Zakon o komunalnom gospodarstvu (pročišćeni tekst) i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Zakon o komunalnom gospodarstvu (pročišćeni tekst)


  

Narodne novine br.: 26 - Datum: 20.02.2003. - Interni ID: 20030379


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o komunalnom gospodarstvu (pročišćeni tekst)

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA
379
Na temelju članka 33. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 98. sjednici 28. siječnja 2003. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Pročišćeni tekst Zakona o komunalnom gospodarstvu obuhvaća Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 70/97., 128/99., 57/00., 129/00. i 59/01. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 362-02/01-01/01
Zagreb, 28. siječnja 2003.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
 ZAKON
O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU
(pročišćeni tekst)
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona o komunalnom gospodarstvu
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti.
(2) Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom.
Načela komunalnog gospodarstva
Članak 2.
(1) Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba.
(2) Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa:
– osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti,
– osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,
– osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja,
– osigurati javnost rada.
Komunalne djalatnosti
Članak 3.
(1) Komunalne djelatnosti u smislu ovoga Zakona su:
 1. opskrba pitkom vodom,
 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
 3. opskrba plinom,
 4. opskrba toplinskom energijom,
 5. prijevoz putnika u javnom prometu,
 6. održavanje čistoće,
 7. odlaganje komunalnog otpada,
 8. održavanje javnih površina,
 9. održavanje nerazvrstanih cesta,
10. tržnice na malo,
11. održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova, 
12. obavljanje dimnjačarskih poslova,
13. javna rasvjeta. 
(2) Pod opskrbom pitkom vodom razumijevaju se poslovi zahvaćanja, pročišćavanja i isporuke vode za piće.
(3) Pod odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda razumijeva se odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama.
(4) Pod opskrbom plinom razumijeva se opskrba potrošača plinom iz sustava mreže plinovoda.
(5) Pod opskrbom toplinskom energijom razumijeva se proizvodnja i isporuka pare i tople vode.
(6) Pod prijevozom putnika u javnom prometu razumijeva se prijevoz putnika na linijama unutar zona koje utvrđuju jedinice lokalne samouprave, za čija područja se prijevoz odvija, osim prijevoza željeznicom koji se uređuje posebnim propisima.
(7) Pod održavanjem čistoće razumijeva se čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena prema posebnim propisima.
(8) Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa.
(9) Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.
(10) Pod održavanjem nerazvrstanih cesta razumijeva se održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste.
(11) Pod tržnice na malo razumijeva se upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima.
(12) Pod održavanjem groblja i krematorija razumijeva se održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika.
Pod obavljenjem pogrebnih poslova razumijeva se preuzimanje, opremanje i prijevoz umrle osobe do mjesta ukopa ili kremiranja.
(13) Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova razumijeva se obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje.
(14) Pod pojmom »javna rasvjeta« razumijeva se upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivo podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.
(15) Osim djelatnosti navedenih u stavku 1. ovoga članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se pod uvjetima iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona smatraju komunalnim djelatnostima.
II. OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI
1. OPĆENITO
Način obavljanja komunalnih djelatnosti
Članak 4.
(1) Komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona:
1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,
2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,
3. služba – vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osniva jedinica lokalne samouprave,
4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji,
5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.
(2) Obavljanje komunalnih djelatnosti iz članka 3. ovoga Zakona mogu zajednički organizirati više jedinica lokalne samouprave na jedan od načina propisanih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Jedinica lokalne samouprave koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora.
(4) Ako se sustav komunalne infrastrukture proteže na području više jedinica lokalne samouprave unutar jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, jedinice lokalne samouprave obvezne su organizirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgovačkih društava iz stavka 1. točke 1. ovoga članka u svom suvlasništvu.
(5) Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odredbama stavka 2., 3. i 4. ovoga članka, županija na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave.
(6) Sporove koji mogu nastati u provedbi stavka 4. i 5. ovoga članka između dvije i više jedinica lokalne samouprave na području jedne županije rješava izbrano povjerenstvo županije. Sporove između dviju ili više županija rješava izbrano povjerenstvo ministarstva nadležnog za poslove komunalnog gospodarstva.
(7) Izbrano povjerenstvo iz stavka 6. ovoga članka sastoji se od dva člana i predsjednika koje imanuje župan županije na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave, odnosno ministar ministarstva nadležan za poslove komunalnog gospodarstva.
(8) Izbrano povjerenstvo iz stavka 6. ovoga članka o predmetu spora donosi odluku.
(9) Odluke iz stavka 8. ovoga članka su izvršne.
Članak 5.
Komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i opskrbe plinom može obavljati i trgovačko društvo u pretežitom vlasništvu države, odnosno županije, kada se ta djelatnost obavlja za područje ili dijelove područja više jedinica lokalne samouprave putem magistralnih sustava u vlasništvu toga društva, a uvjeti i način obavljanje tih poslova utvrđuju se ugovorom s jedinicom lokalne samouprave.
Javne ovlasti
Članak 6.
(1) Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, za komunalne djelatnosti iz članka 3. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 7., 8. i 9., te točke 11. u dijelu koji se odnosi na održavanje groblja i krematorija, može se pravnim osobama iz članka 4. ovoga Zakona povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje su osnovane općim aktima uređuju određene odnose, rješavaju u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba te obavljanju druge javne ovlasti.
(2) Protiv upravnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva.
2. TRGOVAČKA DRUŠTVA
Trgovačka društva
Članak 7.
Jedinica lokalne samouprave u trgovačkom društvu iz članka 4. stavka 1. točke 1., odnosno jedinice lokalne samouprave u trgovačkim društvima iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona drže većinski dio dionica, odnosno udjela.
3. VLASTITI POGONI
Temeljne odredbe
Članak 8.
(1) Za obavljanje poslova iz članka 3. ovoga Zakona, jedinice lokalne samouprave mogu osnivati vlastite pogone.
(2) Vlastiti pogon nema svojstvo pravne osobe.
(3) Vlastiti pogoni mogu obavljati komunalne djelatnosti i za druge jedinice lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka ugovor o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti sklapaju poglavarstva jedinica lokalne samouprave.
(5) Vlastiti pogon je samostalan u obavljanju komunalnih djelatnosti sukladno ovom Zakonu, na zakonu utemeljenim propisima i odluci o osnivanju.
Postupak osnivanja vlastitog pogona
Članak 9.
(1) Jedinica lokalne samouprave odlukom predstavničkog tijela osniva vlastiti pogon na način i u postupku propisanim ovim Zakonom i na zakonu utemeljenim propisima.
(2) Odluka o osnivanju vlastitog pogona sadrži naročito odredbe o:
1. komunalnim djelatnostima koje će vlastiti pogon obavljati,
2. području na kojem će se obavljati komunalne djelatnosti,
3. unutarnjem ustrojstvu, organiziranju poslovanja i poslovodstvu vlastitog pogona,
4. sredstvima koja su potrebna za početak rada vlastitog pogona, te načinu njihova pribavljanja ili osiguranja,
5. aktima poslovanja vlastitog pogona,
6. iskazivanju učinka poslovanja,
7. ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge vrste posebne imovine jedinice lokalne samouprave na kojoj se odvija poslovanje vlastitog pogona,
8. načinu nadzora poslovanja vlastitog pogona od strane jedinice lokalne samouprave,
9. imenovanju i razrješenju upravitelja vlastitog pogona,
10. ukidanju vlastitog pogona.
(3) Unutarnje ustrojstvo vlastitog pogona uređuje se odlukom o osnivanju vlastitog pogona, te detaljnije razrađuje pravilnikom o poslovanju vlastitog pogona.
Upravljanje vlastitim pogonom
Članak 10.
(1) Vlastitim pogonima upravlja upravitelj pogona.
(2) Upravitelja imenuje i razrješava poglavarstvo jedinice lokalne samouprave.
(3) Upravitelj organizira i vodi rad vlastitog pogona, odgovara poglavarstvu jedinice lokalne samouprave za materijalno i financijsko poslovanje vlastitog pogona i za zakonitost rada vlastitog pogona.
(4) Upravitelj na temelju ovlasti poglavarstva jedinice lokalne samouprave sklapa ugovore s drugim fizičkim ili pravnim osobama.
4. KONCESIJE
Posebne odredbe o koncesijama
Članak 11.
(1) Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti:
– opskrba pitkom vodom,
– odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
– crpenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama,
– opskrba plinom,
– opskrba toplinskom energijom,
– prijevoz putnika u javnom prometu,  
– skupljanje i odvoz komunalnog otpada,
– odlaganje komunalnog otpada,
– tržnice na malo,
– obavljanje pogrebnih poslova i
– obavljanje dimnjačarskih poslova.
(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom određuje komunalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka kao i iz članka 3. stavka 15. ovoga Zakona te utvrđuje uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za davanje koncesije.
(3) Odluku o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja donosi poglavarstvo jedinice lokalne samouprave.
(4) Koncesiju dodjeljuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti.
(5) Koncesija u smislu ovoga Zakona može se dati do 30 godina.
(6) Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proračuna jedinice lokalne samouprave – davatelja koncesije, a koristi se za građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Odluka o koncesiji
                              Članak 12.
(1) Odluku o davanju koncesije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, naročito na temelju sljedećih elemenata:
– poslovnog ugleda podnositelja ponude,
– sposobnosti za ostvarivanje koncesije,
– povoljnosti ponude (tehnička i financijska) i
– povoljnosti ponude za provedbu mjera očuvanja i zaštite okoliša.
(2) Odluka o davanju koncesije obvezno sadrži:
1. djelatnost za koju se koncesija daje,
2. vrijeme na koje se koncesija daje,
3. visinu i način plaćanja naknade za koncesiju,
4. cijenu i način naplate za pruženu uslugu i
5. obvezu koncesionara.
(3) Protiv odluke o davanju koncesije žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.
Ugovor o koncesiji
Članak 13.
(1) Ugovor o koncesiji s odabranim podnositeljem ponude sklapa poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na temelju odluke o koncesiji.
(2) Ugovor o koncesiji iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži:
1. djelatnosti za koje se koncesija dodjeljuje,
2. vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje, 
3. visinu i način plaćanja naknade za koncesiju,
4. cijenu i način naplate za pruženu uslugu, 
5. prava i obveze davatelja koncesije,
6. prava i obveze korisnika koncesije,
7. jamstva korisnika koncesije,
8. uvjete otkaza ugovora,
9. ugovorne kazne.
Prestanak koncesije
Članak 14.
Koncesija prestaje:
1. istekom vremena na koje je koncesija dodijeljena,
2. prestankom pravne ili smrću fizičke osobe korisnika koncesije,
3. otkazom ugovora o koncesiji,
4. sprazumom stranaka.
5. UGOVOR O POVJERAVANJU KOMUNALNIH POSLOVA
Članak 15.
(1) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi na temelju pisanog ugovora.
(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje komunalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka te utvrđuje uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za povjeravanje određenih komunalnih poslova na temelju ugovora.
(3) Odluku o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja donosi poglavarstvo jedinice lokalne samouprave.
(4) Nakon provedenog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o izboru osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova na temelju ugovora.
(5) Na temelju odluke iz stavka 4. ovoga članka poglavarstvo sklapa ugovor o povjeravanju određenih komunalnih poslova koji obvezatno sadrži:
– djelatnosti za koju se sklapa ugovor,
– vrijeme na koje se sklapa ugovor,
– vrstu i opseg poslova,
– način određivanja cijene za obavljanje poslova, te način i rok plaćanja,
– jamstvo izvršitelja o ispunjenju ugovora.
(6) Ugovor iz stavka 5. ovoga članka može se sklopiti najdulje na vrijeme od četiri godine.
(7) Protiv odluke iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.
III. PRAĆENJE STANJA I DETALJNIJE UREĐENJE ODNOSA U KOMUNALNOM GOSPODARSTVU
Komunalni red
Članak 16.
(1) U cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje.
(2) Odlukom o komunalnom redu iz stavka 1. ovoga članka propisuju se naročito odredbe o:
1. uređenju naselja,
2. održavanju čistoće i čuvanju javnih površina,
3. korištenju javnih površina,
4. skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom,
5. uklanjanju snijega i leda,
6. uklanjanju protupravno postavljenih predmeta,
7. mjere za provođenje komunalnog reda i
8. kaznene odredbe.
Komunalno redarstvo
Članak 17.
(1) Nadzor nad provedbom odredbi komunalnog reda provodi komunalno redarstvo.
(2) Komunalno redarstvo ustrojava se u upravnim odjelima za komunalno gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave.
(3) Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari.
(4) Komunalni redari moraju imati najmanje IV. stupanj stručne speme.
(5) Jedinice lokalne samouprave mogu na temelju ugovora ustrojiti zajedničko komunalno redarstvo.
Ovlasti komunalnog redara
Članak 18.
(1) Komunalni redar u provođenju komunalnog reda iz članka 16. ovoga Zakona ovlašten je:
1. rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda,
2. izricati mandatne kazne,
3. predložiti pokretanje prekršajnog postupka.
(2) Protiv rješenja komunalnog redara iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba ministarstvu nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva u roku od 8 dana od dana primitka rješenja.
(3) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
IV. PRIHODI ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI
Izvori prihoda
Članak 19. 
Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se:
1. iz cijene komunalne usluge,
2. iz komunalne naknade,
3. iz proračuna jedinice lokalne samouprave,
4. iz drugih izvora po posebnim propisima.
Komunalne usluge
Članak 20.
(1) Iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti:
1. opskrba pitkom vodom,
2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih voda,
3. opskrba plinom,
4. opskrba toplinskom energijom,
5. prijevoz putnika u javnom prometu,
6. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada,
7. odlaganje komunalnog otpada,
8. tržnice na malo,
9. obavljanje pogrebnih poslova i
10. obavljanje dimnjačarskih poslova.
(2) Visinu cijene, način obračuna i način plaćanja komunalnih usluga iz stavka 1. ovoga članka određuje isporučitelj usluge.
(3) Cijena komunalne usluge može sadržavati i iznos za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području ili za potrebe jedinice lokalne samouprave na kojemu se isporučuje komunalna usluga, u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
(4) Iznos za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 3. ovoga članka u računu za isporučenu komunalnu uslugu iskazuje se posebno i ta se sredstva doznačuju u proračun jedinice lokalne samouprave prema postupku koji će propisati ministar financija, a mogu se upotrebljavati isključivo za te namjene.
 (5) Cijena komunalne usluge plaća se isporučitelju usluge, a obveznik plaćanja je vlasnik nekretnine ili korisnik kad je vlasnik obvezu plaćanja ugovorom prenio na korisnika.
Članak 21.
(1) Isporučitelj komunalnih usluga dužan je pri svakoj promjeni cijene, odnosno tarife svojih usluga pribaviti prethodnu suglasnost poglavarstva jedinice lokalne samouprave na području kojih se isporučuje usluga.
(2) Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je očitovati se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje prethodne sulgasnosti.
(3) Ukoliko se poglavarstvo jedinice lokalne samouprave u roku iz stavka 2. ovoga članka ne očituje, smatra se da je suglasnost dana.
(4) Kada se uskrati suglasnost poglavarstva jedinice lokalne samouprave na nove cijene, nove cijene, odnosno tarife usluga primjenjuju se kada ih prihvate jedinice lokalne samouprave koje drže većinski paket vlasništva isporučitelja komunalne usluge.
(5) Prijava cjenika obvezatno sadrži:
– vrstu komunalne usluge te način obračuna i plaćanja usluge,
– strukturu postojeće cijene komunalne usluge,
– predloženu novu cijenu usluge i njezinu strukturu,
– postotak promjene cijene u odnosu na postojeću cijenu,
– razloge za promjenu cijene s detaljnim obrazloženjem i kalkulacijom,
– dan primjene nove cijene.
(6) Jedinica lokalne samouprave na čijem se području isporučuje komunalna usluga dužna je u roku od 15 dana od dana primjene nove cijene komunalne usluge o tome izvijestiti ministarstvo u čijem su djelokrugu cijene i županijski ured u čijem su djelokrugu poslovi gospodarstva.
Komunalna naknada
Članak 22.
(1) Komunalna je naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalne naknade namijenjena su financiranju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti:
1. odvodnja atmosferskih voda,
2. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina,
3. održavanje javnih površina,
4. održavanje nerazvrstanih cesta,
5. održavanje groblja i krematorija,
6. javna rasvjeta.
(2) Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici:
1. stambenog prostora,
2. poslovnog prostora,
3. garažnog prostora,
4. građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti,
5. neizgrađenoga građevnog zemljišta.
(3) Komunalna naknada plaća se za nekretnine iz stavka 2. ovoga članka koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja kao i za stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti iz stavka 1. točke 3., 4. i 6. ovoga članka i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.
(4) Građevnim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se zemljište koje se nalazi unutar granice građevnog područja naselja, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine za stambene, poslovne, športske ili druge namjene.
(5) Neizgrađenim građevnim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se zemljište iz stavka 4. ovoga članka na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju. Neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine.
(6) Obveznik plaćanja komunalne naknade iz stavka 2. ovoga članka (fizička ili pravna osoba) dužna je u roku od 15 dana od dana nastanka obveze ili promjene osobe obveznika istu prijaviti upravnom tijelu nadležnom za komunalno gospodarstvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.
Utvrđivanje i naplata komunalne naknade
Članak 23.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvrđuju:
– naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada,
– područja zona u gradu, odnosno općini,
– koeficijent zona (Kz) za pojedine zone,
– koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti,
– rok plaćanja komunalne naknade,
– nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično, oslobađaju od plaćanja komunalne naknade,
– opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade,
– izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade.
(2) Rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva za kalendarsku godinu  do 31. ožujka tekuće godine, ako se na osnovi odluke predstavničkog tijela mijenja njezina visina u odnosu na prethodnu godinu.
(3) Rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje se visina komunalne naknade po m2 obračunske površine, obračunska površina i mjesečni iznos komunalne naknade, osim za nekretnine iz članka 27. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) Upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka donosi rješenje o privremenom, potpunom ili djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalne naknade.
(5) Izvršno rješenje o komunalnoj naknadi izvršava upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit.
(6) Protiv rješenja jedinice lokalne samouprave iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje ministarstvu u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.
Članak 24.
(1) Visina komunalne naknade određuje se ovisno o:
– lokaciji nekretnine, odnosno zoni u kojoj se nalazi nekretnina,
– vrsti nekretnine iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Komunalna naknada obračunava se po m2 površine i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (»Narodne novine«, br. 40/97.), a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine.
(3) Iznos komunalne naknade po m2 obračunske površine nekretnine utvrđuje se množenjem:
1. vrijednosti obračunske jedinice – boda (B), određene u kunama po m2 (u daljnjem tekstu: vrijednost boda),
2. koeficijenta zone (Kz),
3. koeficijenta namjene (Kn).
Članak 25.
(1) Vrijednost boda (B) određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave do kraja studenoga za sljedeću kalendarsku godinu, nakon donošenja odluke o komunalnoj naknadi.
(2) Vrijednost boda iz stavka 1. ovoga članka jednaka je mjesečnoj visini komunalne naknade po m2 korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni općine, odnosno grada.
(3) Ako predstavničko tijelo ne odredi vrijednost boda iz stavka 1. ovoga članka najkasnije do kraja studenoga tekuće godine, za obračun komunalne naknade u sljedećoj kalendarskoj godini vrijednost boda se ne mijenja.
Članak 26.
(1) Koeficijent zone (Kz) određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najviši koeficijent u prvoj zoni općine, odnosno grada iznosi 1,00.
(2) Područja zona u gradu, odnosno općini utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti određenoga područja, prema vlastitim uvjetima i mjerilima.
Članak 27.
(1) Koeficijent namjene (Kn) ovisi o vrsti nekretnine iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona i iznosi za:
– stambeni prostor koji koriste 
neprofitne organizacije                  koeficijent 1,00
– garažni prostor                             koeficijent 1,00
– neizgrađeno građevno zemljište    koeficijent 0,05
(2) Koeficijent namjene za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da:
– za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 5,00,
– za poslovni prostor koji služi za ostale djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 10,00,
– za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti koeficijent može biti najviše 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor.
(3) Za poslovni se prostor i građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, u slučaju kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od 6 mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50% ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor, odnosno neizgrađeno građevno zemljište.
(4) Za hotele, apartmanska naselja i kampove visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda iz prethodne godine, ostvarenog u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave.
Članak 28.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, nakon donošenja odluke o komunalnoj naknadi, za svaku kalendarsku godinu u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja donosi Program održavanja komunalne infrastrukture za djelatnost iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave upotrijebiti i u svrhu održavanja objekata školskoga, zdravstvenog i socijalnog sadržaja.
(3) Programom iz stavka 1. ovoga članka obvezatno se utvrđuje:
– opis i opseg poslova održavanja s procjenom pojedinih troškova, po djelatnostima,
– iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje programa, s naznakom izvora financiranja.
(4) Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je do kraja ožujka svake godine predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave podnijeti izvješće o izvršenju Programa iz stavka 1. ovoga članka, za prethodnu kalendarsku godinu.
Članak 29.
Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture od interesa je za Republiku Hrvatsku.
V. FINANCIRANJE GRAĐENJA
Financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture 
Članak 30.
(1) Građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za:
1. javne površine,
2. nerazvrstane ceste,
3. groblja i krematorije,
4. javnu rasvjetu,
financira se iz:
1. komunalnog doprinosa,
2. proračuna jedinice lokalne samouprave,
3. naknade za koncesiju,
4. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.
(2) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za:
1. opskrbu pitkom vodom,
2. odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,
3. opskrbu plinom,
4. opskrbu toplinskom energijom,
financira se iz:
1. cijene komunalne usluge,
2. naknade za priključenje,
3. proračuna jedinice lokalne samouprave,
4. naknade za koncesije,
5. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.
(3) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za:
1. prijevoz putnika,
2. održavanje čistoće,
3. odlaganje komunalnog otpada,
4. tržnice na malo,
financira se iz:
1. cijene komunalne usluge,
2. proračuna jedinice lokalne samouprave,
3. naknade za koncesije,
4. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.
(4) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja donosi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, za četverogodišnje kalendarsko razdoblje koje obvezatno sadrži: 
– opis poslova s procjenom troškova za gradnju pojedinih objekata i uređaja, te za nabavu opreme,
– iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje programa s naznakom izvora financiranja po djelatnostima.
(5) Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je do kraja ožujka svake godine podnijeti predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave izvješće o izvršenju Programa iz stavka 4. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu.
Komunalni doprinosi
Članak 31.
(1) Komunalni je doprinos prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.
(3) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se obvezatno utvrđuju:
– područja zona u gradu, odnosno općini, ovisno o pogodnosti položaja određenog područja,
– jedinična vrijednost komunalnoga doprinosa određena u kunama po m3 građevine, za pojedine zone,
– način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa,
– opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa,
– izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa.
(4) Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujomom, odnosno po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.
(5) Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone u gradu, odosno općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.
(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka za otvorene bazene, otvorena igrališta i druge otvorene građevine komunalni se doprinos obračunava po m2 tlocrtne površine te građevine, pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m2 izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednosti komunalnoga doprinosa za obračun po m3 građevina u toj zoni.
(7) Način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnoga doprinosa propisat će ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.
Rješenje o komunalnom doprinosu za financiranje građenja  objekata i uređaja komunalne infrastrukture
Članak 32.
(1) Tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, dužno je u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješenja o komunalnom doprinosu.
(2) Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalno gospodarstvo, na temelju odluke o komunalnom doprinosu iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona, u postupku pokrenutom po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti.
(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka obvezatno sadrži:
1. iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je obveznik dužan platiti,
2. način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa,
3. prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi,
4. popis i rok izgradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture,
5. obvezu povrata sredstava ako jedinica lokalne samouprave ne izvrši svoju obvezu.
(4) Obveza plaćanja komunalnog doprinosa po rješenju iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana konačnosti akta na temelju kojeg se može graditi.
(5) Ništavo je rješenje koje ne sadrži obvezne elemente propisane stavkom 3. ovoga članka.
(6) Protiv rješenja jedinice lokalne samouprave iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje ministarstvu nadležnom za komunalno gospodarstvo.
(7) Izvršno rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit.
Članak 33.
Obveznik komunalnog gospodarstva može uz suglasnost jedinice lokalne samouprave i sam snositi troškove gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona te da mu se ti troškovi priznaju u iznos komunalnoga doprinosa, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s jedinicom lokalne samouprave.
Obveza priključivanja
Članak 34.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o priključenju na komunalnu infrastrukturu za:
1. opskrbu pitkom vodom,
2. odvodnju otpadnih i oborinskih voda,
3. opskrbu plinom,
4. opskrbu toplinskom energijom.
(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se:
– postupak,
– tehničko-tehnološki uvjeti,
– rokovi za pojedine priključke,
– naknada za priključenje,
– način plaćanja naknade i
– kaznene odredbe.
(3) Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda.
(4) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrditi područja na kojima se vlasnik građevine može izuzeti od obveze priključenja na komunalnu infrastrukturu iz stavka 3. ovoga članka, ukoliko je isti na zadovoljavajući način pojedinačno osigurao svoje potrebe.
Članak 35.
(1) Vlasnik građevne čestice, odnosno građevine plaća cijenu stvarnih troškova i utrošenog materijala na izvedbi komunalnog priključka neposredno nositelju izvedbe priključka na temelju pisanog ugovora i računa za izvršeni posao.
(2) Naknada za priključenje iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona prihod je proračuna jedinice lokalne samouprave namijenjena za financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u skladu s Programom građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona. 
(3) Visina naknade za priključenje po pojedinom priključku za potrebe stanovanja ne može biti veća od prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu.
Članak 36.
(1) Priključenje na komunalnu infrastrukturu iz članka 34. stavka 1. točke 1., 3. i 4. ovoga Zakona treba se izvesti na način da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu (stan, poslovni prostor, garaža i sl.), odnosno svaki pojedinačni potrošač ima ugrađen poseban uređaj za mjerenje potrošnje, a kod opskrbe toplinskom energijom obvezatna je i ugradnja uređaja za regulaciju potrošnje.
(2) Tehničko-tehnološke uvjete za ugradnju mjernog i regulacijskog uređaja iz stavka 1. ovoga članka određuje isporučitelj komunalne usluge, a stvarni trošak ugradnje plaća vlasnik nekretnine u skladu s odredbom članka 35. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 37.
(1) U slučaju da gradnja određenog objekta, odnosno uređaja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona nije predviđena Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, budući korisnici komunalne usluge koji bi se priključili na tu komunalnu infrastrukturu mogu sudjelovati u financiranju njezine gradnje, uz povrat uloženih sredstava u određenom roku, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s jedinicom lokalne samouprave.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka za financiranje gradnje uplaćuju se na račun jedinice lokalne samouprave, a rok povrata sredstava ne može biti dulji od 5 godina od dana sklapanja ugovora.
Članak 38.
(1) Upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva dužno je voditi evidenciju o visini komunalne naknade (vrijednosti boda, koeficijenta zone i koeficijenta namjene), naknade za priključenje i komunalnog doprinosa (jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa za pojedine zone) u jedinicama lokalne samouprave na području županije.
(2) Upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave u čijem je djelokrugu gospodarstvo dužno je voditi evidenciju o visini cijena komunalnih usluga iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona u jedinicama lokalne samouprave na području jedinice područne (regionalne) samouprave, te načinu njihova obračuna i plaćanja.
VI. NADZOR
Upravni nadzor 
Članak 39.
(1) Nad provedbom ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske i nadležno ministarstvo provodi nadzor zakonitosti rada.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.       
VII. KAZNENE ODREDBE
Novčane kazne za isporučitelje komunalnih usluga i odgovorne osobe
Članak 40. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj isporučitelj komunalne usluge, odnosno osoba koja obavlja komunalnu djelatnost ili duga pravna i fizička osoba ako:
1. objekte i uređaje komunalne infrastrukture ne održava u stanju funkcionalne sposobnosti, a zbog čega dolazi do prekida u obavljanju komunalne djelatnosti, odnosno neredovite isporuke komunalne usluge,
2. bez opravdanih razloga prestane isporučivati komunalnu uslugu ili obustavi isporuku komunalne usluge korisniku koji je plaća,
3. ne ispunjava uvjete za obavljanje komunalnih djelatnosti prema odredbama ovoga Zakona (članak 4. i 5.) ili nije registrirana za obavljanje te djelatnosti,
4. korisniku komunalne usluge naplati cijenu komunalne usluge višu od postojeće cijene,
5. ne pribavi prethodnu suglasnost pri promjeni cijene komunalne usluge (članak 21. stavak 1.),
6. obračuna troškove, odnosno cijenu priključenja na komunalnu infrastrukturu protivno odredbi članka 35. stavka 1. ovoga Zakona,
7. pravna ili fizička osoba koja se protupravno koristi priključkom na uređaje za opskrbu pitkom vodom i odvodnjom otpadnih voda kaznit će se novčanom kaznom u visini od 3.000,00 do 7.000,00 kuna,
8. priključi građevinu na komunalnu infrastrukturu protivno odredbi članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 4. i 6. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja i povrat više naplaćenih iznosa oštećenim korisnicima.
(4) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka pokreće Državni inspektorat.
(5) Fizička ili pravna osoba koja ne postupi sukladno odredbi članka 22. stavka 6. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu godišnje komunalne naknade.
(6) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz stavka 5. ovoga članka pokreće upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.
(7) Novčane kazne naplaćene prema ovom Zakonu prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem su području učinjeni prekršaji.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Usklađivanje rada pravnih osoba s odredbama ovoga Zakona
Članak 41.
(1) Društveni kapital pravnih osoba koje su registrirane za obavljanje komunalnih djelatnosti danom stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.) postaje zajedničko vlasništvo jedinica lokalne samouprave organiziranih na području bivše općine prema sjedištu pravne osobe.
(2) Hrvatski fond za privatizaciju dužan je dionice dioničarskih društava nastalih u provedbi odredbe članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnostima i djelatnostima uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnosti uređenja i održavanja tržnica na malo, prenijeti u zajedničko vlasništvo jedinica lokalne samouprave organiziranih na području bivše općine prema sjedištu društva u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.).
(3) Poduzeća koja nisu postupila prema odredbi članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnostima i djelatnostima uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnosti uređenja i održavanja tržnica na malo, dužna su dionice prenijeti u zajedničko vlasništvo jedinica lokalne samouprave organiziranih na području bivše općine prema sjedištu društva u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.).
(4) Društveni kapital iz stavka 1. i dionice iz stavka 2. i 3. ovoga članka jedinice lokalne samouprave sporazumno će podijeliti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.). U slučaju izostanka sporazumnog rješenja primijenit će se odredba članka 87. stavka 2. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi.
Stavljanje izvan snage ranijih propisa
Članak 42.
(1) Danom primjene Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.) prestaje važiti:
1. Zakon o komunalnim djelatnostima (»Narodne novine«, br. 15/79., 18/79. i 26/93.),
2. Zakon o fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 53/90. i 76/93.), u dijelu koji se odnosi na fondove u komunalnom gospodarstvu,
3. članak 13. stavak 1. točka 1. te stavak 2. riječi: »poslove iz točke 1. obavlja županijska skupština« i članak 25. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 75/93.),
4. Zakon o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnostima i djelatnostima uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnosti uređenja i održavanja tržnica na malo (»Narodne novine«, br. 91/92., 14/93. i 70/93.),
5. članak 23. stavak 5. i 6. Zakona o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu (»Narodne novine«, br. 77/92. i 26/93.),
6. članak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 109/93.).
Članak 43.
(1) »Hrvatska elektroprivreda« d.d. Zagreb prenijet će bez naknade do 31. prosinca 1997. u stanju funkcionalne sposobnosti u vlasništvo jedinica lokalne samouprave i uprave objekte i uređaje u svom vlasništvu koji se koriste isključivo za javnu rasvjetu.
(2) Na objektima i uređajima koji se koriste za obavljanje djelatnosti »Hrvatske elektroprivrede« d.d. Zagreb, a istovremeno se koriste za javnu rasvjetu, »Hrvatska elektroprivreda« d.d. Zagreb, zadržavajući vlasništvo osnovat će ugovorom s jedinicama lokalne samouprave i uprave pravo služnosti – pravo uporabe bez naknade za potrebe javne rasvjete u korist jedinice lokalne samouprave i uprave.                         
Članak 44.
(1) Postupak pokrenut prema odredbama članka 20. i članka 24. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95. i 70/97.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
(2) Priključenje na komunalnu infrastrukturu na način određen člankom 36. stavkom 1. ovoga Zakona obvezatno je za građevine za koje će se nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) podnijeti zahtjev za izdavanje akta na temelju kojeg se može pristupiti građenju.
(3) Vlasnik posebnoga dijela zgrade koja je na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) priključena na komunalnu infrastrukturu iz članka 26. stavka 2. točke 1., 3. i 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97. i 128/99.) putem zajedničkog uređaja za mjerenje potrošnje više pojedinačnih potrošača, može zatražiti ugradnju zasebnog uređaja za mjerenje potrošnje, a koji će se ugraditi na njegov trošak ako tehničko-tehnološki uvjeti to omogućuju.
Članak 45.
(1) Propis iz članka 9. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) donijet će ministar financija u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu toga Zakona.
(2) Propis iz članka 16. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) donijet će ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu toga Zakona.
(3) Podatak iz članka 16. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) objavit će ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona. 
Članak 46.
Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) prestaju važiti:
– odredbe Glave V. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (»Narodne novine«, br. 73/97.),
– Uredba o izravnim mjerama kontrole cijena za određene komunalne usluge (»Narodne novine«, br. 73/97.),
– odredbe članka 91. i 92. Zakona iz točke 1. članka 1. Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz područja obrane koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi (»Narodne novine«, br. 52/91.).
Članak 47.
(1) Postupci započeti prema odredbama općih akata jedinice lokalne samouprave donesenim prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) okončat će se prema odredbama tih propisa.
(2) Prekršajni postupci pokrenuti za djela koja su prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) bila propisana kao prekršaj dovršit će se prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.).
Članak 48.
(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su do 31. prosinca 2001. uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.).
(2) Propisi jedinice lokalne samouprave koji nisu usklađeni s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) prestaju važiti nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.



Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata


  

Narodne novine br.: 117 - Datum: 13.10.2008. - Interni ID: 20083381


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

HRVATSKI SABOR
3373
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O KONAČNOSTI NAMIRE U PLATNIM SUSTAVIMA I SUSTAVIMA ZA NAMIRU FINANCIJSKIH INSTRUMENATA
Proglašavam Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 26. rujna 2008. godine.

Klasa: 011-01/08-01/119
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 2. listopada 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O KONAČNOSTI NAMIRE U PLATNIM SUSTAVIMA I SUSTAVIMA ZA NAMIRU FINANCIJSKIH INSTRUMENATA
I. OPĆE ODREDBE

Predmet i primjena Zakona

Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje konačnost namire u sustavima za namiru naloga za prijenos i posljedice postupaka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem sudionika u sustavu, te prava primatelja instrumenta osiguranja u slučaju postupka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenta osiguranja.
(2) Ovaj se Zakon primjenjuje na sve sustave koji udovoljavaju uvjetima utvrđenima člankom 2. ovoga Zakona, na sve sudionike u tim sustavima i na sve instrumente osiguranja pribavljene u vezi sa sudjelovanjem u tim sustavima ili u vezi s djelovanjem Hrvatske narodne banke u funkciji središnje banke.
(3) Ovaj se Zakon primjenjuje i na sve instrumente osiguranja pribavljene u vezi s djelovanjem Europske središnje banke ili središnjih banaka država članica u funkciji središnjih banaka.
(4) Državama članicama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se države članice Europske unije i države potpisnice Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru.
Sustavi i nadležnost

Članak 2.
(1) Sustav, u smislu ovoga Zakona, jest sustav koji udovoljava sljedećim uvjetima:
1. ima najmanje tri sudionika, ne uključujući agenta za namiru, središnju protustranku, klirinšku organizaciju ili posrednog sudionika
2. ima zajednička pravila i standardizirane postupke za izvršavanje naloga za prijenos,
3. pravilima rada sustava utvrđeni su trenutak prihvata i trenutak neopozivosti naloga za prijenos,
4. osnovan je zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona ili posluje na temelju odobrenja za rad koje je izdalo nadležno tijelo prema posebnom zakonu, a na osnovi pisanog sporazuma sudionika od kojih barem jedan sudionik ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) U sustavu iz stavka 1. ovoga članka posluje se s financijskim instrumentima, odnosno u kunama ili, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, u eurima ili drugoj valuti, ili u više valuta koje se u sustavu preračunavaju jedna u drugu.
(3) Ako se radi o sustavu iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, za donošenje odluke o tome udovoljava li taj sustav uvjetima iz stavka 1. ovoga članka nadležna je Hrvatska narodna banka koja odluku donosi po službenoj dužnosti te je objavljuje u »Narodnim novinama«.
(4) Ako se radi o sustavu iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, za donošenje odluke o tome udovoljava li taj sustav uvjetima iz stavka 1. ovoga članka nadležna je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja odluku donosi u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala te je objavljuje u »Narodnim novinama«.
(5) Upravitelj sustava dužan je bez odgađanja izvijestiti nadležno tijelo iz stavka 3. odnosno, stavka 4. ovoga članka o svakoj promjeni sudionika i mogućega posrednog sudionika u sustavu.
(6) Posredni sudionici su institucije iz članka 3. stavka 2. točke 1., 2. i 8. ovoga Zakona koje su u ugovornom odnosu s institucijom iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona koja sudjeluje u sustavu iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, a koja omogućava posrednom sudioniku provođenje naloga za prijenos preko sustava.
Sudionici u sustavu

Članak 3.
(1) U smislu ovoga Zakona sudionici u sustavu jesu institucije, agenti za namiru, središnje protustranke i klirinške organizacije. Jedan sudionik može u sustavu djelovati u svojstvu središnje protustranke, agenta za namiru ili klirinške organizacije ili može obavljati neke ili sve te funkcije.
(2) Institucije jesu sljedeći subjekti koji sudjeluju u sustavu i koji su odgovorni za ispunjenje financijskih obveza koje proizlaze iz naloga za prijenos u tom sustavu:
1. kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u smislu zakona koji uređuje kreditne institucije,
2. kreditne institucije iz države članice ili iz treće države u smislu zakona koji uređuje kreditne institucije,
3. podružnice stranih kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
4. investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala,
5. investicijska društva sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala,
6. tijela javne vlasti Republike Hrvatske i pravne osobe za čije obveze po zakonu jamči Republika Hrvatska; pod tijelima javne vlasti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti,
7. tijela javne vlasti države članice i subjekti za čije obveze jamči država članica,
8. institucije iz članka 2. Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. koja se odnosi na osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(3) Investicijskim društvima u smislu stavka 2. točke 4. i 5. ovoga članka smatraju se samo ona društva na koja se primjenjuje zakon koji uređuje tržište kapitala.
(4) Središnje protustranke jesu subjekti koji posreduju između institucija u sustavu i koji djeluju u svojstvu jedine ugovorne strane u odnosu na te institucije vezano uz njihove naloge za prijenos.
(5) Agenti za namiru jesu subjekti koji institucijama i/ili središnjim protustrankama koje sudjeluju u sustavu, otvaraju račune za namiru preko kojih se izvršavaju nalozi za prijenos unutar sustava i, ovisno o slučaju, odobravaju kredit tim sudionicima u svrhu namire. Račun za namiru označava račun kod središnje banke, agenta za namiru ili središnje protustranke, koji se koristi za evidenciju novčanih sredstava i financijskih instrumenata te za namiru transakcija između sudionika u sustavu.
(6) Klirinške organizacije jesu subjekti odgovorni za izračunavanje neto pozicija institucija te središnje protustranke i agenta za namiru ako sudjeluju u sustavu.
(7) Svatko s pravnim interesom može zatražiti od institucije informaciju o sustavima u kojima sudjeluje, kao i informaciju o osnovnim pravilima rada koja uređuju poslovanje tih sustava.
Nalog za prijenos

Članak 4.
(1) U smislu ovoga Zakona nalog za prijenos jest:
1. svaki nalog sudionika da se primatelju stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava evidentiranjem na računima kreditne institucije, središnje banke ili agenta za namiru, ili svaki nalog koji dovodi do preuzimanja ili podmirenja obveze plaćanja u skladu s utvrđenim pravilima rada sustava,
2. svaki nalog sudionika da se prenese financijski instrument ili pravo na financijski instrument upisom na račun u registru, ili na drugi odgovarajući način.
(2) Sustavi preko kojih se izvršavaju nalozi za prijenos iz stavka 1. točke 1. ovoga članka jesu platni sustavi.
(3) Sustavi preko kojih se izvršavaju nalozi za prijenos iz stavka 1. točke 2. ovoga članka jesu sustavi za namiru financijskih instrumenata. Preko sustava za namiru financijskih instrumenata mogu se izvršavati i nalozi za prijenos iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.
(4) Financijskim instrumentima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se financijski instrumenti utvrđeni zakonom koji uređuje tržište kapitala.
Prihvat i neopozivost naloga za prijenos

Članak 5.
(1) Pravilima rada svakog sustava uređuje se trenutak u kojem se nalog za prijenos, bilo da ga je zadao sudionik sustava bilo da je zadan preko treće strane, smatra prihvaćenim od strane sustava.
(2) Trenutak neopozivosti naloga za prijenos označava trenutak, propisan pravilima rada sustava, od kojega ni sudionik u sustavu ni treća strana ne mogu opozvati nalog za prijenos.
II. POSLJEDICE OTVARANJA POSTUPKA ZBOG INSOLVENTNOSTI NAD SUDIONIKOM NA PRAVA I OBVEZE U VEZI SA SUDJELOVANJEM U SUSTAVU

Postupak zbog insolventnosti i trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti

Članak 6.
(1) Postupak zbog insolventnosti nad sudionikom, u smislu ovoga Zakona, jest stečaj, mjera osiguranja zabrane isplate s računa i zabrane raspolaganja financijskim instrumentima određena prema zakonu kojim se uređuje stečajni postupak te svaka druga skupna mjera predviđena zakonom Republike Hrvatske, države članice ili treće države koja je usmjerena na prestanak ili reorganizaciju sudionika, a uključuje privremenu ili trajnu obustavu ili ograničenje plaćanja ili prijenosa financijskih instrumenata.
(2) Trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti jest trenutak (dan, sat i minuta) donošenja relevantne odluke suda ili drugoga nadležnog tijela Republike Hrvatske, države članice ili treće države.
(3) Otvaranje postupka zbog insolventnosti nema retroaktivni učinak na prava i obveze sudionika u sustavu koje proizlaze iz njegova sudjelovanja ili su u vezi s njegovim sudjelovanjem u sustavu prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti.
Nalozi za prijenos i obračunavanje u slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti

Članak 7.
(1) U slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom nalozi za prijenos i obračunavanje valjani su i obvezujući za treće osobe ako su nalozi za prijenos prihvaćeni u sustav u skladu s pravilima rada sustava prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti.
(2) Obračunavanje jest konverzija potraživanja i obveza koje rezultiraju iz naloga za prijenos koje sudionik ili sudionici zadaju ili primaju od jednog ili više drugih sudionika u jedno neto potraživanje ili jednu neto obvezu, s posljedicom da se potražuje ili duguje samo neto iznos.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nalozi za prijenos koji su prihvaćeni u sustav nakon trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom i provedeni na dan otvaranja tog postupka, valjani su i obvezujući za treće osobe samo ako nakon provedbe namire upravitelj sustava može dokazati da nije znao niti morao znati za otvaranje tog postupka.
(4) Ništetnost ili pobojnost transakcija i ugovora sklopljenih prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti neće imati za posljedicu nevaljanost provedenog obračunavanja.
(5) U slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom raspoloživa novčana sredstva ili financijski instrumenti na njegovom računu za namiru mogu se iskoristiti za ispunjenje njegovih obveza u sustavu na dan kad je postupak otvoren.
Obavještavanje o otvaranju postupka zbog insolventnosti

Članak 8.
(1) Sud, odnosno drugo nadležno tijelo obavještava bez odgađanja Hrvatsku narodnu banku i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga o trenutku otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom.
(2) Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavijesti iz stavka 1. ovoga članka u granicama svoje nadležnosti bez odgađanja prosljeđuju upravitelju sustava na čijeg se sudionika obavijest odnosi.
(3) Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u granicama svojih nadležnosti o obavijesti iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja izvješćuju nadležna tijela drugih država članica.
(4) Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavijest o otvaranju postupka zbog insolventnosti sudionika primljenu od nadležnog tijela druge države članice prosljeđuju bez odgađanja upravitelju sustava na čijeg se sudionika obavijest odnosi.
Primjena prava

Članak 9.
U slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu, na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem tog sudionika u sustavu primjenjuje se pravo države mjerodavno za sustav.
III. PRAVA PRIMATELJA INSTRUMENTA OSIGURANJA

Prava primatelja instrumenta osiguranja u slučaju postupka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenta osiguranja

Članak 10.
(1) Postupak zbog insolventnosti nad sudionikom sustava ili osobom koja je druga strana u odnosu s Hrvatskom narodnom bankom, središnjom bankom države članice ili Europskom središnjom bankom nema nikakvih posljedica na prava na instrumente osiguranja koje je sudionik pribavio u vezi s poslovanjem sustava, i prava na instrumente osiguranja koje je pribavila Hrvatska narodna banka, središnja banka države članice ili Europska središnja banka. Takvi se instrumenti osiguranja mogu koristiti u svrhu ostvarenja prava za osiguranje kojih su pribavljena.
(2) Instrumentima osiguranja, u smislu ovoga Zakona, smatraju se instrumenti osiguranja utvrđeni zakonom koji uređuje financijsko osiguranje.
Primjena prava

Članak 11.
Kad su financijski instrumenti (ili prava na financijske instrumente) dani kao instrument osiguranja sudionicima i/ili Hrvatskoj narodnoj banci, središnjoj banci države članice ili Europskoj središnjoj banci, a njihova prava (ili prava bilo kojih drugih osoba koje poduzimaju radnje za njihov račun) na financijske instrumente valjano su upisana u registru, na računu ili u središnjem depozitoriju koji se nalazi u državi članici, na prava tih subjekata primjenjuje se pravo države članice u kojoj se nalazi registar, račun ili središnji depozitorij.
IV. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA REPUBLIKE HRVATSKE

Evidencija sustava

Članak 12.
(1) Nadležna tijela iz članka 2. stavka 3. i 4. ovoga Zakona vode evidenciju sustava na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona te ih objavljuju na svojim internetskim stranicama.
(2) Evidencija sustava sadrži barem sljedeće podatke:
1. naziv sustava,
2. tvrtku i sjedište upravitelja sustava,
3. popis sudionika sustava.
Obavještavanje Europske komisije

Članak 13.
(1) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju o svojoj nadležnosti iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona i o platnim sustavima na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavještava Europsku komisiju o svojoj nadležnosti iz članka 2. stavka 4. ovoga Zakona i o sustavima za namiru financijskih instrumenata na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.
Od dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaje važiti odredba članka 3. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
Stupanje na snagu

Članak 15.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009. osim odredbi članka 1. stavka 3., članka 3. stavka 2. točke 2., 7. i 8., članka 8. stavka 3. i 4. i članka 13. ovoga Zakona koje stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 450-08/08-01/01
Zagreb, 26. rujna 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 



Zakon o koncesijama


  

Narodne novine br.: 125 - Datum: 29.10.2008. - Interni ID: 20083569


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o koncesijama

HRVATSKI SABOR
3561
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O KONCESIJAMA
Proglašavam Zakon o koncesijama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 17. listopada 2008. godine.

Klasa: 011-01/08-01/136
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 22. listopada 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O KONCESIJAMA
I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju postupci davanja koncesije, prestanak koncesije, pravna zaštita u postupcima davanja i prestanka koncesije te druga pitanja u vezi s koncesijama.
(2) U smislu ovog Zakona:
– Koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra jest ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje općeg ili drugog dobra za koje je zakonom određeno da je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku.
– Koncesija za javne radove jest ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet izvođenje radova ili projektiranje i izvođenje radova, a koji se odnose na jednu ili više djelatnosti ili određenih zakonom kojim se uređuje pojedina koncesija ili navedenih u Dodatku I. propisa kojim se uređuje javna nabava, ako se naknada za javne radove sastoji ili samo od prava na gospodarsko korištenje radova ili od tog prava zajedno s plaćanjem.
– Koncesija za javne usluge jest ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet pružanje jedne ili više usluga u općem interesu ili određenih zakonom kojim se uređuje pojedina koncesija ili navedenih u Dodatku II. propisa kojim se uređuje javna nabava, ako se naknada za pružene usluge sastoji ili samo od prava na gospodarsko korištenje usluga ili od tog prava zajedno s plaćanjem.
Značenje pojmova

Članak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona imaju sljedeće značenje:
1. Davatelj koncesije (koncedent) je tijelo, odnosno pravna osoba koja je, u skladu s ovim Zakonom, nadležna za davanje koncesije.
2. Koncesionar je fizička ili pravna osoba s kojom je davatelj koncesije potpisao ugovor o koncesiji.
3. Ugovor o koncesiji je ugovor koji su potpisali davatelj koncesije s jedne strane i koncesionar s druge strane, a koji sadrži odredbe o međusobnim pravima i obvezama vezanim uz korištenje dane koncesije.
4. Naknada za koncesiju je naknada koju plaća koncesionar na temelju ugovora o koncesiji.
5. Registar koncesija je jedinstvena elektronička evidencija ugovora o koncesijama danim na području Republike Hrvatske.
6. Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja je upravni akt koji donosi davatelj koncesije na prijedlog stručnog povjerenstva za koncesiju, a nakon ocjene pristiglih ponuda za davanje koncesije i u skladu s dokumentacijom za nadmetanje i kriterijima za odabir najpovoljnije ponude.
7. Pisani ili u pisanom obliku znači svaki izričaj koji se sastoji od riječi ili brojčanih iznosa koji se mogu čitati, umnožavati i naknadno slati. Takav izričaj može uključivati podatke koji se prenose i pohranjuju pomoću elektroničkih sredstava.
8. Ponuditelj je pravna ili fizička osoba koja je dostavila ponudu u postupku za davanje koncesije.
Davatelj koncesije

Članak 3.
Davatelj koncesije može biti:
a) Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, središnja tijela državne uprave, u ime Republike Hrvatske,
b) nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u ime jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te
c) pravne osobe posebnim propisima ovlaštene za davanje koncesija.
Predmet koncesije

Članak 4.
(1) Koncesija se može dati u različitim područjima i za različite djelatnosti, a naročito:
1. za eksploataciju mineralnih sirovina,
2. za korištenje voda i javnog vodnog dobra,
3. za pravo lova u državnim lovištima i uzgajalištima divljači,
4. na pomorskom dobru,
5. na poljoprivrednom zemljištu,
6. za pojedine djelatnosti unutar zaštićenih područja prirode, te za korištenje drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i speleoloških objekata,
7. za igre na sreću,
8. u području energetike,
9. za obavljanje linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza,
10. za luke,
11. za javne ceste,
12. za javni prijevoz,
13. za zračne luke,
14. u području sporta,
15. na kulturnim dobrima,
16. za komunalne djelatnosti,
17. u području željeznica,
18. za gospodarsko korištenje žičare,
19. za djelatnosti gospodarenja otpadom te
20. u području turizma.
(2) Koncesija se ne može dati na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i na drugim dobrima utvrđenim posebnim propisima.
(3) Uvjeti, postupak, način i druga pitanja od značaja za davanje koncesija za pojedino područje ili djelatnost iz stavka 1. ovog članka uređuju se posebnim zakonom.
Izuzeća od primjene Zakona

Članak 5.
(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje:
1. na koncesiju koja je, na temelju propisa Republike Hrvatske, određena kao klasificirana ili čije izvršenje, na temelju zakona ili drugih propisa Republike Hrvatske, zahtijeva primjenu mjera informacijske sigurnosti,
2. na koncesiju koja je, u skladu s međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila s jednom ili više drugih država, namijenjena zajedničkoj provedbi ili korištenju projekata,
3. na koncesiju koja se daje u skladu s posebnim postupovnim pravilima međunarodnih organizacija.
(2) U slučaju davanja koncesija iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka davatelj koncesije mora prije početka postupka davanja koncesije o tome obavijestiti Europsku komisiju.
Članak 6.
(1) Na koncesije za obavljanje djelatnosti radija i televizije ne primjenjuju se odredbe Glave III., IV., V., VI. i VII. ovog Zakona.
(2) Postupak davanja koncesije, propisan Glavom III. ovog Zakona, ne primjenjuje se na davanje koncesije za javne usluge i gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra i to:
– na poljoprivrednom zemljištu,
– u području igara na sreću.
(3) Postupak davanja koncesije iz stavka 2. ovog članka pobliže se uređuje posebnim zakonom, uz obvezno poštivanje načela postupka davanja koncesije kako je to određeno člankom 17. ovog Zakona.
Članak 7.
(1) Vlasnik nekretnine na kojoj će se obavljati djelatnost za koju se namjerava dati koncesija sudjeluje kao stranka u postupku davanja te koncesije.
(2) Ako je Republika Hrvatska vlasnik nekretnine na kojoj će se obavljati djelatnost za koju se namjerava dati koncesija, u postupku davanja te koncesije sudjeluje nadležno državno odvjetništvo.
(3) U postupku davanja koncesije za gospodarsko korištenje općeg dobra, sudjeluje nadležno državno odvjetništvo.
Tajnost dokumentacije u postupcima davanja koncesije

Članak 8.
Na tajnost dokumentacije u postupcima davanja koncesije primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje javna nabava.
II. PRIPREMNE RADNJE ZA DAVANJE KONCESIJE

Članak 9.
(1) Pripremne radnje za davanje koncesije provodi davatelj koncesije.
(2) Pripremnim radnjama smatraju se posebno:
– procjena vrijednosti koncesije,
– izrada studije opravdanosti davanja koncesije,
– imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju,
– izrada dokumentacije za nadmetanje te
– poduzimanje svih ostalih mjera koje prethode postupku davanja koncesije u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnih propisa kojima se pobliže uređuje pojedina vrsta koncesije.
Procjena vrijednosti koncesije

Članak 10.
(1) Na procjenu vrijednosti koncesije za javne usluge i javne radove primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.
(2) Na procjenu vrijednosti koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje pojedina vrsta koncesije.
Studija opravdanosti davanja koncesije

Članak 11.
Davatelj koncesije u izradi studije opravdanosti davanja koncesije posebno uzima u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštitu prirode i kulturnih dobara, financijske učinke koncesije na državni proračun, odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima davatelja koncesije.
Stručno povjerenstvo za koncesiju

Članak 12.
(1) Prije početka postupka davanja koncesije, davatelj koncesije dužan je imenovati stručno povjerenstvo za koncesiju iz redova istaknutih stručnjaka iz područja prava, ekonomije, tehničkih i drugih odgovarajućih struka, ovisno o predmetu koncesije. Broj članova stručnog povjerenstva mora biti neparan, no ne smije biti veći od 7 članova. Član stručnog povjerenstva ne smije imati izravnih ili neizravnih osobnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba tih interesa s njegovim dužnostima u radu stručnog povjerenstva.
(2) Davatelj koncesije obvezan je obavijestiti ministarstvo nadležno za financije o namjeri osnivanja stručnog povjerenstva iz ovog članka.
(3) Ministarstvo nadležno za financije može imenovati svojeg predstavnika u stručno povjerenstvo u roku od deset dana od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovog članka, poštujući odredbe stavka 1. ovog članka o najvećem dopuštenom broju članova.
(4) Iznimno od stavka 1., 2. i 3. ovog članka, poslove stručnog povjerenstva iz stavka 5. ovog članka za koncesiju za obavljanje djelatnosti radija i televizije obavlja nezavisno regulatorno tijelo u skladu s odredbama posebnih propisa.
(5) Zadaci stručnog povjerenstva za koncesiju su:
1. pomoć davatelju koncesije pri pripremi potrebnih analiza i/ili studija opravdanosti davanja koncesije, pri pripremi i izradi uvjeta i dokumentacije za nadmetanje, pravila i uvjeta za ocjenu ponuditelja i primljenih ponuda te kriterija za odabir ponude,
2. analiza projektnog prijedloga koncesije radi utvrđivanja radi li se o projektu javno-privatnog partnerstva, kako je određen propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo,
3. pregled i ocjena pristiglih ponuda,
4. utvrđivanje prijedloga odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje koncesije ili prijedloga odluke o poništenju postupka davanja koncesije, i obrazloženje tih prijedloga,
5. obavještavanje nadležnog državnog odvjetništva o namjeri davanja koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, te
6. obavljanje ostalih poslova potrebnih za provedbu postupka davanja koncesije.
(6) Stručno povjerenstvo za koncesije o svom radu vodi zapisnik koji potpisuju svi članovi povjerenstva.
Projekti javno-privatnog partnerstva

Članak 13.
(1) U postupku analize iz članka 12. stavka 5. točke 2. ovog Zakona, stručno povjerenstvo primjenjuje kriterije određene propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo.
(2) U postupku iz stavka 1. ovog članka stručno povjerenstvo surađuje s tijelom nadležnim za odobravanje projekata javno-privatnog partnerstva.
(3) Ukoliko stručno povjerenstvo, prilikom provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, utvrdi da se radi o koncesiji koja ima obilježja projekta javno-privatnog partnerstva, primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo u dijelu koji se odnosi na predlaganje i odobravanje projekata javno-privatnog partnerstva.
Dokumentacija za nadmetanje

Članak 14.
(1) Dokumentacija za nadmetanje sadrži oblik ponude, sadržaj ponude, rok valjanosti ponude, opis predmeta koncesije (tehničke specifikacije), nacrt ugovora o koncesiji, uvjete i dokaze koje su ponuditelji obvezni dostaviti uz ponudu u svrhu dokazivanja sposobnosti ponuditelja, zahtjev za dostavom iscrpnog popisa društava iz članka 33. stavka 9. i 10. ovog Zakona, rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja te sve ostale zahtjeve koje ponuditelj mora ispuniti.
(2) Ako davatelj koncesije ili drugo javnopravno tijelo na temelju posebnog propisa ima pravo ili određivanja cijene koju koncesionaru za njegove usluge plaćaju krajnji korisnici ili davanja suglasnosti koncesionaru na cjenik njegovih javnih usluga, takvo pravo, kao dio odredbi ugovora o koncesiji koja je predmet nadmetanja, treba biti sastavni dio dokumentacije za nadmetanje.
(3) Opis predmeta koncesije (tehničke specifikacije) ne smije ograničavati tržišno natjecanje u postupku davanja koncesije.
(4) Dokumentacija za nadmetanje mora biti izrađena na način koji omogućava usporedivost ponuda za davanje predmetne koncesije.
(5) Davatelj koncesije može u dokumentaciji za nadmetanje navesti tijela od kojih pravna i/ili fizička osoba koja ima interes za sudjelovanjem u postupku davanja koncesije može dobiti informacije o obvezama vezanima uz poreze, doprinose i ostala porezna davanja, uz zaštitu okoliša, prirode i kulturnih dobara, energetsku učinkovitost, odredbe o zaštiti na radu i o radnim uvjetima koje su na snazi na području na kojem će se izvoditi djelatnosti navedene u ugovoru o koncesiji.
(6) U postupku davanja koncesije svakoj se pravnoj i/ili fizičkoj osobi koja ima interes za sudjelovanjem u postupku davanja koncesije daje mogućnost da pod jednakim uvjetima dobije na uvid dokumentaciju za nadmetanje potrebnu za izradu ponude ili da je otkupi.
(7) Davatelj koncesije dužan je unaprijed odrediti novčanu naknadu za uvid ili otkup dokumentacije za nadmetanje potrebne za izradu ponude.
(8) Naknada iz stavka 7. ovog članka prihod je državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako su iste davatelji koncesija.
(9) Podaci o pravnim i/ili fizičkim osobama koje zatraže uvid u dokumentaciju ili otkupe dokumentaciju čuvaju se kao tajna u skladu s člankom 8. ovog Zakona.
(10) Ako su za vrijeme roka za dostavu ponuda potrebne dopune, izmjene ili ispravci dokumentacije za nadmetanje, u skladu s posebnostima davanja predmetne koncesije, ona se dopunjava, mijenja ili ispravlja, a ako je potrebno dopunjava se, mijenja ili ispravlja i objava obavijesti o namjeri davanja koncesije, a rok za dostavu ponuda po potrebi se odgovarajuće produljuje.
(11) Davatelj koncesije obvezan je osigurati pravovremenu dostupnost promjena navedenih u stavku 10. ovog članka svim pravnim i/ili fizičkim osobama koje su iskazale interes za sudjelovanjem u postupku davanja koncesije.
(12) Na sva ostala pitanja sadržaja dokumentacije za nadmetanje u slučaju davanja koncesije za javne radove primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.
Jamstvo za ozbiljnost ponude

Članak 15.
(1) Prije početka postupka davanja koncesije davatelj koncesije dužan je u dokumentaciji za nadmetanje i obavijesti o namjeri davanja koncesije navesti jamstvo za ozbiljnost ponude koje ponuditelj mora dostaviti.
(2) Vrsta i vrijednost jamstava određuju se ovisno o posebnostima davanja pojedine vrste koncesije, a u skladu s procjenom davatelja koncesije i u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje ta vrsta koncesije.
(3) Stručno povjerenstvo iz članka 12. ovog Zakona predlaže vrstu i vrijednost pojedinog jamstva.
(4) Davatelj koncesije dužan je utvrditi visinu jamstva za ozbiljnost ponude u apsolutnom iznosu. Jamstvo za ozbiljnost ponude, osim u opravdanim slučajevima, ne može iznositi više od 5% procijenjene vrijednosti koncesije.
(5) Jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je neiskorišteno, mora se vratiti najkasnije 10 dana nakon donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno odluke o poništenju postupka davanja koncesije.
(6) Ako se odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja ne donese unutar propisanog roka za donošenje te odluke, jamstvo za ozbiljnost ponude vraća se najkasnije 14 dana nakon isteka roka za donošenje navedene odluke, osim ako je davatelj koncesije tražio produljenje važenja jamstva u skladu s traženim produljenjem roka valjanosti ponude.
(7) Jamstvo za ozbiljnost ponude mora se bez odgode vratiti ako se ponuda ne razmatra pri odabiru.
(8) Na sva pitanja jamstva za ozbiljnost ponude kod davanja koncesija za javne radove primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.
III. POSTUPAK DAVANJA KONCESIJE

Opće odredbe

Članak 16.
(1) Postupak davanja koncesije započinje danom objave obavijesti o namjeri davanja koncesije u »Narodnim novinama«, a završava konačnošću Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja ili konačnošću Odluke o poništenju postupka davanja koncesije.
(2) Pitanja postupka davanja koncesija za javne usluge i gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra koja nisu uređena ovim Zakonom mogu se pobliže urediti posebnim zakonom, uz obvezno poštivanje načela postupka davanja koncesije kako je to određeno člankom 17. ovog Zakona.
(3) Na postupak davanja koncesije za javne radove odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima se uređuje javna nabava, pri čemu se:
a) na postupak davanja koncesije za javne radove čija je vrijednost ugovora u ukupnom iznosu jednaka ili niža od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), primjenjuju odgovarajuće odredbe o nabavama male vrijednosti, a
b) na postupak davanja koncesije za javne radove čija je vrijednost ugovora u ukupnom iznosu viša od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), odgovarajuće primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.
(4) Na koncesije iz stavka 3. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Zakona osim odredbi članka 17. do 25. ovog Zakona.
(5) Iznos iz stavka 3. ovog članka može se izmijeniti, a o čemu odluku donosi Vlada Republike Hrvatske.
(6) Postupak davanja koncesije za javne radove iz stavka 3. ovog članka ne primjenjuje se na davanje koncesije za javne radove za obavljanje jedne od sljedećih djelatnosti kada tu koncesiju daje davatelj koncesije koji obavlja tu djelatnost:
a) u području plina, toplinske i električne energije,
b) u području vodnog gospodarstva (javna vodoopskrba, javna odvodnja, zaštita od štetnog djelovanja voda, navodnjavanje i dr.),
c) za prijevozne usluge,
d) za poštanske usluge,
e) traženja ili vađenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, kao i vodene i zračne luke.
(7) Na postupak davanja koncesije za javne radove iz stavka 6. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Zakona pri čemu se određena pitanja davanja koncesije mogu pobliže urediti posebnim zakonom, uz obvezno poštivanje načela postupka davanja koncesije kako je određeno člankom 17. ovog Zakona.
Načela postupka davanja koncesije

Članak 17.
Prilikom provođenja postupka davanja koncesija davatelji koncesija obvezni su, u odnosu na sve pravne i fizičke osobe, poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana, načelo slobode pružanja usluga, načelo učinkovitosti, kao i ostala temeljna načela iz Ustava Republike Hrvatske te Ugovora o osnivanju Europske zajednice, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.
Obavijest o namjeri davanja koncesije

Članak 18.
(1) Davatelj koncesije svoju namjeru za davanje koncesije obznanjuje putem obavijesti.
(2) Obavijest o namjeri davanja koncesije mora sadržavati sljedeće podatke:
1. Naziv, adresu, telefonski broj, broj faksa i adresu elektroničke pošte davatelja koncesije;
2. a) Predmet koncesije,
b) Prirodu i opseg djelatnosti koncesije,
c) Mjesto obavljanja djelatnosti koncesije,
d) Rok trajanja koncesije;
3. a) Rok za predaju ponuda,
b) Adresu na koju se moraju poslati ponude,
c) Jezik/jezike i pismo/pisma na kojima ponude moraju biti napisane;
4. Osobne, stručne, tehničke i financijske uvjete koje moraju zadovoljiti ponuditelji te isprave kojima se dokazuje njihovo ispunjenje;
5. Kriterije koji će se primijeniti za odabir najpovoljnijeg ponuditelja;
6. Datum otpreme obavijesti;
7. Naziv i adresu tijela nadležnog za rješavanje žalbe te podatke o rokovima za podnošenje žalbe.
(3) Obavijest o namjeri davanja koncesije sadrži podatak o vrsti postupka na temelju kojeg se provodi davanje koncesije.
(4) Obavijest o namjeri davanja koncesije može sadržavati i druge podatke u skladu s posebnim zakonom.
(5) Obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje se u »Narodnim novinama«, a nakon toga, neizmijenjenog sadržaja, može biti objavljena i u ostalim sredstvima javnog priopćavanja i na web-stranici davatelja koncesije, s navedenim datumom objave u »Narodnim novinama«.
Dostava ponude

Članak 19.
(1) Ponude se dostavljaju u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici s adresom davatelja koncesije, naznakom postupka za davanje koncesije na koji se odnosi, naznakom »ne otvaraj« i adresom ponuditelja.
(2) Ponuda je obvezujuća za ponuditelja koji ju je dostavio do isteka roka valjanosti ponude.
(3) Tijekom roka za dostavu ponuda ponuditelj ne može mijenjati i dopunjavati svoju ponudu.
Rok za dostavu ponude

Članak 20.
Rok za dostavu ponude iznosi najmanje 30 dana od dana objave obavijesti o namjeri davanja koncesije u »Narodnim novinama«.
Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude

Članak 21.
(1) Kriteriji na kojima davatelj koncesija temelji odabir najpovoljnije ponude jesu:
1. u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude sa stajališta davatelja koncesije, kriteriji vezani uz predmet koncesije, kao što su: kvaliteta, visina naknade, cijena, tehničko dostignuće, estetske, funkcionalne i ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost, servisiranje nakon predaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rokovi isporuke ili rokovi završetka radova, ili
2. najviša ponuđena naknada za koncesiju.
(2) Kada se najpovoljniji ponuditelj odabire na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, davatelj koncesije u dokumentaciji za nadmetanje, te u obavijesti o namjeri davanja koncesije navodi sve kriterije za odabir ponude čiju primjenu predviđa u odnosu na relativno značenje koje im pridaje. Značenje kriterija može se izraziti određivanjem niza maksimalnih vrijednosti u odgovarajućem rasponu. Ako to iz opravdanih razloga nije moguće, davatelj koncesije navodi u obavijesti o namjeri davanja koncesije kriterije poredane po važnosti od najvažnijeg prema najmanje važnom.
(3) Davatelj koncesije obvezan je odrediti, definirati i, prilikom procjene opravdanosti davanja koncesije, primijeniti i kriterije određene posebnim propisima koji ukazuju na dugoročnu održivost ponuditelja za vrijeme provedbe koncesije u predviđenom razdoblju.
Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

Članak 22.
(1) Davatelj koncesije donosi odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja kojem će ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji.
(2) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, davatelj koncesije dužan je svakom ponuditelju bez odgode dostaviti preporučenom poštom s povratnicom ili na drugi način kojim će se dostava moći dokazati.
(3) Preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda ne smiju se povrijediti odredbe propisa o tajnosti dokumentacije u postupcima davanja koncesije.
(4) Davatelj koncesije ne smije potpisati ugovor o koncesiji prije isteka razdoblja mirovanja, koje iznosi 15 dana od dana dostave odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja svakom ponuditelju.
(5) Završetkom razdoblja mirovanja iz stavka 4. ovog članka smije se potpisati ugovor o koncesiji između davatelja koncesije i odabranog ponuditelja jedino ako žalbom nije pokrenut postupak pravne zaštite.
(6) Ako je žalbom pokrenut postupak pravne zaštite, ugovor o koncesiji smije se potpisati kada odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postane konačna, tj. ako je uložena žalba odbačena ili odbijena.
Rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

Članak 23.
(1) Rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja mora biti primjeren, a počinje teći danom isteka roka za dostavu ponude. Ako u dokumentaciji za nadmetanje nije navedeno drugačije, rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja iznosi 30 dana.
(2) Ponuditelj može produljiti rok valjanosti svoje ponude na zahtjev davatelja koncesije.
(3) Ako davatelj koncesije ne donese odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i ne dostavi je ponuditelju u propisanom roku, ponuditelj ima pravo žalbe zbog nepoštivanja zakonskih rokova.
Sadržaj odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

Članak 24.
(1) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja sadrži:
1. naziv davatelja koncesije s brojem i datumom donošenja odluke,
2. naziv ponuditelja,
3. predmet koncesije,
4. prirodu i opseg te mjesto obavljanja djelatnosti koncesije,
5. rok trajanja koncesije,
6. posebne uvjete kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati ponuditelj,
7. iznos naknade za koncesiju ili osnovu za utvrđivanje iznosa naknade za koncesiju koju će koncesionar plaćati,
8. rok u kojem je najpovoljniji ponuditelj obvezan potpisati ugovor o koncesiji s davateljem koncesije,
9. obrazloženje razloga za odabir ponuditelja,
10. uputu o pravnom lijeku,
11. potpis odgovorne osobe i pečat davatelja koncesije.
(2) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može sadržavati i druge odgovarajuće podatke u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, podnesenom ponudom te odredbama posebnih propisa kojima se uređuju koncesije.
Odluka o poništenju postupka davanja koncesije

Članak 25.
(1) Davatelj koncesije poništit će postupak davanja koncesije nakon isteka roka za dostavu ponude u sljedećim slučajevima:
1. ako postanu poznate okolnosti koje bi, da su bile poznate prije pokretanja postupka davanja koncesije, dovele do neobjavljivanja obavijesti o namjeri davanja koncesije ili do sadržajno bitno drugačije obavijesti, ili
2. ako nema pristiglih ponuda do isteka roka za dostavu ponuda, ili
3. ako nakon isključenja ponuda u postupku davanja koncesije ne preostane nijedna prihvatljiva ponuda, ili
4. ako se na temelju kriterija za odabir najpovoljnijeg ponuditelja ne može izvršiti odabir, ili
5. u ostalim slučajevima određenim posebnim propisima.
(2) Davatelj koncesije može poništiti postupak davanja koncesije ako je do isteka roka za dostavu ponude pristigla samo jedna ponuda, odnosno ako nakon isključenja ponuda u postupku davanja koncesije preostane samo jedna prihvatljiva ponuda.
(3) U slučaju postojanja razloga navedenih u stavku 1. i 2. ovog članka, odluku o poništenju postupka davanja koncesije donosi davatelj koncesije.
(4) Odluku o poništenju postupka davanja koncesije, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, davatelj koncesije dužan je svakom ponuditelju bez odgode dostaviti preporučenom poštom s povratnicom ili na drugi način kojim će se dostava moći dokazati.
(5) Danom dostave odluke o poništenju postupka davanja koncesije svakom ponuditelju počinje teći rok od 10 dana za pokretanje postupka pravne zaštite, u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(6) Novi postupak davanja koncesije može se pokrenuti nakon što odluka o poništenju postupka davanja koncesije postane konačna.
IV. UGOVOR O KONCESIJI

Potpisivanje ugovora o koncesiji

Članak 26.
(1) Davatelj koncesije mora odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji u roku od 10 dana od trenutka kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna.
(2) Rok iz stavka 1. ovog članka može se produljiti u opravdanim slučajevima određenima posebnim propisima kojima se uređuju koncesije i u skladu a člankom 24. stavkom 1. točkom 8. ovog Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u postupku davanja koncesije koja je sastavni dio projekta javno-privatnog partnerstva, rok za potpisivanje ugovora o koncesiji određuje se u skladu s propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo.
(4) Ugovor o koncesiji sastavlja se u pisanom obliku koji potpisuju ovlaštena osoba davatelja koncesije i odabrani najpovoljniji ponuditelj.
(5) Potpisivanjem ugovora o koncesiji koncesionar stječe pravo i preuzima obvezu obavljanja djelatnosti iz ugovora o koncesiji.
(6) Ugovor o koncesiji mora biti sastavljen u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, svim podacima iz obavijesti o namjeri davanja koncesije, odabranom ponudom te odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.
(7) Davatelj koncesije dužan je prije potpisivanja ugovora o koncesiji prikupiti od odabranog najpovoljnijeg ponuditelja potrebna jamstva i/ili instrumente osiguranja naplate naknade koncesije te naknade moguće štete nastale zbog neispunjenja obveza iz ugovora o koncesiji (zadužnice, bankarske garancije, osobna jamstva, mjenice i ostalo) u skladu s procjenom očekivane vrijednosti koja proizlazi iz prava iz ugovora o koncesiji.
(8) Jamstva i instrumenti osiguranja iz stavka 7. ovog članka pohranjuju se na prikladnom mjestu kod davatelja koncesije koji ih je dužan čuvati za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji u skladu s odredbama ovog Zakona.
Sadržaj ugovora o koncesiji

Članak 27.
(1) Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara u skladu s odredbama ovog Zakona te posebnih propisa kojima se uređuje određena koncesija.
(2) Na pitanja iz ugovora o koncesiji koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.
(3) U slučaju koncesije koja je sastavni dio projekta javno-privatnog partnerstva odgovarajuće se primjenjuje i propis kojim se uređuje sadržaj ugovora o javno-privatnom partnerstvu.
Naknada za koncesiju

Članak 28.
(1) Koncesionar je dužan plaćati novčanu naknadu za koncesiju u iznosu i na način kako je to uređeno ugovorom o koncesiji, osim ako plaćanje naknade za koncesiju nije ekonomski opravdano.
(2) Novčana naknada za koncesiju može biti ugovorena kao stalan jednak iznos i/ili kao varijabilni iznos, ovisno o posebnostima pojedine vrste koncesije.
(3) Visina naknade za koncesiju određuje se ovisno o vrsti djelatnosti, roku trajanja koncesije, poslovnom riziku i očekivanoj dobiti, opremljenosti i površini općeg, odnosno javnog dobra.
(4) Ugovorom o koncesiji može se odrediti promjena visine naknade za koncesiju u određenom vremenskom razdoblju, za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji, što se naznačuje u dokumentaciji za nadmetanje.
(5) Naknade za koncesiju prihod su državnog proračuna i/ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(6) Omjer raspodjele prihoda od naknada za koncesije iz stavka 5. ovog članka propisuje se posebnim propisima kojima se uređuju koncesije.
(7) Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji davatelj koncesije ne može ni propisivati niti ugovarati s koncesionarom bilo koji oblik kompenzacije u zamjenu za plaćanje naknade za koncesiju.
Rok na koji se daje koncesija

Članak 29.
(1) Trajanje koncesije se mora odrediti na način koji ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istovremeno uzimajući u obzir rizik koji je povezan s gospodarskim korištenjem koncesije.
(2) Rok na koji se daje koncesija utvrđuje se u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuju koncesije.
(3) Rok na koji je koncesija dana računa se od dana potpisivanja ugovora o koncesiji.
(4) Rok na koji je koncesija dana ne može se produljiti, osim u slučaju kada je koncesionar, bez svoje krivnje, onemogućen u obavljanju djelatnosti koncesije.
(5) Rok na koji je koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra dana može se, ako to zahtijeva interes Republike Hrvatske, produljiti bez provođenja ponovnog postupka davanja koncesije ukoliko to produljenje ne prelazi polovicu prvotno utvrđenog vremena trajanja koncesije.
(6) Interes Republike Hrvatske iz stavka 5. ovog članka utvrđuje Hrvatski sabor.
Podugovaranje

Članak 30.
(1) U slučaju koncesije za javne radove čija je ukupna vrijednost ugovora viša od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), koncesionar može podugovorom povjeriti obavljanje određenih radova, koji su predmet ugovora o koncesiji, domaćoj ili stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za obavljanje tih radova na način i pod uvjetima predviđenim odredbama ugovora o koncesiji.
(2) Podugovor iz stavka 1. ovog članka ne može se sklopiti bez prethodne suglasnosti davatelja koncesije.
(3) U slučaju sklapanja podugovora iz stavka 1. ovog članka, davatelj koncesije može:
a) zahtijevati da koncesionar sklopi ugovore, koji čine minimalno 30% ukupne vrijednosti radova za koje će se sklopiti ugovor o koncesiji, sa trećim stranama, istovremeno pružajući mogućnost ponuditeljima da povećaju ovaj postotak i navedu ga u ugovoru o koncesiji, ili
b) zatražiti od ponuditelja da u svojim ponudama navedu postotak, ako ga imaju, ukupne vrijednosti radova za koje se sklapa ugovor o koncesiji koji namjeravaju dodijeliti trećim stranama.
(4) Postupak dodjele podugovora, navedenih u ugovoru o koncesiji, ne podliježe odredbama propisa kojima se uređuje javna nabava.
(5) Na nabavu roba, radova i usluga koje koncesionar nabavlja od povezanih društava iz članka 33. stavka 10. ovog Zakona ne primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava.
(6) Koncesionar nema pravo ugovarati podkoncesiju.
Dodjeljivanje dodatnih radova koncesionarima

Članak 31.
(1) U slučaju koncesije za javne radove, davatelj koncesije može, bez provođenja novog postupka davanja koncesije, koncesionaru koji obavlja takve radove dodijeliti dodatne radove koji nisu bili uključeni u početno razmatrani projekt koncesije ili u osnovni ugovor o koncesiji, a koji su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvedbu radova opisanih u njemu.
(2) Dodatni radovi iz stavka 1. ovog članka mogu se dodijeliti:
– kada se takve dodatne radove ne može tehnički ili ekonomski odvojiti od početnog ugovora a da se ne prouzroče velike poteškoće davatelju koncesije, ili
– kada su takvi dodatni radovi, iako odvojivi od izvođenja početnih radova, strogo nužni za njihovo dovršenje.
(3) Ukupna vrijednost ugovora koji se dodjeljuju za dodatne radove ne može biti veća od 50% iznosa osnovnog ugovora o koncesiji.
(4) O obavljanju dodatnih radova davatelj koncesije i koncesionar sklapaju dodatak (aneks) ugovora o koncesiji.
V. POSEBNA PRAVILA PRIMJENJIVA NA KONCESIONARE POTPISNIKE UGOVORA O KONCESIJI ZA JAVNE RADOVE ČIJA JE UKUPNA VRIJEDNOST UGOVORA VIŠA OD 36.000.000,00 KUNA, BEZ POREZA NA DODANU VRIJEDNOST (PDV-a)

Članak 32.
Koncesionar koji je naručitelj u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava obvezan je poštivati odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava koje se odnose na ugovore o javnim radovima u slučaju radova koje će obaviti treće strane.
Članak 33.
(1) Koncesionar koji nije naručitelj u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava obvezan je pri sklapanju ugovora o javnim radovima s trećim osobama čija je ukupna vrijednost viša od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), poštivati pravila o objavljivanju i rokovima iz ovog članka.
(2) Vrijednost ugovora iz stavka 1. ovog članka izračunava se u skladu s člankom 10. ovog Zakona.
(3) Koncesionar iz stavka 1. ovog članka svoju namjeru o sklapanju ugovora o javnim radovima objavljuje putem obavijesti.
(4) Na sadržaj i način objavljivanja obavijesti iz stavka 3. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima se uređuje javna nabava.
(5) Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje koji određuje koncesionar iznosi najmanje 37 dana, a računa se od dana slanja obavijesti na objavu.
(6) Rok za dostavu ponude koji određuje koncesionar iznosi najmanje 40 dana, a računa se od dana slanja obavijesti na objavu, odnosno od poziva na dostavu ponuda.
(7) Na skraćivanje rokova iz stavka 5. i 6. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe o skraćenim rokovima za dostavu ponuda i zahtjeva za sudjelovanje pri korištenju elektroničkih sredstava u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(8) Ako dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija ili dodatne informacije, premda pravodobno zatraženi, nisu iz bilo kojih razloga dostavljeni ili stavljeni na raspolaganje pravodobno, ili ako se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon neposrednog pregleda dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za nadmetanje, rokovi za dostavu ponuda produžuju se tako da sve zainteresirane pravne i fizičke osobe mogu biti upoznate sa svim informacijama potrebnima za izradu ponude.
(9) Trećim osobama, u smislu ovog članka, neće se smatrati grupe društava koje su formirane kako bi dobile koncesiju ili povezana društva.
(10) Povezano društvo je svako društvo čiji se godišnji izvještaji konsolidiraju s godišnjim izvještajima javnog naručitelja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, ili svaki drugi subjekt na koji se ne odnosi zakon kojim se uređuju trgovačka društva, ali na koje društvo javni naručitelj ima, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj odnosno koje može imati prevladavajući utjecaj na naručitelja, ili koje, zajedno s naručiteljem, podliježe prevladavajućem utjecaju drugoga društva na temelju vlasništva, financijskog udjela ili pravila prema kojima se ravna.
VI. PRESTANAK KONCESIJE

Načini prestanka koncesije

Članak 34.
Koncesija prestaje:
– ispunjenjem zakonskih uvjeta,
– raskidom ugovora o koncesiji zbog javnog interesa,
– sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji,
– jednostranim raskidom ugovora o koncesiji,
– pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji utvrđuje ništetnim ili se poništava.
Prestanak koncesije ispunjenjem zakonskih uvjeta

Članak 35.
Koncesija prestaje:
a) istekom roka na koji je dana,
b) smrću koncesionara, odnosno prestankom pravne osobe kojoj je data koncesija.
Raskid ugovora o koncesiji zbog javnog interesa

Članak 36.
(1) Ugovor o koncesiji mora sadržavati odredbu o pravu davatelja koncesije da jednostranom izjavom raskine ugovor o koncesiji u cijelosti ili djelomično, ukoliko Hrvatski sabor odlukom odredi da to zahtijeva javni interes.
(2) Ako se ugovor o koncesiji raskida djelomično, koncesionar može u roku od 30 dana od dana primitka izjave o raskidu izjaviti da raskida ugovor o koncesiji u cijelosti.
(3) U slučaju raskida ugovora o koncesiji na temelju ovog članka, koncesionar ima pravo na naknadu štete u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i općim odredbama obveznog prava.
Jednostrani raskid ugovora o koncesiji

Članak 37.
(1) Davatelj koncesije može jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji u sljedećim slučajevima:
1. ako koncesionar nije platio naknadu za koncesiju više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za koncesiju,
2. ako koncesionar ne obavlja javne radove ili ne pruža javne usluge prema standardima kvalitete za takve radove, odnosno usluge kako su dogovoreni ugovorom o koncesiji,
3. ako koncesionar ne provodi mjere i radnje nužne radi zaštite općeg, odnosno javnog dobra, te radi zaštite prirode i kulturnih dobara,
4. ako je koncesionar dao netočne podatke odlučujuće za ocjenu njegove sposobnosti prilikom odabira najpovoljnijeg ponuditelja za davanje koncesije,
5. ako koncesionar svojom krivnjom ne započne s izvršavanjem ugovora o koncesiji u ugovorenom roku,
6. ako koncesionar obavlja i druge radnje ili propušta obaviti dužne radnje koje su u suprotnosti s ugovorom o koncesiji,
7. ako je koncesionar prenio na treću osobu svoja prava iz ugovora o koncesiji bez prethodnog odobrenja davatelja koncesije, te
8. u drugim slučajevima u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i općim odredbama obveznog prava.
(2) Kriteriji na temelju kojih davatelj koncesije utvrđuje postojanje razloga za raskid ugovora o koncesiji iz stavka 1. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovog članka utvrđuju se ugovorom o koncesiji.
(3) Prije jednostranog raskida ugovora o koncesiji, davatelj koncesije mora prethodno pisanim putem upozoriti koncesionara o takvoj svojoj namjeri te mu odrediti primjereni rok za otklanjanje razloga za raskid ugovora o koncesiji i za izjašnjavanje o tim razlozima.
(4) Ako koncesionar ne otkloni razloge za raskid ugovora o koncesiji u roku iz stavka 3. ovog članka davatelj koncesije raskinut će ugovor o koncesiji.
(5) U slučaju jednostranog raskida ugovora o koncesiji od strane davatelja koncesije, davatelj koncesije ima pravo na naknadu štete koju mu je prouzročio koncesionar u skladu s općim odredbama obveznog prava. Prihodi od naplate štete uzrokovanih radnjama koncesionara iz stavka 1. ovog članka prihod su državnog proračuna.
(6) Koncesionar može jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji u skladu s općim odredbama obveznog prava.
VII. PRAVNA ZAŠTITA

Članak 38.
(1) Pravna zaštita u postupku davanja koncesije provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(2) Nadzor kroz obavljanje preventivno instruktivne djelatnosti u postupku davanja koncesija za javne radove provodi se uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuje javna nabava.
Arbitraža

Članak 39.
(1) Za sporove između stranaka, koji nastaju na temelju ugovora o koncesiji, stranke mogu ugovoriti arbitražno rješavanje sporova.
(2) U postupku iz stavka 1. ovog članka mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske.
(3) Ako stranke nisu ugovorile arbitražno rješavanje sporova, nadležan je isključivo mjesno nadležan trgovački sud prema sjedištu davatelja koncesije.
VIII. POLITIKA KONCESIJA

Članak 40.
(1) Politika koncesija, u smislu ovog Zakona, predstavlja sve mjere i aktivnosti usmjerene uspostavi i održanju učinkovitog sustava davanja koncesija te ustroj i vođenje Registra koncesija.
(2) U okviru politike koncesija ministarstvo nadležno za financije može samostalno, bez zahtjeva davatelja koncesije, pokrenuti postupak nadzora putem inspekcijskih službi i/ili nadležnih poreznih službi nad koncesionarom koji ne izvršava obveze u skladu s ugovorom o koncesiji, a u okviru djelokruga ministarstva nadležnog za financije.
(3) Davatelj koncesije, odnosno nadležno tijelo za provođenje ili nadzor nad provedbom zakona kojim se uređuje pojedina koncesija, dužan je poštovati i izvršavati zahtjeve ministarstva nadležnog za financije, te sudjelovati u provedbi svih vrsta nadzora iz stavka 2. ovog članka.
(4) U slučaju neizvršavanja mjera i preporuka ministarstva nadležnog za financije, te u slučaju nesuradnje, ministarstvo nadležno za financije može zatražiti pokretanje upravnog i inspekcijskog nadzora u skladu s djelokrugom i odredbama propisa kojima se uređuju poslovi tijela nadležnog za državnu upravu.
(5) Ministarstvo nadležno za financije osim navedenih mjera iz stavka 1. do 4. ovog članka provodi i sve ostale aktivnosti vezane uz suradnju s davateljima koncesija u svrhu preventivnog djelovanja, te usklađivanja svih aktivnosti na području koncesija, a za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji.
Članak 41.
(1) U skladu s ovim Zakonom, davatelj koncesije dužan je kontinuirano nadzirati rad koncesionara i izvršavanje njegovih obveza iz ugovora o koncesiji, te redovito pratiti izvršavanje svih uplata u skladu s ugovorom o koncesiji.
(2) Radi provođenja nadzora davatelj koncesije dužan je najmanje jedanput godišnje od koncesionara zatražiti posebne periodičke izvještaje o njegovom radu i korištenju koncesije, a u skladu s obvezama iz ugovora o koncesiji.
(3) Davatelj koncesije dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za financije o zaprimljenim periodičkim izvještajima u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka.
(4) Koncesionar može dati u zalog ili druga osiguranja na imovini koja je predmet ugovora o koncesiji u korist kreditne institucije ili druge pravne osobe, uz prethodno odobrenje davatelja koncesije.
(5) Prava iz stavka 4. ovog članka ne mogu biti prenesena ili dodijeljena trećim osobama bez izričitog odobrenja davatelja koncesije.
(6) Davatelj koncesije dužan je u roku od najviše 30 dana od dana zasnivanja založnog prava obavijestiti ministarstvo nadležno za financije o svim založnim pravima ostvarenim na osnovi zahtjeva iz stavka 4. ovog članka.
(7) Davatelj koncesije dužan je za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji voditi posebnu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje koncesionara, pri čemu je dužan voditi evidenciju o svim povezanim trgovačkim društvima koncesionara kojemu je dana predmetna koncesija.
(8) Davatelj koncesije dužan je čuvati dokumentaciju koja se odnosi na određenu koncesiju do isteka trajanja koncesije. Nakon isteka trajanja koncesije, koncesijska dokumentacija čuva se u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje čuvanje arhivske dokumentacije.
(9) Davatelj koncesije dužan je u roku od najviše 10 dana od primitka zahtjeva ministarstva nadležnog za financije dostaviti sve potrebne podatke o postojećoj koncesiji.
(10) Davatelj koncesije dužan je obavijestiti nadležno državno odvjetništvo o postupcima nepoštivanja ugovornih odredbi u skladu s djelokrugom rada i odredbama propisa kojima se uređuje rad državnih odvjetništava.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovog članka, davatelj koncesije dužan je dostaviti ministarstvu nadležnom za financije izvješća o poduzetim radnjama u roku od najviše 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(12) Davatelj koncesije dužan je u slučaju nepodmirenih dugovanja proizašlih na temelju obveza iz ugovora o koncesiji poduzeti sve mjere nadzora i prisilne naplate, i svih pravnih radnji u skladu s odredbama ugovora o koncesiji, ostalim ovlastima davatelja koncesije, te odredbama ovog Zakona.
Članak 42.
(1) U skladu s politikom koncesija i nadležnostima ministarstva nadležnog za financije, o svim uočenim nepravilnostima i poduzetim mjerama davatelj koncesije mora u pisanom obliku obavijestiti ministarstvo nadležno za financije pravovremeno, a najkasnije u roku od 30 dana od uočene nepravilnosti odnosno poduzete mjere.
(2) Koncesionar je dužan postupiti po zahtjevu davatelja koncesije ili ministarstva nadležnog za financije ukoliko se od njega traži potvrda o izvršavanju preuzetih obveza iz ugovora o koncesiji ili drugi važni podaci o poštivanju ugovora o koncesiji u roku od 10 dana od dana primitka zahtjeva.
(3) U slučaju neispunjavanja zahtjeva iz stavka 2. ovog članka, davatelj koncesije dužan je poduzeti sve pravne radnje u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i ovlastima davatelja koncesije.
(4) U postupcima kada nije moguće ispunjenje obveza iz ugovora o koncesiji, davatelj koncesije dužan je o istome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo i ostale nadzorne i inspekcijske službe, te pokrenuti sve nužne mjere radi ispravljanja uočenih nepravilnosti.
(5) Davatelj koncesije dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za financije o poduzetim mjerama iz stavka 4. ovog članka u roku od 10 dana od poduzimanja tih mjera te redovito izvještavati o svim postupcima pokrenutim za vrijeme provođenja navedenih mjera.
Plan davanja koncesija

Članak 43.
(1) Davatelji koncesija dužni su dostaviti ministarstvu nadležnom za financije godišnji i srednjoročni (trogodišnji) plan davanja koncesija kako je to određeno ovim Zakonom.
(2) Davatelj koncesije dužan je prije isteka tekuće kalendarske godine izraditi godišnji plan davanja koncesija iz svoje nadležnosti za narednu kalendarsku godinu.
(3) Godišnji plan davanja koncesija mora biti u skladu sa srednjoročnim (trogodišnjim) planom davanja koncesija.
(4) U slučaju odstupanja godišnjeg plana od iskazanog srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija, davatelj koncesije dužan je ministarstvu nadležnom za financije dostaviti obrazloženje o navedenom odstupanju prilikom dostave podataka o godišnjem planu davanja koncesija.
(5) Godišnji plan davanja koncesija sadrži osobito:
a) planirani broj koncesija,
b) vrstu svake koncesije,
c) rokove na koje se pojedine koncesije planiraju dati,
d) pravnu osnovu za davanje koncesije,
e) procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju.
(6) Godišnji plan davanja koncesija iz stavka 1. ovog članka davatelj koncesija dužan je do isteka trećeg tromjesečja tekuće godine dostaviti ministarstvu nadležnom za financije.
(7) Ministarstvo nadležno za financije može po potrebi zatražiti dostavu dodatnih podataka od davatelja koncesija u roku od devedeset dana od dana dostave podataka iz stavka 5. ovog članka.
(8) Osim godišnjeg plana, iz stavka 2. do 7. ovog članka, davatelj koncesije, a na zahtjev ministarstva nadležnog za financije obvezan je dostaviti srednjoročni (trogodišnji) plan o davanju koncesija iz svoje nadležnosti, s jasno iskazanim ekonomskim učincima provedbe budućih ugovora o koncesijama uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuju javne financije, odnosno priprema, ocjena i izvedba investicijskih projekata.
(9) U srednjoročnom (trogodišnjem) planu davanja koncesija navode se gospodarska i druga područja u kojima se planiraju dati koncesije, javni objekti koji će se graditi odnosno javne djelatnosti koje će se obavljati na temelju koncesije, planirani rashodi za koncesije i prihodi od koncesija, ocjena očekivane gospodarske koristi od planiranih koncesija.
(10) Srednjoročni (trogodišnji) plan može sadržavati i druge elemente koji su od značenja za provedbu učinkovite politike koncesija.
(11) U postupku dostave podataka iz stavka 8. i 9. ovog članka davatelj koncesije mora na jasan način prikazati usklađenost plana davanja koncesija s razvojnim gospodarskim okvirom i pojedinačnim projektima, a u skladu s javnim interesom, prema odredbama ovog Zakona.
(12) Osim podataka iz stavka 1. do 11. ovog članka davatelj koncesije dužan je na zahtjev ministarstva nadležnog za financije dostaviti i ostale podatke koji se odnose na postojeće koncesije i njihov rok isteka u tekućoj kalendarskoj godini ili u budućem razdoblju.
Registar koncesija

Članak 44.
(1) Registar koncesija jedinstvena je elektronička evidencija koncesija danih na području Republike Hrvatske.
(2) Registar koncesija vodi ministarstvo nadležno za financije.
(3) Registrom koncesija jamči se dostupnost javnosti podataka.
(4) Javni podaci u skladu sa stavkom 3. ovog članka smatraju se:
– naziv davatelja koncesije,
– matični broj davatelja koncesije,
– naziv koncesionara,
– datum početka ostarivanja koncesije,
– datum isteka koncesije,
– naziv (vrsta) koncesije,
– lokacija koncesije,
– važeći koeficijenti za obračun koncesijske naknade.
(5) Vođenje registra koncesija znači prikupljanje i evidenciju podataka iz koncesijske dokumentacije, pohranu podataka, upravljanje bazom podataka, osiguranje dostupnosti podacima te zaštitu baze podataka i dokumenata pohranjenih u arhivu.
(6) Ministar financija donosi pravilnik o ustroju i vođenju registra koncesija.
(7) Davatelj koncesije i koncesionar dužni su postupati po zahtjevu ministarstva nadležnog za financije, u rokovima propisanima odredbama pravilnika o ustroju i vođenju registra koncesija.
Članak 45.
Davatelj koncesije dužan je ugovor o koncesiji dostaviti ministarstvu nadležnom za financije u roku od 10 dana od dana njegova potpisivanja.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.
Postupci davanja koncesija koji su započeli prije stupanja na snagu ovog Zakona, te sudski ili drugi postupci koji se vode povodom istih, dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 47.
(1) Davatelj koncesije dužan je pokrenuti postupak upisa u zemljišne knjige svih ugovora o koncesijama koji se odnose na nekretnine, a koji još nisu upisani u zemljišne knjige, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) O pokretanju postupka upisa u zemljišne knjige iz stavka 1. ovog članka davatelj koncesije dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za financije, a radi evidencije podataka u registru koncesija, u roku od 10 dana od dana pokretanja postupka.
Članak 48.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o koncesijama (»Narodne novine«, broj 89/92.). stavka 2. članka Hrvatske
(2) Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 44. stavka 6. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(3) Pravilnik o ustroju i vođenju registra koncesija (»Narodne novine«, br. 164/04.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 2. ovog članka.
Članak 49.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009., osim odredbi članka 5. stavka 2. koje stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 018-05/08-01/05
Zagreb, 17. listopada 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 



Zakon o koncesijama


  

Narodne novine br.: 89 - Datum: 28.12.1992. - Interni ID: 19922307


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o koncesijama

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
UKAZ 
o proglašenju Zakona o koncesijama 
Proglašavam Zakon o koncesijama koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 23. prosinca 1992. 
Broj : PA4-111/1-92.
Zagreb, 28. prosinca 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON
o koncesijama 
Članak 1. 
Prema ovome Zakonu koncesijom se stiče: 
- pravo gospodarskoga korištenja prirodnih bogatstava te drugih dobara za koje je zakonom određeno da su od interesa za Repbliku Hrvatsku: 
- pravo obavljanja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te izgradnja i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti. 
Iznimno od stavka 1. ovoga članka koncesija se ne može dati na slijedeća dobra u vlasništvu države: 
- na šumska dobra; 
- druga dobra utvrđena posebnim zakonom. Koncesija se može dati domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi. Koncesija se može dati najdulje na vrijeme od 99 godina. Interes Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka utvrduje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. 
Članak 2. 
Odluku o koncesiji donosi Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Prijedlog za donošenje odluke o koncesiji podnosi Vlada Republike Hrvatske nakon pribavljenog mišljenja izvršnog odbora općine ili grada ili županije na čijem se području stječe pravo gospodarskog korištenja dobara iz članka 1. ovoga Zakona. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske može ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da donosi odluku o koncesiji. 
Članak 3. 
Odluka o koncesiji donosi se na temelju provedenog javnoga prikupljanja ponuda ili javnog natječaja ili na zahtjev ako je to određeno posebnim zakonom. 
Članak 4.
Prilikom pripreme prijedloga odluke o koncesiji Vlada Republike Hrvatslte (osobito) prosuđuje: - poslovni ugled podnositelja ponude, 
- sposobnost za ostvarivanje koncesije, 
- povoljnost ponude (tehnička i financijska) i
- utjecaj na očuvanje i zaštitu prirodnog okoliša. Prosudbu iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada na temelju elemenata prikupljenih u postupku javnoga prikupljanja ponuda ili javnog nalječaja, odnosno iz zahtjeva. 
Članak 5.
Vlada može posebnom odlukom za pojedine koncesije odrediti poreske i carinske olakšice. Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u pozivu za javno prikupljanje ponuda odnosno u javnom natječaju. 
Članak 6. 
Stručne poslove oko pripreme odluke o koncesiji i nadzor nad ostvarivanjem koncesije, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, obavljaju nadležna ministarstva, ili izvršni organ županije, odnosno grada. 
Članak 7.
Ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, Vlada Republike Hrvatske, odnosno nadležno ministarstvo, ili izvršni organ županije, odnosno grada i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji. Ugovorom o koncesiji moraju se osigurati odgovarajuća jamstva za ostvarivanje gospodarske svrhe koncesije u skladu s interesima Republike Hrvatske. Ugovoreno plaćanje naknada za koncesiju ide u prihod proračuna Republike Hrvatske ili proračuna županije, odnosno grada. Vlada Republike Hrvatske odredit će, sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje, financiranje općina, odnosno grada, dio ugovorene naknade za koncesije koji će se iz državnog proračuna izdvajati za potrebe općine, odnosno grada na čijem se području stječe pravo gospodarskog korištenja dobara iz članka 1. ovoga Zakona. 
Članak 8. 
Ugovori o koncesiji upisuju se u jedinstveni registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Ministar financija donosi pravilnik o ustroju i vođenju registra koncesija u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ugovori o koncesiji koji se odnose na nekretnine upisuju se u zemljišne knjige. 
Članak 9.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o koncesijama ("Narodne novine", br.18/90. i 61/91.) te odredbe članaka 18.,19. i 20. Zakona o stranim ulaganjima ("Narodne novine", br. 53/91.). 
Članak 10.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 302-01/92-01/12 
Zagreb, 23. prosinca 1992. 
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
Stjepan Mesić, v. r. 



Zakon o koncesijama


  

Narodne novine br.: 18 - Datum: 30.04.1990. - Interni ID: 19900339


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o koncesijama

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim
UKAZ
o proglašenju Zakona o koncesijama
Proglašava se Zakon o koncesijama koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 15. travnja, Vijeća općina 25. travnja i Društveno-političkog vijeća 25. travnja 1990. godine.
Klasa : 011-01 /90-01/53
Urbroj : 71-90-1 
Zagreb, 27. travnja 1990.
Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske
Ivo Latin, v. r. 



ZAKON
o koncesijama
Član 1. 
Strani ulagač može dobiti dozvolu (koncesiju) za korištenje određenoga obnovljivoga prirodnog bogatstva ili dobra u općoj upotrebi u skladu sa saveznim zakonom.
Stranoj osobi može se odobriti da izgradi, vodi i iskorištava na određeno vrijeme određeni objekt, postrojenje ili pogon, u skladu sa saveznim zakonom.
Član 2.
Zahtjev za izdavanje koncesije strani ulagač podnosi Izvršnom vijeću Sabora.
Zahtjev za izdavanje koncesije sadrži podatke o podnosiocu zahtjeva, točan opis o kojem se obnovljivom prirodnom bogatstvu ili dobru u općoj upotrebi radi, u čemu se sastoji njihovo korištenje, vrijeme korištenja, uvjeti i način korištenja, te visinu naknade.
Član 3. 
Koncesiju stranom ulagaču daje Izvršno vijeće Sabora. Na objektima koji su Prostornim planom Socijalističke Republike Hrvatske određeni kao objekt od interesa za Republiku koncesiju daje Izvršno vijeće Sabora uz suglasnost Sabora Socijalističke Republike Hrvatske
Član 4. 
Izvršno vijeće Sabora daje koncesiju po prethodno pribavljenom mišljenju republičkog organa uprave nadležnog za odnose s inozemstvom, republičkog organa uprave nadležnog za poslove financija, republičkog organa uprave nadležnog za oblast u kojoj se traži koncesija i Javnog pravobranilaštva Socijalističke Republike Hrvatske; i to posebno u odnosu na utvrđivanje svrsishodnosti davanja koncesije, postojanja drugih ponuda stranih ulagača te načina rješavanja vlasničko-pravnih odnosa.
Izvršno vijeće Sabora će, prethodno, zatražiti i mišljenje skupštine općine odnosno gradske zajednice općina na čijem području se nalazi nekretnina za koju se daje koncesija.
Član 5.
Izvršno vijeće Sabora može ovlastiti republički organ uprave ili republičku organizaciju da prikupi ponude davanje koncesije stranim ulagačima za određena obnovljiva prirodna bogatstva ili dobra u općoj upotrebi.
Član 6. 
Ugovor o koncesiji sklapa se na temelju odluke Izvršnog vijeća Sabora ako se radi o davanju koncesije koja s odnosi na nekretnine koje se nalaze na području dviju ili više općina ili su posebno zaštićeni objekti prirode, te na objekte koji su Prostornim planom Socijalističke Republike Hrvatske određeni kao objekti od interesa za Republiku.
U ostalim slučajevima ugovor o koncesiji sklapa skupština općine odnosno gradske zajednice općina na čijem području se nalazi nekretnina za koju se daje koncesija.
Član 7. 
Društveno-politička zajednica prije sklapanja ugovora o koncesiji dužna je urediti imovinsko-pravna pitanja vezana za nekretnine koje su predmet koncesije.
Član 8. 
Republički organ uprave nadležan za odnose s in zemstvom vodi evidenciju sklopljenih ugovora o koncesijama. Ugovor o koncesiji dostavit će se organu iz stava ovoga člana istovremeno s dostavom ugovora na suglasnost saveznom organu uprave nadležnom za ekonomske odnose s inozemstvom.
Član 9. 
Izvršno vijeće Sabora može dati odobrenje stranoj osobi da izgradi, vodi i iskorištava na određeno vrijeme određeni objekt, postrojenje ili pogon.
Član 10. 
Ugovor na temelju odobrenja iz člana 9. ovoga zakona sklapa se na temelju odluke Izvršnog vijeća Sabora ako se radi o davanju odobrenja koje se odnosi na nekretnine koje se nalaze na području dvije ili više općina ili su posebno zaštićeni objekti prirode, te na objekte koji su Prostornim planom Socijalističke Republike Hrvatske utvrđeni kao objekti od interesa za Republiku.
U ostalim slučajevima ugovor sklapa skupština općine odnosno gradske zajednice općina, odnosno drugi nosilac društvenog vlasništva na kojem se gradi objekt, postrojenje ili pogon.
Član 11. 
Javno pravobranilaštvo Socijalističke Republike Hrvatske pokrenut će postupak za poništenje ugovora koji je sklopljen suprotno odobrenju iz člana 9. ovoga zakona u roku tri mjeseca od dana sklapanja ugovora.
Član 12.
Odredbe ovoga zakona shodno se primjenjuju na odobrenje stranoj osobi da izgradi, vodi i iskorištava na određeno vrijeme određeni objekt, postrojenje ili pogon ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 13. 
Ugovori iz člana 6. i 10. ovoga zakona upisuju se u zemljišnim knjigama i drugim evidencijama koje se odnose na nekretnine.
Propis o načinu upisa donijet će rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa.
Član 14. 
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Broj: 441-05/90-01 /01 
Zagreb, 25. travnja 1990.
SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća udruženog rada
Milan Janus, v. r.
Predsjednik Vijeća općina 
mr Mirko Šetina, v. r.
Predsjednik Sabora 
dr Andelko Runjić, v. r.
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
mr Zvonimir Novak, v. r.


First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
  Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna

Nova ponuda za poduzetnike

Internet usluge za poduzetnike

Izrada internet stranica

CMS internet stranice ! ! ! !

Hosting - Windows serveri

Prodaja gotovih izvještaja

Izrada poslovnih planova

Gotovi primjeri planova

Investicijski projekti

Primjeri ugovora - šprance
  Poslovni imenici - adresari

Internet imenik - web adrese

Istraživanje tržišta

Marketing - oglašavanje

Trgovačko posredovanje

Proizvodi i usluge u HR

Poslovno savjetovanje

Poslovna psihologija

Poslovne informacije

Poslovni web katalog
  Pregled zakona - propisa

Informatika i poslovanje

Korisni poslovni programi

Programiranje po narudžbi

Sigurnost u poslovanju

Besplatni online rječnik

Besplatne poslovne usluge

Pregled korisnih linkova

Novi internet projekti

Poslovni forum



Jeste li tražili:

Zakon o koncesijama - Narodne novine br.: 125 / 2008
Zakon o koncesijama - Narodne novine br.: 89 / 1992
Zakon o konvalidaciji - Narodne novine br.: 104 / 1997
Zakon o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata - Narodne novine br.: 109 / 1993
Zakon o kreditnim institucijama - Narodne novine br.: 117 / 2008




Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti, primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...