvene zaštite mlijeka po obračunatoj litri mlijeka za koju su proizvođači ostvarili novčani poticaj - u visini od 3,00 kn na 1.000 litara mlijeka. 
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za područja iz članka 2., 3., 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96.), te za brdsko planinsko područje, otoke i poluotok Pelješac, novčani poticaj iznosi za: 
1. kravlje, ovčje i kozje mlijeko 0,80 kn po litri 
2. rasplodni podmladak 
   - goveda 2.000,00 kn po grlu 
   - svinja 600,00 kn po grlu 
   - ovaca i koza 500,00 kn po grlu 
   - konja 2.500,00 kn po grlu 
   - selekcioniranih matica pčela 40,00 kn po komadu 
3. uzgoj morske ribe 7,00 kn po kg. 
(4) Brdsko planinsko područje u smislu ovoga Zakona su sljedeće općine, odnosno gradovi: 
1. Generalski Stol, Netretić, Ozalj, Žakanje, Ogulin u Županiji karlovačkoj, 
2. Delnice, Klana, Jelenje, Čavle, Fužine, Čabar, Brod Moravice, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko i Lokve u Županiji primorsko-goranskoj, 
3. Gospić, Senj, Brinje, Perušić i Otočac u Županiji ličko-senjskoj, 
4. Unešić u Županiji šibenskoj, 
5. Sinj, Cista Provo, Lovreć, Imotski, Donji Proložac, Zmijavci, Dicmo, Otok, Šestanovac, Vrgorac, Zagvozd, Podbalje i općina Muć u Županiji splitsko-dalmatinskoj, 
6. Lanišće i Lupoglav u Županiji istarskoj, 
7. Voćin u Županiji virovitičko-podravskoj. 
Članak 7. 
(1) Korisnici novčanog poticaja za kvalitetni rasplodni podmladak iz članka 5. točke 6. ovoga Zakona jesu proizvođači kvalitetne rasplodne stoke koji su upisani u Upisnik proizvođača kvalitetne rasplodne stoke u skladu s propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva. 
(2) Novčani poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se za rasplodni podmladak nakon uvođenja rasplodnog podmlatka u Središnji matični popis muških i ženskih rasplodnih grla, u skladu s propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva. 
(3) Novčani poticaj iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje se samo jedanput u proizvodnom životu rasplodnog grla. 
(4) Korisnici novčanog poticaja za rasplodni podmladak dužni su rasplodni podmladak držati u uzgoju propisano vrijeme. 
(5) Iznimno, korisnici novčanog poticaja iz stavka 4. ovoga članka mogu izlučiti iz uzgoja rasplodni podmladak i prije isteka propisanog vremena ako se utvrde zdravstveni ili poremećaji koji utječu na rasplodnu sposobnost podmlatka ili ako se utvrdi njegova nezadovoljavajuća proizvodna sposobnost. 
Članak 8. 
Novčani poticaj za poljoprivrednu proizvodnju iz članka 5. ovoga Zakona, proizvedenu i isporučenu tržištu Republike Hrvatske u tekućoj godini, ostvaruje se najkasnije do 31. siječnja iduće godine. 
Članak 9. 
(1) Postupak za ostvarenje novčanih poticaja, potrebnu dokumentaciju, vrijeme u kojem je korisnik dužan rasplodni podmladak držati u uzgoju i obrasce popisa o ostvarenim novčanim poticajima, propisuje ministar poljoprivrede i šumarstva. 
(2) Način neposredne isplate novčanih poticaja krajnjim korisnicima propisuje ministar financija. 
(3) Ovlašćuju se ministar poljoprivrede i šumarstva i ministar financija da u propisima iz stavka 1. i 2. ovoga članka propišu prekršaje te odrede novčane kazne za te prekršaje. 
III. NAKNADA ZA KVALITETNO POLJOPRIVREDNO SJEME, MINERALNA GNOJIVA, KONZERVE SARDINA, RIBU IZ UZGOJA I DIESEL GORIVO 
Članak 10. 
Naknada se ostvaruje za kvalitetno poljoprivredno sjeme kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, i sve vrste NPK mineralnih gnojiva (u daljnjem tekstu: NPK gnojiva), konzerve sardina u ulju i umaku od povrća (u daljnjem tekstu: sardina konzervi) i diesel goriva korištenog za obavljanje morskog ribolova. 
Članak 11. 
(1) Sredstva za naknadu osiguravaju se za sve količine kvalitetnog poljoprivrednog sjemena i NPK gnojiva, prodanih i isporučenih korisnicima za upotrebu u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj. 
(2) Sredstva za naknadu osiguravaju se za prodane količine sardina konzervi na domaćem tržištu i u izvozu, proizvedene od domaćeg ulova plave ribe. 
(3) Sredstva za naknadu dijela cijene diesel goriva osiguravaju se profesionalnim ribarima (pravnim i fizičkim osobama) do godišnje potrošnje od ukupno 10.000.000 litara. 
Članak 12. 
(1) Korisnici naknada iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona su krajnji potrošači, a korisnici iz stavka 2. su proizvođači ribljih konzervi na otocima i proizvođači ribljih konzervi na ostalim područjima te korisnici iz stavka 3. su fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarski ribolov i uzgoj ribe. 
(2) Način neposredne isplate naknada iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar financija. 
Članak 13. 
Naknada za proizvode iz članka 10. ovoga Zakona iznosi: 
1. za kvalitetno poljoprivredno sjeme: 
   - kukuruza 2,60 kn po kg 
   - šećerne repe 66,60 kn po sjemenskoj jedinici 
   - soje 1,11 kn po kg 
   - suncokreta 7,40 kn po kg 
   - uljane repice 2,59 kn po kg 
   - duhana 5.653,60 kn po kg 
   - krumpira 0,89 kn po kg 
2. Za NPK gnojiva u prosjeku od 0,25 kn po kg. 
3. Za sardina konzerve proizvedene u tvornicama koje se nalaze na otocima 3,50 kn po kilogramu i za konzerve sardina proizvedene na ostalim područjima 3,00 kn po kilogramu. 
4. Za diesel gorivo 1,49 kn po litri. 
Članak 14. 
(1) Naknadu za proizvode iz članka 10. ovoga Zakona ostvaruju korisnici naknade za iste vrste, partije i količine kvalitetnog poljoprivrednog sjemena i NPK gnojiva, jedanput do njihove upotrebe u poljoprivredi, osim za sardina konzerve i diesel gorivo koje se koristi za obavljanje morskog ribolova. 
(2) Naknadu za sardina konzerve korisnici ostvaruju nakon prodaje i isporuke na domaćem tržištu ili u izvozu. Naknadu za prodane količine sardina konzervi u tekućoj godini ostvaruju najkasnije do 31. siječnja iduće godine. 
(3) Naknadu iz članka 13. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ostvaruju profesionalni ribari za potrošnju diesel goriva u tekućoj godini. 
(4) Naknada za proizvode iz stavka 1. ovoga članka proizvedene i isporučene korisnicima s teritorija Republike Hrvatske u tekućoj godini, ostvaruje se najkasnije do 31. siječnja iduće godine. 
Članak 15. 
(1) Način i postupak ostvarivanja naknade i obrasce popisa o naknadi za kvalitetno poljoprivredno sjeme, NPK gnojiva i sardina konzerve propisuje ministar. 
(2) Način i postupak ostvarivanja naknade za dio cijene diesel goriva profesionalnim ribarima propisat će ministar financija u roku 30 od dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi ("Narodne novine", 9/95.). 
(3) Ovlašćuje se ministar da u propisu iz stavka 1. ovoga članka propiše prekršaje te odredi novčane kazne za te prekršaje. 
IV. NADZOR 
Članak 16. 
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Ministarstvo financija. 
(2) Inspekcijske poslove u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslove poljoprivrede, ribarske i veterinarske inspekcije (u daljnjem tekstu županijska inspekcija), a u drugom stupnju Ministarstvo. 
(3) Inspekcijski nadzor provode poljoprivredni, ribarski i veterinarski inspektori županijske inspekcije te poljoprivredni, ribarski i veterinarski inspektori u Ministarstvu u skladu s ovim Zakonom, propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti te propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva i propisima o morskom i slatkovodnom ribarstvu. 
Članak 17. 
(1) Županijska inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih neposredno obavlja Ministarstvo. 
(2) Poljoprivredni inspektor županijske inspekcije u provedbi inspekcijskog nadzora: 
1. provodi uvid u popis isprave koje se odnose na ostvarivanje novčanog poticaja za mlijeko, ratarske industrijske kulture, plodove maslina, kvalitetni rasplodni podmladak i naknade za kvalitetno poljoprivredno sjeme, 
2. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za one količine mlijeka koje glede kakvoće ne odgovaraju propisu o zaštitnoj cijeni mlijeka, 
3. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za soju, suncokret, uljanu repicu, šećernu repu, plodove maslina i list duhana ako glede kakvoće ne odgovaraju propisima o stavljanju u promet na unutarnjem tržištu, odnosno ne udovoljavaju uvjetima određenim propisima o zaštitnim cijenama tih proizvoda, 
4. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za kvalitetni rasplodni podmladak ako nije uveden u Središnji matični popis muških i ženskih rasplodnih grla, 
5. naređuje korisniku povrat naknade ostvarene za kvalitetno poljoprivredno sjeme ako nije umanjio cijenu za prodane i isporučene količine tih proizvoda za iznos naknade ili ako proizvode za koje je ostvario naknadu isporučuju pravnim i fizičkim osobama koje imaju sjedište, odnosno prebivalište izvan teritorija Republike Hrvatske, 
6. naređuje otklanjanje nedostataka pri vođenju popisa za novčane poticaje i naknade, 
7. provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj i naknadu uvjetima za ostvarivanje tog prava, 
8. poduzima druge mjere i druge radnje za koje je ovlašten propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva, 
9. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka, ako sam nije ovlašten izravno postupiti, 
10. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kada je to potrebno za obavljanje njegovih poslova, 
11. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. 
(3) Veterinarski inspektor županijske inspekcije, u provedbi inspekcijskog nadzora: 
1. naređuje otklanjanje nedostataka pri vođenju popisa za novčane poticaje, 
2. provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj uvjetima za ostvarivanje tog prava, 
3. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka, ako sam nije ovlašten izravno postupiti, 
4. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kada je to potrebno za obavljanje njegovih poslova, 
5. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, 
6. poduzima druge mjere i druge radnje za koje je ovlašten propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti. 
Članak 18. 
U provedbi inspekcijskog nadzora Ministarstvo: 
1. provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje novčanog poticaja za: proizvodnju grožđa na otocima, poluotoku Pelješcu, Konavlima i Primoštenskom vinogorju (općine Marina, Primošten, te rubni dijelovi grada Šibenika i Seget Donji), provedbu programa uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu, zdravstvene zaštite mlijeka i reprodukcije u stočarstvu, proizvodnju sjemena (sperme) kvalitetnih bikova, proizvodnju rasplodnih grla izvornih pasmina goveda i konja, ispitivanje bikova na progeni i performance test, proizvodnju kvalitetnih muških rasplodnjaka, 
2. provodi uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje naknade za NPK gnojiva, 
3. provjerava udovoljava li korisnik prava na novčani poticaj i naknadu uvjetima za ostvarivanje tog prava, 
4. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za tekuću godinu ukoliko korisnik poticaja ne uzgaja i drži rasplodno grlo izvornih pasmina goveda i konja u skladu s Programom očuvanja izvornih pasmina te ukoliko grlo za koje je ostvaren novčani poticaj ne drži u uzgoju godinu dana od dana isplate novčanog poticaja, 
5. naređuje povrat poticaja ostvarenog od korisnika koji nije upisan u Upisnik proizvođača grožđa i ako ne uzgaja sorte grožđa dopuštene propisom o rajonizaciji vinogradarskih područja, proizvodnji i prometu grožđa i proizvoda od grožđa i vina te označavanju i zaštiti geografskog podrijetla imena i oznake vina, 
6. naređuje povrat novčanog poticaja ukoliko korisnik ne koristi novčani poticaj u skladu sa ugovorima zaključenim o provedbi programa zdravstvene zaštite mlijeka, uzgojno selekcijskog rada i reprodukcije u stočarstvu Republike Hrvatske, 
7. naređuje otklanjanje nedostataka u vođenju popisa za novčane poticaje i naknade, 
8. naređuje korisniku povrat naknade ostvarene za NPK gnojiva i kvalitetno sjeme ako nije umanjio cijenu za prodane i isporučene količine tih proizvoda za iznos naknade, ili ako proizvode za koje je ostvario naknadu isporuči pravnim i fizičkim osobama koje imaju sjedište, odnosno prebivalište izvan teritorija Republike Hrvatske, 
9. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka, ako sama nije ovlaštena izravno postupiti, 
10. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kada je to potrebno za obavljanje poslova, 
11. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, 
12. poduzima druge mjere i druge radnje za koje je ovlaštena propisima o mjerama za unapređivanje stočarstva te propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti. 
Članak 19. 
Poljoprivredni i veterinarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak i donosi rješenje, kada je za to ovlašten ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. 
Članak 20. 
(1) Protiv rješenja Ministarstva donesenih na temelju ovoga Zakona u prvom stupnju nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor. 
(2) Žalba protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja. 
Članak 21. 
Pravne i fizičke osobe čiji rad podliježe inspekcijskom nadzoru, dužne su omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebne podatke i obavijesti. 
V. KAZNENE ODREDBE 
Članak 22. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 37.000,00 do 55.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 
1. ako ostvari novčani poticaj suprotno članku 3. stavku 1. ovoga Zakona, 
2. ako ostvari naknadu suprotno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona. 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 9.000,00 do 18.000,00 kuna. 
Članak 23. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.500,00 do 11.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 
1. ako ostvari novčani poticaj suprotno članku 7. stavku 3. ovoga Zakona, 
2. ako kvalitetni rasplodni podmladak ne drži u uzgoju propisano vrijeme (članak 7. stavak 4.), 
3. ako ostvari naknadu suprotno članku 14. stavku 1. ovoga Zakona, 
4. ako ne postupi po naređenim mjerama poljoprivrednog ili veterinarskog inspektora (članak 17. i 18.), 
5. ako ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 21.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 4.000,00 kuna. 
Članak 24. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako ne vodi propisani popis (članak 3. stavak 2.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna. 
Članak 25. 
Za prekršaje iz članka 22. do 24. ovoga Zakona, uz novčane kazne, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja ostvarenog novčanog poticaja ili naknade koji su ostvareni, odnosno nastali prekršajem. 
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 26. 
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi ("Narodne novine", br. 29/94.). 
(2) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi: 
1. Pravilnik o načinu i postupku ostvarivanja naknade za dio cijene diesel goriva profesionalnim ribarima ("Narodne novine", br. 18/95.); 
2. Pravilnik o načinu i postupku za ostvarivanje novčanih poticaja u poljoprivredi ("Narodne novine", br. 19/95.); 
3. Pravilnik o načinu i postupku ostvarivanja naknade za kvalitetno poljoprivredno sjeme, NPK mineralna gnojiva i konzerve sardina ("Narodne novine", br. 19/95.). 
Članak 27. 
Propise na temelju ovlaštenja iz članka 9. i 12. ovoga Zakona, donijet će ministar poljoprivrede i šumarstva i ministar financija u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi ("Narodne novine", br. 108/96.). 
Članak 28. 
Stupanjem na snagu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi ("Narodne novine", br. 29/94.) prestaje važiti Uredba o premijama za određene proizvode u poljoprivredi i regresu za kvalitetno poljoprivredno sjeme i mineralna gnojiva ("Narodne novine", br. 116/93.). 
Članak 29. 
Danom stupanja na snagu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi ("Narodne novine", br. 108/96.) prestaje važiti Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu ("Narodne novine", br. 15/96.), Uredba o izmjenama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu ("Narodne novine", br. 25/96.) i Uredba o izmjeni Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu ("Narodne novine", br. 33/96.). 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela

HRVATSKI SABOR
2603
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O NOVČANOJ NAKNADI ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA
Proglašavam Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 2. srpnja 2008. godine. 
Klasa: 011-01/08-01/72
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 4. srpnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O NOVČANOJ NAKNADI ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA
I. OPĆE ODREDBE
Sadržaj Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje pravo na novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom (u daljnjem tekstu: naknada), pretpostavke i postupak za ostvarivanje prava na naknadu, tijela koja donose odluke i sudjeluju u postupku odlučivanja o pravu na naknadu te se određuju tijela i postupak koji se primjenjuje u prekograničnim slučajevima.
Načela
Članak 2.
Naknadu daje Republika Hrvatska na načelima društvene solidarnosti i pravednosti.
Korištenje izraza koji imaju rodno značenje
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Odgovarajuća primjena zakona
Članak 4.
Na pitanja postupka koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak.
II. PRETPOSTAVKE
Ovlaštenici prava na naknadu
Članak 5.
(1) Pravo na naknadu prema ovom Zakonu ima neposredna žrtva i posredna žrtva, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Neposredna žrtva je osoba koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela nasilja.
(3) Kaznenim djelom nasilja smatra se:
– kazneno djelo počinjeno s namjerom uz primjenu sile ili povredom spolnog integriteta,
– kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom kojim je prouzročena smrt, teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja jedne ili više osoba, a propisano je Kaznenim zakonom kao teži oblik temeljnoga kaznenog djela počinjenog s namjerom.
(4) Neposrednom žrtvom smatra se i osoba koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja:
– za vrijeme počinjenja namjernoga kaznenog djela nasilja prema drugoj osobi, ako nije sudjelovala u počinjenju toga kaznenog djela,
– pokušavajući spriječiti počinjenje kaznenog djela,
– pomažući policiji pri uhićenju počinitelja,
– pružajući pomoć drugoj žrtvi kaznenog djela.
(5) Kad kazneno djelo iz stavka 3. i 4. ovoga članka prouzroči smrt neposredne žrtve, pravo na naknadu ima posredna žrtva.
(6) Posredna žrtva je bračni drug, izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici.
(7) Posredna žrtva je i djed, baka i unuk, ako je jedan od njih neposredna žrtva, u slučaju kad je između njih postojala trajnija zajednica života, a baka i djed su zamjenjivali roditelje.
(8) Postojanje izvanbračne i istospolne zajednice prosuđivat će se prema propisima Republike Hrvatske.
Kaznena djela zbog kojih se može ostvariti pravo na naknadu
Članak 6.
Pravo na naknadu može se ostvariti samo zbog posljedica kaznenog djela iz članka 5. stavka 3. i 4. ovoga Zakona počinjenog prema neposrednoj žrtvi na području Republike Hrvatske, na hrvatskom brodu ili u hrvatskom zrakoplovu bez obzira gdje se žrtva nalazi u trenutku nastupanja posljedice kaznenog djela.
Državljanstvo ili prebivalište žrtve
Članak 7.
Pravo na naknadu ima žrtva koja je:
– državljanin Republike Hrvatske ili ima prebivalište u Republici Hrvatskoj,
– državljanin države članice Europske unije ili ima prebivalište u državi članici Europske unije.
Obveza prijave kaznenog djela i utjecaj kaznenog postupka
Članak 8.
(1) Pravo na naknadu prema ovom Zakonu može se ostvariti samo ako je kazneno djelo evidentirano ili prijavljeno policiji ili državnom odvjetništvu kao kazneno djelo.
(2) Ovlaštenici iz članka 5. i 7. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu neovisno o tome je li počinitelj kaznenog djela poznat i bez obzira na pokretanje kaznenog postupka.
Isključenje prava na naknadu
Članak 9.
Pravo na naknadu prema ovom Zakonu ne može se ostvariti kad je šteta posljedica kaznenih djela protiv sigurnosti prometa.
III. PRAVA ŽRTVE
Naknada troškova zdravstvene zaštite
Članak 10.
(1) Neposredna žrtva ima pravo na naknadu troškova zdravstvene zaštite u visini vrijednosti zdravstvenog standarda utvrđenog propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka priznaje se samo ako neposredna žrtva nema pravo na pokriće troškova na temelju zdravstvenog osiguranja.
Naknada za izgubljenu zaradu
Članak 11.
Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za izgubljenu zaradu, koje se priznaje u jednokratnom iznosu od najviše 35.000,00 kuna.
Naknada zbog gubitka uzdržavanja
Članak 12.
(1) Posredna žrtva iz članka 5. stavka 6. i 7. ovoga Zakona koju je umrla neposredna žrtva uzdržavala ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja.
(2) Naknada zbog gubitka uzdržavanja priznaje se u jednokratnoj svoti na temelju aktuarske računice polazeći od najniže obiteljske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju određene na temelju pet godina staža osiguranja i očekivanog trajanja razdoblja uzdržavanja posredne žrtve iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Naknada iz stavka 2. ovoga članka priznaje se samo ako posredna žrtva nema pravo na davanje iz obveznoga mirovinskog osiguranja.
(4) Naknada iz stavka 2. ovoga članka priznaje se u iznosu od najviše 70.000,00 kuna ukupno za sve posredne žrtve iz stavka 1. ovoga članka.
Naknada za pogrebne troškove
Članak 13.
Pravo na naknadu uobičajenih pogrebnih troškova, u iznosu od najviše 5.000,00 kuna, ima osoba koja ih je platila.
Okolnosti koje utječu na visinu naknade
Članak 14.
(1) Pri odlučivanju o pravu na naknadu uzima se u obzir:
– postupanje neposredne žrtve prije, u trenutku počinjenja kaznenog djela i nakon toga,
– doprinos neposredne žrtve nastanku i obujmu štete,
– je li neposredna žrtva i u kojem roku prijavila kazneno djelo nadležnim tijelima, osim ako to nije mogla učiniti iz opravdanih razloga,
– suradnja neposredne žrtve s policijom i nadležnim tijelima kako bi se počinitelj priveo pravdi.
(2) Neposredna žrtva koja je pridonijela da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.
(3) Zahtjev za naknadu će se odbiti ili će se naknada umanjiti ako se utvrdi da je žrtva uključena u organizirani kriminal, odnosno zbog njezinog udruživanja u zločinačku organizaciju.
(4) Naknada se može odbiti ili umanjiti i kad bi davanje potpune naknade bilo suprotno načelu pravednosti, morala ili javnom poretku.
(5) Ponašanje neposredne žrtve imat će se na umu i pri prosudbi prava posredne žrtve na naknadu.
Uračunavanje drugih naknada
Članak 15.
(1) Primanja na temelju zdravstvenog, mirovinskog ili drugog osiguranja i drugih osnova uračunavaju se u odgovarajuće osnove naknade, tako da se naknada koja se daje žrtvi sastoji od razlike između ukupne naknade na koju na temelju ovoga Zakona žrtva ima pravo i onoga što žrtva prima po jednoj ili više navedenih osnova.
(2) Dobrovoljna osiguranja koja plaća neposredna ili posredna žrtva ne uračunavaju se u iznos naknade.
Primjena Zakona o obveznim odnosima
Članak 16.
Na prijenos i nasljeđivanje prava na naknadu po ovom Zakonu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima.
IV. NADLEŽNA TIJELA
1. Tijelo koje odlučuje
Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela
Članak 17.
(1) O pravu na naknadu odlučuje Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela (u daljnjem tekstu: Odbor) koji čine predsjednik i četiri člana. Predsjednik i svaki član Odbora ima dva zamjenika.
(2) Predsjednik, odnosno zamjenici predsjednika Odbora su suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Članovi Odbora odnosno njihovi zamjenici su:
– zamjenik Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
– predstavnik civilnog društva iz područja zaštite žrtava kaznenih djela,
– predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa,
– stručnjak iz područja zdravstva ili socijalne skrbi.
(4) Članovi Odbora, odnosno njihovi zamjenici iz stavka 3. podstavka 3. i 4. ovoga članka moraju imati odgovarajući sveučilišni diplomski studij i najmanje pet godina radnog iskustva na svom stručnom području.
Imenovanje Odbora
Članak 18.
(1) Odbor imenuje Vlada Republike Hrvatske. Predsjednik Odbora, njegovi zamjenici, članovi Odbora i njihovi zamjenici imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.
(2) Predsjednika Odbora i njegove zamjenike predlaže predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske na temelju odluke opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Članove Odbora i njihove zamjenike predlažu:
– Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske – zamjenike Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
– Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske – predstavnike civilnog društva iz područja zaštite žrtava kaznenih djela,
– ministar nadležan za poslove pravosuđa – predstavnike ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa,
– ministar nadležan za zdravstvo i socijalnu skrb – stručnjake iz područja zdravstva ili socijalne skrbi.
(4) Nadležna tijela prijedloge za imenovanje predsjednika i članova Odbora te njihovih zamjenika dostavljaju ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata članova Odbora, odnosno najkasnije u roku od 15 dana od prijevremenog prestanka mandata. Ministar nadležan za poslove pravosuđa dostavlja Vladi Republike Hrvatske popis predloženih kandidata za Odbor najkasnije mjesec dana prije isteka mandata članova Odbora, odnosno 10 dana od prijevremenog prestanka mandata.
Prijevremeno razrješenje
Članak 19.
(1) Predsjednika, članove Odbora i njihove zamjenike razrješuje Vlada Republike Hrvatske prije isteka vremena na koje su imenovani:
– na osobni zahtjev,
– zbog prestanka njihove funkcije koja je pretpostavka za imenovanje,
– zbog neurednog i nesavjesnog obavljanja poslova u Odboru,
– zbog nedostojnosti ili nemogućnosti obavljanja poslova u Odboru.
(2) Zahtjev za razrješenje iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka može podnijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa, predsjednik Odbora ili tri člana Odbora.
Rad Odbora
Članak 20.
(1) Odbor odlučuje o zahtjevima za naknadu na sjednicama kojima predsjeda predsjednik.
(2) Odbor se sastaje svaka dva mjeseca, a po potrebi i češće. Saziva ga predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti njegov zamjenik.
(3) Predsjednik i članovi Odbora imaju pravo na naknadu za rad u Odboru, u iznosu koji odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(4) Predsjednika i članove Odbora u njihovoj odsutnosti zamjenjuju njihovi zamjenici.
2. Druga tijela u postupku
Zadaci policije
Članak 21.
(1) Policija je dužna dati informacije iz članka 23. ovoga Zakona osobama koje imaju pravo na naknadu na temelju ovoga Zakona i obrasce za podnošenje zahtjeva.
(2) Na zahtjev osoba iz stavka 1. ovoga članka, policija će izdati potvrdu da je djelo prijavljeno ili evidentirano kao kazneno djelo. Sadržaj potvrde propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove.
Zadaci ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa
Članak 22.
(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavlja stručne i administrativno-tehničke poslove za Odbor.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavlja poslove koji se odnose na suradnju i razmjenu informacija između Odbora, policije i nadležnih tijela drugih država koja su, u skladu s propisima tih država, nadležna za obavljanje zadataka u postupcima za ostvarivanje prava na naknadu štete te pružanje pomoći i pronalaženje odgovarajućih rješenja u vezi s provedbom odredaba ovoga Zakona u prekograničnim slučajevima.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužno je dati informacije iz članka 23. ovoga Zakona osobama koje imaju pravo na naknadu na temelju ovoga Zakona u prekograničnim slučajevima i obrasce za podnošenje zahtjeva te im na njihov zahtjev dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna u skladu s priručnikom koji je izradila Europska komisija.
(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nadležno je za zaprimanje i prosljeđivanje zahtjeva u prekograničnim slučajevima.
V. INFORMIRANJE ŽRTAVA O PRAVU NA NAKNADU
Članak 23.
(1) Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su osobama koje prema ovom Zakonu imaju pravo na naknadu od Republike Hrvatske dati informacije o pravu na naknadu i o tijelu kojem se mogu obratiti radi ostvarivanja tog prava.
(2) Informacije se daju usmenim putem, kad god je to moguće na jeziku koji žrtva razumije, a u pisanom obliku na hrvatskom ili engleskom jeziku.
(3) Policija, državno odvjetništvo i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužni su osobama koje imaju pravo na naknadu prema ovom Zakonu dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva i, na njihovo traženje, dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna.
(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izradit će na hrvatskom i engleskom jeziku letak i/ili knjižicu koja sadrži informacije o pravu na naknadu, pretpostavkama i postupku za ostvarenje tog prava i dostaviti ih tijelima iz stavka 1. ovoga članka, a može ih, na njihov zahtjev, dostaviti i drugim pravnim osobama koje prilikom obavljanja svojih poslova dolaze u doticaj sa žrtvama kaznenih djela nasilja.
(5) Informacije sadržane u letku i/ili knjižici i obrasci zahtjeva za naknadu objavljuju se na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i tijela iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom i engleskom jeziku.
VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE NAKNADE
Podnošenje zahtjeva
Članak 24.
(1) Postupak se pokreće pisanim zahtjevom koji se podnosi ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(2) Zahtjev se podnosi na obrascu koji pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Ako zahtjev nije podnesen na propisanom obrascu, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dostavit će podnositelju zahtjeva primjerak obrasca i pozvati ga da zahtjev podnese na propisanom obrascu.
Rok za podnošenje zahtjeva
Članak 25.
(1) Zahtjev se mora podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je počinjeno kazneno djelo koje se navodi u zahtjevu za naknadu.
(2) Ako žrtva zbog zdravstvenih razloga nije u mogućnosti podnijeti zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, zahtjev mora podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada su prestali postojati razlozi zbog kojih nije bila u mogućnosti podnijeti zahtjev, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je počinjeno kazneno djelo.
(3) Ako je žrtva maloljetnik ili osoba lišena poslovne sposobnosti, a njezin zakonski zastupnik nije podnio zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, rok od šest mjeseci počinje teći od dana kada osoba navrši 18 godina ili od dana kad je po nastupanju punoljetnosti žrtve pokrenut kazneni postupak ili od dana kad je osobi vraćena poslovna sposobnost.
Sadržaj zahtjeva
Članak 26.
(1) Zahtjev mora sadržavati:
– osobne podatke o podnositelju zahtjeva, odnosno žrtvi ako nije ista osoba kao podnositelj zahtjeva: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, adresu prebivališta ili boravišta, radno mjesto i adresu poslodavca, identifikacijsku oznaku u skladu s propisima države čiji je državljanin,
– opis kaznenog djela (datum, mjesto i okolnosti počinjenja),
– opis posljedica kaznenog djela,
– datum kad je žrtva prijavila počinjeno kazneno djelo nadležnim tijelima,
– navod je li žrtvi poznato vodi li se protiv počinitelja kazneni postupak, pred kojim sudom i pod kojim poslovnim brojem predmeta,
– navod o vrsti i visini naknade koju je žrtva ostvarila iz drugih pravnih osnova,
– vrstu i visinu naknade koju žrtva zahtijeva.
(2) Zahtjev se podnosi na hrvatskom jeziku.
Isprave koje se prilažu
Članak 27.
(1) Uz zahtjev se prilažu sljedeće isprave:
– dokaz o državljanstvu ili prebivalištu,
– potvrda policije iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona o tome je li djelo evidentirano ili prijavljeno kao kazneno djelo,
– medicinska dokumentacija iz koje proizlazi da je neposredna žrtva pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja,
– smrtni list ako je neposredna žrtva umrla zbog posljedica kaznenog djela,
– izjava žrtve o ostvarivanju naknada za pojedine vrste šteta priznatih ovim Zakonom iz drugih pravnih osnova,
– druge isprave kojima se dokazuje postojanje uvjeta iz ovoga Zakona, kojima žrtva raspolaže.
(2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku prilaže se i ovjereni prijevod.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa pisano će pozvati podnositelja zahtjeva da u roku od najviše 30 dana dopuni zahtjev dokazima koji su potrebni za donošenje odluke.
Dostavljanje informacija i isprava
Članak 28.
Državna i druga tijela te pravne i fizičke osobe koje imaju informacije i isprave o okolnostima i činjenicama koje su od važnosti za donošenje odluke moraju takve informacije i isprave, bez naknade, predati ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa i Odboru, pisanim putem na njihov zahtjev.
Troškovi postupka
Članak 29.
(1) U postupku za ostvarivanje naknade po ovom Zakonu ne plaćaju se upravne pristojbe.
(2) Troškovi prevođenja i troškovi vještačenja terete državni proračun.
Pripreme sjednica i nacrta odluka
Članak 30.
Materijal za sjednice Odbora i nacrte odluka priprema ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Izvođenje dokaza
Članak 31.
(1) Radi utvrđivanja činjeničnog stanja Odbor može i sam izvoditi dokaze. Dokazi se izvode u pravilu čitanjem isprava, a iznimno se može provesti saslušanje svjedoka i/ili podnositelja zahtjeva, odnosno vještačenje.
(2) O izvođenju dokaza sastavlja se zapisnik ili službena zabilješka.
Odlučivanje o zahtjevu
Članak 32.
(1) Odbor može donositi odluke ako su na sjednici nazočni predsjednik Odbora ili njegov zamjenik i svi članovi ili njihovi zamjenici. Odluku o zahtjevu Odbor donosi većinom glasova svih članova.
(2) O pravu na naknadu Odbor donosi rješenje u roku od tri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva.
Vrste odluka
Članak 33.
Odbor će:
1. odbaciti zahtjev kao nepravodoban ili nedopušten,
2. odbaciti zahtjev kao neuredan ili nepotpun uz uvjet da je podnositelj zahtjeva pozvan da ga ispravi ili upotpuni, ali to nije učinio u ostavljenom roku,
3. prihvatiti zahtjev, u cijelosti ili djelomice, i odrediti iznos naknade,
4. odbiti zahtjev kao neosnovan.
Rješenje o zahtjevu
Članak 34.
(1) Rješenje o zahtjevu za naknadu sadrži:
– ime i prezime podnositelja zahtjeva, njegovu identifikacijsku oznaku u skladu s propisima države čiji je državljanin, državljanstvo, adresu prebivališta ili boravišta,
– zakonski naziv kaznenog djela, vrijeme i mjesto počinjenja kaznenog djela na temelju kojeg je podnesen zahtjev,
– vrste priznate naknade, njihov iznos i rok plaćanja.
(2) Kad Odbor djelomično prihvati zahtjev, u izreci rješenja će izreći u kojem dijelu zahtjev prihvaća, a u kojem ga odbija.
(3) Rješenje o pravu na naknadu dostavlja se podnositelju zahtjeva u roku od 8 dana od donošenja. Nakon pravomoćnosti rješenja i isplate naknade rješenje i obavijest o isplati dostavit će se nadležnom državnom odvjetništvu prema prebivalištu počinitelja kaznenog djela, odnosno žrtve radi ostvarivanja zahtjeva iz članka 39., 40. i 41. ovoga Zakona.
(4) U domaćem prekograničnom slučaju (članak 36. stavak 2.) ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u roku od 8 dana dostavlja rješenje Odbora podnositelju zahtjeva i nadležnom tijelu druge države članice Europske unije, na obrascu koji je propisala Europska komisija.
(5) Protiv rješenja Odbora nije dopuštena žalba, ali podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor.
Isplata naknade
Članak 35.
Na temelju rješenja Odbora ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa isplatit će naknadu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja kojim je određeno plaćanje naknade.
VII. POSTUPCI U PREKOGRANIČNIM SLUČAJEVIMA
Prekogranični slučajevi
Članak 36.
(1) Prekogranični slučajevi su domaći i strani prekogranični slučajevi.
(2) Domaći prekogranični slučaj je slučaj kada je kazneno djelo počinjeno na području Republike Hrvatske i o pravu na naknadu po ovom Zakonu odlučuje Odbor iz članka 17. ovoga Zakona, a zahtjev za naknadu je podnesen nadležnom tijelu u drugoj državi članici Europske unije u kojoj žrtva ima prebivalište.
(3) Strani prekogranični slučaj je slučaj kada je kazneno djelo počinjeno u drugoj državi članici Europske unije i za odlučivanje o pravu na naknadu je nadležno tijelo te države, a zahtjev za naknadu podnosi osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Domaći prekogranični slučaj
Članak 37.
(1) Nakon primitka zahtjeva od nadležnog tijela druge države članice Europske unije ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dostavit će tom tijelu i podnositelju zahtjeva, najkasnije u roku od 30 dana, potvrdu o primitku zahtjeva, informacije o osobi za kontakt i, ako je to moguće, o približnom roku u kojem će biti odlučeno o zahtjevu.
(2) Ako ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa od nadležnog tijela druge države članice Europske unije primi zahtjev koji nije poslan na obrascu koji je propisala Europska komisija, vratit će zahtjev tijelu od kojeg ga je primilo.
(3) Ako zahtjev i priložene isprave nisu na hrvatskom jeziku, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vratit će ih podnositelju odnosno tijelu od kojeg je zahtjev primilo, uz uputu o uporabi hrvatskog jezika u skladu sa člankom 26. i 27. ovoga Zakona.
(4) Ako u domaćem prekograničnom slučaju Odbor utvrdi da radi odlučivanja o zahtjevu treba obaviti pojedine radnje, kao što su saslušanje podnositelja zahtjeva, svjedoka, vještaka ili druge osobe, može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice Europske unije, u kojoj je podnositelj podnio zahtjev za naknadu, da obavi te radnje.
(5) Saslušanje, koje je potrebno u tom postupku, može se obaviti i korištenjem tehničkih pomagala. Tehnička pomagala uključuju posebice računalnu tehnologiju, elektroničke komunikacijske mreže i druga pomagala za prijenos slike i zvuka.
(6) Saslušanje iz stavka 5. ovoga članka obavlja Odbor.
Strani prekogranični slučaj
Članak 38.
(1) U stranom prekograničnom slučaju zahtjev za naknadu podnositelj može podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u najkraćem mogućem roku dostavlja zahtjev s prilozima nadležnom tijelu države od koje podnositelj zahtjeva traži naknadu štete, na službenom jeziku te države ili drugom jeziku koji je ta država odredila da će prihvatiti.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se na obrascu koji propisuje Europska komisija.
(4) Ako tijelo koje je u drugoj državi nadležno za odlučivanje zatraži da se saslušanje podnositelja zahtjeva, svjedoka, vještaka ili druge osobe obavi u Republici Hrvatskoj, saslušanje obavlja Odbor koji potom dostavlja izvješće o saslušanju tijelu druge države nadležnom za odlučivanje o zahtjevu.
(5) Ako tijelo koje je u drugoj državi nadležno za odlučivanje zatraži da obavi saslušanje uz pomoć tehničkih pomagala, saslušanje se obavlja u suradnji s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa pod uvjetom da osoba koja će biti saslušana pristane na takvo saslušanje.
VIII. PRIJELAZ PRAVA I VRAĆANJE NEOSNOVANO STEČENOG
Prijelaz prava žrtve prema počinitelju na Republiku Hrvatsku
Članak 39.
(1) Isplatom naknade neposrednoj ili posrednoj žrtvi prelaze na Republiku Hrvatsku, po samom zakonu, do iznosa isplaćene naknade, sva prava tih žrtava prema počinitelju kaznenog djela.
(2) Zastara počinje teći za Republiku Hrvatsku od dana kada je nadležno državno odvjetništvo obaviješteno o isplati naknade žrtvi kaznenog djela.
Vraćanje neosnovano stečenog
Članak 40.
Republika Hrvatska ima pravo zahtijevati vraćanje iznosa isplaćenog u skladu s ovim Zakonom i troškova postupka ako je takvo pravo ostvareno na temelju lažnih podataka i/ili je žrtva propustila obavijestiti nadležno tijelo o činjenicama koje utječu na ostvarivanje prava u skladu s ovim Zakonom ili ako je nakon isplate naknade žrtvi nadležno tijelo utvrdilo da ne postoji kazneno djelo.
IX. OSTVARIVANJE NAKNADE NEPOSREDNO OD POČINITELJA KAZNENOG DJELA
Članak 41.
(1) Podnošenje zahtjeva za naknadu po ovom Zakonu ne isključuje pravo žrtve da naknadu štete ostvaruje od osobe koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročila štetu (štetnika).
(2) Kad žrtva ostvari naknadu neposredno od štetnika ona će se uračunati u naknadu koju zahtijeva od Republike Hrvatske.
(3) Kad je naknadom od štetnika šteta u potpunosti namirena, zahtjev žrtve će se odbiti, a ako je postupak dovršen, ali isplata još nije obavljena, donijet će se odluka da se naknada žrtvi ne isplati.
(4) Kad je Republika Hrvatska isplatila naknadu na temelju ovoga Zakona, a žrtva ostvari dio ili potpunu naknadu štete od štetnika, Republika Hrvatska ima za iznos glavnice, koji je žrtva ostvarila neposredno od štetnika, pravo regresa od žrtve, ali najviše do iznosa koji mu je platila.
X. FINANCIRANJE NAKNADE ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA
Članak 42.
(1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na pozicijama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(2) Povrat neosnovano stečenih sredstava i svota koju sukladno Zakonu o kaznenom postupku osumnjičenik treba platiti za potrebe naknade štete žrtvama kaznenih djela u ispunjenju obveza iz rješenja državnog odvjetnika o odgodi početka kaznenog progona uplatit će se na račun proračuna.
XI. EVIDENCIJA O PODNOSITELJIMA ZAHTJEVA I DONESENIM ODLUKAMA
Vođenje evidencije
Članak 43.
(1) Radi odlučivanja i provedbe drugih nadležnosti u skladu s ovim Zakonom ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi evidenciju o podnositeljima zahtjeva i o donesenim odlukama o zahtjevima.
(2) Evidencija se vodi po pojedinim predmetima tako da svaki predmet ima redni broj i klasifikacijsku oznaku.
(3) Evidencija se vodi u pisanom i elektroničkom obliku.
Sadržaj evidencije
Članak 44.
Evidencija o podnositeljima zahtjeva i donesenim odlukama o zahtjevima za naknadu sadrži:
1. Podatke o podnositeljima:
– ime i prezime,
– identifikacijsku oznaku u skladu s propisima države čiji je državljanin i/ili datum rođenja i spol u slučaju nedostatka te identifikacijske oznake,
– mjesto rođenja,
– prebivalište,
– državljanstvo.
2. Podatke o donesenim odlukama:
– klasifikacijska oznaka predmeta i urudžbeni broj,
– datum podnošenja zahtjeva,
– vrsta odluke,
– kazneno djelo koje je osnova za ostvarivanje zahtjeva,
– datum donošenja odluke,
– datum pravomoćnosti rješenja o pravu na naknadu,
– iznos isplaćene naknade,
– datum isplate naknade,
– podatak je li pokrenut upravni spor,
– podatke o ostvarivanju zahtjeva na temelju članka 39., 40. i 41. ovoga Zakona.
Pohrana podataka
Članak 45.
Podaci iz evidencije o podnositeljima zahtjeva i podaci iz evidencije o donesenim odlukama iz članka 44. ovoga Zakona trajno se pohranjuju.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Konstituiranje Odbora
Članak 46.
(1) Čelnici tijela iz članka 18. stavka 4. ovoga Zakona predložit će ministru nadležnom za poslove pravosuđa članove Odbora i njihove zamjenike u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovoga Zakona. Kada ministar nadležan za poslove pravosuđa zaprimi prijedloge za imenovanje članova, dostavit će popis predloženih kandidata Vladi Republike Hrvatske koja će imenovati Odbor u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Predsjednik Odbora sazvat će prvu sjednicu Odbora najkasnije mjesec dana od imenovanja Odbora.
Valuta
Članak 47.
Iznos zahtjeva za naknadu izražen u stranoj valuti preračunava se u protuvrijednost u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan podnošenja zahtjeva.
Nemogućnost ostvarivanja prava
Članak 48.
Ovlaštenik koji ima pravo ostvariti naknadu prema odredbama Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, br. 117/03.) nema pravo na ostvarivanje naknade po ovom Zakonu.
Donošenje podzakonskih propisa
Članak 49.
(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove donijet će pravilnik iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnik iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Vlada Republike Hrvatske uskladit će unutarnje ustrojstvo ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu Zakona
Članak 50.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Klasa: 702-01/08-01/02
Zagreb, 2. srpnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.