| |
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i drugi propisi Republike Hrvatske
|
PREPORUKA:
PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
|
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
Narodne novine br.: 92 - Datum: 30.10.1996. - Interni ID: 19961597
|
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
Brzi pretpregled sadržaja
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME
JUGOSLAVENSKE KOMUNISTIČKE VLADAVINE
Proglašavam Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladav ine, koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 11. listopada 1996.
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v.r.
ZAKON
O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUGOSLAVENSKE KOMUNISTIČKE VLADAVINE
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo (u daljnjem tekstu: društveno vlasništvo) konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u ovom Zakonu.
Naknada za imovinu oduzetu prijašnjim vlasnicima u smislu ovoga Zakona u načelu je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice), a iznimno u naravi.
Ako neka osoba stječe pravo na naknadu određene imovine u naravi, iz razloga obrane ili nacionalne sigurnosti zemlje može joj se dati druga odgovarajuća imovina u vlasništvo ili druga odgovarajuća naknada.
Konfiscirana imovina daje se u vlasništvo prijašnjem vlasniku prema odredbama ovoga Zakona, a ako to nije moguće po odredbama ovoga Zakona prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u novcu ili vrijednosnim papirima.
Prijašnjim vlasnikom u smislu ovoga Zakona smatraju se fizičke i pravne osobe kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz članka 2. ovoga Zakona te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona, odnosno njihovi nasljednici i pravni sljednici.
Članak 2.
Prijašnjem vlasniku utvrđuje se pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju propisa kao što su:
1. Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije ("Službeni list DFJ", br. 40/45. i 70/45.),
2. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije ("Službeni list FNRJ", br. 61/46.),
3. Zakon o postupanju sa imovinom, koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom, koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača ("Službeni list DFJ", br. 36/45.),
4. Zakon o potvrdi i izmjenama Zakona o postupanju sa imovinom koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača ("Službeni list FNRJ", br. 64/46., 105/46., 88/47. i 99/48.),
5. Zakon o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže ("Službeni list FNRJ", br. 56/46.),
6. Zakon o oduzimanju ratne dobiti, stečene za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list DFJ", br. 36/45.),
7. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju ratne dobiti, stečene za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", br. 52/46.),
8. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća ("Službeni list FNRJ", br. 98/46. i 35/48.),
9. Zakon o prelazu u državno vlasništvo neprijateljske imovine i sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba ("Službeni list FNRJ", br. 63/46.),
10. Osnovni zakon o eksproprijaciji ("Službeni list FNRJ", br. 28/47.),
11. Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta ("Službeni list FNRJ", br. 52/58.),
12. Zakon o uređivanju i korištenju gradskog zemljišta ("Narodne novine", br. 6/63.),
13. Zakon o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera ("Službeni list SFRJ", br. 5/68. i 20/69. i "Narodne novine", br. 30/68.),
14. Zakon o uređenju i davanju na korištenje građevinskog zemljišta ("Narodne novine", br. 20/69.),
15. Zakon o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", br. 54/80., 42/86., 61/88. i 48/88. - pročišćeni tekst, 16/90. i 53/90.),
16. Zakon o prometu zemljišta i zgrada ("Službeni list SFRJ", br. 43/65., 57/65. i 17/67. i "Narodne novine", br. 52/71. i 52/73.),
17. Zakon o udruženom radu ("Službeni list SFRJ", br. 53/76., 57/83., 85/87., 6/88. i 38/88.),
18. Odluka o uređenju agrarnih odnosa i poništenju dražbi na području oblasnog Narodnog odbora za Istru ("Službeni list FNRJ", br. 191/46),
19. Naredba o izmjeni te o sprovađanju u život Odluke Oblasnog Narodnog Odbora za Istru o uređenju agrarnih odnosa i poništenju dražbi na području Oblasnog Narodnog Odbora za Istru od 21. XII. 1946. ("Službeni list", br. 191/46.),
20. Zakon o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom ("Narodne novine", br. 36/47., 51/58. i 13/87.),
21. Zakon o izvršenju kazni, mjera sigurnosti i odgojno-popravnih mjera ("Službeni list FNRJ", br. 47/51.),
22. Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji ("Službeni list DFJ", br. 64/45., "Službeni list FNRJ", br. 24/46., 101/47., 105/48., 21/56. i 55/57. i "Službeni list SFRJ", br. 10/65.),
23. Zakon o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području Narodne Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 111/47., 25/58., 58/57., 62/57., 32/62.),
24. Osnovni zakon o postupanju sa ekspropriranim i konfisciranim šumskim posjedima ("Službeni list FNRJ", br. 61/46.),
25. Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu općenarodne imovine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama ("Službeni list FNRJ", br. 22/53., 27/53., 4/57. i 46/62. i "Službeni list SFRJ", br. 10/65.),
26. Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84.),
27. Zakon o ispitivanju porijekla imovine i o oduzimanju nezakonito stečene imovine ("Narodne novine", br. 14/84.),
28. Zakon o udruživanjima, zborovima i drugim javnim skupovima ("Službeni list FNRJ", br. 51/46. i 29/47.),
29. Zakon o državljanstvu Narodne Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 18/50.),
30. Zakon o državljanstvu ("Službeni list DFRJ", br. 64/45. i 105/48.),
31. Osnovni zakon o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta ("Službeni list SFRJ", br. 25/65., 12/67. i 14/70. i "Narodne novine", br. 52/71. i 52/73.),
32. Zakon o provođenju pojedinih odredaba zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 25/60.).
Odredbe ovoga Zakona odnose se i na sve druge slučajeve u kojima je imovina oduzeta na temelju odluke o konfiskaciji, neovisno o tome koje tijelo je donijelo odluku o konfiskaciji, i primjenom kojega propisa je odluka o konfiskaciji donesena i izvršena.
Članak 3.
Prijašnjem vlasniku utvrđuje se pravo na naknadu i za imovinu oduzetu presudama, odlukama, rješenjima i drugim aktima što su ih izdala vojna ili civilna tijela od 15. svibnja 1945. godine do donošenja ili u provedbi propisa iz članka 2. ovoga Zakona, kao i na naknadu imovine oduzete bez pravnoga osnova ili bez propisa.
Članak 4.
Osobama kojima je imovina oduzeta na temelju sudske presude za kazneno djelo, u kojoj je izrečena kazna konfiskacije imovine, ili zaštitna mjera konfiskacije imovine uz kaznu, konfiscirana imovina dati će se u vlasništvo ili dati naknada prema odredbama ovoga Zakona, ako je riječ o presudama sudova bivše Jugoslavije od 15. svibnja 1945. godine do 25. lipnja 1991. godine za politička kaznena djela, politički motivirana kaznena djela, ili druga kaznena djela, ako je do osuđujuće presude došlo zlouporabom prava ili političke moći.
Pod zlouporabom prava ili političke moći smatrat će se slučajevi u kojima je došlo do osude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio krši međunarodno priznata načela pravne države i demokratskog društva ili proturječi javnom poretku Republike Hrvatske.
Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se po pribavljenom mišljenju Državnog odvjetnika Republike Hrvatske. U dvojbenim slučajevima, tražitelj vraćanja imovine, uputit će se da prije donošenja odluke o njegovu zahtjevu, sukladno zakonu pokrene postupak za poništenje kaznene presude.
Pravo na naknadu za imovinu oduzetu konfiskacijom na temelju pravnih osnova iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i osobe kojima je i prije 15. svibnja 1945. godine imovina konfiscirana na temelju presuda ili drugih odluka jugoslavenskih komunističkih vlasti.
Članak 5.
Odredbe ovoga Zakona odnose se i na imovinu koju su općine, gradovi ili županije preuzele na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92., 94/93. i 117/93.), a prenesena je u društveno vlasništvo na temelju propisa iz članka 2., te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona.
Članak 6.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na imovinu koja je u društveno vlasništvo prenesena na temelju Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine", br. 10/78., 5/80., 30/82., 46/82. - pročišćeni tekst, 28/87. i 39/88.).
Članak 7.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na imovinu koja je u društveno vlasništvo prenesena na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona, a koja na dan donošenja ovoga Zakona u naravi ne postoji.
Članak 8.
Vrste i oblici naknade propisani ovim Zakonom neće se primijeniti ako prijašnji vlasnik kojem je pravomoćnim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu i obveznik vraćanja sklope sudsku nagodbu ili nagodbu u obliku javnobilježničkog akta, s klauzulom ovršnosti kojom obveznik vraćanja preuzima obvezu osigurati prijašnjem vlasniku stjecanje prava vlasništva na drugoj odgovarajućoj imovini ili isplatiti drugu odgovarajuću naknadu, bez obzira je li takav oblik naknade propisan ovim Zakonom.
Odredba stavka 1. ovoga članka primijenit će se samo u slučajevima kada prema odredbama ovoga Zakona prijašnji vlasnik ima pravo na naknadu za oduzetu imovinu pod uvjetom da se time ne dira u stečena prava trećih osoba, i da se sklapanjem takve nagodbe ne stvaraju obveze Republici Hrvatskoj.
II. O V L A Š T E N I C I N A K N A D E
Članak 9.
Prava iz ovoga Zakona priznaju se fizičkoj osobi - prijašnjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima prvoga nasljednoga reda (u daljnjem tekstu: prijašnji vlasnik), koji na dan donošenja ovoga Zakona imaju hrvatsko državljanstvo.
U pogledu prava nasljeđivanja primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeđivanju, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Nasljednici prijašnjega vlasnika stječu vlasništvo na imovini koja se daje neovisno o tome kako su vlasnički udjeli utvrđeni ranijim pravomoćnim rješenjima o nasljeđivanju prednika, ako se drukčije ne sporazume (naknadno pronađena imovina).
Članak 10.
Prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu za oduzetu imovinu u slučaju kada je pitanje naknade riješeno međudržavnim sporazumima, ili na drugi način, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 11.
Stranim fizičkim i pravnim osobama ne pripadaju prava iz ovoga Zakona.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prava propisana ovim Zakonom mogu se priznati i stranim fizičkim i pravnim osobama ako se to utvrdi međunarodnim sporazumima.
Članak 12.
Pravne osobe, odnosno njihovi pravni sljednici kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu za oduzetu imovinu samo ako su do donošenja ovoga Zakona na teritoriju Republike Hrvatske održale neprekinuto pravno sljedništvo, obavljale djelatnost i imale sjedište.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku kojom se pravnim osobama, odnosno njihovim pravnim sljednicima, koje do dana donošenja ovoga Zakona nisu mogle na teritoriju Republike Hrvatske održati neprekinuto pravno sljedništvo, obavljati djelatnost i imati sjedište jer su iz političkih razloga zabranjene i raspuštene, a promicale su hrvatske državotvorne nacionalne interese, priznaje pravo na naknadu oduzete imovine, kad za to postoje opravdani razlozi.
III. O B V E Z N I C I N A K N A D E
Članak 13.
Obveznik naknade u naravi je fizička ili pravna osoba u čijoj imovini se nalazi imovina koja se na temelju ovoga Zakona daje prijašnjem vlasniku, ako ovim Zakonom za određenu imovinu nije drukčije propisano.
Obveznik naknade u dionicama, odnosno udjelima je Hrvatski fond za privatizaciju, glede naknade za oduzeta poduzeća, te u slučajevima iz članka 44. stavka 3. i članka 53. ovoga Zakona.
Obveznik naknade u novcu i obveznicama Republike Hrvatske je Fond za naknadu oduzete imovine (u daljnjem tekstu: Fond), glede ostale oduzete imovine.
Članak 14.
Obveznik naknade za nekretnine koje su odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom na temelju članka 5. Zakona o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba ("Narodne novine", br. 53/90. i 61/91.) izuzete od zabrane raspolaganja, je osoba u čiju korist je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o izuzimanju od zabrane.
Obveznik naknade za nekretnine koje su odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom na temelju članka 1. Zakona o izmjeni Zakona o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba ("Narodne novine", br. 25/93.) izuzete od zabrane raspolaganja je jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koja se svojom odlukom obvezala na naknadu prijašnjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima.
IV. P R E D M E T N A K N A D E
Članak 15.
Na temelju ovoga Zakona priznaje se pravo na naknadu za sljedeću imovinu:
1. neizgrađeno građevinsko zemljište,
2. poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište,
3. stambene i poslovne zgrade, odnosno idealni dijelovi takvih zgrada, te stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrade odnosno idealni dijelovi tih posebnih dijelova zajedno sa pripadajućim zemljištem (u daljnjem tekstu: stan ili poslovni prostor),
4. brodovi i brodice,
5. poduzeća,
6. pokretnine.
Brodovi, odnosno brodice se u smislu ovoga Zakona smatraju nekretninom.
1. N A K N A D A Z A O D U Z E T O N E I Z G R A Đ E N O G R A Đ E V I N S K O Z E M LJ I Š T E
Članak 16.
Prijašnjem vlasniku, odnosno osobi na koju je prijašnji vlasnik prenio svoje pravo daje se u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa i članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona, a koje pravomoćnim aktom nadležnoga tijela nije oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je svoje pravo prenio prijašnji vlasnik u skladu sa posebnim zakonom.
Neizgrađenim građevinskim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se ono zemljište koje nije privedeno namjeni, odnosno na kojemu nije izgrađen objekt ili nisu izvedeni znatniji radovi na objektu.
Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na neizgrađeno građevinsko zemljište koje je prijašnjem vlasniku na temelju propisa dodijeljeno u ime naknade za oduzeto građevinsko zemljište.
Iznimno, odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na građevinsko zemljište na kojem je prijašnji vlasnik ili osoba na koju je svoje pravo prenio prijašnji vlasnik u skladu s posebnim zakonom izgradio objekt suprotno propisima.
Članak 17.
Neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati će se u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka prijašnji vlasnik dužan je vratiti primljenu naknadu za oduzeto neizgrađeno građevinsko zemljište u roku i iznosu koji se utvrđuje rješenjem o davanju u vlasništvo.
Naknada iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u kunskoj protuvrijednosti DEM prema prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja koji vrijedi na dan davanja naknade, a koja odgovara dinarskoj protuvrijednosti primljene naknade izražene u DEM, prema prodajnom tečaju DEM na dan primitka naknade.
Odredba stavka 2. ovoga članka odnosi se samo na slučajeve u kojima je naknada određena u novcu prema odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine", br. 10/78., 5/80., 30/82., 46/82. - pročišćeni tekst, 28/87., 39/88. i 73/91.).
Pod zemljištem privedenim namjeni smatra se ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju.
Članak 18.
Pravni poslovi koje su prijašnji vlasnici sklopili protivno propisima kojima je bio zabranjen promet građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu smatraju se valjanim ukoliko nemaju drugih nedostataka koji ih čine ništavim ili pobojnim.
Osobi koja je na temelju stavka 1. ovoga članka stekla pravo korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu pravo vlasništva priznat će na njezin zahtjev Županijski ured za imovinskopravne poslove (u daljnjem tekstu: Županijski ured).
Osoba kojoj se na temelju odredaba ovoga članka priznaje pravo vlasništva na neizgrađenom građevinskom zemljištu dužna je platiti porez na promet nekretnina u roku od 15 dana od dana primitka rješenja, ako taj porez nije platila do stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 19.
Odredbe ovoga Zakona o davanju neizgrađenoga građevinskog zemljišta odnose se i na ono zemljište prijašnjega vlasnika kome je to zemljište oduzeto kao poljoprivredno zemljište, šume ili šumsko zemljište po propisima o agrarnoj reformi i kolonizaciji, a koje je nakon oduzimanja prenamijenjeno u građevinsko zemljište.
Ako je neizgrađeno građevinsko zemljište, sukladno odredbama članka 52. do 55. ovoga Zakona, izuzeto od davanja u vlasništvo, prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u vrijednosnim papirima, utvrđenu ovim Zakonom.
2. N A K N A D A Z A O D U Z E T O P O LJ O P R I V R E D N O Z E M LJ I Š T E, Š U M E I Š U M S K O Z E M LJ I Š T E
Članak 20.
Prijašnjem vlasniku daje se u vlasništvo poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište koje je oduzeto na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona.
Prijašnjem vlasniku daju se u vlasništvo i objekti (gospodarske zgrade, poslovne zgrade, kuće za stanovanje, dvorci i sl.) koji su u vrijeme oduzimanja bili izgrađeni na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka, zajedno sa zemljištem na kojem se objekti nalaze, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Ako su poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište sukladno članku 52. do 55. ovoga Zakona izuzeti od davanja u vlasništvo, prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u vrijednosnim papirima, utvrđenu ovim Zakonom.
Članak 21.
Iznimno od odredbe članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku kojom se poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište koje je postalo vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o šumama, a koje je preneseno u društveno vlasništvo na temelju zakona iz točke 20. stavka 1. članka 2. ovoga Zakona, prenosi na jedinicu lokalne uprave i samouprave radi ostvarivanja namjene za koju su to zemljište koristile zemljišne i njima slične zajednice te krajiške imovne općine.
3.1.a) N A K N A D A Z A O D U Z E T E S T A N O V E
Članak 22.
Stanovi oduzeti prijašnjem vlasniku na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona na kojima postoji stanarsko pravo ne vraćaju se u vlasništvo, osim stanova oduzetih prijašnjem vlasniku na temelju propisa o konfiskaciji.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prijašnjem vlasniku daje se u vlasništvo i posjed stan na kojem ne postoji stanarski odnos, što rješenjem utvrđuje nadležni Županijski ured.
Prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu, a stanaru pravo na otkup stana.
Članak 23.
Pravo na naknadu i visinu naknade prijašnjem vlasniku utvrđuje rješenjem nadležni Županijski ured.
Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem vlasniku, stanaru, Fondu, davatelju stana na korištenje i Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu.
Članak 24.
Zahtjev za otkup stana stanar podnosi Fondu u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, o čemu Fond izvješćuje prijašnjeg vlasnika.
Fond kao prodavatelj i stanar kao kupac zaključuju ugovor o prodaji stana pod uvjetima propisanim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. - pročišćeni tekst, 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94. i 58/95.) za prodaju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za otkup stana.
Plaćanje cijene stana može se ugovoriti odjednom ili uz obročnu otplatu, prema izboru kupca.
U slučaju plaćanja cijene stana odjednom, kupac je utvrđenu cijenu dužan platiti u roku koji ne može biti dulji od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora.
U slučaju obročne otplate cijene stana, kupac je dužan platiti odjednom u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora, iznos koji ne može biti niži od 10% od utvrđene cijene stana.
Ugovor iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži odredbu o pravu prvokupa prijašnjeg vlasnika stana u slučaju daljnjega stvarnopravnog raspolaganja otkupljenim stanom. Pravo prvokupa zabilježit će se u zemljišne knjige.
Članak 25.
Ako Fond odbije sa stanarom sklopiti ugovor o prodaji stana ili ne sklopi ugovor u roku iz članka 24 stavka 2., stanar ima pravo radi ostvarenja svoga prava na otkup stana podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu.
Tužba se podnosi u roku od 60 dana od dana kada je Fond dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana.
Pravomoćna odluka suda iz stavka 1. ovoga članka kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev stanara za otkup stana, u cijelosti zamjenjuje ugovor o prodaji stana.
Članak 26.
Ako stanar ne podnese zahtjev za sklapanje ugovora o prodaji stana u roku iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona, stan se protekom roka po sili zakona daje u vlasništvo prijašnjem vlasniku, što rješenjem na zahtjev prijašnjega vlasnika utvrđuje nadležni Županijski ured, a stanar i članovi njegovoga obiteljskoga domaćinstva nastavljaju koristiti stan.
Ako pravomoćnom odlukom suda tužbeni zahtjev stanara iz članka 25. ovoga Zakona bude odbijen, danom pravomoćnosti sudske odluke stan se po sili zakona daje u vlasništvo prijašnjem vlasniku, što rješenjem na zahtjev prijašnjega vlasnika utvrđuje nadležni Županijski ured, a stanar i članovi njegovoga domaćinstva nastavljaju koristiti stan.
Davanjem stana u vlasništvo prijašnjem vlasniku stanar stječe pravni položaj najmoprimca, sukladno odredbama posebnoga zakona.
Članak 27.
U slučaju iz članka 26. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 34. i 35. ovoga Zakona.
Članak 28.
Županijski ured pravo na naknadu prijašnjem vlasniku utvrđuje rješenjem na način da se građevinska vrijednost stana (etalonska vrijednost umanjena za vrijednost amortizacije) uveća za položajnu pogodnost stana na način propisan Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Iznos naknade uvrđen na način propisan stavkom 1. ovoga članka, Fond isplaćuje prijašnjem vlasniku u novcu te, po izboru prijašnjega vlasnika, u obveznicama Republike Hrvatske ili dionicama, odnosno udjelima Hrvatskoga fonda za privatizaciju.
U novcu se isplaćuje iznos od 25% od naknade utvrđene na način propisan stavkom 1. ovoga članka, u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je prijašnjem vlasniku utvrđeno pravo na naknadu.
Preostali iznos naknade prijašnjem vlasniku isplaćuje Fond u obliku obveznica ili dionica odnosno udjela Hrvatskoga fonda za privatizaciju, na način propisan posebnim Zakonom.
Ako Fond ne isplati prijašnjem vlasniku naknadu za oduzeti stan, prijašnji vlasnik može radi ostvarenja svoga prava podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu.
Članak 29.
U slučaju daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja otkupljenim stanom prijašnji vlasnik ima pravo prvokupa.
Pravo prvokupa na ime prijašnjeg vlasnika zabilježit će se u zemljišnim knjigama nadležnog suda.
Vlasnik otkupljenog stana koji namjerava prodati stan dužan je putem javnoga bilježnika stan ponuditi na prodaju prijašnjem vlasniku i priopćiti mu cijenu i uvjete prodaje.
Vlasnik otkupljenog stana dužan je stan ponuditi prijašnjem vlasniku po cijeni po kojoj je stan otkupio sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo za prodaju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, u vrijeme davanja ponude, uvećanoj za indeks promjene vrijednosti kune prema DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske.
Prijašnji vlasnik stana dužan je razliku cijene utvrđene sukladno stavku 3. ovoga članka i naknade utvrđene sukladno članku 28. ovoga Zakona uplatiti Fondu u roku od 60 dana od dana sklapanja ugovora o prodaji stana.
Ako prijašnji vlasnik kojem je stavljena ponuda ne izjavi u roku od trideset dana od dana priopćenja ponude da prihvaća ponudu, vlasnik otkupljenog stana može stan prodati drugome, ali samo pod istim uvjetima ili za višu cijenu.
Kad se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu, izjava o prihvaćanju ponude može imati učinak samo ako prijašnji vlasnik kome je stavljena ponuda iz stavka 5. ovoga članka vlasniku ili kod javnog bilježnika odnosno nadležnog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu.
Članak 30.
Ako vlasnik otkupljenog stana proda stan, a prijašnjem vlasniku ne da ponudu sukladno odredbama članka 29. ovoga Zakona, prijašnji vlasnik može sudskim putem zahtijevati poništenje ugovora o prodaji i da vlasnik njemu proda taj stan pod uvjetima iz članka 29. ovoga Zakona.
Tužba zbog povrede prava prvokupa može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je prijašnji vlasnik saznao za prodaju i uvjete prodaje, a najdulje u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.
Prijašnji vlasnik je dužan u roku za podnošenje tužbe zbog povrede prava prvokupa položiti kod javnoga bilježnika ili nadležnog suda iznose na ime prodajne cijene koji su prema sklopljenom ugovoru dospjeli za plaćanje do dana podnošenja tužbe.
Članak 31.
Za prodaju stana prema pravu prvokupa iz članka 29. i 30. ovoga Zakona ne plaća se porez na promet.
3.1.b) N A K N A D A Z A O D U Z E T E K O N F I S C I R A N E S T A N O V E
Članak 32.
Prijašnjem vlasniku daje se u vlasništvo stan oduzet na temelju propisa o konfiskaciji te odluka i akata iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona donesenih na temelju propisa o konfiskaciji.
Članak 33.
Davanjem stana u vlasništvo prijašnjem vlasniku, stanari stječu pravni položaj najmoprimaca sukladno odredbama posebnoga zakona.
Članak 34.
Najmoprimac ima pravo zajedno s članovima obiteljskoga domaćinstva nastaviti koristiti stan na kojem je ustanovljeno pravo vlasništva pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.
Članovima obiteljskoga domaćinstva najmoprimca smatraju se osobe određene posebnim zakonom.
Članak 35.
Vlasnik i najmoprimac dužni su sklopiti ugovor o najmu, kojim uređuju međusobna prava i obveze sukladno odredbama posebnoga zakona, u roku od 60 dana od pravomoćnosti rješenja o utvrđivanju prava vlasništva.
Ako vlasnik odbije sklopiti ugovor o najmu stanar može zahtijevati ostvarenje svojega prava podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 60 dana od dana kada je vlasnik stana odbio sklopiti ugovor o najmu. Odluka suda u cijelosti zamjenjuje ugovor o najmu.
Članak 36.
U slučaju smrti najmoprimca, pravo daljnjega korištenja stana pripada članovima njegovoga obiteljskoga domaćinstva.
Članak 37.
U slučaju daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja stanom najmoprimac ima pravo prvokupa.
Na pravo prvokupa najmoprimca odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 28. do 31. ovoga Zakona.
Članak 38.
Odreba članka 32. ovoga Zakona ne odnosi se na slučajeve kada je prijašnjem vlasniku oduzet samo idealni dio stana na temelju propisa o konfiskaciji.
Na slučajeve iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se odredba članka 22. ovoga Zakona.
Članak 39.
Odredba članka 32. ovoga Zakona ne odnosi se na slučajeve kada je prijašnji vlasnik, njegov bračni drug, ili član obiteljskog domaćinstva stekao pravo vlasništva na drugome stanu sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
3.2. N A K N A D A Z A O D U Z E T I P O S L O V N I P R O S T O R
Članak 40.
Prijašnjem vlasniku daju se u vlasništvo poslovne zgrade i poslovni prostor oduzet na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona.
Prijašnjem vlasniku daje se u vlasništvo i stan koji se u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o utvrđenju prava vlasništva uz dopuštenje nadležnoga tijela koristi kao poslovni prostor.
Članak 41.
Ugovori o zakupu poslovnoga prostora sklopljeni na određeno ili neodređeno vrijeme raskidaju se po sili zakona danom pravomoćnosti rješenja o utvrđivanju prava vlasništva.
Ako je ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodređeno vrijeme vlasnik ne može tražiti ispražnjenje i predaju u posjed poslovnoga prostora prije isteka roka od godine dana računajući od dana pravomoćnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
Ako je ugovor o zakupu sklopljen na određeno vrijeme vlasnik ne može tražiti ispražnjenje i predaju u posjed poslovnog prostora prije isteka ugovorenoga roka, a najkasnije u roku od pet godina računajući od dana pravomoćnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
Zakupnik nije dužan poslovni prostor predati u posjed vlasniku, neovisno o tome da li je ugovor o zakupu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme, sve dok mu vlasnik ne isplati naknadu za učinjena ulaganja, na temelju njihovog međusobnog ugovora ili pravomoćne sudske odluke, ako se drukčije ne sporazume.
Članak 42.
Zakupnik je tijekom korištenja poslovnoga prostora dužan u roku utvrđenom u stavku 2. i 3. prethodnoga članka ovoga Zakona plaćati vlasniku naknadu u visini zakupnine utvrđene ugovorom o zakupu.
Vlasnik ne smije povećati naknadu utvrđenu u stavku 1. ovoga članka.
Članak 43.
Pravomoćno rješenje o utvrđivanju prava vlasništva poslovnoga prostora ima snagu ovršne isprave istekom roka iz članka 41. ovoga Zakona.
Za provođenje postupka ispražnjenja i predaje poslovnoga prostora po rješenju iz stavka 1. ovoga članka nadležan je sud.
4. N A K N A D A Z A O D U Z E T E B R O D O V E I B R O D I C E
Članak 44.
Prijašnjem vlasniku daju se u vlasništvo brodovi, odnosno brodice.
Prijašnjem vlasniku ne vraćaju se u vlasništvo brodovi, odnosno brodice koji su sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94. i 9/95.) uneseni u društveni kapital poduzeća, već prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u dionicama ili udjelima društva u čiji kapital su u postupku pretvorbe uneseni ti brodovi, odnosno brodice.
Ako ostvarenje prava na udjele ili dionice u društvima iz stavka 2. ovoga članka nije moguće zbog već stečenih prava trećih osoba, prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na dionice odnosno udjele iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju na način propisan Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća.
Ako su brod, odnosno brodica sukladno članku 52. do 55. ovoga Zakona izuzeti od davanja, prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu utvrđenu ovim Zakonom.
5. N A K N A D A Z A O D U Z E T A P O D U Z E Ć A
Članak 45.
Poduzeća oduzeta prijašnjem vlasniku na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona ne vraćaju se.
Pod poduzećem u smislu ovoga Zakona smatra se vrijednost oduzetih nekretnina uključujući i poslovni prostor.
Za poduzeća iz stavka 1. ovoga članka prijašnjem vlasniku, odnosno kada je prijašnji vlasnik pravna osoba, dioničarima ili imateljima udjela prijašnjega vlasnika pripada naknada.
Pravo na naknadu utvrđuje rješenjem nadležni Županijski ured.
Pravomoćno rješenje iz stavka 3. ovoga članka provodi Hrvatski fond za privatizaciju prijenosom dionica, odnosno udjela u društvima koja su provela pretvorbu sukladno zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća.
Članak 46.
Visinu naknade iz članka 47. ovoga Zakona određuje Hrvatski fond za privatizaciju ovisno o procijenjenoj vrijednosti poduzeća u trenutku oduzimanja i davanja suglasnosti na pretvorbu poduzeća, na način propisan Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća i ovim Zakonom.
Članak 47.
Prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u dionicama ili udjelima u društvima u kojima se nalazi imovina poduzeća oduzetoga prijašnjem vlasniku na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona.
Ako ostvarenje prava iz stavka 1. ovoga članka nije moguće zbog već stečenih prava trećih osoba, prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u dionicama ili udjelima društva iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju, na način propisan Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća.
6. N A K N A D A Z A O D U Z E T E P O K R E T N I N E
Članak 48.
Prijašnjem vlasniku daju se u vlasništvo samo one pokretnine koje imaju kulturnu, umjetničku ili povijesnu vrijednost.
Pokretnine iz stavka 1. ovoga članka koje se smatraju kulturnom baštinom po propisima o zaštiti kulturne baštine, a koje su sastavni dio zbirki, muzeja, galerija i drugih sličnih ustanova, daju se prijašnjem vlasniku u vlasništvo, ali ne i u posjed, a ima pravo i na posebnu vrstu naknade koju će posebnom uredbom utvrditi Vlada Republike Hrvatske.
Ostale pokretnine iz stavka 1. ovoga članka daju se prijašnjem vlasniku u vlasništvo i posjed.
Za ostale pokretnine osim navedenih u stavku 1. ovoga članka prijašnji vlasnik nema pravo na vraćanje ili na naknadu.
Rješenje o davanju u vlasništvo, odnosno posjed donosi nadležni Županijski ured.
V. N A Č E L A N A K N A D E
Članak 49.
Imovina koja je predmet naknade daje se prijašnjem vlasniku prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskoga rješenja o utvrđivanju prava vlasništva, bez obzira na način korištenja u kojem se imovina nalazila u trenutku oduzimanja.
Ako postoji razlika u vrijednosti nekretnine procijenjene u vrijeme donošenja prvostupanjskoga rješenja prema stanju nekretnine kakova bi ona bila u vrijeme oduzimanja, sadašnji vlasnik, odnosno nositelj prava korištenja i raspolaganja može zahtijevati od prijašnjega vlasnika da mu prizna suvlasništvo u omjeru njegovih ulaganja ili da mu isplati odgovorajuću novčanu naknadu u omjeru tih ulaganja u skladu s propisima o stvarnim pravima, odnosno obveznim odnosima.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, sadašnji vlasnik, odnosno nositelj prava korištenja i raspolaganja nekretnine nije dužan tu nekretninu predati prijašnjem vlasniku u posjed, sve dok mu prijašnji vlasnik ne isplati naknadu za učinjena ulaganja u visini utvrđenoj međusobnim ugovorom ili pravomoćnom sudskom odlukom, ako se drukčije ne sporazume.
Za sporove o kakvom stvarnom pravu ili obvezi koji proisteknu iz rekonstrukcije (adaptacije, nadogradnje, dogradnje, sanacije, izmjene postojećih postrojenja i uređaja i sl.) kao i sporove glede prava na zajedničkim dijelovima zgrade ili zemljišta koji nastanu povodom vraćanja nekretnine prijašnjem vlasniku nadležan je sud, a rokovi protekom kojih se gubi pravo ili rokovi zastare počinju teći od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 50.
Prijašnji vlasnik nekretnine na kojoj je u vrijeme oduzimanja bila upisana hipoteka radi osiguranja isplate dugovanja ima pravo na naknadu samo ako revalorizirani iznos duga uplati u korist proračuna Republike Hrvatske ili ako dokaže da je dugovanje prestalo.
Način i postupak revalorizacije iznosa duga, kao i način i rokove uplate utvrdit će ministar financija.
članak 51.
Prijašnji vlasnik koji ostvari pravo na naknadu imovine bez obzira u kome obliku, nema pravo na vraćanje plodova, troškova, kao ni pravo na naknadu štete.
Prijašnji vlasnik ima pravo na naknadu bez obzira da li je za oduzetu imovinu primio naknadu po ranijim propisima. Moguće primljena naknada ne može se na bilo koji način potraživati od prijašnjeg vlasnika, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu prema odredbama ovoga Zakona, ako je na ime naknade za oduzetu imovinu primio drugu imovinu ili mu je naknada isplaćena od strane druge države.
VI. I Z N I M K E O D V R A Ć A NJ A N A C I O N A L I Z I R A N E, K O N F I S C I R A N E
I L I N A D R U G I N A Č I N O D U Z E T E I M O V I N E U V L A S N I Š T V O
Članak 52.
Prijašnjem vlasniku ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed na kojoj su na temelju valjanoga pravnoga osnova treće osobe stekle pravo vlasništva odnosno ako im je imovina na temelju valjanoga pravnoga osnova za stjecanje prava vlasništva predana u posjed, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije propisano.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, prijašnjem vlasniku priznaje se pravo na naknadu sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 53.
Prijašnjem vlasniku ne vraća se u vlasništvo i posjed imovina (neizgrađeno građevinsko zemljište, poslovni prostor i sl.) koja je sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća unesena u društveni kapital poduzeća, već prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u dionicama ili udjelima društva u čiji kapital je u postupku pretvorbe unesena ta imovina.
Ako ostvarenje prava na naknadu iz stavka 1. ovoga članka nije moguće zbog već stečenih prava trećih osoba, prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u dionicama ili udjelima društava iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, na način propisan Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća ili u obveznicama Republike Hrvatske.
Članak 54.
Ne vraća se u vlasništvo i posjed imovina pravnih osoba iz oblasti zdravstva, socijalne skrbi, odgoja, obrazovanja, kulture, zaštite kulturne i prirodne baštine, znanosti, energetike i vodoprivrede, športa i drugih javnih djelatnosti, koja je postala vlasništvo tih pravnih osoba na temelju posebnih propisa, a koja na dan donošenja ovoga Zakona je u njihovom posjedu i služi za obavljanje njihove djelatnosti za koju su osnovane.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku kojom se prijašnjem vlasniku daje određena imovina iz stavka 1. ovoga članka, kad za to postoje osobito opravdani razlozi.
Članak 55.
Ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed:
1. koja je nedjeljiv sastavni dio sustava mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeća iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva,
2. koja je izuzeta iz pravnoga prometa, odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva,
3. čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine,
4. čijim bi vraćanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno šumskoga kompleksa i sl.).
Članak 56.
Imovina koja se koristi za obavljanje djelatnosti tijela državne vlasti i jedinica lokalne samouprave i uprave daje se prijašnjem vlasniku samo ako se on obveže da će glede te imovine s Republikom Hrvatskom, odnosno jedinicom lokalne samouprave i uprave sklopiti ugovor o zakupu na rok koji u pravilu ne može biti kraći od 10 godina.
Obvezu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem nadležni Županijski ured. Primjerak rješenja dostavlja se i Vladi Republike Hrvatske, odnosno jedinici lokalne samouprave i uprave.
Prijašnji vlasnik dužan je Vladi Republike Hrvatske, odnosno jedinici lokalne samouprave i uprave podnijeti ponudu za sklapanje ugovora o zakupu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti rješenja kojim mu je utvrđeno pravo vlasništva.
Ako prijašnji vlasnik ne podnese Vladi Republike Hrvatske, odnosno jedinici lokalne samouprave i uprave ponudu za sklapanje ugovora o zakupu iz stavka 3. ovoga članka, nadležni Županijski ured će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim se na toj imovini uspostavlja vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne samouprave i uprave, a prije doneseno rješenje stavlja izvan snage, te istodobno priznati i pravo na naknadu sukladno ovome Zakonu.
Ugovor o zakupu kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze između vlasnika, kao zakupodavca i Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne samouprave i uprave kao zakupnika sklapa se sukladno odredbama zakona kojima je propisan zakup imovine.
VII. N A K N A D A Z A O D U Z E T U I M O V I N U U V R I J E D N O S N I M P A P I R I M A
Članak 57.
Za imovinu koja se po odredbama ovoga Zakona ne vraća u vlasništvo, prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 58.
Prijašnjem vlasniku kojem na temelju ovoga Zakona pripada pravo na naknadu iz članka 47. ovoga Zakona, ukupan iznos naknade utvrđene prema mjerilima ovoga Zakona, ne može prelaziti iznos od 3,700.000,00 kuna.
Odredbe stavka 1. ovoga članka o najvećoj visini naknade, primjenjuje se i na druge oblike naknade propisane ovim Zakonom, osim glede naknade za imovinu koja je unesena u društveni kapital poduzeća sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća.
Članak 59.
Visina naknade utvrđuje se prema sljedećim mjerilima:
Mjerila iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prema izrazu:
N = 3.700.000 (1-0.9999998P)
gdje je:
N = visina naknade u kunama
P = vrijednost oduzete imovine u kunama
Članak 60.
Obveznice glase na kune i isplative su u jednakim polugodišnjim obrocima tijekom dvadeset godina, počevši od 1. siječnja 2000. godine.
Visina vrijednosti obveznice utvrđuje se u kunskoj protuvrijednosti DEM prema prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja koji vrijedi na dan isplate obveznice a koja odgovara kunskoj protuvrijednosti obveznice izražene u DEM prema prodajnom tečaju DEM na dan donošenja rješenja o pravu na naknadu.
Obveznica glasi na donositelja.
Članak 61.
Imatelj obveznice može obveznicu upotrijebiti za kupnju dionica ili udjela kojima raspolaže Hrvatski fond za privatizaciju.
Imatelj obveznice može obveznicu upotrijebiti kao platežno sredstvo za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te nekretnina i drugoga kapitala u postupku privatizacije sukladno odredbama posebnoga zakona.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vrijednošću obveznice smatra se njena nominalna vrijednost.
Članak 62.
Ustrojstvo, nadležnost, prava, obveze te izvori sredstava Fonda utvrđuju se posebnim zakonom.
Članak 63.
Mjerila za utvrđivanje vrijednosti poljoprivrednih zemljišta, šuma i šumskoga zemljišta upotrijebljenih za gradnju utvrđuje, s obzirom na katastarsku kulturu, katastarsku klasu i katastarski kotar, posebnim propisom ministar poljoprivrede i šumarstva.
Mjerila za utvrđivanje vrijednosti stana utvrđuje posebnim propisom ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.
Mjerila za utvrđivanje vrijednosti brodova, odnosno brodica - utvrđuje ministar pomorstva, prometa i veza.
Mjerila za utvrđivanje vrijednosti poduzeća utvrđuje predsjednik Hrvatskoga fonda za privatizaciju.
Mjerila za utvrđivanje vrijednosti pokretnina iz članka 48. ovoga Zakona utvrđuju ministar kulture, ministar prosvjete i športa i ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, svako u okviru svoga djelokruga.
Ako sadašnju vrijednost imovine nije moguće utvrditi primjenom mjerila iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka, mjerila za procjenu vrijednosti takve imovine utvrđuje ministar financija.
VIII. T I J E L A I P O S T U P A K Z A
N A K N A D U O D U Z E T E I M O V I N E
Članak 64.
Postupak se, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, provodi na zahtjev prijašnjega vlasnika.
Zahtjev se podnosi nadležnom Županijskom uredu prema mjestu gdje se nalazi imovina koja je predmet naknade.
Članak 65.
Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom Županijskom uredu.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Državnom pravobranitelju Republike Hrvatske koji ima položaj stranke u postupku.
Prijašnji vlasnik dužan je podnijeti zahtjev u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 26. ovoga Zakona.
Zahtjev podnesen po proteku roka iz stavka 3. ovoga članka odbacit će se pa podnositelj gubi sva prava iz ovoga Zakona.
Članak 66.
Zahtjev za naknadu oduzete imovine sadrži:
1. Podatke o podnositelju zahtjeva:
- ako zahtjev podnosi prijašnji vlasnik: ime i prezime, podatke o rođenju i stalnom prebivalištu, dokaz da ima hrvatsko državljanstvo, jedinstveni matični broj građana, ime i prezime te prebivalište opunomoćenika ako podnositelj zahtjeva nema stalno prebivalište na teritoriju Repubike Hrvatske;
- ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik: dokaz da ima hrvatsko državljanstvo, podatke o datumu rođenja i smrti te posljednjem stalnom prebivlaištu prijašnjega vlasnika, podatke kojima dokazuje da je u rodbinskoj vezi prvog nasljednog reda s prijašnjim vlasnikom.
2. Podatke o imovini koja je predmet naknade, ako se zahtjev odnosi na nekretninu u zahtjevu treba navesti:
- podatke o mjestu gdje se nekretnina nalazi, te tko danas ima pravo vlasništva odnosno raspolaganja nad tom nekretninom, broj zemljišnoknjižne čestice i zemljišnoknjižnoga uloška te naznaku katastarske općine u kojoj se nalazi predmetna nekretnina.
3. Pravni osnov podržavljenja, odnosno podruštvovljenja imovine koja je predmet naknade.
Članak 67.
Uz zahtjev se prilaže:
1. dokaz o hrvatskom državljanstvu, odnosno održanom neprekinutom pravnom sljedništvu i sjedištu na teritoriju Republike Hrvatske,
2. akt o podržavljenju, odnosno podruštvovljenju imovine,
3. zemljišnoknjižni izvadak sa svim upisima i ispisima od dana podruštvovljenja do dana podnošenja zahtjeva,
4. punomoć ovjerovljenu od hrvatskih državnih vlasti,
5. izvadak iz matice umrlih ili rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik,
6. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju,
7. ostale isprave ili dokaze kojima se može utvrditi osnovanost zahtjeva.
Članak 68.
Postupak naknade za oduzetu imovinu provodi se po odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91.), ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 69.
Nakon provedenoga postupka u kojem se utvrđuju činjenice odlučne za odlučivanje o zahtjevu, nadležni Županijski ured donosi rješenje o naknadi za oduzetu imovinu.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o prijašnjem vlasniku odnosno njegovom zakonskom nasljedniku kojem se utvrđuje pravo na naknadu, podatke o imovini, o rokovima za provedbu odluke te o troškovima postupka.
Članak 70.
Prvostupanjsko rješenje iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, Županijski ured dostavit će u roku od 15 dana od dana donošenja Ministarstvu pravosuđa i Državnom pravobranitelju Republike Hrvatske.
Ministarstvo pravosuđa može u roku od 60 dana od dana primitka prvostupanjskog rješenja, po pravu nadzora, poništiti to prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti Županijskom uredu na ponovni postupak.
U roku iz stavka 2. ovoga članka Državni pravobranitelj Republike Hrvatske može Ministarstvu pravosuđa predložiti poništenje prvostupanjskog rješenja.
Ako Ministarstvo pravosuđa, po pravu nadzora u roku iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne poništi rješenje, ono se dostavlja strankama.
Prvostupanjsko rješenje koje nije poništilo Ministarstvo pravosuđa niti je Državni pravobranitelj Republike Hrvatske predložio njegovo poništenje, Županijski ured dostavlja strankama i Državnom pravobranitelju Republike Hrvatske koji mogu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja, podnijeti žalbu Ministarstvu pravosuđa.
Članak 71.
Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za naknadu oduzete imovine, može se podnijeti žalba Ministarstvu pravosuđa.
Žalba se podnosi u roku 15 dana od dana dostave rješenja.
Članak 72.
Županijski ured nadležan za donošenje rješenja iz članka 69. ovoga Zakona, dužan je rješenje dostaviti svim zainteresiranim osobama te nadležnom zemljišnoknjižnom sudu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja.
Zemljišnoknjižni sud provodi promjene zemljišnoknjižnoga stanja po službenoj dužnosti.
Članak 73.
Ako među strankama u postupku za donošenje rješenja iz članka 69. ovoga Zakona, postoji spor glede činjenica od kojih zavisi neko njihovo pravo ili spor o tome postoji li neko pravo, nadležni Županijski ured može prekinuti postupak i uputiti stranke da pokrenu parnicu ili drugi postupak pred nadležnim tijelom.
Članak 74.
Na prijedlog prijašnjega vlasnika sud može odrediti privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom koja je predmet naknade za oduzetu imovinu prema odredbama ovoga Zakona, ukoliko prijašnji vlasnik učini vjerojatnim da postoji opasnost otuđenja imovine ili iz drugih opravdanih razloga, sukladno odredbama posebnoga zakona.
Uz prijedlog za određivanje privremene mjere, prijašnji vlasnik dužan je u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga, dostaviti dokaz da je pokrenuo postupak za naknadu oduzete imovine pred nadležnim tijelom.
Članak 75.
Stranke koje sudjeluju u postupku naknade za oduzetu imovinu prema odredbama ovoga Zakona mogu pred nadležnim Županijskim uredom, sudom ili javnim bilježnikom sklopiti nagodbu.
Nagodba ima snagu ovršne isprave.
Članak 76.
Za sve podneske i sve radnje u postupcima prema odredbama ovoga Zakona ne plaćaju se upravne pristojbe.
IX. P R I J E L A Z N E I Z A V R Š N E O D R E D B E
Članak 77.
Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade na temelju odredaba ovoga Zakona glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen, ako zakonom nije drukčije propisano.
Članak 78.
Nadležni ministri donijet će posebne propise iz članka 63. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 79.
Vlada Republike Hrvatske može donijeti posebne uredbe za primjenu ovoga Zakona.
Članak 80.
Ovaj Zakon objavljuje se u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 1. siječnja 1997.
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v.r.
Zakon o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama
Narodne novine br.: 94 - Datum: 01.08.2009. - Interni ID: 20092359
|
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
Zakon o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava
Narodne novine br.: 117 - Datum: 24.12.2001. - Interni ID: 20011940
|
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
Brzi pretpregled sadržaja
Zakon o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava
HRVATSKI SABOR
1955
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O NAPLATI DOSPJELIH A NENAPLAĆENIH POREZA, CARINA, DOPRINOSA I DRŽAVNIH JAMSTAVA
Proglašavam Zakon o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. prosinca 2001.
Broj: 01-081-01-3963/2
Zagreb, 21. prosinca 2001.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O NAPLATI DOSPJELIH A NENAPLAĆENIH POREZA, CARINA, DOPRINOSA I DRŽAVNIH JAMSTAVA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način naplate, odnosno plaćanja dospjelih a nenaplaćenih, odnosno neplaćenih poreza, carina, doprinosa (za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za zapošljavanje) i državnih jamstava izdanih pravnim osobama u većinskom državnom vlasništvu nastalih do 31. prosinca 2000. (u daljnjem tekstu: potraživanja).
(2) Potraživanja iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od glavnice i kamata.
Članak 2.
(1) Pravne i fizičke osobe koje imaju dugovanja s osnove poreza, carina, dopirnosa i protestiranih državnih jamstava (u daljnjem tekstu: dužnici), te Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: vjerovnici) obvezni su pokrenuti postupak radi razrješavanja međusobnih dužničko-vjerovničkih odnosa.
(2) Dužnici – pravne osobe čiji je dug veći od temeljnog kapitala te nemaju više od pet zaposlenika na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ne mogu pokrenuti postupak nagodbe i na iste će se odmah primijeniti odredbe Stečajnog zakona.
(3) Dužnici – pravne osobe kojima je osnivač u trenutku registracije bio insolventan ne mogu pokrenuti postupak nagodbe i na iste će se odmah primijeniti odredbe Stečajnog zakona.
(4) Dužnici i vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka obvezni su pokrenuti postupak nagodbe u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka pokreće se na način da dužnik prijavi Poreznoj upravi prema mjestu svoga sjedišta, a fizička osoba u mjestu boravka osnovu i iznos dugovanja, a ostale elemente nužne za postizanje nagodbe najkasnije u roku od daljnjih 30 kalendarskih dana.
(6) Vjerovnik i dužnik zaključit će nagodbu najkasnije u roku od 180 kalendarskih dana od dana isteka rokova iz stavka 5. ovoga članka.
II. UVJETI I NAČINI NAPLATE POTRAŽIVANJA
Članak 3.
(1) Dužnicima koji su pretrpjeli direktne ratne štete i direktne štete nastale kao posljedica boravka prognanika i izbjeglica u hotelima, pansionima i sličnim smještajnim objektima otpisat će se kamate koje su obračunate na potraživanje do 31. prosinca 2000.
(2) Dužnicima s područja posebne državne skrbi otpisat će se glavnica i kamate na sva dugovanja osim glavnice poreza na dodanu vrijednost, posebnih poreza i doprinosa za mirovinsko osiguranje.
(3) Dužnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta za otpis kamata obračunatih na potraživanja, odnosno glavnice i kamata za dužnike s područja posebne državne skrbi.
Članak 4.
(1) Obveze iz članka 1. ovoga Zakona mogu se podmiriti:
– jednokratnom uplatom uz popust,
– prijebojem s potraživanjima prema korisnicima državnog proračuna i izvanproračunskih fondova,
– ustupanjem nekretnine,
– reprogramom potraživanja na rok od 1 godine do 7 godina, uz mogućnost počeka, a kriteriji će se utvrditi naputkom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona,
– ustupanjem potraživanja iz drugih poslovnih odnosa, uz prihvatljiv instrument osiguranja plaćanja,
– multilateralnom kompenzacijom.
(2) Dužnici koji su u većinskom državnom vlasništvu ili će to postati primjenom ovoga Zakona osim načina iz stavka 1. ovoga članka mogu svoje obveze podmiriti i:
– pretvaranjem potraživanja u vlasnički udjel (ulog prava) dokapitalizacijom o čemu je potrebno pribaviti mišljenje mjerodavnog ministarstva i Hrvatskog fonda za privatizaciju.
(3) Iznimno, Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog Ministarstva financija odobriti pretvaranje državnog potraživanja u vlasnički udjel (ulog prava) dokapitalizacijom i kod dužnika gdje je državno vlasništvo manje od većinskog ukoliko je to od interesa za Republiku Hrvatsku.
(4) Prilikom utvrđivanja reprograma potraživanja za fizičke osobe koje se oporezuju prema Zakonu o porezu na dohodak uzeti će se u obzir odnos iznosa potraživanja i ostvarenog dohotka.
(5) Država kao vjerovnik može svoja potraživanja prodati na javnom tržištu putem javnog objavljivanja.
Članak 5.
(1) Na reprogramirani dio duga obračunavat će se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećana za tri indeksna poena, a obračun će se vršiti proporcionalnom metodom.
(2) Procjenu ustupljene imovine iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona obavlja sudski vještak kojeg odredi Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, a troškove u svezi s procjenom snosi dužnik.
III. POSTUPAK NAPLATE POTRAŽIVANJA
Članak 6.
(1) Prijedlog o namirenju obveza s osnove državnih jamstava podnosi se Ministarstvu financija.
(2) Način obrade prijedloga iz stavka 1. ovoga članka uredit će se naputkom ministra financija.
(3) Protiv dužnika koji u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog o načinu izmirenja obveze, Porezna uprava poduzet će radnje za naplatu prema Općem poreznom zakonu.
Članak 7.
(1) Prijedlog iz članka 2. stavka 5. ovoga Zakona sadrži jedan ili više uvjeta i načina plaćanja iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Dužnik je obvezan predložiti jedan ili više od sljedećih instrumenata osiguranja:
– zalog na nekretninama,
– jamstvo banke,
– ugovor o pristupanju duga solventnog jamca,
– mjenice avalirane od banke, osiguravajućeg društva, štedno-kreditne zadruge ili kojega drugoga solventnog subjekta,
– običnu zadužnicu u visini potraživanja uvećanog za kamatu i pripadajuće troškove.
(3) Dužnik koji dug namiruje na način iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona dužan je uz prijedlog nagodbe priložiti poslovni plan i razvojni program.
Članak 8.
(1) Poljoprivrednici dužnici za mirovinsko osiguranje koji ne mogu namiriti dugovanje ostaju bez mirovinskog staža do 31. prosinca 2000. Od 1. siječnja 2001. plaćaju obveze i nastavlja im se mirovinski staž.
(2) Za poljoprivrednike dužnike koji će namiriti dug vrijede odredbe ovoga Zakona, osim članka 7. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 9.
(1) Porezna uprava usklađuje stanje s dužnikom te upućuje prijedlog Komisiji za državna potraživanja na daljnji postupak.
(2) Nakon što Komisija za državna potraživanja analizira podneseni prijedlog s priloženom dokumentacijom i ocijeni osnovanost predloženih uvjeta, načina i mogućnosti naplate duga, Ministarstvo financija predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke.
(3) Za društva u kojima je državni portfelj veći od 50%, ocjenu prijedloga nagodbe daje mjerodavno ministarstvo i Hrvatski fond za privatizaciju.
(4) Pri razmatranju osnovanosti prijedloga namirenja duga na način iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona ocjenjivat će se:
– postojanje tržišta,
– raspoloživost radne snage,
– broj zadržanih radnih mjesta,
– procjena povećanja broja zaposlenih,
– izvozne mogućnosti,
– interes za izravna inozemna ulaganja,
– postojanje kvalitetnoga strateškog partnera,
– tehnološka opremljenost.
(5) Ugovor o nagodbi, osim kod gotovinskog plaćanja, solemnizira se kod javnog bilježnika i sadrži ovršnu izjavu sukladno kojoj se provodi ovrha na temelju sklopljenog ugovora. Trošak solemnizacije snosi dužnik.
(6) Zastarijevanje dospjelog duga iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona ne teče za vrijeme trajanja ugovora.
Članak 10.
(1) Na temelju odluke iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona Ministarstvo financija – Porezna uprava zaključuje ugovor o nagodbi u ime svih vjerovnika navedenih u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka potpisuje:
– za iznose do 10.000,00 kuna voditelj ispostave Porezne uprave,
– za iznose od 10.000,00 do 50.000,00 kuna voditelj područnog ureda Porezne uprave,
– za iznose od 50.000,00 do 500.000,00 kuna ravnatelj Porezne uprave,
– za iznose iznad 500.000,00 kuna ministar financija.
(3) Ugovorom o nagodbi uredit će se pitanje prava raspolaganja dužnikovom imovinom (nekretnine i zemljište), te pitanje podjele ostvarene dobiti iz poslovanja.
(4) Nakon zaključenja ugovora o nagodbi Porezna uprava vodi cjelokupno potraživanje u svojim poslovnim knjigama, a Ministarstvo financija – Carinska uprava, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavnje isknjižuju svoja potraživanja.
Članak 11.
(1) Ako dužnik svoje obveze podmiruje jednokratnom uplatom, ima pravo na popust:
– za obveze iz 2000. godine 5%,
– za obveze iz 1999. godine 15%,
– za obveze iz 1998. godine 30%.
– za obveze iz 1997. godine 40%,
– za obveze iz 1996. godine 50%,
– za obveze iz 1995. godine 60%.
(2) Popust iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veći od iznosa kamata za neplaćeni dug.
Članak 12.
Ako dužnik ima dospjelih a nepodmirenih obveza prema drugim vjerovnicima, a iste su u blokadi žiroračuna dužnika, obvezan je s njima postići nagodbu o podmirivanju potraživanja, koju prilaže do dana zaključena ugovora o nagodbi.
Članak 13.
(1) S danom zaključenja ugovora o nagodbi obustavljaju se svi ovršni postupci radi naplate potraživanja.
(2) U slučaju nepoštivanja odredbi ugovora o nagodbi isti se raskida, a postupci iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se prema odredbama Općega poreznog zakona i Stečajnog zakona.
Članak 14.
Vjerovnici će stupanjem na snagu ovoga Zakona otpisat sva potraživanja nastala do 31. prosinca 1994., osim ako nije u tijeku postupak ovrhe ili upravni spor.
IV. KAZNENE ODREDBE
Članak 15.
Ako dužnik ne izvršava obveze iz ugovora o nagodbi te zbog toga dođe do raskida istoga kaznit će se za prekršaj pojedinačno, odnosno kao uprava te članovi nadzornog odbora novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna.
Članak 16.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a odredbe članka 8. ovoga Zakona primjenjuju se od 1. svibnja 2002.
Klasa: 415-01/01-01/01
Zagreb, 14. prosinca 2001.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.
Zakon o Narodnoj banci Hrvatske
Narodne novine br.: 74 - Datum: 04.11.1992. - Interni ID: 19921967
|
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
Brzi pretpregled sadržaja
Zakon o Narodnoj banci Hrvatske
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka Ustava Republike Hrvatske, donosim
UKAZ
o proglašenju Zakona o Narodnoj banci Hrvatske
Proglašavam Zakon o Narodnoj banci Hrvatske, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 4. studenoga 1992.
Broj : PA4-82/1-92.
Zagreb, 4. studenoga 1992.
predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
ZAKON
o Narodnoj banci Hrvatske
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Narodna banka Hrvatske je centralna banka Republike Hrvatske.
Članak 2.
Narodna banka Hrvatske odgovorna je za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstu.
Svojim djelovanjem Narodna banka Hrvatske podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske, pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu.
U obavljanju svojih poslova Narodna banka Hrvatske je samostalna i odgovorna Saboru Republike Hrvatske.
Članak 3.
Narodna banka Hrvatske samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike, i mjere, u okviru svojih prava i dužnosti, za ostvarivanje utvrđenih zadataka monetarne i devizne politike.
Članak 4.
Narodna banka Hrvatske:
- utvrduje količinu novca u optjecaju;
- utvrduje opću likvidnost banaka;
- brine se o održavanju opće likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu;
- izdaje novčanice i kovani novac;
- kontrolira banke;
- propisuje, organizira i usklađuje informacijski sustav potrebit za obavljanje njenih funkcija;
- obavlja određene poslove za Republiku Hrvatsku;
- obavlja ostale, zakonom utvrđene poslove. .
Članak 5.
Za obveze Narodne banke Hrvatske jamči Republika Hrvatska.
Članak 6.
Narodna banka Hrvatske ne preuzima obveze plaćanja umjesto drugih pravnih osoba po osnovi svoje odgovornosti za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.
Članak 7.
Narodna banka Hrvatske može biti član međunarodnih financijskih organizacija i sudjelovati u medunarodnim financijskim organizacijama. Ako se u tu svrhu koriste sredstva državnog proračuna, potrebita je prethodna suglasnost Sabora Republike Hrvatske.
Članak 8.
Narodna banka Hrvatske podnosi Saboru Republike Hrvatske, prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje, izvješće o svom radu. Uz godišnje izvješće Narodna banka Hrvatske podnosi godišnji obračun, koji obuhvaća cjelokupno njezino poslovanje.
Članak 9.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na banke, Narodna banka Hrvatske u svom poslovanju primjenjuje i na druge financijske organizacije ukoliko obavljaju bankarske poslove.
II. POSLOVANJE NARODNE BANKE HRVATSKE
1. Utvrđivanje količine novca u optjecaju
Članak 10.
Radi utvrđivanja količine novca u optjecaju Narodna banka Hrvatske poduzima sljedeće mjere:
1) utvrđuje visinu obvezne rezerve banaka kod Narodne banke Hrvatske;
2) izdaje i povlači blagajničke zapise;
3) prodaje i kupuje domaće, odnosno inozemne prenosive kratkoročne vrijednosne papire;
4) odobrava kratkoročne kredite bankama na osnovi domaćih i inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira;
5) odobrava kredite bankama s rokom vraćanja do tri mjeseca, uz zalog vrijednosnih papira i blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske;
6) određuje eskontnu stopu Narodne banke Hrvatske i aktivne i pasivne kamatne stope Narodne banke Hrvatske:
7) ograničava opseg i dinamiku porasta plasmana banaka za određeno vrijeme.
Mjere iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na jedinstven način prema svim bankama.
Članak 11.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje visinu obvezne rezerve banaka propisivanjem određenog postotka (stope) od depozita i svih drugih sredstava.
Narodna banka Hrvatske može iznimno utvrditi i visinu obvezne rezerve, propisivanjem određenog postotka (stope) od porasta kredita i drugih plasmana banaka, ovisno o vrsti i ročnosti kredita, odnosno plasmana.
Narodna banka Hrvatske može utvrditi visinu obvezne rezerve i propisivanjem diferenciranih postotaka (stopa) prema vrsti, ročnosti i veličini depozita i drugih sredstava banaka, odnosno utvrditi da se na određene depozite i druga sredstva ne obračunava obvezna rezerva.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje visinu kamatnih stopa na obvezno upisane blagajničke zapise i obveznu rezervu banaka kod Narodne banke Hrvatske ovisno o visini kamatnih stopa što ih banke obračunavaju i plaćaju na sredstva depozita koja služe kao osnovica za upis ovih blagajničkih zapisa i izdvajanje obvezne rezerve.
Članak 12.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje način i rokove za obračun i izdvajanje obvezne rezerve na poseban račun.
Banke mogu izdvojena sredstva obvezne rezerve koristiti tijekom mjeseca za održavanje svoje dnevne likvidnosti, uz uvjete koje jedinstveno za sve banke utvrdi Narodna banka Hrvatske.
Banke su dužne Narodnoj banci Hrvatske platiti naknadu za korištenje sredstava obvezne rezerve iz stavka 2. ovoga članka.
Banke koje nepravilno obračunavaju obveznu rezervu ili koje u propisanom roku ne izdvajaju obveznu rezervu dužne su na iznos manje obračunate i izdvojene obvezne rezerve platiti Narodnoj banci Hrvatske povećanu naknadu u odnosu na naknadu iz stavka 3. ovoga članka.
Visinu stope po kojoj se obračunava i plaća naknada iz stavka 3. i 4. ovoga članka propisuje Narodna banka Hrvatske.
Članak 13.
Narodna banka Hrvatske izdaje blagajničke zapise na osnovi odluke kojom se odreduju opseg, rokovi i drugi uvjeti za upis, odnosno isplatu tih zapisa.
Blagajničke zapise Narodne banke Hrvatske mogu upisivati banke i druge financijske organizacije.
Narodna banka Hrvatske može bankama, kao mjeru održavanja njihove minimalne likvidnosti, propisati i obvezni upis blagajničkih zapisa.
Članak 14.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje vrstu, visinu, rokove i druge uvjete i način kupnje i prodaje domaćih i inozemnih prenosivih kraktoročnih vrijednosnih papira, a može ih kupovati i prodavati bankama i drugim financijskim organizacijama neposredno ili preko tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnih papira.
Članak 15.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje visinu, rokove korištenja i vraćanja, te druge uvjete za davanje kratkoročnih kredita bankama:
1) na osnovi domaćih i stranih prenosivih vrijednosnih papira za koje su banke dale avale i koji dospijevaju u roku do jedne godine;
2) na osnovi zaloga vrijednosnih papira koji dospijevaju u roku do jedne godine i blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje koje vrste vrijednosnih papira mogu služiti kao osnova za davanje kredita prema odredbama ovoga članka
Članak 16.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje eskontnu stopu Narodne banke Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske utvrduje kamatne stope po kojima se naplaćuju kamate na sve kredite i druga potraživanja, odnosno plaćaju kamate na deponirana sredstva kod Narodne banke Hrvatske.
Članak 17.
Narodna banka Hrvatske može iznimno ograničiti opseg i dinamiku porasta plasmana banaka radi utvrdivanja količine novca u optjecaju, ako se to utvrđivanje ne može ostvariti drugim mjerama iz članka 10. ovoga Zakona.
Od ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izuzeti nijedna banka.
2. Održavanje likvidnosti banaka
Članak 18.
Narodna banka Hrvatske, radi održavanja likvidnosti banaka, donosi odluke kojima:
1) propisuje visinu, uvjete i način održavanja minimalne likvidnosti banaka;
2) propisuje obvezne okvire ročne strukture plasmana banaka;
3) propisuje način korištenja obvezne rezerve kod Narodne banke Hrvatske radi održavanja likvidnosti banaka;
4) propisuje visinu, rokove korištenja i vraćanja i druge uvjete za davanje bankama kratkoročnih kredita za određivanje dnevne likvidnosti na osnovi određenih vrijednosnih papira;
5) propisuje minimalne opće uvjete kreditne sposobnosti banaka;
6) propisuje postupak za utvrđivanje datuma otkada je banka nelikvidna;
7) utvrduje uvjete za oblikovanje posebne rezerve banaka za osiguranje likvidnosti u plaćanjima po osnovi štednih uloga i tekućih računa građana.
Mjere iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na jedinstven način prema svim bnkama
Članak 19.
Narodna banha Hrvatske može propisati obvezu banaka da, kao minimum za održavanje svoje likvidnosti, drže dio sredstava na svojim računima i u određenim likvidnim plasmanima.
Članak 20.
Narodna banka Hrvatske može propisati obvezu banaka da strukturu svojih plasmana po rokovima dospijeća održavaju u odredenim okvirima i usklađuju sa strukturom izvora sredstava po njihovoj ročnosti.
Članak 21.
Narodna banka Hrvatske propisuje uvjete i način korištenja obvezne rezerve banaka radi održavanja njihove dnevne likvidnosti.
Za vrijeme korištenja obvezne rezerve kod Narodne banke Hrvatske, banka ne može davati kredite, niti vršiti druge plasmane.
Članak 22.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje visinu, rokove korištenja i vraćanja, te druge uvjete za davanje kratkoročnih kredita bankama za održavanje njihove dnevne likvidnosti.
Kredite iz stavka 1. ovoga članka Narodna banka Hrvatske daje na osnovi vrijednosnih papira kojima banke raspolažu, i to:
1) blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske;
2) vrijednosnih papira što ih izdaje Republika Hrvatska;
3) obveznica za koje je Republika zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira;
4) određenih eskontiranih mjenica poduzeća;
5) blagajničkih zapisa banaka i drugih izdavalaca;
6) komercijalnih zapisa.
Članak 23.
Banke koje ne udovoljavaju uvjetima iz članka 18. stavka 1. točke 5) ovoga Zakona ne mogu koristiti kredite kod Narodne banke Hrvatske.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, banke mogu koristiti kredite kod Narodne banke Hrvatske za održavanje dnevne likvidnosti, ako udovoljavaju uvjetima za korištenje tih kredita utvrđenima odlukom Narodne banke Hrvatske.
Članak 24.
Banka je nelikvidna ako nije u roku namirila dospjele obveze u zemlji i prema inozemstvu ili je te obveze umjesto nje izvršila druga pravna osoba po osnovi garancije.
Narodna banka Hrvatske propisuje pobliže uvjete za utvrđivanje nelikvidnosti banaka
Nelikvidna banka ne može obavljati plaćanje sa svojeg žiro-računa, niti može odobravati kredite i izdavati garancije.
Nelikvidnoj banci ovlaštena organizacija za platni promet ne može izvršavati naloge za plaćanje.
Iznimno od odredbe stavka 3. i 4. ovoga članka, nelikvidna banka može obavljati plaćanje samo po osnovi štednih uloga i tekućih računa gradana u domaćoj valuti i deviznih štednih uloga i deviznih računa građana.
Članak 25.
Ovlaštena organizacija za platni promet svakodnevno obavještava Narodnu banku Hrvatske o stanju likvidnosti banaka, na način koji propiše Narodna banka Hrvatske.
Ovlaštena organizacija za platni promet dužna je podatke na osnovi kojih se utvrđuje nelikvidnost banke kojima raspolaže u okviru svojih nadležnosti, odmah dostaviti Narodnoj banci Hrvatske.
3. Održavanje likridnosti u plaćanjima prema inozemstvu
Članak 26.
Narodna banka Hrvatske, radi održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu, u okviru svojih prava i dužnosti, donosi odluke i propisuje mjere i primjenjuje te mjere samostalno.
Članak 27.
Radi održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu, Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu i obavlja druge poslove određene zakonom.
Članak 28.
Narodna banka Hrvatske rukuje deviznim rezervama Republike Hrvatske, osim dijela deviznih rezervi kojim rukuju ovlaštene banke.
Narodna banka Hrvatske može otvarati račune u inozemstvu.
Članak 29.
Radi održavanja opće likvidnosti Republike Hrvatske u plaćanjima prema inozemstvu Narodna banka Hrvatske može propisati obvezu ovlaštenih banaka da drže određeni iznos u devizama ili likvidnim deviznim plasmanima kao minimalnu rezervu za održavanje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu i druge mjere kojima se osigurava opća likvidnost u plaćanjima prema inozemstvu.
Članak 30.
Narodna banka Hrvatske može prodavati i kupovati valutu Republike Hrvatske u inozemstvu.
Clanak 31.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje mjere za ostvarivanje opsega i strukture zaključivanja i korištenja inozemnih kredita te prati i kontrolira zasnivanje kreditnih odnosa s inozemstvom u skladu sa zakonom.
Članak 32.
Narodna banka Hrvatske osigurava provedbu platnih i financijskih ugovora s inozemstvom.
Članak 33.
Narodna banka Hrvatske može se zaduživati u inozemstvu u svoje ime i za svoj račun za održavanje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu.
Kredite iz stavka 1. ovoga članka, s rokom vračanja dužim od jedne godine, Narodna banka Hrvatske može uzimati samo na osnovi zakona.
Članak 34.
Narodna banka Hrvatske može se zaduživati u inozemstvu u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, samo na osnovi zakona.
4. Izdavanje novčanica i kovanog novca
Članak 35.
Novčana jedinica Republike Hrvatske je "HRVATSKA KRUNA", koja se dijeli na sto "BANICA".
Članak 36.
Narodna banka Hrvatske izdaje novčanice i kovani novac, koji glasi na novčanu jedinicu Republike Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje apoene i osnovna obilježja novčanica i kovanog novca i donosi odluku o puštanju u optjecaj i povlačenju iz optjecaja novčanica i kovanog novca.
Novčanice i kovani novac mogu izrađivati specijalizirane organizacije u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.
Narodna banka Hrvatske može osnovati ili sudjelovati u osnivanju specijaliziranih organizacija za izradu novčanica, kovanog novca i vrijednosnih papira.
Odluku iz prethodnog stavka donosi Savjet Narodne banke Hrvatske.
Članak 37.
Novčanice i kovani novac koji glase na hrvatsku krunu zakonsko su sredstvo plaćanja na području Republike Hrvatske.
Članak 38.
Sve obveze i prava i svi poslovi koji glase na novac, a sklopljeni su u Republici Hrvatskoj između poduzeća, drugih domaćih pravnih osoba i gradana, te građana sa stranim osobama, izražavaju se u hrvatskoj kruni i izvršavaju sredstvima plaćanja koja glase na nju, ako zakonom nije drugačije određeno.
Članak 39.
Narodna banka Hrvatske opskrbljuje i organizira opskrbu novčanicama i kovanim novcem teritorij Republike Hrvatske.
Članak 40.
Najniži apoen u prometu kojim se zaokružuje krajnji obračun u gotovinskom i bezgotovinskom platnom prometu i poslovnim knjigama utvrđuje Narodna banka Hrvatske uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Članak 41.
Novčanice i kovani novac koji se povlači iz optjecaja prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i zamjenjuju se u rokovima i na način što se utvrduju odlukom Narodne banke Hrvatske.
Članak 42.
Narodna banka Hrvatske zamjenjuje novčanice i kovani novac koji su postali neprikladni za promet, i to pohabane novčanice u punom iznosu, a oštećene novćanice i kovani novac uz uvjete što ih ona odredi.
5. Kontrola banaka
Članak 43.
Narodna banka Hrvatske kontrolira provedbu mjera monetarne i devizne politike i propisa kojima su uređeni devizno poslovanje i kreditni odnosi s inozemstvom od strane banaka.
Guverner Narodne banke Hrvatske odlukom propisuje pobliže uvjete i način obavljanja kontrole, vrstu, rokove, redoslijed i postupak poduzimanja mjera.
Članak 44.
Pri obavljanju kontrole, u smislu članka 43. ovoga Zakona, Narodna banka Hrvatske ima pravo uvida u poslovne knjige i ostalu dokumentaciju banaka.
Banke su dužne, na zahtjev Narodne banke Hrvatske, dostaviti potrebne podatke za obavljanje kontrole iz članka 43. ovoga Zakona.
Narodna banka Hrvatske obavlja kontrolu iz članka 43. ovoga Zakona i pregledom izvještaja i druge dokumentacije što je dobiva od banaka, te pregledom podataka i druge dokumentacije kojom raspolaže, a koja se odnosi na primjenu propisa od strane banaka.
Članak 45.
Ako se kontrolom iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da je banka postupila suprotno mjerama i propisima iz toga članka, Narodna banka Hrvatske poduzima mjere prema toj banci, a i prema rukovodećim radnicima banke.
Članak 46.
Mjere iz članka 45. ovoga Zakona što se poduzimaju prema banci jesu:
1) obustava kupnje vrijednosnih papira iz članka 14. i kreditiranja iz članka 15. i 22. ovoga Zakona u trajanju od 10 do 30 dana;
2) ograničenje opsega plasmana u trajanju od 10 do 60 dana:
3) obustava plaćanja u inozemstvu, osim plaćanja po dospjelim inozemnim kreditima i konvencijskim obvezama, garancijama i otvorenim akreditivima u trajanju od 10 do 60 dana;
4) ograničenje zaduženja u inozemstu u trajanju od 30 do 60 dana;
5) predlaganje nadležnim organima banke da se njihov rukovodeći radnik suspendira odnosno smijeni s dužnosti;
6) druge mjere predviđene zakonom.
Mjere iz ovoga članka i rok njihova trajanja izriču se rješenjem što ga donosi guverner Narodne banke Hrvatske, koje je konačno u upravnom postupku.
Članak 47.
Ako se mjerama poduzetima prema banći u utvrdenom roku, u smislu članka 46. ovoga Zakona, ne osigura zakonito poslovanje, Narodna banka Hrvatske pristupit će naplati svih svojih potraživanja od te banke;
Ako se kontrolom utvrdi da u poslovanju banke postoje radnje ili djela koja su kažnjiva po zakonu, guverner Narodne banke Hrvatske ili osoba koju on ovlasti podnijet će prijavu nadležnom organu.
Članak 48.
Narodna banka Hrvatske kontrolira devizno poslovanje poduzeća i drugih pravnih osoba i poduzetnika u granicama ovlaštenja utvrđenih propisima o deviznom poslovanju, a na osnovi pregleda isprava i dokumentacije koje joj te osobe podnose.
Ako se kontrolom iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da u poslovanju domaćih osoba postoje radnje ili djela koja su kažnjiva po zakonu, guverner Narodne banke Hrvatske ili osoba koju on ovlasti podnijet će prijavu nadležnom organu.
Članak 49.
Narodna banka Hrvatske ocjenjuje da li je udovoljeno uvjetima za osnivanje banke, što su propisani posebnim zakonom, i izdaje dozvolu za osnivanje banke.
Članak 50.
Narodna banka Hrvatske kontrolira da li su ispunjeni propisani uvjeti za poslovanje banke, kontrolira poslovanje banke te donosi mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
Narodna banka Hrvatske propisuje bliže uvjete i način provedbe kontrole iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 51.
Ako se kontrolom iz članka 50. ovoga Zakona utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za poslovanje banke, odnosno da postoje nepravilnosti u njezinu poslovanju, Narodna banka Hrvatske predlaže banci poduzimanje odgovarajućih aktivnosti zavisno o nalazu kontrole, i to:
1) da poveća iznos osnivačkog fonda. sredstava rezervi i posebne rezerve za osiguranje od gubitka;
2) da ukine određene poslovne jedinice ili druge dijelove banke;
3) da privremeno obustavi kreditiranje određenih osnivača, osoba sa svojstvom osnivača i komitenata;
4) da obustavi davanje kredita u odredenom razdoblju;
5) da otpiše potraživanja kad se za to steknu zakonom utvrđeni uvjeti;
6) da obustavi obračunavanje i pripis kamate na aktivu određenog stupnja naplativosti;
7) da smijeni određene rukovodeće radnike;
8) da otkloni i druge nepravilnosti poduzimanjem, odnosno obustavljanjem određenih aktivnosti.
Prijedlozi iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se banci u pismenoj formi uz određivanje roka za njihovo prihvaćanje.
Ako banka u roku iz stavka 2. ovoga članka ne prihvati prijedlog iz toga stavka, guverner Narodne banke Hrvatske donosi rješenje kojim izriče kao mjeru prema banci aktivnosti navedene u stavku 1. ovoga članka. Ovim rješenjem određuje se rok za njegovo provođenje.
Rješenje iz stavka 3. ovoga članka konačno je u upravnom postupku.
Članak 52.
Ako Narodna banka Hrvatske, na osnovi izvršene kontrole ocijeni da nastavljanje poslovanja banke može dalje pogoršati njezino financijsko stanje i ugroziti mogućnost njezina financijskog oporavka, guverner Narodne banke Hrvatske donijet će rješenje kojim se obustavljaju svi oblici poslovanja banke, osim isplate po štednim ulozima i tekućim i deviznim računima građana, u trajanju od najviše 15 dana, i određuje službenika Narodne banke Hrvatske koji će kontrolirati provođenje ovoga rješenja.
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i slučajevi u kojima službenik Narodne banke Hrvatske može izdavati naloge odgovornoj osobi u banci.
Članak 53.
Ako Narodna banka Hrvatske ocijeni da mjerama iz članka 51. i 52. ovoga Zakona nije postignut cilj radi kojeg su mjere poduzete, može povući dozvolu za osnivanje banke.
Narodna banka Hrvatske može povući dozvolu za osnivanje banke i u drugim slučajevima propisanima posebnim zakonom.
Članak 54.
Narodna banka Hrvatske propisuje minimum opsega, oblik i sadržaj programa revizije i izvještaja o reviziji za banke.
Narodna banha Hrvatske može od banaka zahtijevati da osiguraju i u odredenom roku dostave izvještaj o reviziji svojega godišnjeg obračuna i poslovanja.
Ako ocijeni da izvještaj iz stavka 2. ovoga članka nije u skladu s određenim standardima revizije ili s propisanim opsegom, oblikom i sadržajem izvještaja o reviziji za banke, Narodna banka Hrvatske može od banke zahtijevati da osigura i u određenom roku dostavi novi izvještaj koji će izraditi drugi ovlašteni revizor u skladu sa zakonom.
6. Informacijski sustav Narodne banke Hrvatske
Članak 55.
Narodna banka Hrvatske i banke u obavljanju svojih poslova evidentiraju, prikupljaju, obrađuju i iskazuju podatke i informacije što se odnose:
1) na monetarna i kreditna kretanja;
2) na područje ekonomskih odnosa s inozemstvom. Banke dostavljaju podatke iz stavka 1. ovoga članka prema uputama što ih propisuje Narodna banka Hrvatske.
Članak 56.
Način i opseg usklađenog evidentiranja, prikupljanja, obrade, iskazivanja i prijenosa podataka i informacija od interesa za subjekte sustava informiranja propisuje Narodna banka Hrvatske u skladu sa zakonom.
7. Poslovi za Republiku Hrvatsku
Članak 57.
Sredstva proračuna Republike Hrvatske drže se u depozitu kod Narodne banke Hrvatske i sastavni su dio pasive bilance Narodne banke Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske ne plaća kamate na deponirana sredstva proračuna Republike Hrvatske.
Članak 58.
Narodna banka Hrvatske može odobravati kratkoročne kredite Republici Hrvatskoj radi premošćivanja vremenske neusklađenosti između pritjecanja prihoda i izvršavanja rashoda državnog proračuna. Rok vraćanja kredita je najkasnije do kraja tekuće proračunske godine.
Stanje kredita iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti više od 5% proračuna Republike Hrvatske za tekuću godinu.
8. Ostali poslovi Narodne banke Hrvatske
Članak 59.
Narodna banka Hrvatske može kupovati i prodavati zlato i druge plemenite kovine.
Narodna banka Hrvatske može izvoziti i iznositi monetarno zlato u inozemstvo i uvoziti i unositi monetarno zlato iz inozemstva u kovanom i neprerađenom obliku.
Članak 60.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje tarifu po kojoj se naplaćuje naknada za usluge koje ona obavlja.
III. ORGANIZACIJA NARODNE BANKE HRVATSKE
Članak 61.
Narodna banka Hrvatske ima svojstvo pravne osobe. Sjedište Narodne banke Hrvatske je u Zagrebu.
Članali 62.
Narodna banka Hrvatske ima statut.
Statut Narodne banke Hrvatske donosi Savjet Narodne banke Hrvatske, a potvrđuje ga Sabor Republike Hrvatske.
Članak 63.
Narodna banka Hrvatske ima svoj pečat.
Pečat Narodne banke Hrvatske sadrži ime Banke i grb Republike Hrvatske.
Članak 64.
Prava, obveze i odgovornosti službenika u Narodnoj banci Hrvatske utvrđuju se statutom u skladu sa zakonom o radnim odnosima i kolektivnim ugovorom.
IV. ORGANI NARODNE BANKE HRVATSKE
Članak 65.
Organi Narodne banke Hrvatske jesu Savjet Narodne banke Hrvatske i guverner Narodne banke Hrvatske.
Članak 66.
Savjet Narodne banke Hrvatske čine: guverner Narodne banke Hrvatske, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom položaju te najviše osam članova koji se imenuju iz redova nezavisnih stručnjaka.
Broj članova Savjeta iz redova nezavisnih stručnjaka mora biti veći od broja članova Savjeta koji su to po svom položaju.
Članove Savjeta Narodne banke Hrvatske, iz redova nezavisnih stručnjaka, imenuje i razrješuje Sabor Republike Hrvatske.
Članovi Savjeta Narodne banke Hrvatske iz redova nezavisnih stručnjaka imenuju se na vrijeme od šest godina.
Članovima Savjeta, iz redova nezavisnih stručnjaka, za rad u Savjetu pripada naknada u skladu sa Statutom Narodne banke Hrvatske.
Članovi Savjeta Narodne banke Hrvatske iz redova nezavisnih stručnjaka ne mogu biti ugovorno vezani ili zaposleni u institucijama koje kontrolira Narodna banka Hrvatske, odnosno ne mogu biti članovi organa upravljanja institucija koje kontrolira Narodna banka Hrvatske.
Savjet Narodne banke Hrvatske i svaki njegov član odgovorni su Saboru Republike Hrvatske za ostvarivanje funkcija i zadataka Narodne banke Hrvatske utvrđenih ovim Zakonom i drugim zakonima.
Članak 67.
Savjet Narodne banke Hrvatske u upravljanju poslovima Narodne banke Hrvatske:
1) utvrđuje monetarnu i deviznu politiku;
2) donosi financijski plan i godišnji obraćun Narodne banke Hrvatske;
3) utvrđuje godišnje izvješće o radu Narodne banke Hrvatske;
4) donosi statut Narodne banke Hrvatske;
5) donosi opće akte Narodne banke Hrvatske koji ovim Zakonom i statutom Narodne banke Hrvatske nisu stavljeni u nadležnost guvernera Narodne banke Hrvatske;
6) utvrđuje mjere za provedbu monetarne i devizne politike;
7) utvrđuje osnove i visinu obvezne rezerve banaka te utvrduje način, uvjete i rokove za obračun i izdvajanje obvezne rezerve;
8) utvrđuje način i uvjete korištenja obvezne rezerve na održavanje dnevne likvidnosti te naknade za manje izdvojenu obveznu rezervu;
9) odlučuje o izdavanju blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatake;
10) utvrđuje visinu, rokove korištenja i vraćanja, te druge uvjete za davanje kratkoročnih kredita bankama;
11) utvrđuje kamatne stope Narodne banke Hrvatske;
12) odlučuje o ograničavanju opsega i dinamike porasta plasmana banaka;
13) propisuje obveze banaka u pogledu održavanja minimalne likvidnosti, održavanja strukture plasmana po rokovima dospijeća u odredenim okvirima i usklađivanju rokova plasmana sa strukturom izvora sredstava po njihovoj ročnosti;
14) utvrđuje obveze banaka da drže posebnu rezervu radi osiguravanja likvidnosti plaćanja po štednim ulozima i tekućim računima građana;
15) propisuje minimalne uvjete kreditne sposobnosti kojima moraju udovoljavati banke;
16) propisuje obveze ovlaštenih banaka da drže odredeni iznos u devizama ili drugim deviznim likvidnim plasmanima kao minimalnu rezervu za održavanje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu;
17) odlučuje o izdavanju novih apoena novčanica i kovanog novca, utvrđivanju osnovnih obilježja novih novčanica i kovanog novca, zaokruživanju krajnjih obračuna u gotovinskom i bezgotovinskom platnom prometu i o puštanju u optjecaj i povlačenju iz optjecaja novčanica i kovanog novca;
18) odlučuje o načinu i uvjetima kupnje i prodaje zlata u inozemstvu i drugih plemenitih kovina, te o izvozu i iznošenju rrlonetarnog zlata;
19) utvrđuje tarifu po kojoj se naplaćuju naknade za usluge što ih obavlja Narodna banka Hrvatske;
20) odlučuje o izdavanju odnosno povlačenju dozvole za osnivanje banke;
21) propisuje minimum opsega, oblik i sadržaj programa revizije i izvještaja o reviziji za banke;
22) imenuje i razrješuje službenike Narodne banke Hrvatske s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na prijedlog guvernera;
23) odlučuje o svim drugim pitanjima koji su drugim zakonom stavljeni u nadležnost Narodne banke Hrvatske, osim u slučajevima kad je za odlučivanje ovlašten guverner Narodne banke Hrvatske.
Savjet Narodne banke Hrvatske o poslovima iz svojeg djelokruga odlučuje na sjednicama.
Za provođenje odluka Savjeta Narodne banke Hrvatske odgovoran je guverner Narodne banke Hrvatske.
Članak 68.
U upravljanju poslovima Narodne banke Hrvatske Savjet Narodne banke Hrvatske odlučuje dvotrećinskom većinom svih članova.
Ako Savjet Narodne banke Hrvatske u odlučivanju ne postigne potrebnu suglasnost, a guverner Narodne banke Hrvatske ocijeni da se zbog nedonošenja odluke ne može osigurati provedba zadataka Narodne banke Hrvatske iz članka 2. ovoga Zakona, guverner privremeno donosi odluku o kojoj nije postignuta suglasnost i o tome dostavlja izvještaj Saboru Republike Hrvatske.
Sabor Republike Hrvatske donosi konačnu odluku o spornim pitanjima iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 69.
Savjet Narodne banke Hrvatske donosi poslovnik o svojem radu.
Članak 70.
Odluke Savjeta Narodne banke Hrvatske iz područja monetarne i devizne politike kao i ostale odluke koje imaju značaj propisa objavljuju se u "Narodnim novinama".
Članak 71.
Guverner Narodne banke Hrvatske je predsjednik Savjeta Narodne banke Hrvatske.
Predsjednika Savjeta Narodne banke Hrvatske u odsutnosti zamjenjuje zamjenik guvernera.
Članak 72.
Guvernera Narodne banke Hrvatske imenuje i razrješuje dužnosti Sabor Republike Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske ima i zamjenika guvernera i dva ili više viceguvernera.
Zamjenika guvernera i viceguvernere imenuje i razrješuje dužnosti Sabor Republike Hrvatske na prijedlog guvernera Narodne banke Hrvatske.
Guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri imenuju se na vrijeme od šest godina.
Članak 73.
Statutom Narodne banke Hrvatske određuje se koje poslove iz svog djelokruga guverner Narodne banke Hrvatske može prenijeti na svog zamjenika i viceguvernere.
Članak 74.
Guverner Narodne banke Hrvatske u obavljanju poslova Narodne banke Hrvatske:
1) rukovodi poslovanjem Narodne banke Hrvatske;
2) organizira rad Narodne banke Hrvatske;
3) predstavlja i zastupa Narodnu banku Hrvatske;
4) donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava Narodne banke Hrvatske;
5) propisuje pobliže uvjete i način obavljanja kontrole, vrste, rokove, redoslijed i postupak poduzimanja mjera prema bankama;
6) donosi rješenja u postupku kontrole banaka;
7) donosi odluke i opće akte iz oblasti poslovanja Narodne banke Hrvatske koji ovim Zakonom nisu stavljeni u nadležnost Savjeta Narodne banke Hrvatske;
8) utvrđuje prijedlog općih akata koje donosi Savjet Narodne banke Hrvatske;
9) predlaže Savjetu Narodne banke Hrvatske izbor i razrješenje službenika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima te imenuje vršitelje dužnosti do izbora tih službenika;
10) donosi opći akt o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Narodnoj banci Hrvatske i opće akte kojima se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti službenika u Narodnoj banci Hrvatske;
11) odlučuje o drugim pitanjima koja su ovim Zakonom, drugim zakonima i ostalim propisima stavljena u nadležnost guvernera Narodne banke Hrvatske, kao i o pitanjima za koja ga ovlasti Savjet Narodne banke Hrvatske.
Članak 75.
Guverner Narodne banke Hrvatske ovlašten je da donosi upute za jedinstvenu primjenu odluka Savjeta Narodne banke Hrvatske iz članka 67. ovoga Zakona.
V. PRIHODI, RASHODI I FONDOVI NARODNE BANKE HRVATSKE
Članak 76.
Narodna banka Hrvatske ostvaruje prihode:
1) od kamata i drugih prihoda na sredstva deponirana u inozemstvu;
2) od kamata na kredite što ih neposredno daje;
3) od ostatka realiziranih pozitivnih tečajnih razlika, po pokriću realiziranih negativnih tečajnih razlika;
4) od naknada za obavljanje usluga;
5) od kupnje i prodaje vrijednosnih papira;
6) od kamata na kredite i druge plasmane iz primarne emisije koji se daju bankama i drugim korisnicima;
7) iz prihoda po posebnim zakonima;
8) iz dobiti od izdavanja prigodnog novca;
9) od ostalih prihoda što ih ostvaruje svojim poslovanjem.
Članak 77.
Iz prihoda što ih Narodna banka ostvari po odredbama članka 76. ovoga Zakona podmiruju se:
1) kamate i drugi troškovi po inozemnim hreditima;
2) kamate na sredstva koja se drže kod Narodne banke Hrvatske;
3) kamate i drugi troškovi po vrijednosnim papirima;
4) troškovi po devizno-valutnim poslovima;
5) nepokrivene realizirane negativne tečajne razlike nakon pokrića iz realiziranih pozitivnih tečajnih razlika;
6) rashodi po posebnim zakonima;
7) troškovi izrade novčanica i kovanog novca;
8) materijalni troškovi i troškovi amortizacije;
9) plaće zaposlenih u Narodnoj banci Hrvatske;
10) ostali troškovi što ih Narodna banka Hrvatske ima u svojem poslovanju.
Iz prihoda što ih Narodna banka Hrvatske ostvaruje po odredbama članka 76. ovoga Zakona osiguravaju se sredstva:
1) za poslovni fond;
2) za fond posebne rezerve;
3) za fond sredstava za zajedničku potrošnju zaposlenih u Narodnoj banci Hrvatske.
Članak 78.
Ostatak realiziranih pozitivnih tečajnih razlika iz članka 76. točke 3) ovoga Zakona prenosi se u fond posebne rezerve Narodne banke Hrvatske na poseban podračun i može se koristiti samo za pokriće nepokrivenih realiziranih negativnih tečajnih razlika.
Rashodi iz članka 77. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona izvršavaju se u visini ostvarenih prihoda iz članka 76. točke 7) ovoga Zakona.
Članak 79.
Financijski plan i godišnji obračun Narodne banke Hrvatske donosi Savjet Narodne banke Hrvatske, a potvrđuje ih Sabor Republike Hrvatske.
Savjet Narodne banke Hrvatske dužan je svake godine donijeti godišnji obračun za prethodnu godinu i financijski plan za tekuću godinu.
Do donošenja financijskog plana Narodne banke Hrvatske, Savjet Narodne banke Hrvatske donosi odluku o privremenom financiranju Narodne banke Hrvatske.
Članak 80.
Višak prihoda nad rashodima Narodne banke Hrvatske, nakon primjene odredaba članka 77. stavka 2. i članka 78. ovoga Zakona jest prihod dnevnog proračuna.
Višak rashoda nad prihodima Narodne banke Hrvatske pokriva se iz fonda posebne rezerve Narodne banke Hrvatske, a ako sredstva fonda nisu dovoljna, višak rashoda se pokriva iz sredstava državnog proračuna.
Članak 81.
Za pribavljanje stvari i prava koja čine osnovna sredstva i za osnivanje ili sudjelovanje u osnivanju specijaliziranih organizacija iz članka 36. stavka 4. ovoga Zakona Narodna banka Hrvatske ima poslovni fond.
Sredstva za poslovni fond predviđaju se financijskim planom Narodne banke Hrvatske, a utvrđuju godišnjim obračunom Narodne banke Hrvatske.
Odluku o korištenju sredstava poslovnog fonda za pribavljanje osnovnih sredstava donosi guverner Narodne banke Hrvatske.
Članak 82.
Za pokriće rizika nastalih u poslovanju kao i za pokriće manjka prihoda u odnosu na ostvarene rashode Narodna banka Hrvatske ima fond posebne rezerve.
Sredstva za fond posebne rezerve izdvajaju se iz prihoda u iznosu što ga odredi Savjet Narodne banke Hrvatske odlukom ili pri utvrđivanju rashoda iz članka 77. stavka 2. točke 2) ovoga Zakona.
Odluku o upotrebi sredstava fonda posebne rezerve donosi Savjet Narodne banke Hrvatske.
VI. KONTROLA NAD NARODNOM BANKOM HRVATSKE
Članak 83.
Rad Narodne banke Hrvatske kontrolira Sabor Republike Hrvatske.
Način kontrole nad radom Narodne banke Hrvatske posebnim aktom utvrđuje Sabor Republike Hrvatske.
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 84.
Novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 hrvatskih kruna kaznit će se za privredni prijestup banka ili druga financijska organizacija:
1) ako likvidna sredstva ne održava u određenom opsegu ili strukturi koju propiše Narodna banka Hrvatske (članak 19.);
2) ako se ne pridržava mjera i odluka koje donosi Narodna banka Hrvatske u skladu s ovim Zakonom;
3) ako na zahtjev Narodne banke Hrvatske ne dostavi podatke za obavljanje kontrole (članak 44. stavak, 2.);
4) ako na zahtjev Narodne banke Hrvatske ne osigura u određenom roku izvještaj o reviziji svojega godišnjeg obračuna i svojeg poslovanja (članak 54.).
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za privredni prijestup i odgovorna osoba u banci ili drugoj financijskoj organizaciji novčanom kaznom u visini od 5.000 do 50.000 hrvatskih kruna.
Članak 85.
Novčanom kaznom u visini od 2.500 do 25.000 hrvatskih kruna kaznit će se za prekršaj radnik banke odnosno druge financijske organizacije koji ne izvrši nalog službenika Narodne banke Hrvatske (članak 52. stavak 2.).
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 86.
Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o privremenom sredstvu plaćanja za vrijeme do izdavanja novčanica i kovanog novca koji glase na novčanu jedinicu Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona.
Članak 87.
Za vrijeme do izdavanja novčanica i kovanog novca koji glase na novčanu jedinicu Republike Hrvatske iz Članka 35. ovoga Zakona sve obveze i prava i svi poslovi izmedu poduzeća, drugih domaćih pravnih osoba i građana, te građana sa stranim osobama vodit će se u skladu s odlukom Vlade iz članka 35. ovoga Zakona.
Članak 88.
Za vrijeme do izdavanja novčanica i kovanog novca koji glase na novčanu jedinicu iz članka 35. ovoga Zakona novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje utvrđene u članku 84. i članku 85. ovoga Zakona izricat će se i izvršavati u sredstvima plaćanja određenom odluhom Vlade Republike Hrvatske iz članka 86. ovoga Zakona.
Članak 89.
Narodna banka Hrvatske osnovana po Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine". br. 71/91.) nastavlja rad po ovom Zakonu.
Guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri Narodne banke Hrvatske imenovani prije donošenja ovoga Zakona obnašaju svoje funkcije do proteka mandata na koji su imenovani.
Članovi Savjeta Narodne banke Hrvatske iz članka 66. stavka 3. ovoga Zakona koji su imenovani po Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", br. 71/91.) obnašat će svoju funkciju do proteka mandata na koji su imenovani.
Članak 90.
Rok početka primjene odredbe članka 57. ovoga Zakona odredit će Vlada Republike Hrvatske.
Članak 91.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Uredba o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine". br. 71/91.).
Podzakonski akti i provedbeni propisi doneseni na osnovi Uredbe o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", br. 71/91.) ostaju na snazi i primjenjuju se do donošenja odgovarajućih akata i propisa na osnovi ovoga Zakona
Članak 92.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 450-02/92-01/12
Zagreb, 4. studenoga 1992.
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora
Stjepan Mesić, v. r.
Zakon o Narodnoj banci Hrvatske (pročišćeni tekst)
Narodne novine br.: 35 - Datum: 26.05.1995. - Interni ID: 19950692
|
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
Brzi pretpregled sadržaja
Zakon o Narodnoj banci Hrvatske (pročišćeni tekst)
ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 4. Zakona o izmjenama Zakona o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine" br. 7/95.), Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 27. travnja 1995. godine, utvrdio je
ZAKON
O NARODNOJ BANCI HRVATSKE (PROČIŠĆENI TEKST )
Pročišćeni tekst Zakona o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine" br. 74/92) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 26/93, 79/93, 29/94 i 7/95 u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 910-04/94-01/13
Zagreb, 27. travnja 1995.
Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora
Republike Hrvatske Ante Klarić, dip. iur., v. r.
ZAKON
O NARODNOJ BANCI HRVATSKE (PROČIŠĆENI TEKST)
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Narodna banka Hrvatske je centralna banka Republike Hrvatske.
Članak 2.
Narodna banka Hrvatske odgovorna je za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.
Svojim djelovanjem Narodna banka Hrvatske podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske, pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu.
U obavljanju svojih poslova Narodna banka Hrvatske je samostalna i odgovorna Saboru Republike Hrvatske.
Članak 3.
Narodna banka Hrvatske samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike, i mjere, u okviru svojih prava i dužnosti, za ostvarivanje utvrđenih zadataka monetarne i devizne politike.
Članak 4.
Narodna banka Hrvatske:
- utvrđuje količinu novca u optjecaju;
- utvrđuje opću likvidnost banaka;
- brine se o održavanju opće likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu;
- izdaje novčanice i kovani novac;
- kontrolira banke;
- propisuje, organizira i usklađuje informacijski sustav, potrebit za obavljanje njenih funkcija;
- obavlja određene poslove za Republiku Hrvatsku;
- obavlja ostale, zakonom utvrđene poslove.
Članak 5.
Za obveze Narodne banke Hrvatske jamči Republika Hrvatska.
Članak 6.
Narodna banka Hrvatske ne preuzima obveze plaćanja umjesto drugih pravnih osoba po osnovi svoje odgovornosti za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.
Članak 7.
Narodna banka Hrvatske može biti član međunarodnih financijskih organizacija i sudjelovati u međunarodnim financijskim organizacijama. Ako se u tu svrhu koriste sredstva državnog proračuna, potrebita je prethodna suglasnost Sabora Republike Hrvatske.
Članak 8.
Narodna banka Hrvatske podnosi Saboru Republike Hrvatske, prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje, izvješće o svom radu. Uz godišnje izvješće Narodna banka Hrvatske podnosi godišnji obračun, koji obuhvaća cjelokupno njezino poslovanje.
Članak 9.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na banke, Narodna banka Hrvatske u svom poslovanju primjenjuje i na druge financijske organizacije ukoliko obavljaju bankarske poslove.
II. POSLOVANJE NARODNE BANKE HRVATSKE
I. Utvrđivanje količine novca u optjecaju
Članak 10.
Radi utvrđivanja količine novca u optjecaju Narodna banka Hrvatske poduzima slijedeće mjere:
1) utvrđuje visinu obvezne rezere banaka kod Narodne, banke Hrvatske;
2) izdaje i povlači blagajničke zapise;
3) prodaje i kupuje domaće, odnosno inozemne prenosive kratkoročne vrijednosne papire;
4) odobrava kratkoročne kredite bankama na osnovi domaćih i inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira;
5) odobrava kredite bankama s rokom vraćanja do tri mjeseca, uz zalog vrijednosnih papira i blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske;
6) određuje eskontnu stopu Narodne banke Hrvatske i aktivne i pasivne kamatne stope Narodne banke Hrvatske;
7) ograničava opseg i dinamiku porasta plasmana banaka za određeno vrijeme.
Mjere iz slavka 1. ovoga članka primjenjuju se na jedinstven način prema svim bankama.
Članak 11.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje visinu obvezne rezerve banaka propisivanjem određenog postotka (stope) od depozita i svih drugih sredstava.
Narodna banka Hrvatske može iznimno utvrditi i visinu obvezne rezerve, propisivanjem određenog postotka (stope) od porasta kredita i drugih plasmana banaka, ovisno o vrsti i ročnosti kredita, odnosno plasmana.
Narodna banka Hrvatske može utvrditi visinu obvezne rezerve i propisivanjem diferenciranih postotaka (stopa) prema vrsti, ročnosti i veličini depozita i drugih sredstava banaka, odnosno utvrditi da se na određene depozite i druga sredstva ne obračunava obvezna rezerva.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje visinu kamatnih stopa na obvezno upisane blagajničke zapise i obveznu rezervu banaka kod Narodne banke Hrvatske ovisno o visini kamatnih stopa što ih banke obračunavaju i plaćaju na sredstva depozita koja služe kao osnovica za upis ovih blagajničkih zapisa i izdvajanje obvezne rezerve.
Članak 12.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje način i rokove za obračun i izdvajanje obvezne rezerve na poseban račun.
Banke mogu izdvojena sredstva obvezne rezerve koristiti tijekom mjeseca za održavanje svoje dnevne likvidnosti, uz uvjete koje jedinstveno za sve banke utvrdi Narodna banka Hrvatske.
Banke su dužne Narodnoj banci Hrvatske platiti naknadu za korištenje sredstava obvezne rezerve iz stavka 2. ovoga članka.
Banke koje nepravilno obračunavaju obveznu rezervu ili koje u propisanom roku ne izdvajaju obveznu rezervu dužne su na iznos manje obračunate i izdvojene obvezne rezerve platiti Narodnoj banci Hrvatske povećanu naknadu u odnosu na naknadu iz stavka 3. ovoga članka.
Visinu stope po kojoj se obračunava i plaća naknada iz stavka 3. i 4. ovoga članka propisuje Narodna banka Hrvatske.
Članak 13.
Narodna banka Hrvatske izdaje blagajničke zapise na osnovi odluke kojom se određuju opseg, rokovi i drugi uvjeti za upis, odnosno isplatu tih zapisa.
Blagajničke zapise Narodne banke Hrvatske mogu upisivati banke i druge financijske organizacije.
Narodna banka Hrvatske može bankama, kao mjeru održavanja njihove minimalne likvidnosti, propisati i obvezni upis blagajničkih zapisa.
Članak 14.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje vrstu, visinu, rokove i druge uvjete i način kupnje i prodaje domaćih i inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira, a može ih kupovati i prodavati bankama i drugim financijskim organizacijama neposredno ili preko tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnih papira.
Članak 15.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje visinu, rokove korištenja i vraćanja, te druge uvjete za davanje kratkoročnih kredita bankama:
1) na osnovi domaćih i stranih prenosivih vrijednosnih papira za koje su banke dale avale i koji dospijevaju u roku od jedne godine;
2) na osnovi zaloga vrijednosnih papira koji dospijevaju u roku do jedne godine i blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje koje vrste vrijednosnih papira mogu služiti kao osnova za davanje kredita prema odredbama ovoga članka.
Članak 16.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje eskontnu stopu Narodne banke Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje kamatne stope po kojima se naplaćuju kamate na sve kredite i druga potraživanja, odnosno plaćaju kamate na deponirana sredstva kod Narodne banke Hrvatske.
Članak 17.
Narodna banka Hrvatske može iznimno ograničiti opseg i dinamiku porasta plasmana banaka radi utvrđivanja količine novca u optjecanju, ako se to utvrđivanje ne može ostvariti drugim mjerama iz članka 10. ovoga Zakona.
Od ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izuzeti nijedna banka.
2. Održavanje likvidnosti banaka
Članak 18.
Narodna banka Hrvatske, radi održavanja likvidnosti banaka, donosi odluke kojima:
1) propisuje visinu, uvjete i način održavanja minimalne likvidnosti banaka;
2) propisuje obvezne okvire ročne strukture plasmana banaka;
3) propisuje način korištenja obvezne rezerve kod Narodne banke Hrvatske radi održavanja likvidnosti banaka;
4) propisuje visinu, rokove korištenja i vraćanja i druge uvjete za davanje bankama kratkoročnih kredita za održavanje dnevne likvidnosti na osnovi određenih vrijednosnih papira;
5) propisuje minimalne opće uvjete kreditne sposobnosti banaka;
6) propisuje postupak za utvrđivanje datuma otkada je banka nelikvidna;
7) utvrđuje uvjete za oblikovanje posebne rezerve banaka za osiguranje likvidnosti u plaćanjima po osnovi štednih uloga i tekućih računa građana.
Mjere iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na jedinstven način prema svim bankama.
Članak 19.
Narodna banka Hrvatske može propisati obvezu banaka da, kao minimum za održavanje svoje likvidnosti, drže dio sredstava na svojim računima i u određenim likvidnim plasmanima.
Članak 20.
Narodna banka Hrvatske može propisati obvezu banaka da strukturu svojih plasmana po rokovima dospijeća održavaju u određenim okvirima i usklađuju sa strukturom izvora sredstava po njihovoj ročnosti.
Članak 21.
Narodna banka Hrvatske propisuje uvjete i način korištenja obvezne rezerve banaka radi održavanja njihove dnevne likvidnosti.
Za vrijeme korištenja obvezne rezerve kod Narodne banke Hrvatske, banka ne može davati kredite, niti vršiti druge plasmane.
Članak 22.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje visinu, rokove korištenja i vraćanja, te druge uvjete za davanje kratkoročnih kredita bankama za održavanje njihove dnevne likvidnosti.
Kredite iz stavka 1. ovoga članka Narodna banka Hrvatske daje na osnovi vrijednosnih papira kojima banke raspolažu, i to:
1) blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske;
2) vrijednosih papira što ih izdaje Republika Hrvatska;
3) obveznica za koje je Republika zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira;
4) određenih eskontiranih mjenica poduzeća;
5) blagajničkih zapisa banaka i drugih izdavalaca;
6) komercijalnih zapisa.
Članak 23.
Banke koje ne udovoljavaju uvjetima iz članka 18. stavka 1. točke 5 ovoga Zakona ne mogu koristiti kredite kod Narodne banke Hrvatske.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, banke mogu koristiti kredite kod Narodne banke Hrvatske za održavanje dnevne likvidnosti, ako udovoljavaju uvjetima za korištenje tih kredita utvrđenima odlukom Narodne banke Hrvatske.
Članak 24.
Banka je nelikvidna ako nije u roku namirila dospjele obveze u zemlji i prema inozemstvu ili je te obveze umjesto nje izvršila druga pravna osoba po osnovi garancije.
Narodna banka Hrvatske propisuje pobliže uvjete za utvrđivanje nelikvidnosti banaka.
Nelikvidna banka ne može obavljati plaćanje sa svojeg žiro-računa, niti može odobravati kredite i izdavati garancije.
Nelikvidnoj banci ovlaštena organizacija za platni promet ne može izvršavati naloge za plaćanje.
Iznimno od odredbe stavka 3. i 4. ovoga članka, nelikvidna banka može obavljati plaćanje samo po osnovi štednih uloga i tekućih računa građana u domaćoj valuti i deviznih štednih uloga i deviznih računa građana.
Članak 25.
Ovlaštena organizacija za platni promet svakodnevno obavještava Narodnu banku Hrvatske o stanju likvidnosti banaka, na način koji propiše narodna banka Hrvatske.
Ovlaštena organizacija za platni promet dužna je podatke na osnovi kojih se utvrđuje nelikvidnost banke, kojima raspolaže u okviru svojih nadležnosti, odmah dostaviti Narodnoj banci Hrvatske.
3. Održavanje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu
Članak 26.
Narodna banka Hrvatske, radi održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu, u okviru svojih prava i dužnosti, donosi odluke i propisuje mjere i primjenjuje te mjere samostalno.
Članak 27.
Radi održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu, Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu i obavlja druge poslove određene zakonom.
Članak 28.
Narodna Manka Hrvatske rukuje deviznim rezervama Republike Hrvatske, osim dijela deviznih rezervi kojima rukuju ovlašlene banke.
Narodna hanka Hrvatske može otvarati račune u inozemstvu.
Članak 29.
Radi održavanja opće likvidnosti Republike Hrvatske u plaćanjima prema inozemstvu Narodna banka
Hrvatske može propisati obvezu ovlaštenih banaka da drže određeni iznos u devizama ili likvidnim deviznim plasmanima kao minimalnu rezervu za održavanje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu i druge mjere kojima se osigurava opća likvidnost u plaćanjima prema inozemstvu.
Članak 30.
Narodna banka Hrvatske može prodavati i kupovati valutu Republike Hrvatske u inozemstvu.
Članak 31.
Narodna banka Hrvatske uređuje mjere za ostvarivanje opsega i stukture zaključivanja i korištenja inozemnih kredita te prati i kontrolira zasnivanje kreditnih odnosa s inozemstvom u skladu sa zakonom.
Članak 32.
Narodna banka Hrvatske osigurava provedbu platnih i financijskih ugovora s inozemstvom.
Članak 33.
Narodna banka Hrvatske može se zaduživati u inozemstvu u svoje ime i za svoj račun za održavanje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu.
Kredite iz stavka 1. ovoga članka, s rokom vraćanja dužim od jedne godine, Narodna banka Hrvatske može uzimati samo na osnovi zakona.
Članak 34.
Narodna banka Hrvatske može se zaduživati u inozemstvu u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, samo na osnovi zakona.
4. Izdavanje novčanica i kovanog novca
Članak 35.
Novčana jedinica Republike Hrvatske je "KUNA", koja se dijeli na sto "LIPA".
Članak 36.
Narodna banka Hrvatske izdaje novčanice i kovani novac, koji glasi na novčanu jedinicu Republike Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje apoene i osnovna obilježja novčanica i kovanog novca i donosi odluku o puštanju u opticaj i povlačenju iz opticaja novčanica i kovanog novca.
Novčanice i kovani novac mogu izrađivati specijalizirane organizacije u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.
Narodna banka Hrvatske može osnovati ili sudjelovati u osnivanju specijaliziranih organizacija za izradu novčanica, kovanog novca i vrijednosnih papira.
Odluku iz prethodnog stavka donosi Savjet Narodne banke Hrvatske.
Članak 37.
Novčanice i kovani novac koji glase na kunu zakonsko su sredstvo plaćanja na području Republike Hrvatske.
Članak 38.
Sve obveze i prava i svi poslovi koji glase na novac, a sklopljeni su u Republici Hrvatskoj između poduzeća, drugih domaćih pravnih osoba i građana, te građana sa stranim osobama, izražavaju se u kuni i izvršavaju sredstvima plaćanja koja glase na nju, ako zakonom nije drugačije određeno.
Članak 39.
Narodna banka Hrvatske opskrbljuje i organizira opskrbu novčanicama i kovanim novcem teritorij Republike Hrvatske
Članak 40.
Najniži apoen u prometu kojima se zaokružuje krajnji obračun u gotovinskom i bezgotovinskom platnom prometu i poslovnim knjigama utvrđuje Narodna banka Hrvatske uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Članak 41.
Novčanice i kovani novac koji se povlači iz opticaja prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i zamjenjuju se u rokovima i na način što se utvrđuju odlukom Narodne banke Hrvatske.
Članak 42.
Narodna banka Hrvatske zamjenjuje novčanice i kovani novac koji su postali neprikladni za promet, i to pohabane novčanice u punom iznosu, a oštećene novčanice i kovani novac uz uvjete što ih ona odredi.
5. Kontrola banaka
Članak 43.
Narodna banka Hrvatske kontrolira provedbu mjera monetarne i devizne politike i propisa kojima su uređeni devizno poslovanje i kreditni odnosi s inozemstvom od strane banaka.
Guverner Narodne banke Hrvatske odlukom propisuje pobliže uvjete i način obavljenja kontrole, vrstu, rokove, redoslijed i postupak poduzimanja mjera.
Članak 44.
Pri obavljanju kontrole, u smislu članka 43. ovoga Zakona, Narodna banka Hrvatske ima pravo uvida u poslovne knjige i ostalu dokumentaciju banaka.
Banke su dužne, na zahtjev Narodne banke Hrvatske, dostaviti potrebne podatke za obavljanje kontrole iz članka 43. ovoga Zakona.
Narodna banka Hrvatske obavlja kontrolu iz članka 43. ovoga Zakona i pregledom izvještaja i druge dokumentacije što je dobiva od banaka, te pregledom podataka i druge dokumentacije kojom raspolaže, a koja se odnosi na primjenu propisa od strane banaka.
Članak 45.
Ako se kontrolom iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da je banka postupila suprotno mjerama i propisima iz toga članka, Narodna banka Hrvatske poduzima mjere prema toj banci, a i prema rukovodećim radnicima banke.
Članak 46.
Mjere iz članka 45. ovoga Zakona što se poduzimaju prema banci jesu:
1) obustava kupnje vrijednosnih papira iz članka 14. i kreditiranja iz članka 15. i 22. ovoga Zakona u trajanju od 10 do 30 dana;
2) ograničenje opsega plasmana u trajanju od 10 do 60 dana ;
3) obustava plaćanja u inozemstvu, osim plaćanja po dospjelim inozemnim kreditima i konvencijskim obvezama, garancijama i otvorenim akreditivima u trajanju od 10 do 60 dana;
4) ograničenje zaduženja u inozemstvu u trajanju od 30 do 60 dana;
5) predlaganje nadležnim organima banke da se njihov rukovodeći radnik suspendira odnosno smijeni s dužnosti;
6) druge mjere predviđene zakonom.
Mjere iz ovoga članka i rok njihova trajanja izriču se rješenjem što ga donosi guverner Narodne banke Hrvatske, koje je konačno u upravnom postupku.
Članak 47.
Ako se mjerama poduzetima prema banci u utvrđenom roku, u smislu članka 46. ovoga Zakona, ne osigura zakonito poslovanje, Narodna banka Hrvatske pristupit će naplati svih svojih potraživanja od te banke.
Ako se kontrolom utvrdi da u poslovanju banke postoje radnje ili djela koja su kažnjiva po zakonu, guverner Narodne banke Hrvatske ili osoba koju on ovlasti podnijet će prijavu nadležnom organu.
Članak 48.
Narodna banka Hrvatske kontrolira devizno poslovanje poduzeća i drugih pravnih osoba i poduzetnika u granicama ovlaštenja utvrđenih propisima o deviznom poslovanju, a na osnovi pregleda isprava i dokumentacije koje joj te osobe podnose.
Ako se kontrolom iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da u poslovanju domaćih osoba postoje radnje ili djela koja su kažnjiva po zakonu, guverner Narodne banke Hrvatske ili osoba koju on ovlasti podnijet će prijavu nadležnom organu.
Članak 49.
Narodna banka Hrvatske ocjenjuje da li je udovoljeno uvjetima za osnivanje banke, što su propisani posebnim zakonom, i izdaje dozvolu za osnivanje banke.
Članak 50.
Narodna banka Hrvatske kontrolira da li su ispunjeni propisani uvjeti za poslovanje banke, kontrolira poslovanje banke te donosi mjere za otklanjane, utvrđenih nepravilnosti.
Narodna banka Hrvatske propisuje bliže uvjete i način provedbe kontrole iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 51.
Ako se kontrolom iz članka 50. ovoga Zakona utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za poslovanje banke, odnosno da postoje nepravilnosti u njezinu poslovanju Narodna banka Hrvatske predlaže banci poduzimanje odgovarajućih aktivnosti zavisno o nalazu kontrole, i to:
1) da poveća iznos osnivačkog fonda, sredstava rezervi i posebne rezerve za osiguranje od gubitka;
2) da ukine određene poslovne jedinice ili druge dijelove banke;
3) da privremeno obustavi kreditiranje određenih osnivača, osoba sa svojstvom osnivača i komitenata;
4) da obustavi davanje kredita u određenom razdoblju;
5) da otpiše potraživanja kad se za to steknu zakonom utvrđeni uvjeti;
6) da obustavi obračunavanje i pripis kamate na aktivu određenog stupnja naplativosti;
7) da smijeni određene rukovodeće radnike;
8) da otkloni i druge nepravilnosti poduzimanjem, odnosno obustavljanjem određene aktivnosti.
Prijedlozi iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se banci u pismenoj formi uz određivanje roka za njihovo prihvaćanje.
Ako banka u roku iz stavka 2 ovoga članka ne prihvati prijedlog iz toga stavka, guverner Narodne banke Hrvatske donosi rješenje kojim izriče kao mjeru prema banci aktivnosti navedene u stavku 1. ovoga članka. Ovim rješenjem određuje se rok za njegovo provođenje.
Rješenje iz stavka 3. ovoga članka konačno je u upravnom postupku.
Članak 52.
Ako Narodna banka Hrvatske, na osnovi izvršene kontrole ocijeni da nastavljanje poslovanja banke može dalje pogoršati njezino financijsko stanje i ugroziti mogućnost njezina financijskog oporavka, guverner Narodne banke Hrvatske donijet će rješenje kojim se obustavljaju svi oblici poslovanja banke, osim isplate po štednim ulozima i tekućim i deviznim računima građana, u trajanju od najviše 15 dana, i određuje službenika Narodne banke Hrvatske koji će kontrolirati provođenje ovoga rješenja.
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i slučajevi u kojima službenik Narodne banke Hrvatske može izdavati naloge odgovornoj osobi u banci.
Članak 53.
Ako Narodna banka Hrvatske ocijeni da mjerama iz članka 51. i 52. ovoga Zakona nije postignut cilj radi kojeg su mjere poduzete, može povući dozvolu za osnivanje banke.
Narodna banka Hrvatske može povući dozvolu za osnivanje banke i u drugim slučajevima propisanima posebnim zakonom.
Članak 54.
Narodna banka Hrvatske propisuje minimum opsega, oblik i sadržaj programa revizije i izvještaja o reviziji za banke.
Narodna banka Hrvatske može od banaka zahtijevati da osiguraju i u određenom roku dostave izvještaj o reviziji svojega godišnjeg obračuna i poslovanja.
Ako ocijeni da izvještaj iz stavka 2. ovoga članka nije u skladu s određenim standardima revizije ili s propisanim opsegom, oblikom i sadržajem izvještaja o reviziji za banke, Narodna banka Hrvatske može od banke zahtijevati da osigura i u određenom roku dostavi novi izvještaj, koji će izraditi drugi ovlašteni revizor u skladu sa zakonom.
6. Informacijski sustav Narodne banke Hrvatske
Članak 55.
Narodna banka Hrvatske i banke u obavljanju svojih poslova, evidentiraju, prikupljaju, obrađuju i iskazuju podatke i informacije što se odnose:
1) na monetarna i kreditna kretanja;
2) na područje ekonomskih odnosa s inozemstvom.
Banke dostavljaju podatke iz stavka 1. ovoga članka prema uputama što ih propisuje Narodna banka Hrvatske.
Članak 56.
Način i opseg usklađenog evidentiranja, prikupljanja, obrade, iskazivanja i prijenosa podataka i informacija od interesa za subjekte sustava informiranja propisuje Narodna banka Hrvatske u skladu sa Zakonom.
7. Poslovi za Republiku Hrvatsku
Članak 57.
Sredstva proračuna Republike Hrvatske drže se u depozitu kod Narodne banke Hrvatske i sastavni su dio pasive bilance Narodne banke Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske ne plaća kamate na deponirana sredstva proračuna Republike Hrvatske.
Članak 58.
Narodna banka Hrvatske može odobravati kratkoročne kredite Republici Hrvatskoj radi premošćivanja vremenske neusklađenosti između pritjecanja prihoda i izvršavanja rashoda državnog proračuna. Rok vraćanja kredita je najkasnije do kraja tekuće proračunske godine.
Stanje kredita iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti više od 5% proračuna Republike Hrvatske za tekuću godinu.
8. Ostali poslovi Narodne banke Hrvatske
Članak 59.
Narodna banka Hrvatske može kupovati i prodavati zlato i druge plemenite kovine.
Narodna banka Hrvatske može izvoziti i iznositi monetarno zlato u inozemstvo i uvoziti i unositi monetarno zlato iz inozemstva u kovanom i neprerađenom obliku.
Članak 60.
Narodna bnaka Hrvatske utvrđuje tarifu po kojoj se naplaćuje naknada za usluge koje ona obavlja.
III. ORGANIZACIJA NARODNE BANKE HRVATSKE
Članak 61.
Narodna banka Hrvatske ima svojstvo pravne osobe.
Sjedište Narodne banke Hrvatske je u Zagrebu.
Članak 62.
Narodna banka Hrvatske ima statut.
Statut Narodne banke Hrvatske donosi Savjet Narodne banke Hrvatske, a potvrđuje ga Sabor Republike Hrvatske.
Članak 63.
Narodna banka Hrvatske ima svoj pečat.
Pečat Narodne banke Hrvatske sadrži ime Banke i grb Republike Hrvatske.
Članak 64.
Prava, obveze i odgovornosti službenika u Narodnoj banci Hrvatske utvrđuju se statutom u skladu sa zakonom o radnim odnosima i kolektivnim ugovorom.
IV. ORGANI NARODNE BANKE HRVATSKE
Članak 65.
Organi Narodne banke Hrvatske jesu Savjet Narodne banke Hrvatske i guverner Narodne banke Hrvatske.
Članak 66.
Savjet Narodne banke Hrvatske čine: guverner Narodne banke Hrvatske, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom položaju te najviše osam članova koji se imenuju iz redova nezavisnih stručnjaka.
Broj članova Savjeta iz redova nezavisnih stručnjaka mora biti veći od broja članova Savjeta koji su to po svom položaju.
Članove Savjeta Narodne banke Hrvatske, iz redova nezavisnih stručnjaka, imenuje i razrješuje Sabor Republike Hrvatske.
Članovi Savjeta Narodne banke Hrvatske iz redova nezavisnih stručnjaka imenuju se na vrijeme od šest godina.
Članovima Savjeta, iz redova nezavisnih stručnjaka, za rad u Savjetu pripada naknada u skladu sa Statutom Narodne banke Hrvatske.
Članovi Savjeta Narodne banke Hrvatske iz redova nezavisnih stručnjaka ne mogu biti ugovorno vezani ili zaposleni u institucijama koje kontrolira Narodna banka Hrvatske, odnosno ne mogu biti članovi organa upravljanja institucija koje kontrolira Narodna banka Hrvatske.
Savjet Narodne banke Hrvatske i svaki njegov član odgovorni su Saboru Republike Hrvatske za ostvarivanje funkcija i zadataka Narodne banke Hrvatske utvrđenih ovim Zakonom i drugim zakonima.
Članak 67.
Savjet Narodne banke Hrvatske u upravljanju poslovima Narodne banke Hrvatske:
1) utvrđuje monetarnu i deviznu politiku;
2) donosi financijski plan i godišnji obračun Narodne banke Hrvatske;
3) utvrđuje godišnje izvješće o radu Narodne banke Hrvatske ;
4) donosi statut Narodne banke Hrvatske;
5) donosi opće akte Narodne banke Hrvatske koji ovim Zakonom i statutom Narodne banke Hrvatske nisu stavljeni u nadležnost guvernera Narodne banke Hrvatske;
6) utvrđuje mjere za provedbu monetarne i devizne politike ;
7) utvrđuje osnove i visinu obvezne rezerve banaka te utvrđuje način, uvjete i rokove za obračun i izdvajanje obvezne rezerve;
8) utvrđuje način i uvjete korištenja obvezne rezerve na održavanje dnevne likvidnosti te naknade za manje izdvojenu obveznu rezervu;
9) odlučuje o izdavanju blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske ;
10) utvrđuje visinu, rokove korištenja i vraćanja, te druge uvjete za davanje kratkoročnih kredita bankama;
11) utvrđuje kamatne stope Narodne banke Hrvatske; 1
2) odlučuje o ograničavanju opsega i dinamike porasta plasmana banaka;
13) propisuje obveze banaka u pogledu održavanja minimalne likvidnosti, održavanja strukture plasmana po rokovima dospijeća u određenim okvirima i usklađivanju rokova plasmana sa strukturom izvora sredstava po njihovoj ročnosti;
14) utvrduje obveze banaka da drže posebnu rezervu radi osiguravanja likvidnosti plaćanja po štednim ulozima i tekućim računima građana;
15) propisuje minimalne uvjete kreditne sposobnosti kojima moraju udovoljavati banke;
16) propisuje obveze ovlaštenih banaka da drže određeni iznos u devizama ili drugim deviznim likvidnim plasmanima kao minimalnu rezervu za održavanje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu;
17) odlučuje o izdavanju novih apoena novčanica i kovanog novca, utvrđivanju osnovnih obilježja novih novčanica i kovanog novca, zaokruživanju krajnjih obračuna u gotovinskom i bezgotovinskom platnom prometu i o puštanju o optjecaj i povlačenju iz optjecaja novčanica i kovanog novca;
18) odlučuje o načinu i uvjetima kupnje i prodaje zlata u inozemstvu i drugih plemenitih kovina, te o izvozu i iznošenju monetarnog zlata;
19) utvrđuje tarifu po kojoj se naplaćuju naknade za usluge što ih obavlja Narodna banka Hrvatske;
20) odlučuje o izdavanju odnosno povlaćenju dozvole za osnivanje banke;
21) propisuje minimum opsega, oblik i sadržaj programa revizije i izvještaja o reviziji za banke;
22) imenuje i razrješuje službenike Narodne banke Hrvatske s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na prijedlog guvernera;
23) odlučuje o svim drugim pitanjima koji su drugim zakonom stavljeni u nadležnost Narodne banke Hrvatske, osim u slučajevima kad je za odlučivanje ovlašten guverner Narodne banke Hrvatske.
Savjet Narodne banke Hrvatske o poslovima iz svojeg djelokruga odlučuje na sjednicama.
Za provođenje odluka Savjeta Narodne banke Hrvatske odgovoran je guverner Narodne banke Hrvatske.
Članak 68.
U upravljanju poslovima Narodne banke Hrvatske Savjet Narodne banke Hrvatske odlučuje dvotrećinskom većinom svih članova.
Ako Savjet Narodne banke Hrvatske u odlučivanju ne postigne potrebnu suglasnost, a guverner Narodne banke Hrvatske ocijeni da se zbog nedonošenja odluke ne može osigurati provedba zadataka Narodne banke Hrvatske iz članka 2. ovoga Zakona, guverner privremeno donosi odluku o kojoj nije postignuta suglasnost i o tome dostavlja izvještaj Saboru Republike Hrvatske.
Sabor Republike Hrvatske donosi konačnu odluku o spornim pitanjima iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 69.
Savjet Narodne banke Hrvatske donosi poslovnik o svojem radu.
Članak 70.
Odluke Savjeta Narodne banke Hrvatske iz područja monetarne i devizne politike kao i ostale odluke koje imaju značaj propisa objavljuju se u "Narodnim novinama".
Članak 71.
Guverner Narodne banke Hrvatske je predsjednik Savjeta Narodne banke Hrvatske.
Predsjednika Savjeta Narodne banke Hrvatske u odsutnosti zamjenjuje zamjenik guvernera.
Članak 72.
Guvernera Narodne banke Hrvatske imenuje i razrješuje dužnosti Sabor Republike Hrvatske.
Narodna banka Hrvatske ima i zamjenika guvernera i dva ili više viceguvernera.
Zamjenika guvernera i viceguvernera imenuje i razrješuje dužnosti Sabor Republike Hrvatske na prijedlog guvernera Narodne banke Hrvatske.
Guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri imenuju se na vrijeme od šest godina.
Članak 73.
Statutom Narodne banke Hrvatske određuje se koje poslove iz svog djelokruga guverner Narodne banke Hrvatske može prenijeti na svog zamjenika i viceguvernere.
Članak 74.
Guverner Narodne banke Hrvatske u obavljanju poslova Narodne banke Hrvatske:
1) rukovodi poslovanjem Narodne banke Hrvatske;
2) organizira rad Narodne banke Hrvatske;
3) predstavlja i zastupa Narodnu banku Hrvatske;
4) donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava Narodne banke Hrvatske;
5) propisuje pobliže uvjete i način obavljanja kontrole, vrste, rokove, redoslijed i postupak poduzimanja mjera prema bankama;
6) donosi rješenja u postupku kontrole banaka;
7) donosi odluke i opće akte iz oblasti poslovanja Narodne banke Hrvatske koji ovim Zakonom nisu stavljeni u nadležnost Savjeta Narodne banke Hrvatske;
8) utvrđuje prijedlog općih akata koje donosi Savjet Narodne banke Hrvatske;
9) predlaže Savjetu Narodne banke Hrvatske izbor i razrješenje službenika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima te imenuje vršitelje dužnosti do izbora tih službenika;
10) donosi opći akt o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Narodnoj banci Hrvatske i opće akte kojima se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti službenika u Narodnoj banci Hrvatske;
11) odlučuje o drugim pitanjima koja su ovim Zakonom, drugim zakonima i ostalim propisima stavljena u nadležnost guvernera Narodne banke Hrvatske, kao i o pitanjima za koja ga ovlasti Savjet Narodne banke Hrvatske.
Članak 75.
Guverner Narodne banke Hrvatske ovlašten je da donosi upute za jedinstvenu primjenu odluka Savjeta Narodne banke Hrvatske iz članka 67. ovoga Zakona.
V. PRIHODI, RASHODI I FONDOVI NARODNE BANKE HRVATSKE
Članak 76.
Narodna banka Hrvatske ostvaruje prihode:
1) od kamata i drugih prihoda na sredstva deponirana u inozemstvu;
2) od kamata na kredite što ih neposredno daje;
3) od ostatka realiziranih pozitivnih tečajnih razlika, po pokriću realiziranih negativnih tečajnih razlika;
4) od naknada za obavljanje usluga;
5) od kupnje i prodaje vrijednosnih papira;
6) od kamata na kredite i druge plasmane iz primarne emisije koji se daju bankama i drugim korisnicima;
7) iz prihoda po posebnim zakonima;
8) iz dobiti od izdavanja prigodnog novca;
9) od ostalih prihoda što ih ostvaruje svojim poslovanjem.
Članak 77.
Iz prihoda što ih Narodna banka ostvari po odredbama članka 76. ovoga Zakona podmiruju se:
1) kamate i drugi troškovi po inozemnim kreditima;
2) kamate na sredstva koja se drže kod Narodne banke Hrvatske ;
3) kamate i drugi troškovi po vrijednosnim papirima;
4) troškovi po devizno-valutnim poslovima;
5) nepokrivene realizirane negativne tečajne razlike nakon pokrića iz realiziranih pozitivnih tečajnih razlika;
6) rashodi po posebnim zakonima;
7) troškovi izrade novčanica i kovanog novca;
8) materijalni troškovi i troškovi amortizacije;
9) plaće zaposlenih u Narodnoj banci Hrvatske;
10) ostali troškovi što ih Narodna banka Hrvatske ima u svojem poslovanju.
Iz prihoda što ih Narodna banka Hrvatske ostvaruje po odredbama članka 76. ovoga Zakona osiguravaju se sredstva:
1) za poslovni fond;
2) za fond posebne rezerve;
3) za fond sredstava za zajedničku potrošnju zaposlenih u Narodnoj banci Hrvatske.
Članak 78.
Ostatak realiziranih pozitivnih tečajnih razlika iz članka 76. točke 3. ovoga Zakona prenosi se u fond posebne rezerve Narodne banke Hrvatske na poseban podračun i može se koristiti samo za pokriće nepokrivenih realiziranih negativnih tečajnih razlika.
Rashodi iz članka 77. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona izvršavaju se u visini ostvarenih prihoda iz članka 76. točke 7. ovoga Zakona.
Članak 79.
Financijski plan i godišnji obračun Narodne banke Hrvatske donosi Savjet Narodne banke Hrvatske, a potvrđuje ih Sabor Republike Hrvatske.
Savjet Narodne banke Hrvatske dužan je svake godine donijeti godišnji obračun za prethodnu godinu i financijski plan za tekuću godinu.
Do donošenja financijskog plana Narodne banke Hrvatske, Savjet Narodne banke Hrvatske donosi odluku o privremenom financiranju Narodne banke Hrvatske.
Članak 80.
Višak prihoda nad rashodima Narodne banke Hrvatske, nakon primjene odredaba članka 77. stavka 2. i članka 78. ovoga Zakona, jest prihod državnog proračuna.
Višak rashoda nad prihodima Narodne banke Hrvatske pokriva se iz fonda posebne rezerve Narodne banke Hrvatske, a ako sredstva fonda nisu dovoljna, višak rashoda se pokriva iz sredstava državnog proračuna.
Članak 81.
Za pribavljanje stvari i prava koja čine osnovna sredstva i za osnivanje ili sudjelovanje u osnivanju specijaliziranih organizacija iz članka 36. stavka 4. ovoga Zakona Narodna banka Hrvatske ima poslovni fond.
Sredstva za poslovni fond predviđaju se financijskim planom Narodne banke Hrvatske a utvrđuju godišnjim obračunom Narodne banke Hrvatske.
Odluku o korištenju sredstava poslovnog fonda za pribavljanje osnovnih sredstava donosi guverner Narodne banke Hrvatske.
Članak 82.
Za pokriće rizika nastalih u poslovanju kao i za pokriće manjka prihoda u odnosu na ostvarene rashode Narodna banka Hrvatske ima fond posebne rezerve.
Sredstva za fond posebne rezerve izdvajaju se iz prihoda u iznosu što ga odredi Savjet Narodne banke Hrvatske odlukom ili pri utvrđivanju rashoda iz članka 77. stavka 2. točke 2) ovoga Zakona.
Odluku o upotrebi sredstava fonda posebne rezerve donosi Savjet Narodne banke Hrvatske.
VI. KONTROLA NAD NARODNOM BANKOM HRVATSKE
Članak 83.
Rad Narodne banke Hrvatske kontrolira Sabor Republike Hrvatske.
Način kontrole nad radom Narodne banke Hrvatske posebnim aktom utvrđuje Sabor Republike Hrvatske.
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 84.
Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 kuna kaznit će se za privredni prijestup banka ili druga financijska organizacija:
1) ako likvidna sredstva ne održava u određenom opsegu ili strukturi koju propiše Narodna banka Hrvatske (članak 19.);
2) ako se ne pridržava mjera i odluka koje donosi Narodna banka Hrvatske u skladu s ovim Zakonom;
3) ako na zahtjev Narodne banke Hrvatske ne dostavi podatke za obavljanje kontrole (članak 44. stavak 2);
4) ako na zahtjev Narodne banke Hrvatske ne osigura u određenom roku izvještaj o reviziji svojega godišnjeg obračuna i svojeg poslovanja (članak 54.).
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za privredni prijestup i odgovorna osoba u banci ili drugoj financijskoj organizaciji novčanom kaznom u visini od 2.000 do 10.000 kuna.
Članak 85.
Novčanom kaznom u visini od 1.000 do 5.000 kuna kaznit će se za prekršaj radnik banke odnosno druge financijske organizacije koji ne izvrši nalog službenika Narodne banke Hrvatske (članak 52. stavak 2.).
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 86.
Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o privremenom sredstvu plaćanja za vrijeme do izdavanja novčanica i kovanog novca koji glase na novčanu jedinicu Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona.
Članak 87.
Za vrijeme do izdavanja novčanica i kovanog novca koji glase na novčanu jedinicu Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona sve obveze i prava i svi poslovi između poduzeća, drugih domaćih pravnih osoba i građana te građana sa stranim osobama vodit će se u skladu s odlukom Vlade iz članka 86. ovoga Zakona.
Članak 88.
Za vrijeme do izdavanja novčanica i kovanog novca koji glase na novčanu jedinicu iz članka 35. ovoga Zakona novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje utvrđene u članku 84. i članku 85. ovoga Zakona izricat će se i izvršavati u sredstvima plaćanja određenim odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 86. ovoga Zakona.
Članak 89.
Narodna banka Hrvatske osnovana po Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", br. 71/91.) nastavlja rad po ovom Zakonu.
Guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri Narodne banke Hrvatske imenovani prije donošenja ovoga Zakona obnašaju svoje funkcije do proteka mandata na koji su imenovani.
Članovi Savjeta Narodne banke Hrvatske iz članka 66. stavka 3. ovoga Zakona koji su imenovani po Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", br. 71/91.) obnašat će svoju funkciju do proteka mandata na koji su imenovani.
Članak 90.
Rok početka primjene odredbe članka 57. ovoga Zakona odredit će Vlada Republike Hrvatske.
Članak 91.
Na dan stupanja na snagu Zakona o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", br. 74/92.) prestaje vrijediti Uredba o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", br. 71/91.).
Podzakonski akti i provedbeni propisi doneseni na osnovi Uredbe o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", br. 71/91.) ostaju na snazi i primjenjuju se do donašanja odgovarajućih akata i propisa na osnovi Zakona o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", br. 74/92.)
Članak 92.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 26/93. i 29/94.) članak 54. briše se
First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
|
Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna
|
|
Jeste li tražili:
Zakon o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava - Narodne novine br.: 117 / 2001
Zakon o Narodnoj banci Hrvatske - Narodne novine br.: 74 / 1992
Zakon o nasljeđivanju - Narodne novine br.: 48 / 2003
Zakon o nedopuštenom oglašavanju - Narodne novine br.: 43 / 2009
Zakon o neposrednim porezima - Narodne novine br.: 19 / 1990
Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti,
primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...
|
|
|