Zakon o gradnji i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Zakon o gradnji


  

Narodne novine br.: 175 - Datum: 04.11.2003. - Interni ID: 20032552


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o gradnji

HRVATSKI SABOR
2552
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O GRADNJI
Proglašavam Zakon o gradnji, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. listopada 2003.
Broj: 01-081-03-3539/2
Zagreb, 24. listopada 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON O GRADNJI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, tehnička svojstva, uporabljivost i promet građevnih proizvoda, ustrojstvo građevinske inspekcije, određuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, uređuje se provedba upravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba s tim u vezi.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje, građenje i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.
Članak 2.
Projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, promet i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda, te izdavanje akata s tim u vezi, obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih norma i pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevine ne smiju se ugroziti život i zdravlje ljudi, okoliš, priroda, druge građevine i stvari, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građenje nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, adaptaciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili drugim propisom donesenim u skladu s ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 3.
Na postupovna pitanja u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Na pitanja glede građevnih proizvoda koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuje opća sigurnost proizvoda i opći tehnički zahtjevi za proizvode.
Za određene vojne građevine, građevine od posebnog značenja za obranu Republike Hrvatske ili za druge građevine, kada je to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom Zakonu, posebnim zakonom propisat će se posebne mjere radi zaštite tajnih podataka.
Sve potvrde, mišljenja, suglasnosti i drugi akti tijela državne uprave te pravnih i fizičkih osoba s javnim ovlastima, čija je obveza pribavljanja, odnosno izdavanja propisana ili posebnim zakonom u vezi s postupkom uređenim ovim Zakonom, moraju se izdati u roku od trideset dana od dana primitka pismena kojim se pozivaju da takvu potvrdu, mišljenje, suglasnost ili drugi akt izdaju. Ako navedeno tijelo, odnosno osoba ne izda ili ne odbije izdati zatraženu potvrdu, mišljenje odnosno drugi akt, smatra se da je potvrda, mišljenje, suglasnost, odnosno drugi akt izdana bez primjedbi, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 4.
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
– projektiranje jest izrada projekata čija je obveza izrade propisana ovim Zakonom,
– građenje jest izvođenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi građevinskih konstrukcija, građevinsko-instalaterskih radova, građevinsko-završnih radova, radova na ugradnji građevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi podizanja nove građevine, rekonstrukcije, adaptacije i održavanja uporabljive građevine ili radi promjene stanja u prostoru,
– rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),
– adaptacija jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,
– održavanje jest izvođenje radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena,
– građevina jest sve što je nastalo građenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od građevnog sklopa ili građevnog sklopa i ugrađenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,
– složena građevina jest skup međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina,
– obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju,
– jednostavna građevina jest ona koja sadrži jednostavnu nosivu konstrukciju i za koju je nužna samo provjera ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti,
– privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i slično,
– građevni sklop jest skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda uključujući i građevinske instalacije i opremu koja nije izravno povezana s tehnološkim procesom,
– građevni proizvod jest bilo koja stvar koja je proizvedena, izdvojena ili na drugi način dobivena, neovisno o stupnju prerade, a namijenjena je za građenje,
– tehnička specifikacija jest norma na koju upućuje tehnički propis, te tehničko dopuštenje,
– postrojenje jest skup svrhovito povezane opreme koja služi obavljanju tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,
– oprema jesu pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu i služe tehnološkom ili drugom procesu kojemu je namijenjena građevina,
– ugradnja jest postupak kojim se građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja povezuju i postaju sastavnim dijelom građevine, te se bez izvođenja radova ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu ne mogu ukloniti iz građevine,
– pripremni radovi jesu građenje privremenih građevina i izvođenje drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,
– gradilište jest prostor, uključujući i privremeno zauzeti prostor, na kojemu se gradi, rekonstruira, adaptira, izvode radovi na održavanju ili uklanjanja građevina, kao i prostor potreban za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,
– uklanjanje građevine ili njezina dijela jest izvođenje radova kojima se ruši ili rastavlja građevina ili njezin dio, radi njenog uklanjanja s mjesta gdje se nalazi, a koje izvođenje radova uključuje i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, građevinskog materijala i otpada nastalog rušenjem, odnosno rastavljanjem građevine, te dovođenje građevinske čestice odnosno zemljišta na kojemu se je nalazila građevina u uredno stanje,
– uporabljiva građevina jest ona građevina za koju je izdana uporabna dozvola, građevina za koju se ne izdaje uporabna dozvola ako je izgrađena na temelju i u skladu s potvrđenim glavnim projektom ili drugim odgovarajućim aktom tijela državne vlasti i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,
– lokacijski uvjeti su uvjeti određeni lokacijskom dozvolom, izvodom iz prostornog plana ili na drugi način u skladu s kojima se prema posebnom zakonu provode zahvati u prostoru.
Članak 5.
Upravne poslove te normativne i stručno-analitičke poslove u vezi s uporabljivošću građevnih proizvoda i dokazivanja sukladnosti građevine, obavlja Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) Uprava za graditeljstvo.
II. BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, DRUGI UVJETI ZA GRAĐEVINU I TEHNIČKA SVOJSTVA GRAĐEVNIH PROIZVODA
Članak 6.
Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja, mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom zakonu, te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.
Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu.
Građevinsko-tehničke uvjete za građenje i uporabu građevnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za okoliš i za koje je radi toga prema posebnom propisu predviđena mogućnost smanjenja prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske odprometa roba i usluga propisuje ministar nadležan za zaštitu okoliša i prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.
MehaniČka otpornost i stabilnost
Članak 7.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja ne prouzroče:
– rušenje građevine ili njezina dijela,
– deformacije nedopuštena stupnja,
– oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
– nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
ZaŠtita od poŽara
Članak 8.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:
– očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,
–  spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
–  spriječi širenje vatre na susjedne građevine,
– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,
–  omogući zaštita spašavatelja.
Higijena, zdravlje i zaŠtita okoliŠa
Članak 9.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne ugrožava higijenu i zdravlje ljudi, radni i životni okoliš, posebice zbog:
– oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),
– opasnih zračenja,
– onečišćenja voda i tla,
– neodgovarajućeg odvođenja otpadnih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,
– nepropisnog postupanja s krutim otpadom,
– sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.
Građevne proizvode i opremu mora se u građenju izabrati, izvesti, ugraditi ili povezati, preinačiti i održavati tako da zbog kemijskih, fizikalnih ili drugih utjecaja ne može doći do opasnosti, smetnji, šteta ili nedopustivih oštećenja tijekom uporabe građevine.
Sigurnost u koriŠtenju
Članak 10.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njezine uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije.
ZaŠtita od buke
Članak 11.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje te da osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.
UŠteda energije i toplinska zaŠtita
Članak 12.
Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovoga korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.
Odstupanje od bitnih zahtjeva za graĐevinu
Članak 13.
U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad može se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za građevinu uz pribavljenu suglasnost Ministarstva.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka može se izdati na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva kulture za građevinu upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva rada i socijalne skrbi u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, te drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima određenih posebnim zakonima.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka neće se izdati ako tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom nije na pouzdani način u zadovoljavajućoj mjeri nadomješteno odstupanje od bitnog zahtjeva za građevinu.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
Nesmetan pristup i kretanje u graĐevini
Članak 14.
Građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju biti projektirane i izgrađene tako da je moguća njihova jednostavna prilagodba za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova.
Uvjete i način nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u građevinama iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete i način jednostavne prilagodbe građevina iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar) uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.
TehniČka svojstva graĐevnih proizvoda
Članak 15.
Tehnička svojstva građevnih proizvoda moraju biti takva da u predviđenom roku trajanja građevine uz propisanu ugradnju sukladno namjeni te građevine, uz propisano, odnosno određeno održavanje podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.
TehniČki propisi
Članak 16.
Tehničkim propisima se razrađuju, odnosno propisuju, u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi, i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama, njihovim građenjem i održavanjem građevine.
Tehničkim propisom kojim se izravno ili upućivanjem na tehničku specifikaciju propisuje tehničko svojstvo, koja mora imati građevni proizvod, propisuje se i način dokazivanja uporabljivosti i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda s tehničkom specifikacijom.
Tehničke propise donosi ministar.
Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Članak 17.
Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektiranje, građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštene pravne osobe.
Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka daje i oduzima ministar.
Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istraživanja iz stavka 1. ovoga članka glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, neovisnosti u odnosu na osobe koje sudjeluju u projektiranju, građenju ili održavanju građevine i način dokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.
Uvjeti za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka koji se odnose na ispitivanje i istraživanje vezano uz zaštitu od požara propisuju se uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.
Članak 18.
Podzakonski propisi čija je obveza donošenja propisana posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu ili na drugi način postavljaju uvjete za građenje ili održavanje građevine donose se uz suglasnost ministra.
Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na donošenje dokumenata prostornog uređenja i druge propise s područja prostornog uređenja.
TehniČko dopuŠtenje
Članak 19.
Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda za koji nije donesen tehnički propis, niti hrvatska norma sukladna načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno građevnog proizvoda čija tehnička svojstva znatno odstupaju od svojstava određenih tehničkim propisom ili takvom hrvatskom normom. Osim toga tehničkim dopuštenjem utvrđuje se i način dokazivanja uporabljivosti građevnog proizvoda, te radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava građevnog proizvoda.
Odluka o donošenju tehničkog dopuštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Ministarstvo vodi evidenciju donesenih tehničkih dopuštenja.
Članak 20.
Tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda donosi ovlaštena pravna osoba nakon ispitivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema smjernicama za tehničko dopuštenje ili prvim ispitivanjem tehničkih svojstava proizvoda i utvrđivanjem uporabljivosti tog proizvoda.
Tehničko dopuštenje važi do donošenja odgovarajućega tehničkog propisa ili hrvatske norme sukladne načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno do roka na kojeg je izdano, a najduže pet godina od dana objave u »Narodnim novinama«. Na prijedlog proizvođača odnosno uvoznika građevnog proizvoda važenje tehničkog dopuštenja može se jednom produljiti za najduže pet godina.
Tehničko dopuštenje nije upravni akt.
Troškove donošenja tehničkog dopuštenja snosi proizvođač odnosno uvoznik građevnog proizvoda koji je predložio njegovo donošenje.
Članak 21.
Tehničko dopuštenje može se staviti izvan snage ako se utvrdi da građevni proizvod za kojeg je doneseno nema tehnička svojstva koja pod uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona osiguravaju da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.
Odluku o stavljanju izvan snage tehničkog dopuštenja donosi ministar.
Odluka o stavljanju izvan snage tehničkog dopuštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 22.
Ovlaštenje za donošenje tehničkog dopuštenja daje i oduzima ministar.
Uvjete za obavljanje poslova donošenja tehničkog dopuštenja glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate postupka i poslova u vezi s donošenjem tehničkog dopuštenja, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, sadržaj i način izrade smjernica za donošenje tehničkog dopuštenja, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz ispitivanje tehničkih svojstava građevnog proizvoda u postupku donošenja tehničkog dopuštenja, oblik i sadržaj tehničkog dopuštenja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, te sadržaj i način vođenja evidencije donesenih tehničkih dopuštenja, propisuje ministar pravilnikom.
Strano tehniČko dopuŠtenje
Članak 23.
Europsko tehničko dopuštenje koje donosi članica Europske organizacije za tehnička dopuštenja (EOTA) i nacionalno tehničko dopuštenje koje donosi nacionalno tijelo strane države ovlašteno za donošenje tehničkih dopuštenja (u daljnjem tekstu: strano tehničko dopuštenje) može se primijeniti u Republici Hrvatskoj ako je donijeta odluka o njegovom preuzimanju.
Odluku o preuzimanju stranoga tehničkoga dopuštenja na prijedlog proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda donosi ministar po prethodno pribavljenom mišljenju pravne osobe ovlaštene za donošenje tehničkog dopuštenja.
Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje pitanje donošenja, važenja, troškova donošenja i stavljanja izvan snage tehničkog dopuštenja, na odgovarajući se način primjenjuju na donošenje odluke iz stavka 2. ovoga članka, odnosno na preuzeto strano tehničko dopuštenje.
Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
III. DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI I STAVLJANJE U PROMET GRAĐEVNIH PROIZVODA
Članak 24.
Građevni proizvod može se staviti u promet i rabiti za građenje samo ako je dokazana njegova uporabljivost.
Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima određenim normom na koju upućuje tehnički propis, tehničkim dopuštenjem (u daljnjem tekstu: tehničke specifikacije) ili tehničkim propisom.
Uporabljivost građevnog proizvoda dokazuje se certifikatom sukladnosti građevinskog proizvoda ili izjavom o sukladnosti građevinskog proizvoda (u daljnjem tekstu: isprave o sukladnosti), koje se izdaju nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava proizvoda s tehničkim svojstvima određenim za taj proizvod tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom.
Postupak ocjenjivanja sukladnosti
Članak 25.
Sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom, odnosno tehničkim propisom u postupku ocjenjivanja sukladnosti ocjenjuje, odnosno osigurava se provedbom jedne ili više sljedećih radnji:
– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane proizvođača,
– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,
– ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ispitivanja od strane proizvođača ili pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,
– ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku, odnosno na tržištu ili na gradilištu iz isporučene skupine od strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,
– stalne unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi proizvođač,
– početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje koje provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti,
– stalnog nadzora, procjene i ocjene unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti.
Pravne osobe ovlaštene za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti, o svakoj radnji iz stavka 1. ovoga članka koja je provedena ili se provodi, izdaju dokument i dostavljaju ga pravnoj osobi ovlaštenoj za izdavanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda, proizvođaču, odnosno uvozniku koji je trajno čuvaju.
Pravne osobe ovlaštene za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti dužne su osobama ovlaštenim za provedbu nadzora glede ispunjavanja uvjeta u vezi uporabljivosti građevnih proizvoda omogućiti uvid u sve radnje i dokumente vezane za dokazivanje sukladnosti građevnih proizvoda.
Članak 26.
Ovlaštenje za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti, odnosno za provedbu pojedinih radnji koje se provode u tom postupku za pojedine vrste građevnih proizvoda, daje i oduzima ministar.
Uvjete za obavljanje postupaka, odnosno pojedinih radnji ocjenjivanja sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate provedbe tih postupaka, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda te na osobu koja izdaje ispravu o sukladnosti, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz postupke i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.
Isprave o sukladnosti
Članak 27.
Ispravama o sukladnosti potvrđuje se da su provedene, odnosno da se provode propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti, da je u tom postupku utvrđena sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom, te da se proizvod može staviti u promet i rabiti za građenje.
Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, koji snosi troškove njegova izdavanja.
Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda može se izdati samo ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 3. i 5. ovoga Zakona, te ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 2., 6. i 7., a po potrebi i podstavka 4. ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proizvoda.
Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda može se izdati samo ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5., a po potrebi i podstavka 3. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 6., a po potrebi i podstavka 7. ovoga Zakona, odnosno ako proizvođač provodi radnju iz članka 25. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela radnju iz članka 25. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5. ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proizvoda.
Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda izdaje proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda.
Ministarstvo vodi evidenciju izdanih isprava o sukladnosti.
Sadržaj isprava o sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.
Članak 28.
Isprava o sukladnosti može se staviti izvan snage ako se utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za njeno izdavanje ili ako se utvrdi da su ti uvjeti prestali postojati.
Odluku o stavljanju izvan snage isprave o sukladnosti donosi ministar.
Članak 29.
Ovlaštenje za davanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda daje i oduzima ministar.
Uvjete za obavljanje poslova davanja certifikata sukladnosti glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za davanje certifikata sukladnosti, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača odnosno uvoznika građevnog proizvoda te na osobu koja provodi postupke i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, sadržaj isprave o sukladnosti, pobliže uvjete za davanje isprave o sukladnosti, te način vođenja i sadržaj evidencije izdanih isprava o sukladnosti, propisuje ministar pravilnikom.
TehniČke upute i znak sukladnosti
Članak 30.
Proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda dužan je prije stavljanja u promet, odnosno ugradnje građevnog proizvoda izraditi tehničke upute koje moraju sadržavati podatke značajne za ugradnju i uporabu građevnog proizvoda. Tehničke upute i podaci moraju biti pisani latiničnim pismom na hrvatskom jeziku tako da su distributeru i korisniku razumljive.
Građevni proizvod za kojeg je izdana isprava o sukladnosti označava se znakom sukladnosti.
Građevni proizvod ne smije se stavljati u promet niti distribuirati bez tehničke upute i znaka sukladnosti.
Distributer građevnog proizvoda dužan je osigurati da tehnička svojstva, odnosno uporabljivost građevnog proizvoda tijekom njegove distribucije ostanu nepromijenjena.
Način označavanja i sadržaj oznake građevnih proizvoda te oblik i sadržaj znaka sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.
Strane isprave i znakovi o sukladnosti i strani dokumenti o radnjama dokazivanja sukladnosti
Članak 31.
Strana isprava o sukladnosti i znak sukladnosti važe u Republici Hrvatskoj ako je to određeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku.
Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti izdani od osobe koja je ovlaštena za provedbu tog ocjenjivanja prema propisima strane države priznaju se u Republici Hrvatskoj ako je između strane osobe koja je izdala takav dokument i pravne osobe ovlaštene za provedbu odgovarajuće radnje ocjenjivanja sukladnosti prema ovom Zakonu sklopljen ugovor o međusobnom priznavanju tih dokumenata i pod uvjetima određenim tim ugovorom, ako je Ministarstvo izdalo suglasnost na taj ugovor.
Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti koje izdaje strani proizvođač građevnog proizvoda priznaju se u Republici Hrvatskoj ako pravna osoba ovlaštena za izdavanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda potvrdi da su izdani u skladu s tehničkim propisom odnosno tehničkom specifikacijom za određeni proizvod donesenim u skladu s ovim Zakonom.
Sastavni dio potvrde iz stavka 3. ovoga članka je prijevod na hrvatski jezik dokumenata koji se potvrđuju.
IV.  SUDIONICI U GRADNJI
Članak 32.
Sudionici u gradnji jesu:
– investitor,
– projektant,
– revident,
– izvođač,
– nadzorni inženjer.
Investitor
Članak 33.
Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom.
Fizička osoba koja je investitor obiteljske kuće, ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te obiteljske kuće ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.
Članak 34.
Ako se tijekom građenja građevine promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora pisano u roku od petnaest dana od nastale promjene obavijestiti tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i uz obavijest priložiti dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za koju je izdana građevinska dozvola.
Projektant
Članak 35.
Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema posebnom Zakonu i propisima donijetim na temelju toga Zakona.
Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom Zakonu.
Članak 36.
Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika.
Glavni projektant može biti istovremeno i projektant određene vrste projekata.
Za građevine i radove za koje je potrebna kontrola projekata, glavni projektant odnosno projektant dijela projekta koji podliježe kontroli može biti osoba iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke.
IzvoĐaČ
Članak 37.
Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti.
Osoba iz stavka 2. ovoga članka može započeti obavljati djelatnost građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova samo ako ima suglasnost Ministarstva.
Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva ministar. Članove povjerenstva imenuje ministar na prijedlog strukovnih udruga. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.
Iznimno, od stavka 2. ovoga članka investitor fizička osoba može sam graditi obiteljsku kuću i pomoćne građevine iz članka 116. točke 4. podstavka 1. ovoga Zakona ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o područjima od posebne državne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka suglasnost nije potrebna za obavljanje poslova građenja obiteljske kuće, za radove i jednostavne građevine iz članka 116. ovoga Zakona kao i za radove i jednostavne građevine iz članka 117. ovoga Zakona.
Protiv suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.
Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka, odnosno oduzimanja suglasnosti propisuje ministar pravilnikom uz suglasnost ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ministra gospodarstva i ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a odnose se na:
– minimalni broj stručnih osoba i njihovu stručnu osposobljenost u rukovođenju radova,
– minimalni broj stručnih osoba i radnika iz struke, te njihovu stručnu osposobljenost za vrstu radova koju obavlja izvođač,
– tehničku i drugu opremljenost za poslove koje obavlja izvođač u odnosu na vrstu djelatnosti ili radove.
Članak 38.
U slučaju izvođenja građevinskih i drugih radova na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ove radove može izvoditi samo izvođač koji zadovoljava i uvjete propisane posebnim propisom.
Članak 39.
Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, projektom određenim ovim Zakonom i pri tome:
– radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu i lokacijski uvjeti,
– ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,
– osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme po posebnom propisu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) izdane od za to ovlaštenih tijela za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku,
– prilikom građenja povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje zadovoljavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja poslova,
– sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine, osim za obiteljsku kuću i jednostavnu građevinu.
Članak 40.
Izvođač imenuje inženjera gradilišta odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu članka 39. ovoga Zakona.
Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje jednog od izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.
Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 39. ovoga Zakona, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja.
Glavni inženjer gradilišta može biti istovremeno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.
Članak 41.
Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta može se imenovati diplomirani inženjer, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Za voditelja radova određene vrste može se imenovati diplomirani inženjer odgovarajuće struke, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka za voditelja radova na obiteljskoj kući i jednostavnoj građevini može se imenovati osoba sa srednjom stručnom spremom odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Za voditelja manje složenih radova određenih suglasnošću Ministarstva iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona može se imenovati osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Članak 42.
Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova za građevine i radove za koje je potrebna kontrola glavnog projekta, mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Na gradilištu obiteljske kuće, odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Na gradilištu jednostavne građevine odgovorna osoba koja vodi građenje odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Nadzorni inŽenjer
Članak 43.
Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora.
Kada investitor obavljanje stručnog nadzora građenja povjeri pravnoj osobi, nadzornog inženjera imenuje ta pravna osoba, ako nije ugovoreno drukčije.
Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač građevine, odnosno radova nad kojima treba provoditi stručni nadzor.
Stručni nadzor nad građenjem građevine, odnosno izvođenjem pojedinih radova za koje je propisana obveza kontrole projekata može provoditi osoba koja, osim uvjeta propisanih posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju tog zakona, ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke.
Članak 44.
U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je:
– nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, projektima, ovim Zakonom i posebnim propisima,
– utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova i ima li izvođač suglasnost za obavljanje poslova građenja,
– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom određena takva obveza,
– pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,
– sastaviti završno izvješće.
U provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostatak građenja građevine upisom u građevinski dnevnik u slučaju ako:
– izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,
– dokumentacijom iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,
– izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne zadovoljavaju uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti,
– iskolčenje građevine nije u skladu s elaboratom o iskolčenju građevine ili glavnim projektom, odnosno ako iskolčenje građevine nije provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova,
– se na gradilištu na kojem je prisutno više od jednog izvođača ne provode mjere zaštite sigurnosti i zdravlja prema posebnom propisu.
Članak 45.
Stručni nadzor građenja obiteljske kuće provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite.
Stručni nadzor građenja jednostavne građevine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti osim u slučaju građenja jednostavne građevine iz članka 116. točke 1. i 4. ovoga Zakona.
Članak 46.
Ako se na određenoj građevini izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor može provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga nadzornog inženjera.
Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
Za građevine, odnosno radove za koje je potrebna kontrola projekta glavni nadzorni inženjer može biti samo osoba iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu.
Glavni nadzorni inženjer može biti istovremeno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova. Ako jedan nadzorni inženjer provodi nadzor nad više vrsta radova tada on preuzima i odgovornost za svaku vrstu radova prema stavku 1. ovoga članka i odgovornost glavnoga nadzornog inženjera.
Revident
Članak 47.
Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja.
Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.
Pobliže uvjete glede radnog i stručnog iskustva za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.
Članak 48.
Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.
Popis revidenata objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Obavljanje poslova projektiranja i struČnog nadzora graĐenja
Članak 49.
Pravo na obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobe ima samo fizička osoba koja nosi strukovni naziv »ovlašteni arhitekt« i »ovlašten inženjer« sukladno posebnom propisu.
Članak 50.
Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu, projektantskom društvu ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost (u daljnjem tekstu: osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora).
Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona, te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.
Osoba registrirana za djelatnost projektiranja odgovorna je da projekt ili dio projekta kojeg je izradila odgovara propisanim zahtjevima.
Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora može obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora ako za obavljanje tih djelatnosti ima suglasnost Ministarstva.
Suglasnost iz stavka 4. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.
Uvjete za obavljanje djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka glede osoba i tehničke opremljenosti, te sredstava kojima osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja te uvjete za oduzimanje te suglasnosti, propisuje ministar pravilnikom.
Protiv suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.
Članak 51.
Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima uposlena ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.
Članak 52.
Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora).
Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, osniva se upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja Komore.
Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji samostalno obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može obavljati te poslove pod uvjetom da nije u radnom odnosu.
Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može imati samo jedan ured.
Članak 53.
Više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera mogu imati zajednički projektantski ured (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava, ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.
Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri koji namjeravaju imati zajednički ured dužni su na temelju sklopljenog ugovora iz stavka 1. ovoga članka podnijeti prijavu Komori.
Zajednički ured osniva se upisom u Upisnik zajedničkih ureda Komore.
Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od petnaest dana od dana podnošenja prijave.
Članak 54.
Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.
Članak 55.
Dva ili više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera upisanih u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo.
Projektantsko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo.
Članak 56.
Pisanim ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva.
Članak 57.
Za osnivanje projektantskog društva, ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri osnivači dužni su imati prethodnu suglasnost Komore, koja ocjenjuje je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu strukovne etike. Bez te suglasnosti ne može se upisati u sudski registar.
Projektantsko društvo dužno je obavijestiti Komoru o upisu u sudski registar, najkasnije u roku od tri dana od dana primitka rješenja nadležnog suda.
Komora je dužna osnovano projektantsko društvo upisati u Upisnik projektantskih društava najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar.
Projektantsko društvo niti njegovi pojedini članovi - ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri ne mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja prije nego što budu upisani u Upisnik projektantskih društava.
Članak 58.
Ako Komora utvrdi da se djelovanjem projektantskog društva, ugovorima sklopljenim između projektantskog društva i njegovih članova te uvjetima pod kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri obavljaju svoju djelatnost teže povređuju odredbe ovoga Zakona, Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike, može rješenjem zabraniti rad društva i istim rješenjem odrediti da će se društvo po pravomoćnosti toga rješenja brisati iz Upisnika projektantskih društava.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Komora je dužna bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i nadležni sud radi provođenja odgovarajuće zabilježbe.
Na temelju pravomoćnog rješenja Komore o brisanju projektantskog društva Komora podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja prema posebnim propisima.
Članak 59.
Za obavljeni posao ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri strankama (investitorima) odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti. Članovi projektantskog društva solidarno odgovaraju za obvezu društva i arhitekata i inženjera koji u njemu obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja nastale u svezi s obavljanjem toga posla.
Strani arhitekti i inŽenjeri
Članak 60.
Strani arhitekt ili inženjer koji je član strane Komore arhitekata ili inženjera može obavljati poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe i stručnog nadzora građenja u Republici Hrvatskoj ako je na natječaju stekao pravo na izvedbu natječajnog rada, pod uvjetom da dobije odobrenje Komore.
Stranom arhitektu ili inženjeru može se dati odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka pod pretpostavkom uzajamnosti, ako poznaje važeće propise Republike Hrvatske iz područja koje uređuje ovaj Zakon i drugi propisi značajni za primjenu ovoga Zakona te ako ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima. Pretpostavka uzajamnosti ne primjenjuje se na stranog arhitekta i inženjera sa sjedištem, odnosno prebivalištem u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.
Strani arhitekt ili inženjer može povremeno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u Republici Hrvatskoj na temelju pisanog ugovora s osobom registriranom za obavljanje tih poslova, ako dobije za to odobrenje Komore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
Strani arhitekt ili inženjer kojeg je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi projekt od posebnoga kulturnog značaja dužan je o tome obavijestiti Komoru radi evidentiranja.
Odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.
StruČni ispit za obavljanje poslova graditeljstva
Članak 61.
Osobe koje u svojstvu odgovorne osobe obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, građenja građevine, stručnog nadzora građenja, osobe koje sudjeluju u radu povjerenstva za tehnički pregled, osobe koje obavljaju poslove održavanja građevina, osobe koje izdaju autorizirane podatke odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata, osobe koje sudjeluju u provedbi radnji ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda te službene osobe koje vode postupke inspekcijskog nadzora, dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva (u daljnjem tekstu: stručni ispit), te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje.
Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona.
Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita kao i upotpunjavanja i usavršavanja znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere propisuje ministar pravilnikom.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka stručni ispit polažu svake četvrte godine, osim u slučajevima koje posebnim pravilnikom propisuje ministar.
V. PROJEKTI
Članak 62.
Projekt, ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu ispunjava zahtjeve i uvjete iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju na:
– idejni projekt,
– glavni projekt,
– izvedbeni projekt.
Idejni projekt
Članak 63.
Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine te prikaz smještaja građevine u prostoru.
Idejni projekt, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati i druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta (opis tehnološkog postupka i tehnološke sheme, opis primjena određene tehnologije građenja, procjenu troškova radi provedbe postupaka javne nabave i sl.).
Idejni projekt zajedno s načelnom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo načelnu dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.
Glavni projekt
Članak 64.
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine, prikaz smještaja građevine u prostoru i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona i tehničkih specifikacija.
Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.
Članak 65.
Glavni projekt sadrži građevinski projekt i geodetski projekt, a ovisno o namjeni i tehničkoj strukturi građevine sadrži i arhitektonski projekt, elektrotehnički projekt i strojarski projekt.
Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju uvijek sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njeno održavanje.
Elaborati iz stavka 2. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Članak 66.
Glavni projekt za obiteljsku kuću sadrži:
–  arhitektonski projekt – projekt oblikovanja s prikazom položaja građevine u prostoru,
–  građevinski projekt – projekt konstrukcije, i
–  jednostavni projekt kućnih instalacija kojim se daje osnovno oblikovno funkcionalno i tehničko rješenje instalacija (shema i tehnički opis instalacija).
Projektom iz stavka 1. podstavka 1. ili podstavka 2. ovoga članka dokazuje se i ispunjavanje bitnog zahtjeva za građevinu glede uštede energije i toplinske zaštite.
Glavni projekt za jednostavnu građevinu sadrži građevinski projekt – projekt konstrukcije s prikazom položaja građevine u prostoru, a po potrebi i arhitektonski projekt – projekt oblikovanja i jednostavni projekt instalacije kojim se daje osnovno oblikovno, funkcionalno i tehničko rješenje instalacija (shema i tehnički opis instalacija) jednostavne građevine.
Glavni projekt za rekonstrukciju uporabljive građevine sadrži:
– Projekt postojećeg stanja,
– Projekt za rekonstrukciju.
Projekt postojećeg stanja sadrži:
– snimku postojećeg stanja,
– provjeru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.
Projekt za rekonstrukciju ovisno o namjeravanoj rekonstrukciji sadrži potrebne projekte pojedinih struka.
Članak 67.
Glavnim projektom za građevinu, odnosno radove za koje je propisana kontrola projekta, projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja na teret investitora. U tom slučaju investitor je dužan projektantu pravovremeno omogućiti pregled radova. Projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.
Članak 68.
Glavni projekt na temelju kojeg je izgrađena određena građevina, može se rabiti za građenje drugih takvih građevina ako su s time suglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi ostalim uvjetima građenja na određenoj građevinskoj čestici.
Članak 69.
Za građevine odnosno za određene vrste građevina uvjete za građenje i održavanje, te potrebne projekte i sadržaj projekata određuje, odnosno propisuje ministar pravilnikom.
Članak 70.
Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.
Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 71.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 35. stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.
Izvedbeni projekt
Članak 72.
Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
Na temelju izvedbenog projekta pristupa se građenju građevine, provodi se inspekcijski postupak i donosi odluka u upravnom postupku izdavanja uporabne dozvole ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.
Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.
Članak 73.
U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.
Negativno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu i građevinskoj inspekciji i Komori.
Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako je projektant glavnog projekta nedostupan.
Opremanje i oznaČavanje projekta
Članak 74.
Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona, kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova.
Članak 75.
Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa propisuje ministar pravilnikom u skladu s posebnim propisima.
Kontrola projekata
Članak 76.
Kontrola glavnog projekta, ovisno o karakteristikama građevine, odnosno radova mora se provesti obzirom na:
– mehaničku otpornost i stabilnost,
– zaštitu od buke,
– uštedu energije i toplinsku zaštitu.
Revident koji obavi kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeroviti dijelove projekta na propisani način.
U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:
– prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove,
– obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.
U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravovremeno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik, a pri pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća o kontroli projekta.
Članak 77.
Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta, te način verifikacije podataka koji su značajni za kontrolu tih građevina, odnosno radova, propisuje ministar pravilnikom.
UtvrĐivanje usklaĐenosti 
(nostrifikacija) projekta
Članak 78.
Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o karakteristikama građevine.
Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt odnosno njegovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka 80. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.
Članak 79.
Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.
Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeroviti projekt i izdati potvrdu.
U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
Ovlaštenje za nostrifikaciju daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.
Popis pravnih osoba ovlaštenih za nostrifikaciju objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 80.
Postupak nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način izračuna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju, te sredstva odnosno način kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
Članak 81.
Odredbe ovoga Zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajući se način primjenjuju na pravu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga Zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.
Usklađivanje glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim zakonima i propisima
Članka 82.
Glavni, odnosno idejni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, načelne dozvole, odnosno pribavljanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, mora biti usklađen s odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno s posebnim uvjetima sadržanim u lokacijskim uvjetima kada je to izričito propisano posebnim zakonom.
Kada je posebnim zakonom izričito propisana obveza davanja potvrde, odnosno mišljenja o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim uvjetima sadržanim u lokacijskim uvjetima ili s odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju tog Zakona, ovu potvrdu, odnosno mišljenje pribavlja investitor, odnosno projektant.
U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potvrdom iz stavka 2. ovoga članka smatra se i akt tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara određen posebnim zakonom.
Za jednostavne građevine iz članka 116. točke 4. i članka 117. ovoga Zakona potvrde iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno pribaviti, osim potvrde tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara za građevine koje se grade unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 83.
Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole dužno je na zahtjev investitora ili projektanta, prije podnošenja zahtjeva za građevinsku, odnosno načelnu dozvolu, obavijestiti od kojih tijela državne uprave i pravnih osoba je potrebno pribaviti posebne uvjete i potvrde iz članka 82. ovoga Zakona, odnosno potvrdu glavnog projekta u slučaju iz članka 107. stavka 2., članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se dokumentacija izrađena najmanje na razini razrade Idejnog rješenja.
Obavijest iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
VI. GRAĐENJE GRAĐEVINE
A. Građevinska dozvola
Članak 84.
Građenju se može pristupiti samo na temelju konačne građevinske dozvole, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.
Investitor je dužan prekinuti građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole kojom je dozvoljena izgradnja te građevine.
Zaključkom iz stavka 2. ovoga članka investitor se ujedno upozorava da je dužan prekinuti građenje građevine.
Građevinu koja se gradi ili je izgrađena bez konačne građevinske dozvole, osim u slučaju iz članka 116., 119., 121., odnosno članka 122. ovoga Zakona, investitor odnosno vlasnik mora ukloniti bez odlaganja.
Tijela nadleŽna za izdavanje graĐevinske dozvole
Članak 85.
Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području namjerava građevina graditi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 86.
Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za sljedeće građevine:
Građevine prometa i veza
– javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (državne ceste) s pripadajućim građevinama,
– željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka,
– aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjene za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase 10,0 tona i više s pripadajućim građevinama ili rekonstrukciju pripadajućih građevina (zgrade, kontrolni toranj, skladišta, hangari i sl.),
– građevine međumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini,
– morske luke osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku,
– luke na unutarnjem plovnom putu,
– granične prijelaze.
Energetske građevine
– elektrane instalirane snage 20 MW i veće,
– dalekovode 110 kV i više s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu,
– međunarodne, magistralne i otpremne cjevovode koji služe za transport nafte, plina, naftnih derivata uključivo terminale, otpremne i mjerne stanice.
Vodne građevine
– regulacijske i zaštitne vodne građevine na državnim i međudržavnim vodama,
– brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana,
– vodne građevine za melioracijsku odvodnju površine 2.000 ha i veće,
– vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta 50.000 ekvivalentnih stanovnika i više,
– vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata 100 l/s i više, te za melioracijsko navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta 500 l/s i više,
– vodne građevine za plovidbu (plovni putevi s pripadajućim objektima i vodne građevine riječnih luka), te za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije instalirane snage 20 MW i veće.
Industrijske građevine
– građevine osnovne kemijske industrije, građevine za proizvodnju metala, građevine za proizvodnju nemetala, koksare, građevine za proizvodnju celuloze, rafinerije nafte, brodogradilišta metalnih brodova, građevine u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad.
Ostale građevine
– građevine koje su namijenjene proizvodnji, skladištenju, preradi ili skupljanju opasne tvari u količini za koje je posebnim propisom određeno da je stvarno ili potencijalno vrlo ozbiljna ili katastrofalna opasnost,
– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje otpada iz nadležnosti županije, odnosno Grada Zagreba,
– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada,
– vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima,
– građevine u nacionalnim parkovima izvan građevinskog područja,
– građevine u graničnom pojasu,
– građevine za koje je izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,
– ribnjaci kapaciteta zahvaćanja voda 100 l/s i više odnosno s vodnom površinom za uzgoj riba 500 ha i većoj.
Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i ako se građevina namjerava graditi na području dvije ili više županija odnosno Grada Zagreba i županije.
Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i za pripremne radove i privremene građevine koje se grade u sklopu pripremnih radova za građenje građevina iz stavka 1. ovoga članka.
U slučaju građenja pojedinačne građevine iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost za izdavanje građevinske dozvole uredu državne uprave, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove graditeljstva na čijem se području građevina gradi.
Način izdavanja građevinske dozvole, načelne dozvole, uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje građevine, za građevine za koje je gradnja i/ili izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorima može propisati Vlada Republike Hrvatske uredbom.
SluŽbena osoba ovlaŠtena za voĐenje postupka i izdavanje graĐevinske dozvole
Članak 87.
Postupak izdavanja građevinske dozvole vodi državni službenik koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke.
Postupak izdavanja građevinske dozvole za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta može voditi i državni službenik koji ima višu stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.
Postupak izdavanja građevinske dozvole za obiteljsku kuću, te izdavanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona na glavni projekt za obiteljsku kuću i jednostavne građevine, može voditi i državni službenik koji ima srednju stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.
Državni službenici iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu izdavati građevinske dozvole i potvrde glavnog projekta ako imaju pet ili više godine radnog iskustva u struci i položen državni ispit.
Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izdavanje načelne dozvole, uporabne dozvole, dozvole za uklanjanje građevine, te izdavanje potvrde glavnog projekta iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.
Zahtjev za izdavanje graĐevinske dozvole
Članak 88.
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
– četiri primjerka glavnog projekta,
– potvrde iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona,
– pisano izvješće o kontroli glavnog projekta ako je kontrola projekta potrebna,
– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima,
– izvadak iz katastarskoga plana za građevnu česticu, odnosno parcelacijski elaborat kojim je formirana građevna čestica u skladu s posebnim propisima,
– elaborat o geotehničkim istražnim radovima, ako geotehnički uvjeti nisu utvrđeni lokacijskim uvjetima,
– elaborate o istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,
– dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno uporabljivoj građevini,
– izvatke iz zemljišnih knjiga za nekretnine s kojima neposredno graniči građevna čestica, odnosno građevina za koju se traži građevinska dozvola, ako ta čestica, odnosno građevina graniči sa deset ili manje nekretnina.
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor može priložiti:
– pisana pozitivna izjašnjenja svih stranaka o glavnom projektu građevine za koju se traži izdavanje građevinske dozvole s dokazima da davatelji tih izjašnjenja imaju svojstvo stranke,
–  dokaz da je tijelu državne uprave, odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima podnio glavni projekt radi izdavanja potvrde iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako je protekao rok za izdavanje te potvrde, a nadležno tijelo, odnosno osoba je nije izdala, niti ju je odbila izdati,
– plan posebnih dijelova zgrade.
Umjesto četiri primjerka glavnog projekta iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka investitor može zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priložiti četiri primjerka izvedbenog projekta koji sadrži sve elemente propisane za glavni projekt. U tom slučaju izvedbeni projekt u svim postupcima uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenjuje glavni projekt.
Članak 89.
Dokazom da ima pravo graditi u smislu članka 88. alineje 8. ovoga Zakona smatra se osobito:
– izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,
– ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,
– ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje, rekonstrukcija ili adaptacija,
– ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja,
– pisana suglasnost vlasnika uporabljive građevine u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,
– pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
Postupak izdavanja graĐevinske dozvole
Članak 90.
U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se da su glavnim projektom na propisani način provedeni dokazi o ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu, da je glavni projekt izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima i drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima, da su ispunjeni lokacijski uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije izdavanja građevinske dozvole, te da su uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.
U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. ovoga članka i članka 93. stavka 1. ovoga Zakona prije izdavanja građevinske dozvole tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: tijelo graditeljstva) dužno je provesti očevid na građevnoj čestici.
Glavni projekt je prilog i sastavni dio građevinske dozvole, što na projektu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje izdaje dozvolu.
Članak 91.
Ako zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloži dokaz iz članka 88. stavka 3. podstavka 2. ovoga Zakona, tijelo graditeljstva pozvat će, u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, ovlaštenog predstavnika tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima radi uvida u glavni projekt i očitovanja o usklađenosti tog projekta s posebnim uvjetima ili odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju tog zakona.
Ako se tijelo državne uprave, odnosno pravna osoba s javnim ovlastima u roku od petnaest dana od dana primitka poziva ne očituje u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odredbama posebnog zakona i propisa donesenih na temelju tog zakona, te da je potvrda iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona dana.
Članak 92.
Građevinska dozvola se izdaje za građenje cijele građevine odnosno za izvođenje svih namjeravanih radova na uporabljivoj građevini, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Članak 93.
Ako je radi građenja građevine potrebno ukloniti ranije izgrađenu građevinu ili njezin dio, građevinskom dozvolom određuje se uklanjanje te građevine.
Na određivanje uklanjanja građevine iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje članak 146. i 147. ovoga Zakona.
Odredbe ovoga Zakona koje uređuju izdavanje dozvole za uklanjanje građevine na odgovarajući se način primjenjuju na zahtjev i izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 94.
Ako investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloži plan posebnih dijelova zgrade, građevinskom dozvolom može se potvrditi da prikazani posebni dijelovi zgrade u tom planu predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.
Članak 95.
Prije izdavanja građevinske dozvole, tijelo graditeljstva dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.
Tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radi izjašnjavanja stranke poziva izlaganjem poziva na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu o čemu pisanu obavijest dostavlja strankama.
Ako se građevinska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči sa više od deset nekretnina tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja stranke poziva javnim pozivom. Javni poziv objavljuje se u javnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja, te se izlaže na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu.
Smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja ako je o tome investitoru dala pisano izjašnjenje o glavnom projektu za građevinu za koju se izdaje građevinska dozvola. Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložio izjašnjenja i dokaze iz članka 88. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva ne poziva stranke na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja.
Obveza izlaganja javnog poziva na građevinskoj čestici odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola ne odnosi se na građevine iz članka 86. ovoga Zakona.
Članak 96.
Poziv i obavijest, odnosno javni poziv iz članka 95. stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona obavezno sadrže naziv tijela graditeljstva, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid u glavni projekt i dati izjašnjenje, vrijeme kada to može učiniti, obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno već da može uputiti svojeg opunomoćenika, te obavijest da se građevinska dozvola može izdati i ako se ne odazove pozivu.
Poziv iz članka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona izlaže se, odnosno objavljuje se, a obavijest se dostavlja, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu određen za izvršenje uvida u glavni projekt i davanja izjašnjenja.
Poziv iz članka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona na građevinskoj čestici, odnosno građevini izlaže službenik tijela graditeljstva na vidljivom i dostupnom mjestu na način da isti bude zaštićen od vremenskih prilika, te o tome u spisu predmeta sastavlja službenu zabilješku.
Članak 97.
Dostava poziva iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona smatra se izvršenom danom izlaganja poziva na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu pod uvjetom da je o tome stranci u propisanom roku upućena preporučena pisana obavijest.
Dostava javnog poziva iz članka 95. stavka 3. ovoga Zakona smatra se izvršenom danom objave poziva u javnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja pod uvjetom da je ovaj poziv u propisanom roku izložen na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu.
Dostavom poziva na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se da je ispunjena dužnost tijela graditeljstva iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 98.
Stranka u smislu članka 95. stavka 1. ovoga Zakona jest investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Jedinica lokalne samouprave na čijem se području građevina gradi može biti stranka u postupku. Jedinica lokalne samouprave o svom interesu da bude stranka u postupku obavještava nadležno tijelo pisanim putem.
Vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava nekretnine koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola i jedinica lokalne samouprave na čijem se području izdaje građevinska dozvola nisu stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za adaptaciju složene uporabljive građevine ili njezinog dijela, niti u postupku izmjene i/ili dopune građevinske dozvole izdate za izgradnju složene uporabljive građevine ili njezinog dijela kojima se ne odstupa od određenih lokacijskih uvjeta.
Članak 99.
Osoba koja se odazove pozivu tijela graditeljstva za uvid u glavni projekt radi izjašnjenja dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.
Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke tijelo graditeljstva uskratit će mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja o čemu će donijeti zaključak.
Članak 100.
Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid u glavni projekt tijelo graditeljstva može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu se je stranka dužna izjasniti o glavnom projektu.
Ako se stranka ne izjasni o glavnom projektu u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.
Ako se stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati pozivu za uvid u glavni projekt, uvid u glavni projekt i izjašnjenje o istom može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog pozivom za uvid. U tom slučaju stranka je dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.
Članak 101.
Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka kada se radi o građevini iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu u roku od šezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Članak 102.
Tijelo graditeljstva izdat će građevinsku dozvolu za građenje građevine koja prema posebnom propisu predstavlja zahvat u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku za čije je građenje zakonom, odnosno odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđeno da je od interesa za Republiku Hrvatsku, iako investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole nije priložio dokaz da ima pravo graditi na svim dijelovima građevne čestice.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ne može pristupiti građenju na dijelovima građevne čestice za koje nije priložio dokaz da ima pravo graditi, dok ne ishodi takav dokaz, a na što će se investitora upozoriti u izreci građevinske dozvole.
Članak 103.
Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, zaključkom će, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
Ako investitor ne ispuni uvjete određene zaključkom iz stavka 1. ovoga članka, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
Članak 104.
Strankama koje nemaju svojstvo investitora, građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se bez glavnog projekta.
Strankama koje se nisu odazvale pozivu tijela graditeljstva radi uvida u glavni projekt i izjašnjenje o istom, građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavajanje građevinske dozvole dostavlja se izlaganjem na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva, s time da se strankama koje su pozvane na način iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona dostavlja i preporučena pisana obavijest o tome da je građevinska dozvola izdana, odnosno da je zahtjev za njeno izdavanje odbijen, te da je građevinska dozvola, odnosno rješenje izloženo na građevnskoj čestici, odnosno građevini i oglasnoj ploči tijela graditeljstva.
U slučaju dostave iz stavka 2. ovoga članka prvi dan roka za izjavljivanje žalbe je dan izlaganja građevinske dozvole, odnosno rješenja o odbijanju zahtjeva na građevinskoj čestici, odnosno građevini.
Na izlaganje građevinske dozvole, odnosno rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 96. stavka 3. ovoga Zakona.
Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid u glavni projekt radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka.
Obveza izlaganja građevinske dozvole na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola ne odnosi se na građevine iz članka 86. ovoga Zakona.
VaŽenje graĐevinske dozvole
Članak 105.
Građevinska dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevinska dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole.
Važenje građevinske dozvole može se na zahtjev investitora jednom produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.
GraĐenje do odreĐenog stupnja dovrŠenosti
Članak 106.
Na zahtjev investitora građevinska dozvola za građenje građevine stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene može se izdati i bez dijela glavnog projekta kojim se daje tehničko rješenje završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova i razvoda instalacija pojedinačnoga stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te građevine.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka glavni projekt obavezno sadrži uvjete za naknadno tehničko rješavanje stambenog odnosno poslovnog prostora kojih se sudionici u gradnji moraju pridržavati prilikom dovršetka građevine.
Za dovršetak građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ishoditi posebnu građevinsku dozvolu ako se radovima na tom dovršenju mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima. Ako se radovima na dovršenju građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, potrebno je izraditi glavni projekt i pribaviti potvrdu iz članka 118. ovoga Zakona.
Za građevinu za koju je izdana građevinska dozvola prema stavku 1. ovoga članka može se izdati uporabna dozvola ako je izgrađena do stupnja dovršenosti određenog tom građevinskom dozvolom.
Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na dijelove građevine koji uz mirnodopsku namjenu imaju i namjenu skloništa.
Izmjena i/ili dopuna graĐevinske dozvole i izmjene tijekom graĐenja
Članak 107.
Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.
Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojim se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, a kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu.
Tijelo graditeljstva odbit će rješenjem izdavanje potvrde izmjene i/ili dopune glavnog projekta ako utvrdi da:
– je izrađen za građenje, odnosno izvođenje radova kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima,
– nije izrađen od ovlaštene osobe,
– nije potvrđen u skladu sa člankom 82. stavkom 2. ovoga Zakona,
– nije izrađen u skladu s propisanim načinom dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, da glavni projekt nije izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima ili drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor je dužan izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole za izgradnju složene građevine ili njezinog dijela ishoditi najkasnije do izdavanja uporabne dozvole.
Na zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje zahtjev i postupak izdavanja građevinske dozvole.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka zahtjevu za izmjenu i dopunu građevinske dozvole prilažu se samo one potvrde i drugi akti propisani posebnim zakonima pribavljanje kojih proizlazi iz naravi namjeravanih izmjena građevine.
Promjena investitora
Članak 108.
Ako se u tijeku građenja promijeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdana građevinska dozvola.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do izdavanja uporabne dozvole.
Izmjena građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem i novom investitoru, te građevinskoj inspekciji radi znanja.
B. Načelna dozvola
Članak 109.
Građevinska dozvola za složenu građevinu može se na zahtjev investitora izdati i za njezin dio.
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ishoditi načelnu dozvolu za složenu građevinu koju izdaje tijelo graditeljstva.
Stavak 2. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju i adaptaciju dijela složene građevine koji predstavlja samostalnu građevinu (tunela, mosta, galerije, odnosno vijadukta koji se grade na trasi ceste, odnosno željezničke pruge, te za građenja crpne stanice, uređaja za kondicioniranje vode i vodospreme kao dijelova cjelovitoga vodoopskrbnog sustava, odnosno crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispuste u recipijent kao dio cjelovitoga kanalizacijskog sustava).
U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se izvod iz dokumenata prostornog uređenja, odluka o lokacijskim uvjetima, odnosno drugi dokument kojim su određeni lokacijski uvjeti sukladno posebnom zakonu za cijelu složenu građevinu.
Članak 110.
Načelnom dozvolom određuju se građevine od kojih se sastoji složena građevina, funkcionalne i/ili tehnološke veze između tih građevina te s time povezani uvjeti za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola.
Glavni projekt građevine od koje se sastoji složena građevina za koju se izdaje građevinska dozvola ne smije biti izrađen u suprotnosti s osnovnim oblikovno-funkcionalnim i tehničkih rješenjem složene građevine danim idejnim projektom.
Načelnom dozvolom može se odrediti izdavanje posebnih građevinskih dozvola i za:
– građenje građevnog sklopa elektroenergetskih, strojarskih i drugih postrojenja,
– ugrađenje elektroenergetskih, strojarskih i drugih postrojenja i opreme, ako građevni sklop s tim postrojenjima i opremom čini tehničko-tehnološku cjelinu.
Idejni projekt je sastavni dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje je izdalo načelnu dozvolu, a iznimno sastavni dio načelne dozvole može biti i glavni projekt kada je njime dan prikaz građenja složene građevine.
Zahtjev za izdavanje naČelne dozvole
Članak 111.
Zahtjev za izdavanje načelne dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole investitor prilaže:
– tri primjerka idejnoga projekta,
–  popis dijelova složene građevine za koje će se izdavati građevinske dozvole,
– mišljenje iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako to, ovisno o vrsti građevine i drugim okolnostima, odredi tijelo nadležno za izdavanje načelne dozvole,
– popis pripremnih radova.
Umjesto tri primjerka idejnog projekta iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka investitor može zahtjevu za izdavanje načelne dozvole priložiti tri primjerka glavnog projekta koji sadrži sve elemente propisane za idejni projekt. U tom slučaju glavni projekt u svim postupcima uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenjuje idejni projekt.
Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole investitor može priložiti dokaz da je tijelu državne uprave odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima podnio idejni projekt radi izdavanja mišljenja iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako je protekao rok za davanje tog mišljenja, a nadležno tijelo, odnosno osoba ga nije izdalo, niti odbilo izdati.
Postupak izdavanja naČelne dozvole
Članak 112.
Na postupak izdavanja, mijenjanja i dopunjavanja, te produljavanja roka važenja načelne dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje građevinske dozvole, osim odredbi koje se odnose na važenje načelne dozvole i stranke u tom postupku.
Stranka u postupku izdavanja načelne dozvole jest investitor.
Jedinica lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina za koju se izdaje načelna dozvola može biti stranka u postupku.
Načelna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o skloništima.
VaŽenje naČelne dozvole
Članak 113.
Načelna dozvola prestaje važiti u roku od pet godina od dana njene pravomoćnosti.
Važenje načelne dozvole može se na zahtjev investitora produžiti za još pet godina ako se nisu promijenili lokacijski uvjeti u skladu s kojima je izdana ili ako je za najmanje jednu građevinu od kojih se sastoji složena građevina izdana konačna građevinska dozvola.
GraĐevinska dozvola za pripremne radove
Članak 114.
Izvođenju pripremnih radova za izgradnju složene građevine može se pristupiti na temelju konačne načelne dozvole.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna građevinska dozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost okolnih građevina i okolnog zemljišta kao i za građenje privremenih građevina za potrebe organiziranja gradilišta i to za:
– asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl.,
– dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno izgraditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,
– prijenosne spremnike za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari za potrebe gradilišta osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3.
Građevinsku dozvolu iz stavka 2. izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu za građevinu za koju se organizira gradilište.
Građevinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti i uspostaviti primjereno stanje na zemljištu.
U postupku izdavanja građevinske dozvole za pripremne radove stranka jest osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje te dozvole, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola.
C. Gradnja za koju nije potrebna građevinska dozvola i posebni slučajevi gradnje
Članak 115.
Kod gradnje građevina, odnosno izvođenja radova za koje nije potrebna građevinska dozvola investitor i izvođač dužni su pridržavati se svih zakona, propisa i pravila struke koji se odnose na gradnju određene vrste građevine, odnosno radova.
Članak 116.
Građevinska dozvola nije potrebna za:
1. održavanje uporabljive građevine,
2. adaptaciju uporabljive građevine koja nije složena građevina ili nije dio složene građevine,
3. građenje, odnosno rekonstrukciju uporabljive građevine:
– koja se nalazi unutar prostora zauzetog za potrebe vojno ustrojbenih cjelina koji je ograđen i osiguran vojnom stražom (vojnog kompleksa),
– kojom se nepokretnoj, odnosno teško pokretnoj osobi koja ima 100% tjelesnog oštećenja ili najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje i priznaje joj se pomoć druge osobe u obavljanju većine ili svih životnih funkcija, omogućava ili olakšava kretanje građevinom.
4. građenje sljedećih jednostavnih građevina:
– pomoćnih građevina namijenjenih redovitoj uporabi obiteljske kuće ili stambene zgrade koje se grade na zemljišnoj čestici obiteljske kuće ili stambene zgrade za koju je izdana građevinska dozvola kao što su garaža, spremište, drvarnica i sl. razvijene tlocrtne (bruto) površine do 50 mm2 i visine sljemena do 4 m od razine okolnog tla; staklenik za smještaj bilja tlocrtne (bruto) površine do 12 m2 i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla; vrtna sjenica ili nadstrešnica; cisterna za vodu; septička jama,
– gospodarskih građevina tlocrtne (bruto) površine do 100 m2, raspona konstrukcije do 6 m i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, te gospodarskih građevina većih od 100 m2 namijenjenim isključivo za poljoprivrednu djelatnost koje se grade prema tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona,
– građevina protugradne obrane, građevina za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije), građevina za sigurnost zračnog prometa (objekt za smještaj navigacijskog uređaja do 12 m2 tlocrtne (bruto) površine) i građevina koje služe opskrbi i održavanju objekata za sigurnost plovidbe, odnosno sigurnost zračnog prometa (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.),
– cesta koja služi za gospodarenje šumom, eksploataciju naftnog polja i druge eksploatacije odobrene po posebnom propisu,
– privremenih građevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po posebnom propisu s najdužim rokom trajanja od 90 dana nakon kojeg se ista građevina mora ukloniti, a ako je potrebno da privremena građevina ostane kao stalna, tada se treba ishoditi građevinska dozvola prije isteka roka od 90 dana,
– potpornog zida građevinske visine od 0,8 do 1,5 m,
– kioska i druge građevine gotove konstrukcije do 12 m2 građevinske (bruto) površine,
– dječjeg igrališta,
– nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu,
– samostalnoga reklamnog panoa 6 m2 - 12 m2,
– građevina javnog prometa namijenjenih ulazu i izlazu putnika (peroni i uređene površine oslonjeni cijelom površinom na tlo, pristupni putevi i sl.),
– ograda visine 1,20 do 1,80 m od niže razine okolnog tla,
– sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (boćališta, igrališta za tenis, nogomet i slično).
5. sljedeće radove i jednostavne građevine:
– kabelski i zračni priključak građevine na niskonaponsku električnu mrežu i telekomunikacijsku mrežu kao i vodove kojima se uporabljiva građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod i parovod),
– grobnicu i spomenik na groblju,
– reklamne panoe oglasne površine do uključivo 6 m2, i vertikalne prometne signalizacije u zemljišnom pojasu uporabljive ceste, odnosno željezničke pruge,
– pješačke staze, promatračnice, obavijesne ploče površine do uključivo 6 m2 i drugu opremu zaštićenih dijelova prirode prema odluci uprava tih zaštićenih dijelova prirode i uz suglasnost Ministarstva,
– temelje stabilnih dječjih igračaka na dječjim igralištima,
– radove na stubama, hodnicima i drugim prostorima različitih razina na pristupima građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini za osobe s teškoćama u kretanju ako ne narušavaju funkciju i namjenu građevine, odnosno ako ne utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i/ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te druge radove denivelacije, ugrađenja zvučnih semaforskih uređaja i ugrađenja taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama,
– spomenička i sakralna obilježja tlocrtne bruto površine do 4,00 m2 i visine do uključivo 4,0 m od razine okolnog tla,
– uređenje okućnice obiteljske kuće ili stambene zgrade za koju je izdana građevinska dozvola ako se radi o građenju: staza, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, potpornih zidova s razlikom razina tla do uključivo 0,80 m, ograda oblikovanih u skladu s lokacijskim uvjetima, visine do uključivo 1,20 m od niže razine okolnog tla, na međi građevinske čestice, vrtnog bazena ili ribnjaka tlocrtne (bruto) površine do uključivo 12 m2 i dubine do uključivo 1,00 m od razine okolnog tla, ognjišta s otvorenim plamenom tlocrtne (bruto) površine do uključivo 1,5 m2 i visine do uključivo 3,0 m od razine okolnog tla, temelja stabilnih dječjih igračaka, temelja za postavljanje nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3, solarnih kolektora ukupne osunčane površine do uključivo 6 m2 i visine do uključivo 1,20 m od razine okolnog tla,
– postaja za mjerenje kakvoće zraka državne i lokalne mreže za potrebe obavljanja tih mjerenja prema posebnom zakonu za koju postoji odluka Ministarstva, odnosno odluke jedinice lokalne samouprave i koja se gradi po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona,
– izvođenje građevinskih i drugih radova koji su nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i vodnog dobra propisanih posebnim zakonom ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se rekonstruira uporabljiva građevina i ako se tim radovima zatečeno stanje u području zahvata u prostoru na koje utječu ti radovi mijenjaju na način i u mjeri koja je određena dokumentom prostornog uređenja, odnosno odlukom o lokacijskim uvjetima donesenoj sukladno odredbama posebnog zakona,
– građenje betonare na gradilištu po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdužeg roka uporabe do izdavanja uporabne dozvole za građevinu čijoj izgradnji je betonara namijenjena, a najduže dvije godine od početka radova,
– građenje privremenih građevina namijenjenih za istražna mjerenja kada postoji odluka nadležnog tijela i koje se grade po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdužeg roka uporabe od tri godine nakon kojeg se ista mora ukloniti,
– postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj djelatnosti.
Članak 117.
Ovlašćuje se ministar da po potrebi pravilnikom utvrdi i druge jednostavne građevine i radove za koje građevinska dozvola nije potrebna, te da utvrdi dokumentaciju potrebnu za gradnju tih građevina.
Članak 118.
Građenju, odnosno izvođenju radova iz članka 116. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se pristupiti na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva na čijem se području namjerava graditi.
Tijelo graditeljstva odbit će rješenjem izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da glavni projekt nije:
– izrađen za građenje, odnosno izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola,
– izrađen od ovlaštene osobe,
– potvrđen u skladu s člankom 82. stavkom 2. ovoga Zakona,
– izrađen u skladu s propisanim načinom dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, da glavni projekt nije izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima ili drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.
U slučaju iz članka 116. točke 3. ovoga Zakona tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka i ako utvrdi da cilj projektirane rekonstrukcije nije omogućavanje ili olakšavanje kretanja građevinom nepokretnoj, odnosno teško pokretnoj osobi.
Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka odnosno rješenje iz stavka 2. ovoga članka tijelo graditeljstva dužno je izdati u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Potvrda odnosno rješenje iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka dostavlja se radi znanja građevinskoj inspekciji.
GraĐenje u sluČaju neposredne opasnosti
Članak 119.
U slučaju neposredne opasnosti od neočekivanih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja koja neposredno ugrožavaju ljude i dobra, tijekom tih događaja i neposredno nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti u roku od godine dana od prestanka potrebe za njom. Za uklanjanje takve građevine potrebno je izraditi projekt uklanjanja građevine.
Ako je potrebno da građevina iz stavka 1. ovoga članka ostane kao stalna, za nju se mora ishoditi građevinska dozvola u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja iz stavka 1. ovoga članka.
Obnavljanje oŠteĆenih graĐevina
Članak 120.
U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 119. stavka 1. ovoga Zakona, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s građevinskom dozvolom na temelju koje je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom propisu.
Članak 121.
Građevina izgrađena, odnosno rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:
– jedan primjerak projekta po kojemu je građena ili projekta postojećeg stanja,
– zapisnik o primopredaji građevine sa završnim izvješćem nadzornog inženjera,
– kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine na građevnoj čestici,
– dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti i drugo).
Izgrađena građevina čija je građevinska dozvola ili druga odgovarajuća dozvola odnosno dokumentacija uništena ili je nedostupna uslijed djelovanja ili događaja iz članka 119. stavka 1. ovoga Zakona, građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bila potrebna, smatra se izgrađenom na temelju konačne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje:
– jedan primjerak projekta postojećeg stanja građevine,
– izvješće o stanju građevine glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu,
– kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine na građevinskoj čestici.
Izvješće iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka može izraditi samo diplomirani inženjer i inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Građevina iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se uporabljivom građevinom.
GraĐevine izgraĐene prije 15. 2. 1968.
Članak 122.
Građevina koja je izgrađena bez građevinske dozvole do 15. veljače 1968. godine smatra se u smislu provedbe nadzora građevinske inspekcije izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
Građevina iz stavka 1. ovoga članka smatra se uporabljivom građevinom ako su ispunjeni uvjeti iz članka 121. stavka 2. ovoga Zakona.
D. Prijava početka građenja i gradilište
Prijava poČetka ili nastavka graĐenja
Članak 123.
Investitor je dužan tijelu graditeljstva, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca, pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova.
Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova imati elaborat iskolčenja građevine kojeg je izradila osoba registrirana za obavljanje tog posla prema posebnom zakonu.
U prijavi za građenje investitor je dužan navesti izvođača.
U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice mjesta, općine ili grada može odlukom za određene vrste građevina, odnosno radova na određenim područjima, odrediti razdoblje kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu graditi građevine, odnosno izvoditi radovi.
Investitor je dužan utvrditi početak građenja, nastavak izvođenja građevinskih radova nakon prekida, te trajanje građenja u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 5. ovoga članka.
UreĐenja gradiliŠta
Članak 124.
Gradilište mora biti ograđeno radi sprječavanja nekontrolirana pristupa ljudi na gradilište.
Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.
Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike. Gradilište se može ograditi ogradom posebnog vanjskog izgleda ako se nalazi u urbanističkoj cjelini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao i na drugim područjima.
Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu na temelju koje se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i konačnosti te dozvole, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 125.
Investitor ili izvođač dužan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona.
Za privremeno zauzimanje javno prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je ishoditi odobrenje nadležnog tijela općine ili grada, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom.
Pripremni radovi za građenje mogu se izvoditi na susjednom zemljištu samo ako je investitor dobio suglasnost vlasnika tog zemljišta za izvođenje pripremnih radova.
Članak 126.
Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta dovedeno u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole.
Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite zraka od onečišćenja, zaštitu od prekomjerne buke, zaštitu tla i podzemnih voda od onečišćenja, zaštite na radu te ostale propisane mjere za zaštitu zdravlja ljudi.
Gradilište mora biti uređeno i u skladu s posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije što drugo određeno.
Dokumentacija na gradiliŠtu
Članak 127.
Izvođač na gradilištu mora imati:
– rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
– akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta odnosno voditelja radova,
– akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera, osim na gradilištu građevine za koju se ne provodi nadzor građenja,
– građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt s potvrdom tijela graditeljstva,
– izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog projekta zatražio, za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,
– izvješća revidenata o obavljenoj kontroli ako je propisano,
– građevinski dnevnik,
– dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema posebnom propisu za ugrađenu opremu, isprave o sukladnosti određenog dijela građevine bitnim zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zakona i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku,
– elaborat o iskolčenju građevine, koji je izradila i potpisala osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti prema posebnom propisu, koji je izrađen prema glavnom projektu,
– drugu dokumentaciju te dozvole i dopuštanja za koje je posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju tog zakona propisana obveza da ju izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu.
Obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisuje ministar pravilnikom.
Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka nakon završetka građenja trajno čuva investitor, odnosno vlasnik građevine.
Članak 128.
U slučaju kada je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe na gradilištu ne mora imati dokumentaciju iz članka 127. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 6. i 7. ovoga Zakona.
U slučaju kada investitor fizička osoba sama provodi stručni nadzor građenja građevine za njene potrebe izvođač, odnosno investitor na gradilištu umjesto akta iz članka 127. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona mora imati izjavu investitora da sam provodi stručni nadzor i dokaz da ispunjava uvjete za provedbu tog nadzora.
Izvođač na gradilištu građevine iz članka 116. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona ne mora imati dokumentaciju iz članka 127. stavka 1. podstavka 6., 7., 9. i 11.
VII. UPORABA GRAĐEVINE
Uporabna dozvola
Članak 129.
Izgrađena građevina smije se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se za nju može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu nakon što tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu građevinu.
Uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, a naročito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.
Uporabna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o skloništima.
Članak 130.
Iznimno od članka 129. stavka 1. ovoga Zakona nova građevina, te rekonstruirana i adaptirana građevina za koju nije potrebna građevinska dozvola smije se početi koristiti nakon dostave pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine, odnosno završnog izvješća nadzornog inženjera tijelu graditeljstva.
Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove iz toga stavka za koje je propisana obveza kontrole glavnog projekta.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Članak 131.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor prilaže:
– fotokopiju građevinske dozvole,
– podatke o sudionicima u gradnji,
– pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
– završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
TehniČki pregled
Članak 132.
Tijelo graditeljstva dužno je u roku od trideset dana, a za građevine iz članka 86. st. 1. ovoga Zakona šezdeset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
U slučaju nepotpunog zahtjeva tijelo graditeljstva obavezno je, u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva zatražiti dopunu.
Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo graditeljstva.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka tehnički pregled obiteljske kuće obavlja državni službenik koji ispunjava uvjete propisane člankom 87. stavkom 1., 2. ili 3. ovoga Zakona.
Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika povjerenstva i određuje tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje upućuju svog predstavnika kao člana povjerenstva.
Predsjednik i članovi povjerenstva su stručni djelatnici i predstavnici onih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima koja su izdala potvrde i druge akte na glavni projekt i drugih tijela državne uprave i pravnih osoba koje odredi nadležno tijelo.
Tijela državne uprave i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su osigurati sudjelovanje svog predstavnika u radu povjerenstva.
Članak 133.
Tijelo graditeljstva poziva na tehnički pregled sudionike u gradnji čija je prisutnosti odlučna za obavljanje tehničkog pregleda. Pozvani sudionici u gradnji dužni su odazvati se pozivu i sudjelovati u radu povjerenstva.
O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda, nadležno tijelo dužno je obavijestiti investitora. Investitor je dužan osigurati prisutnost sudionika u gradnji tehničkom pregledu.
Predsjednik povjerenstva, odnosno državni službenik koji obavlja tehnički pregled o obavljenom tehničkom pregledu sastavlja zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova povjerenstva o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola.
Ako predstavnik tijela državne uprave ili pravne osobe nije prisustvovao tehničkom pregledu, niti je u roku osam dana od dana određenog za obavljanje tehničkog pregleda dostavio nadležnom tijelu mišljenje u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, smatrat će se da je mišljenje toga tijela ili pravne osobe dano, da se građevina može koristiti i da se može izdati uporabna dozvola.
DuŽnost investitora u postupku tehniČkog pregleda
Članak 134.
Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregleda dati na uvid:
– dokumentaciju iz članka 127. ovoga Zakona,
– situacijski nacrt izgrađene građevine prema građevinskoj dozvoli kao dio geodetskog elaborata koji je ovjerovilo tijelo državne uprave nadležno za poslove katastra, a izradila i potpisala osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu,
– isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijela građevine od ovlaštenih tijela u slučaju kada je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza provedbe završnog ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete.
Izdavanje uporabne dozvole
Članak 135.
Nadležno tijelo izdat će uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenog tehničkoga pregleda ako je povjerenstvo koje je obavilo tehnički pregled te građevine dalo mišljenje da se ista može koristiti.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se rješenjem:
– ako je građevina izgrađena bez građevinske dozvole,
– ako su tijekom građenja učinjene izmjene i dopune na građevini za koje nije ishođena izmjena ili dopuna građevinske dozvole,
– ako se u roku od devedeset dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklone nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom Zakonu,
– ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole,
– ako je u tijeku postupak poništenja građevinske dozvole po pravu nadzora,
– ako je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanje građevine.
Članak 136.
Ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu koje je izdalo građevinsku dozvolu, te tijelima državne uprave i pravnim osobama koje su izdale potvrde, odnosno mišljenja na glavni, odnosno idejni projekt.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ispitivanje povjeriti osobi koja zadovoljava uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti.
Prijavi pokusnog rada prilaže se:
– plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada,
– usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije,
– predviđeni završetak pokusnog rada.
Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.
Članak 137.
Za građevinu iz čl. 102. stavka 1. ovoga Zakona može se iznimno izdati privremena uporabna dozvola u slučaju i kada nema konačnih rezultata ispitivanja u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, ako je tehničkim pregledom utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine za sve radove tijekom izgradnje kada je ta obveza određena ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom.
Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji ne može biti duži od 90 dana. Po isteku tog roka potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola za dio graĐevine
Članak 138.
Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine:
– ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.),
– ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine.
Mogućnost iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđena glavnim projektom.
Uporabna dozvola za sloŽenu graĐevinu
Članak 139.
Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka građenja složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena građevina. U tom slučaju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetima određenim načelnom dozvolom.
Izdavanje uporabne dozvole u slučaju iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđeno glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za taj dio složene građevine.
Nakon što su izdane sve posebne građevinske dozvole za složenu građevinu izdaje se jedna uporabna dozvola.
TroŠkovi postupka
Članak 140.
Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela državne uprave, odnosno sjedište pravne osobe, investitor je dužan naknaditi tom tijelu, odnosno osobi putne troškove i dnevnice članova povjerenstva.
Ako je za člana povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili pravne osobe koja nije izdala potvrdu glavnog projekta prema posebnom zakonu, investitor je dužan za tog člana povjerenstva tijelu graditeljstva naknaditi troškove prema posebnom propisu koji se odnosi na vještake.
Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom.
Upis graĐevine u zemljiŠne knjige
Članak 141.
Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola.
Građevinu za koju se ne izdaje uporabna dozvola i građevinu za koju se prema propisima koji su važili u trenutku njezine gradnje nije izdavala uporabna dozvola sud će upisati u zemljišne knjige bez uporabne dozvole.
Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez uporabne dozvole ako je za tu građevinu izdana građevinska dozvola i po službenoj dužnosti će u posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da dozvola nije priložena.
Iznimno, nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez dozvola iz stavka 1. i 3. ovoga članka i po službenoj dužnosti će u posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da te dozvole nisu priložene.
U slučaju iz stavka 3. i 4. ovoga članka nadležni sud rješenje o opisu građevine u zemljišne knjige dostavit će građevinskoj inspekciji.
Rješenje o upisu građevine u zemljišne knjige, odnosno upis građevine u zemljišne knjige donijeto, odnosno izvršeno protivno stavku 3. i 4. ovoga članka ne proizvodi pravne učinke.
Uporaba i odrŽavanje graĐevine
Članak 142.
Građevina se smije rabiti samo na način sukladan njezinoj namjeni.
Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.
Članak 143.
Praćenje stanja građevine, povremene godišnje preglede građevine, izradu pregleda poslova za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevine, utvrđivanje potrebe za obavljanje popravaka građevine i druge slične stručne poslove može obavljati samo diplomirani inženjer i inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Za obiteljsku kuću i jednostavne građevine poslove iz stavka 1. ovoga članka može obavljati i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Održavanje i poslove iz stavka 1. ovoga članka vlasnik građevine odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja građevinama po posebnom propisu mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom.
Članak 144.
Uvjete održavanja i unapređivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te nesmetanog pristupa i kretanja u građevini i način ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja ovih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
      VIII. UKLANJANJE GRAĐEVINE
Dozvola za uklanjanje
Članak 145.
Uklanjanju građevine ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka vlasnik građevine smije ukloniti obiteljsku kuću i jednostavnu građevinu bez dozvole za uklanjanje.
Uklanjanju građevine iz stavka 2. ovoga članka može se pristupiti na temelju projekta uklanjanja građevine kojeg je vlasnik dužan dostaviti građevinskoj inspekciji najmanje osam dana prije početka radova na uklanjanju građevine.
Članak 146.
Kod uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina, niti ugroziti javni interes na drugi način, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama posebnog propisa.
Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša.
U slučaju kada je građevina koja se namjerava ukloniti upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, nadzor nad uklanjanjem se provodi i sukladno odredbama posebnog propisa.
Zahtjev i postupak za dozvolu za uklanjanje
Članak 147.
Zahtjev za dozvolu za uklanjanje građevine ili njezina dijela podnosi u pisanom obliku vlasnik građevine i prilaže:
– tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela,
– dokaz vlasništva građevine,
– potvrde tijela državne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita građevine koje su kulturno dobro, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.).
U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela stranka je vlasnik građevine, te vlasnik nekretnine na kojoj je izgrađena građevina za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Stranka je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utječe na njegova stvarna prava.
Projekt uklanjanja
Članak 148.
Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:
– nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš,
– tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevinske parcele nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela,
– proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina.
Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovoga članka podliježe kontroli projekata glede mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja i uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina.
IX. INSPEKCIJSKI NADZOR
A) Obavljanje poslova
Članak 149.
Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju građenje građevina i uporabljivost građevnih proizvoda obavlja građevinska inspekcija u Ministarstvu - Uprava za inspekcijske poslove, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Za obavljanje poslova građevinske inspekcije ustrojavaju se područne jedinice Ministarstva u sjedištima i izvan sjedišta županija, odnosno u sjedištu Grada Zagreba.
Članak 150.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u vezi s prometom građevnih proizvoda provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata.
Članak 151.
Inspekcijski nadzor provode državni službenici Ministarstva                         - Uprave za inspekcijske poslove raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora (u daljnjem tekstu: građevinski inspektor).
Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora te uvjete koje moraju ispunjavati osobe na radnim mjestima s ovlastima inspekcijskog nadzora i njihove ovlasti utvrđuje ministar Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
Na radno mjesto višeg građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Na radno mjesto građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
Na radno mjesto građevinskog nadzornika s položajem građevinskog inspektora druge vrste zvanja može se postaviti inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.
B) Prava i dužnosti građevinskog inspektora
Članak 152.
Građevinski inspektor ima pravo obaviti inspekcijski pregled svake građevine.
U svrhu obavljanja pregleda iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor je ovlašten ući u građevinu i na gradilište, te naložiti investitoru odnosno izvođaču da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda.
Ako se građevinskom inspektoru prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave dužna je na zahtjev građevinskog inspektora pružiti pomoć.
Članak 153.
Sudionici u gradnji, vlasnik odnosno korisnik građevine, tijela državne uprave te jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, dužni su građevinskom inspektoru omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora te hitno dati na uvid bez naplate svu dokumentaciju potrebnu za provedbu tog nadzora.
Članak 154.
Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, po službenoj će dužnosti pokrenuti upravni postupak i poduzeti mjere u skladu s ovim Zakonom.
Ako inspektor utvrdi da nisu povrijeđeni propisi čiju je primjenu ovlašten nadzirati, pisano će obavijestiti o tome poznatog podnositelja prijave u roku od trideset dana od utvrđenja činjeničnog stanja.
Članak 155.
Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju gradnju mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena te jedinica lokalne samouprave.
Ako je investitor ili vlasnik nekretnine nepoznat ili je nepoznata boravišta stranka je posjednik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena.
Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koji se odnosi na uporabljivost građevnih proizvoda pri građenju građevina, odnosno promet građevnih proizvoda su izvođač i nadzorni inženjer, odnosno proizvođač, uvoznik i distributer građevnog proizvoda.
Ako inspektor utvrdi povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.
Članak 156.
O obavljenim inspekcijskim pregledima i drugim radnjama s podacima o provedbi inspekcijskog nadzora inspektor vodi očevidnik.
Način obavljanja inspekcijskog nadzora građenja građevina, uporabljivosti i prometa građevnih proizvoda te sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, propisuje ministar pravilnikom.
Članak 157.
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu narediti strankama otklanjanje nepravilnosti, otklanjanje oštećenja, obustavu građenja, uklanjanje građevine, zatvaranje gradilišta, poduzimanje hitne mjere, označiti građevinu opasnom, te poduzimati druge radnje u svrhu sprječavanja građenja protivno ovom Zakonu (podnositi kaznene i prekršajne prijave, izdavati prekršajne naloge, tražiti pomoć službene osobe nadležne policijske uprave i dr.).
U provedbi inspekcijskog nadzora gospodarski inspektor Državnog inspektorata ima pravo i obvezu narediti strankama otklanjanje nepravilnosti glede prometa građevnih proizvoda.
Građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. ovoga članka i u slučaju kada je građevina upisana u zemljišne knjige.
Otklanjanje nepravilnosti
Članak 158.
U provedbi inspekcijskog nadzora građenja građevine i uporabljivosti građevnog proizvoda građevinski inspektor će sudionicima u građenju rješenjem narediti da u primjernom roku otklone utvrđene nepravilnosti.
Članak 159.
Ako građevinski inspektor utvrdi da se ugrađuje građevni proizvod za kojeg nije dokazano da je uporabljiv, usmenim rješenjem zabranit će investitoru i izvođaču ugradbu takvoga građevnog proizvoda.
Ako gospodarski inspektor državnog inspektorata utvrdi da promet građevnih proizvoda nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koji se odnose na promet građevnih proizvoda, rješenjem će zabranit promet takvoga građevnog proizvoda.
Otklanjanje oŠteĆenja
Članak 160.
Inspektor će rješenjem narediti vlasniku građevine da otkloni oštećenja na građevini zbog kojih postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.
Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar ili se nalazi u zaštićenom dijelu prirode, građevinski inspektor rješenja iz stavka 1. ovoga članka odmah dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove za-štite kulturnih dobara, odnosno unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za poslove zaštite prirode i okoliša.
Tijelo državne uprave iz stavka 2. ovoga članka odredit će u roku od osam dana od dana primitka rješenja vlasniku građevine način otklanjanja oštećenja.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se radi znanja jedinici lokalne samouprave na području koje se oštećena građevina nalazi.
Smatra se da je inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupio u skladu s člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Obustava graĐenja
Članak 161.
Inspektor će rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku obustavu daljnjeg građenja građevine:
– ako se građevina ili njezin dio gradi protivno građevinskoj dozvoli, osim u slučaju ako se građevina ili njezin dio gradi u skladu s člankom 107. stavkom 2. ovoga Zakona,
– ako se građevina ili njezin dio gradi protivno članku 107. stavku 2. ili članku 115. ovoga Zakona ili protivno potvrđenom glavnom projektu iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona,
– ako nakon proteka roka određenog rješenjem iz članka 158. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrđene nepravilnosti,
– ako utvrdi nepravilnosti u projektu ili građenju građevine koji mogu ugroziti ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu,
– ako utvrdi da je građenjem ugrožena sigurnost okolnih građevina ili stabilnost tla na okolnom zemljištu,
– ako se nakon zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole nastavi s građenjem građevine.
Rješenjem iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka inspektor će odrediti rok radi usklađivanja građenja građevine, odnosno stanja građevine s odredbama ovoga Zakona.
U slučaju obustave građenja na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske građevinski inspektor obavijest o tome dostavit će tijelu državne uprave nadležnom za poslove kulture i nadležnoj policijskoj upravi.
Uklanjanje graĐevine
Članak 162.
Inspektor će rješenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela:
– ako se gradi ili je izgrađena bez građevinske dozvole,
– ako se gradi ili je izgrađena bez potvrđenoga glavnog projekta u slučaju kada za građenje nije potrebna građevinska dozvola,
– izgrađenog za trajanja obustave građenja,
– izvedenog protivno građevinskoj dozvoli, potvrđenom glavnom projektu iz članka 107. stavka 2. ili članka 118. stavka 1. ovoga Zakona ili protivno članku 115. ovoga Zakona ako u određenom roku izvedeno stanje nije usklađeno s odredbama ovoga Zakona,
– ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine i stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugrožen život i zdravlje ljudi,
– u koju je ugrađen građevni proizvod čija je ugradba zabranjena rješenjem iz članka 159. stavka 1. ovoga Zakona ili građevni proizvod čija uporabljivost nije dokazana,
– ako u određenom roku ne postupi po rješenju iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona,
– ako je protekao rok za uklanjanje građevine ovim ili posebnim zakonom.
U slučaju uklanjanja građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske građevinski inspektor će obavijest o tome dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara i nadležnoj policijskoj upravi.
Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja, uklonit će se i oni dijelovi građevine koji nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno, predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.
Članak 163.
Građevinski inspektor će rješenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje:
– privremene građevine ako nije uklonjena u propisanom roku,    
– građevine ili njezinog dijela izgrađene u slučaju neposredne opasnosti ako nije uklonjena u propisanom roku, odnosno ako je protekao rok za naknadno ishođenje građevinske dozvole.
Hitne mjere
Članak 164.
U slučaju iz članka 160. stavka 1., članka 161. stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4., članka 162. stavka 1. i članka 163. ovoga Zakona građevinski inspektor će usmenim rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku građevine poduzimanje hitnih mjera osiguranja do izvršenja naredbe kada to ocijeni potrebnim.
O usmenom rješenju iz stavka 1. ovoga članka izdat će se pisani otpravak.
O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor će obavijestiti nadležnu policijsku upravu.
OznaČavanje graĐevine opasnom
Članak 165.
Građevinski inspektor će posebnim službenim znakom označiti građevinu opasnom za koju utvrdi da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za donošenje rješenja iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pretpostavke za donošenje rješenja iz članka 161. stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. članka 162. stavka 1. ili članka 163. ovoga Zakona ako ocijeni da postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.
Građevinski inspektor će postupiti prema stavku 1. ovoga članka i u slučaju kada su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za obustavu građenja ili uklanjanje građevine ako vlasnik investitor, odnosno posjednik iste nije prisutan pri inspekcijskom pregledu.
Smatra se da je građevinski inspektor otklonio opasnost za život i zdravlje ljudi, druge građevine i stabilnost tla na okolnom zemljištu ako je donio rješenje, izrekao hitne mjere i označio građevinu opasnom.
Način označavanja građevine opasnom propisuje ministar pravilnikom.
Zatvaranje gradiliŠta
Članak 166.
U slučaju iz članka 161. stavka 1. i članka 162. stavka 1. podstavka 1., 2., 5. i 6. građevinski inspektor će prije donošenja rješenja na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta, odnosno dijela gradilišta posebnim službenim znakom.
Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta propisuje ministar Pravilnikom.
Građevinski inspektor će s gradilišta ukloniti službeni znak iz stavka 1. ovoga članka kada investitor, odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rješenju, odnosno kada uskladi građenje s ovim Zakonom.
Ako investitor nastavi s građenjem poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom sprječavanje daljnjeg građenja građevinski inspektor provodi uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova.
Inspekcijsko rjeŠenje
Članak 167.
Rješenjem o zabrani ugradbe građevnog proizvoda iz članka 159. stavka 1. ovoga Zakona investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela u koje je ugrađen građevni proizvod čija ugradba je zabranjena.
Rješenjem o otklanjanju oštećenja građevine iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik građevine se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela ako u određenom roku ne otkloni oštećenja.
Rješenjem o obustavi građenja iz članka 161. stavka 1. ovoga Zakona investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela koja se izgradi protivno građevinskoj dozvoli, za vrijeme dok je na snazi obustava građenja.
Članak 168.
Pisani otpravak usmenog rješenja otprema se stranci najkasnije u roku od osam dana od dana priopćenja.
Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od dana priopćenja usmenog rješenja stranci.
Protiv rješenja građevinskog inspektora, zaključka o dozvoli izvršenja, zaključka o obustavi postupka i zaključka o troškovima izvršenja može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Žalba izjavljena protiv rješenja građevinskog inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 169.
Ako je stranka nepoznata ili nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje, odnosno zaključak dostavlja se pribijanjem na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini.
Obveza izvršenja rješenja, odnosno zaključka iz stavka 1. ovoga članka i rok za pokretanje upravnog spora počinju teći od prvoga idućeg dana od dana oglašavanja.
Nakon prve neuspješne po posebnom propisu propisane dostave inspekcijskog rješenja i zaključka poznatoj stranci dostava se provodi na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
IzvrŠenje inspekcijskog rjeŠenja
Članak 170.
Ako izvršenik ne postupi po rješenju inspektora iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakona, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.
Članak 171.
Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.
Kada je pokretanje inspekcijskog postupka inicirala jedinica lokalne samouprave i u slučaju iz članka 162. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, administrativno izvršenje rješenja provodi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem području se građevina nalazi.
Troškove provedbe rješenja jedinica lokalne samouprave naknađuje od izvršenika po posebnom propisu.
Članak 172.
Izvršenje inspekcijskog rješenja o uklanjanju građevine odgodit će se na zahtjev investitora, odnosno vlasnika građevine ako je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, te ako dokaže da je građenje građevine u skladu s lokacijskim uvjetima i da je ispunjen bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine.
Odgodu izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka zaključkom odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja.
Ako investitor u roku od dvanaest mjeseci od dana konačnosti zaključka iz stavka 2. ovoga članka ne ishodi građevinsku dozvolu nastavit će se s postupkom izvršenja.
Zaključak iz stavka 2. ovoga članka je ništavan ako se nakon njegova donošenja nastavi s građenjem. U tom slučaju nastavit će se s postupkom izvršenja.
Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola.
Članak 173.
Nakon isteka roka od deset godina od dana kada je inspekcijsko rješenje postalo konačno ne može se izvršiti.
U rok iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za zadržavanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) do pravomoćnog okončanja toga postupka, niti vrijeme proteklo od dana donošenja zaključka iz članka 172. stavka 2. ovoga Zakona do dana isteka roka iz članka 172. stavka 3. ovoga Zakona.
Izvršenje inspekcijskog rješenja počinje dostavom zaključka o dozvoli izvršenja stranci.
Članak 174.
Ako građevinski inspektor utvrdi da su građevinskom dozvolom, načelnom dozvolom, uporabnom dozvolom, dozvolom za uklanjanje građevine, koje su konačne u upravnom postupku ili potvrdom glavnog projekta iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, predložit će ministarstvu da takvu dozvolu odnosno potvrdu ukine po pravu nadzora.
X.  UPRAVNI NADZOR
Provedba upravnog nadzora
Članak 175.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave i osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im upravnim i drugim stručnim poslovima koji se odnose na područje graditeljstva, provodi Ministarstvo.
Upravni nadzor provodi službenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.
PonIŠtenje i ukidanje po pravu nadzora
Članak 176.
Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzora kojeg provodi građevinski inspektor utvrdi da su rješenjem nadziranog tijela ili pravne osobe iz članka 175. ovoga Zakona koje je konačno u upravnom postupku povrijeđene materijalne odredbe zakona ili propisa donesenih na temelju zakona koji uređuje područje graditeljstva, Ministarstvo će takvo rješenje ukinuti po pravu nadzora.
Članak 177.
Ako se u provedbi upravnog nadzora ili nadzora kojeg provodi građevinski inspektor utvrdi da su građevinskom dozvolom, načelnom dozvolom, uporabnom dozvolom, dozvolom za uklanjanje građevine, koje su konačne u upravnom postupku ili potvrdom glavnog projekta iz članka 107. stavka 2. ili članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, ministarstvo će takvu dozvolu odnosno potvrdu ukinuti po pravu nadzora.
Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su rješenjem građevinske inspekcije koje konačno u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, ministarstvo će takvo rješenje poništiti po pravu nadzora.
Članak 178.
Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora može se donijeti u roku od godine dana od dana konačnosti akta koji se ukida, odnosno poništava.
XI. KAZNENE ODREDBE
PrekrŠaji investitora
Članak 179.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:
– gradi bez građevinske dozvole (članak 84. stavak 1.),
– gradi protivno građevinskoj dozvoli, a nije ishodio izmjenu ili dopunu građevinske dozvole (članak 107. stavak 1.),
– ne osigura stručni nadzor građenja (članak 33. stavak 2.),
– stručni nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi registriranoj za nadzor (članak 33. stavak 4.),
– projektiranje, kontrolu, nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja povjeri osobi koja ne zadovoljava uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje djelatnosti (članak 33. stavak 3.),
– ne ukloni privremenu građevinu u roku određenom građevinskom dozvolom (članak 114. stavak 2.) i ne ukloni građevinu čija je građevinska dozvola poništena po pravu nadzora.
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:
– ne prijavi početak građenja u propisanom roku (članak 123. stavak 1.),
– ne zatraži promjenu investitora u propisanom roku (članak 108. stavak 1.),
– ne poduzme mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina i površina u slučaju prekida građenja (članak 34. stavak 1.),
– za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 125. stavak 3.),
– zauzme za potrebe gradilišta javno-prometnu površinu bez odobrenja nadležnog tijela, odnosno pravne osobe (članak 125. stavak 2.),
– koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 129. stavak 1.),
– ako ne prijavi početak pokusnog rada (članak 136. stavak 1.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička osoba iz članka 33. stavka 7. ovoga Zakona ako projektira i provodi stručni nadzor građenja, a ne zadovoljava propisane uvjete.
Novčane kazne iz ovoga članka, u slučaju gradnje obiteljske kuće i jednostavne građevine, umanjuju se za 50%.
PrekrŠaji osobe registrirane za poslove projektiranja
Članak 180.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je izradila projekt, a nije registrirana za poslove projektiranja.
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove projektiranja ako:
– izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 72. stavak 1.),
– se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri ispunjen neki od bitnih zahtjeva za građevinu iz ovoga Zakona (članak 6. stavak 1. u vezi sa člankom 7., 8., 9., 10., 11. ili 12.),
– ako se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u građevinama javne i poslovne namjene, te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene članak 46. stavak 1. u vezi sa člankom 14. stavkom 1.),
– ako se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 6. stavak 1. u vezi sa člankom 14. stavkom 2.),
– ako se tijekom građenja utvrdi da je građevina projektirana tako da nisu zadovoljeni lokacijski uvjeti utvrđeni po posebnom propisu (članak 6. stavak 1.).
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba registrirana za poslove projektiranja koja radi povremenog obavljanja poslova sklopi ugovor sa stranim arhitektom ili inženjerom koji nije dobio odobrenje Komore ili ne zadovoljava druge uvjete propisane posebnim propisima (članak 60. stavak 1. i 2.).
Osoba registrirana za poslove projektiranja u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
PrekrŠaji projektanta
Članak 181.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se i projektant i glavni projektant za prekršaj iz članka 180. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz članka 180. stavka 2. ovoga Zakona i investitor u svojstvu projektanta.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj strani arhitekt ili inženjer ako obavlja poslove projektiranja i stručnog nadzora bez odobrenja Komore (članak 60. stavak 1.).
Projektant je u slučaju iz stavka 1. i 3. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
PrekrŠaji revidenta
Članak 182.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:
– obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlašten (članak 47. stavak 1.),
– obavi kontrolu projekta u čijoj je izradi sudjelovao ako je taj projekt izradila ili nostrificirala osoba registrirana za poslove projektiranja kod koje je zaposlen (članak 48. stavak 1.),
– projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona (članak 48. stavak 2.).
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka osobi koja obavlja kontrolu projekata, odnosno revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za projektiranje, odnosno za kontrolu projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Osoba ovlaštena za kontrolu projekta (revident) u slučaju iz stavka 1. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
PrekrŠaji pravne osobe ovlaŠtene za nostrifikaciju
Članak 183.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede nostrifikaciju, a nema za to ovlaštenje (članak 79. stavak 1.).
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekata koja provede nostrifikaciju ako:
– projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda ne zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona (članak 78. stavak 1.),
– izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 72. stavak 1.),
– ako o obavljenoj nostrifikaciji projekta izda potvrdu, a da prethodno nije sastavljeno izvješće o nostrifikaciji (članak 79. stavak 2.),
– se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri ispunjen neki od bitnih zahtjeva za građevinu iz ovoga Zakona (članak 6. stavak 1., u vezi sa člankom 7., 8., 9., 10., 11. ili 12.),
– ako se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u građevinama javne i poslovne namjene, te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene (članak 6. stavak 1. u vezi s člankom 14. stavkom 1.),
– ako se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 6. stavak 1. u vezi sa člankom 14. stavkom 2.),
– ako se tijekom građenja utvrdi da je građevina projektirana tako da nisu zadovoljeni lokacijski uvjeti utvrđeni po posebnom propisu (članak 6. stavak 1.).
Uz kaznu za prekršaj iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za nostrifikaciju projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka i projektant zaposlen u pravnoj osobi ovlaštenoj za nostrifikaciju projekata koji je obavio nostrifikaciju.
Osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekta u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
PrekrŠaji izvoĐaČa
Članak 184.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
– nije registrirana za obavljanje djelatnosti (članak 37. stavak 1.),
– pristupi građenju građevine bez građevinske dozvole (članak 84.),
– ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom (članak 39. stavak 1.),
– radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve za građevinu iz ovoga Zakona (članak 39. stavak 1. podstavak 1.),
– ne gradi u skladu s tehničkim propisima (članak 16.),
– radove ne izvodi tako da je u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u građevinama javne i poslovne namjene, te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene (članak 6. stavak 1.), u vezi sa člankom 14. stavkom 1.,
– radove ne izvodi tako da je u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 6. stavak 1. u vezi sa člankom 14. stavkom 2.).
Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavaka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Uz novčanu kaznu iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera iz stavka 2. ovoga članka.
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
– ne ugrađuje materijale, proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom (članak 39. stavak 1. alineja 2.),
– ne osigura dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme, dokaze o suglasnosti određenih dijelova i sklopova građevine ili dokaze o kvaliteti izvedenih radova prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta (članak 39. stavak 1. alineja 3.),
– ako ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (članak 39. stavak 1. alineja 5.),
– na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 12.),
– imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova koji ne zadovoljavaju propisane uvjete (članak 41. i 42.),
– ne ogradi, odnosno zaštiti ili označi gradilište (članak 124. stavak 1.),
– koristi susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 125. stavak 1.),
– koristi javno-prometnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog tijela ili pravne osobe (članak 125. stavak 2.),
– ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 126. stavak 2.),
– ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 126. stavak 3.).
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. i stavka 4. podstavka 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova.
Izvođač je u slučaju iz stavka 1. i 4. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
PrekrŠaj osobe registrirane za poslove struČnog nadzora
Članak 185.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor ako:
– nije registrirana za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja,
– nadzire građenje građevine koja se gradi bez građevinske dozvole,
– ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 44. stavak 1., podstavak 1.).
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove stručnog nadzora građenja ako:
– ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih i građevnih proizvoda, proizvoda, opreme i postrojenja bude u skladu sa zahtjevima projekta te da bude dokazana na propisani način,
– ne provjeri posjeduje li izvođač suglasnost Ministarstva za obavljanje poslova građenja (članak 44. stavak 1. podstavak 2.),
– ako ne osigura provedbu propisanih kontrolnih postupaka u svrhu dokazivanja kvalitete izvedenih radova te ugrađenih građevnih proizvoda, opreme i postrojenja (članak 44. stavak 1. podstavak 3.),
– ako ne sastavi završno izvješće (članak 44. stavak 1. podstavak 6.),
– ako za glavnoga nadzornog inženjera imenuje osobu koja ne zadovoljava propisane uvjete (članak 43. stavak 1.).
Osoba registrirana za poslove stručnog nadzora u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
PrekrŠaji nadzornog inŽenjera
Članak 186.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se nadzorni inženjer i glavni nadzorni inženjer za prekršaj iz članka 185. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. alineje 1. i 2., ovoga Zakona, te ako obavlja poslove stručnog nadzora građenja i istodobno je zaposlen kod izvođača radova (članak 43. stavak 3.).
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj glavni nadzorni inženjer ako ne sastavi završno izvješće o usklađenosti i cjelovitosti provedenoga stručnog nadzora građenja (članak 46. stavak 2.).
Nadzorni inženjer je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
PrekrŠaji ovlaŠtenih pravnih osoba
Članak 187.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako:
– obavi posao ispitivanja ili ocjenjivanja sukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama ili izda certifikat sukladnosti ili tehničko dopuštenje bez ovlaštenja (članak 20. stavak 1., članak 25. stavak 2. i članak 27. stavak 2.),
– se tijekom građenja utvrdi da zbog njihova propusta u postupku ocjenjivanja sukladnosti nije u propisanoj mjeri ispunjen neki od bitnih zahtjeva za građevinu iz ovoga Zakona.
Uz kaznu za prekršaje iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka pravnoj osobi može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Ovlaštena pravna osoba u slučaju iz stavka 1. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
PrekrŠaji proizvoĐaČa, uvoznika i distributera graĐevnog proizvoda
Članak 188.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu proizvođača, uvoznika, odnosno distributera građevnog proizvoda ako:
– označi znakom sukladnosti građevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti,
– stavi u promet građevni proizvod za kojeg nije dokazana uporabljivost (članak 24. stavak 1.),
– stavi u promet proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti koji nije označen znakom sukladnosti ili koji nema tehničku uputu (članak 22. stavak 1.),
– distribuira građevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti koji nije označen znakom sukladnosti ili koji nema tehničku uputu.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kazniti će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Povreda sluŽbene duŽnosti osobe ovlaŠtene za voĐenje postupka izdavanja dozvola
Članak 189.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se za laku povredu službene dužnosti osoba ovlaštena za vođenje postupka izdavanja dozvola prema ovom Zakonu, odnosno izdavanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona ako u postupku izdavanja dozvole, odnosno potvrde ne poštuje rokove propisane ovim Zakonom ili ako ne dostavi izdanu uporabnu dozvolu prema članku 129. stavku 3. ovoga Zakona i izdanu načelnu dozvolu prema članku 112. stavku 3. ovoga Zakona tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za težu povredu službene dužnosti osoba ovlaštena za vođenje postupka ako namjerno ili krajnjom nepažnjom izda dozvolu odnosno potvrdu, a kasnije se utvrdi:
– da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole (članak 90. stavak 1.),
– da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje uporabne dozvole (članak 129. stavak 2.),
– da nisu ispunjeni uvjeti za potvrđivanje glavnog projekta (članak 107. stavak 2. i članak 118.).
Povreda sluŽbene duŽnosti osobe koja provodi inspekcijski nadzor
Članak 190.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn kaznit će se za laku povredu službene dužnosti osoba koja provodi inspekcijski nadzor ako ne postupa po rokovima propisanim ovim Zakonom.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kn kaznit će se za težu povredu službene dužnosti osoba koja provodi inspekcijski nadzor ako namjerno ili krajnjom nepažnjom:
– ne donese usmeno rješenje kojim se zabranjuje ugradba građevnog proizvoda za kojeg nije dokazano da je uporabljiv (članak 159. stavak 1.),
– ne izda rješenje za otklanjanje oštećenja na građevini zbog kojih postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu (članak 160. stavak 1.),
– ne naredi obustavu građenja građevine u slučaju propisanom člankom 161. stavkom 1. ovoga Zakona,
– ne naredi uklanjanje građevine koja se gradi ili je izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno bez potvrđenoga glavnog projekta u slučajevima kada je to propisano člankom 107. stavkom 2. i člankom 118. stavkom 1. ovoga Zakona (članak 162. stavak 1.).
PrekrŠaji vlasnika graĐevine
Članak 191.
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole tijela graditeljstva (članak 145. stavak 1.).
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:
– rabi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 142. stavak 1.),
– ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (članak 142. stavak 2.),
– ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne označi građevinu opasnom u slučaju oštećenja građevine (članak 142. stavak 3.).
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se vlasnik građevine fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Vlasnik građevine u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan je drugim osobama naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak 192.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora i pravna osoba u svojstvu izvođača ako nastavi s građenjem, odnosno izvođenjem pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom (članak 161. stavak 1.).
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora i fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora i izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnik građevine ako ometaju provedbu inspekcijskog nadzora (članak 152. stavak 2.).
Članak 193.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru onemogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu onemogući uvid u svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine, građevnih proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom.
Članak 194.
Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji ako se neopravdano ne odazovu na tehnički pregled (članak 133. stavak 1.).
NadleŽnost za odluČivanje o prekrŠajima
Članak 195.
Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom dužan je izdati prekršajni nalog prema posebnom Zakonu.
Za prekršaje za koje je ovim Zakonom propisana obveza izricanja zaštitne mjere inspektor će prekršajni nalog iz stavka 1. ovoga članka izdati samo za prekršaj koji je učinjen prvi puta, a u slučaju ponavljanja tog prekršaja poduzet će radnje potrebne za pokretanje prekršajnog postupka.
Članak 196.
Prekršajne postupke u prvom stupnju za prekršaje propisane ovim zakonom vodi Ministarstvo.
Zastara prekrŠajnog progona i izvrŠenja prekrŠajnih sankcija
Članak 197.
Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom, ne može se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad je prekršaj počinjen.
Članak 198.
Izrečene kazne za prekršaje propisane ovim Zakonom ne mogu se izvršiti ako od dana konačnosti rješenja o prekršaju proteknu tri godine.
Članak 199.
Neplaćanje kazni izrečenih na temelju ovoga Zakona predstavlja financijski prekršaj u smislu posebnog zakona.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Pokrenuti postupci
Članak 200.
Postupci pokrenuti po odredbama Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.
Podzakonski propisi
Članak 201.
Obvezuje se ministar da pravilnik iz članka 224. stavka 3. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Obvezuje se ministar da pravilnike iz članka 22. stavka 2., članka 26. stavka 2., članka 27. stavka 7., članka 29. stavka 2., članka 30. stavka 5., članka 47. stavka 4., članka 61. stavka 3., članka 69., članka 75., članka 77. i 80., članka 127. stavka 2., članka 140. stavka 3., članka 144., članka 165. stavka 4. i članka 166. stavka 2. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Obvezuje se ministar da pravilnike iz članka 6. stavka 3., članka 14. stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 37. stavka 8., članka 50. stavka 6., članka 151. stavka 2., članka 156. stavka 2. i članka 220. stavka 2. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 202.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 201. ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe:
– Pravilnika o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekta (»Narodne novine«, br. 7/00. i 89/00.),
– Pravilnika o programu, uvjetima i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 23/89.),
– Pravilnika o kontroli projekata (»Narodne novine«, br. 89/00.),
– Pravilnika o nostrifikaciji projekata (»Narodne novine«, br. 98/99. i 29/03.),
– Pravilnika o uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika (»Narodne novine«, br. 6/00.),
– Pravilnika o službenoj iskaznici inspektora (»Narodne novine«, br. 98/99.),
– Pravilnika o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 9/00.),
– Pravilnika o materijalno tehničkim uvjetima za rad građevinskih inspektora i nadzornika (»Narodne novine«, br. 02/00.),
– Pravilnika o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine (»Narodne novine«, br. 72/03.),
– Pravilnika o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 1/98.),
– Pravilnika o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste (»Narodne novine«, br. 53/02.),
– Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 104/03.).
Obavljanje poslova
Članak 203.
Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale višu stručnu spremu i najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, ne primjenjuje se odredba članka 36. stavka 4. ovoga Zakona.
Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale višu stručnu spremu i najmanje deset godina radnog iskustva u vođenju građenja ne primjenjuje se odredba članka 41. i članka 42. stavka 1. ovoga Zakona.
Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale višu stručnu spremu i najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima stručnog nadzora ne odnosi se odredba članka 43. stavka 4. i članka 46. stavka 3. ovoga Zakona.
Članka 204.
Osobe koje su 11. listopada 1999. po propisima koji su bili na snazi, do dana stupanja na snagu Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98.) ispunjavale uvjete za projektanta, voditelja projekta, nadzornog inženjera i ovlaštenog revidenta, mogu obavljati poslove projektiranja i stručnog nadzora građenja do pravomoćnosti rješenja kojim im se po zahtjevu podnesenom u skladu s prijelaznim i završnim odredbama tog zakona odbija upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera.
Članak 205.
Osobe koje su bile imenovane voditeljem gradilišta i zadovoljavale uvjete propisane Zakonom o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.), nastavljaju s obavljanjem poslova odgovorne osobe u svojstvu voditelja radova za građevinu za koju ih je investitor imenovao.
Osobe koje su zadovoljavale uvjete za voditelja gradilišta prema Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) mogu biti imenovane voditeljem radova i ako imaju SSS, položen stručni ispit i deset godina iskustva na poslovima građenja osim za građevine i radove za koje je potrebna kontrola projekta iz članka 59. ovoga Zakona.
Do 30. lipnja 2005. na gradilištu obiteljske kuće odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu građevinske ili arhitektonske struke iako nema položeni stručni ispit iz članka 61. ovoga Zakona, ako ima najmanje 2 godine radnog iskustva.
Do 30. lipnja 2005. na gradilištu jednostavne građevine odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke iako nema položeni stručni ispit iz članka 61. ovoga Zakona, ako ima najmanje 2 godine radnog iskustva na obavljanju radova koje je ovlaštena voditi.
Članak 206.
Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer imenovani za provedbu stručnog nadzora građenja građevine za koju je potrebna kontrola projekata do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s provedbom stručnog nadzora te građevine.
Članak 207.
Osobe registrirane za obavljanje poslova građenja ili izvođenja pojedinih radova na građevini, dužne su ispuniti uvjete određene pravilnikom iz članka 37. stavka 8. ovoga Zakona u roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu tog pravilnika.
Osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora dužne su ispuniti uvjete određene pravilnikom iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona u roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu tog pravilnika.
Osobama koje ne ispune uvjete iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje djelatnosti.
Članak 208.
Pravne osobe koje obavljaju poslove dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda dužne su ishoditi ovlaštenje iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
Pravnim osobama koje ne ishode ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje djelatnosti.
Članak 209.
Osobe ovlaštene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata izrađenih u inozemstvu, nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlašteni do isteka roka važenja ovlaštenja.
Članak 210.
Osobe koje provode postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda u svojstvu odgovornih osoba, a nemaju položen stručni ispit iz članka 61. ovoga Zakona dužne su ga položiti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Osobe koje u svojstvu odgovorne osobe obavljaju poslove projektiranja u geodeziji, a nemaju položen stručni ispit iz članka 61. ovoga Zakona dužne su ga položiti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 211.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona područne jedinice Ministarstva ustrojene za obavljanje poslova građevne inspekcije na temelju Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) nastavljaju s radom kao područne jedinice iz članka 149. stavka 2. ovoga Zakona.
Osobe zatečene na poslovima izdavanja načelne, građevinske i uporabne dozvole te dozvole za uklanjanje građevina koje ne zadovoljavaju uvjete iz članka 87. stavka 1. i 2. ovoga Zakona za vođenje postupaka izdavanja tih dozvola, a u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona više od dvije godine rade na poslovima izdavanja načelne, građevinske i uporabne dozvole te dozvole za uklanjanje građevina, mogu nastaviti voditi postupke izdavanja tih dozvola za one građevine za koje zadovoljavaju stupnjem stručne spreme.
Osobe zatečene na poslovima izdavanja načelne, građevinske i uporabne dozvole te dozvole za uklanjanje građevina koje ne zadovoljavaju uvjete iz članka 87. stavka 4. i 5. ovoga Zakona za rješavanje u postupcima izdavanja tih dozvola, a u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona više od pet godina rade na poslovima izdavanja načelne, građevinske i uporabne dozvole te dozvole za uklanjanje građevina, mogu nastaviti rješavati u postupcima izdavanja tih dozvola za one građevine za koje zadovoljavaju stupnjem stručne spreme.
Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka koje nemaju položen državni stručni ispit, dužne su položiti taj ispit u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 212.
Osobe koje po ovom Zakonu koordiniraju primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika dužne su položiti dio stručnog ispita iz članka 61. ovoga Zakona koji se odnosi na područje zaštite na radu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka do polaganja dijela stručnog ispita iz članka 61. ovoga Zakona dužne su obavljanje poslova koordinacije primjene propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
Članak 213.
Pravne osobe s javnim ovlastima koje nemaju status javne ustanove izdaju potvrde, odnosno mišljenja iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona najduže tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Nakon proteka ovoga roka navedene potvrde, odnosno mišljenja izdaje tijelo državne uprave nadležno za odgovarajuće upravno područje, odnosno javna ustanova određena posebnim zakonom.
StruČni ispit
Članak 214.
Uvjerenja o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova u izgradnji objekata i druga odgovarajuća uvjerenja o položenom stručnom ispitu stečena na području bivše Jugoslavije prije 8. listopada 1991. izjednačena su po pravnoj snazi s odgovarajućim uvjerenjima stečenim u Republici Hrvatskoj.
Uvjerenja o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova u izgradnji objekata stečenim u Republici Hrvatskoj smatraju se uvjerenjima o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova graditeljstva u smislu ovoga Zakona.
GraĐevni proizvodi
Članak 215.
Priznata tehnička pravila donesena na temelju propisa koji su važili do 8. listopada 1991. kojima se izravno ili upućivanjem na tehničke specifikacije propisuju tehnički zahtjevi za proizvode, procese ili usluge u građenju koji utječu na bitne zahtjeve za građevinu, primjenjuju se u građenju ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.
Do donošenja tehničkih specifikacija ili tehničkih propisa u skladu s ovim Zakonom uporabljivim se smatra i građevni proizvod za kojeg je dokazano da odgovara uvjetima danim priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka ako tehničkim propisom nije drukčije određeno.
Popis priznatih tehničkih pravila iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar na prijedlog ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.
Članak 216.
Uporabljivost građevnog proizvoda u smislu članka 215. stavka 2. ovoga Zakona dokazuje se svjedodžbom o ispitivanju, koja se izdaje nakon provedbe postupaka određenih priznatim tehničkim pravilima iz članka 215. stavka 1. ovoga Zakona.
Postupke odnosno svjedodžbu iz stavka 1. ovoga članka provodi, odnosno izdaje pravna osoba ovlaštena za ispitivanje građevnih proizvoda po posebnom propisu.
Postupke iz stavka 2. ovoga članka može provoditi i pravna osoba ovlaštena za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti.
Članak 217.
Odredbe članka 23. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na europsko tehničko dopuštenje koje donosi Europska organizacija za tehnička dopuštenja prestaju se primjenjivati stupanjem na snagu ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Odredbe istog članka u preostalom dijelu prestaju se primjenjivati stupanjem na snagu odgovarajućega međunarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku.
Lokacijski uvjeti
Članak 218.
Uvjeti utvrđeni rješenjem o zadržavanju u prostoru objekta izdanim na temelju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) smatraju se lokacijskim uvjetima u smislu ovoga Zakona ako im nije istekao rok važenja.
Projekti
Članak 219.
Posebni zakoni i propisi doneseni na temelju tih zakona kojima je propisana obveza izdavanja potvrda, mišljenja, suglasnosti ili drugih akata tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole, a ta obveza nije propisana u skladu s člankom 82. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona, odnosno u skladu s ovim Zakonom, uskladit će se s ovim Zakonom u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Do provedbe obveze iz stavka 1. ovoga članka potvrde, mišljenja, suglasnosti i drugi akti čija je obveza izdavanja, odnosno pribavljanja propisana kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole smatraju se potvrdom, odnosno mišljenjem iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona.
Glavni projekt
Članak 220.
Glavnim projektom u smislu članka 88. stavka 1. alineje 1. ovoga Zakona smatra se i glavni projekt koji je izrađen prema Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) ako je usklađen s Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.
Obvezni sadržaj, uvjete i način opremanja, označavanja i ovjeravanja glavnog projekta iz stavka 1. ovoga članka, određuje ministar Pravilnikom.
Uporabna dozvola
Članak 221.
Za građevinu izgrađenu po ranijim propisima, u postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i propisima koji su vrijedili u vrijeme kad je izdana građevinska dozvola za tu građevinu.
Građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole do stupanja na snagu ovoga Zakona za koje nije izdana uporabna dozvola smatraju se uporabljivim građevinama do 31. prosinca 2007.
Posebni sluČajevi gradnje
Članak 222.
Na građevine izgrađene prema članku 60. stavku 1. i 2. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 119. ovoga Zakona.
Obustava graĐenja
Članak 223.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, smatraju se zatvorenima sva gradilišta na kojima je obustavljeno građenje na temelju odredbi Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.).
Članak 224.
O dokumentima i aktima koji se izdaju, odnosno donose na temelju ovoga Zakona ili su od utjecaja za primjenu ovoga Zakona objavljuju se podaci na službenim WEB stranicama Ministarstva.
Objava podataka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje obvezu objave dokumenata i akata propisanu ovim Zakonom.
Uvjete za objavljivanje podataka iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 225.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.).
Do donošenja pravilnika iz članka 75. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 39. stavka 3. i članka 40. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.).
Članak 226.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2004.
Klasa: 360-01/03-01/02
Zagreb, 17. listopada 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.



Zakon o gradnji


  

Narodne novine br.: 52 - Datum: 26.05.1999. - Interni ID: 19990844


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o gradnji

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O GRADNJI
Proglašavam Zakon o gradnji, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 7. svibnja 1999. 
Broj: 081-99-912/2
Zagreb, 13. svibnja 1999. 
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
ZAKON O GRADNJI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovaj Zakon uređuje projektiranje, gradnju, održavanje građevine, određuje bitne zahtjeve za građevinu, obavljanje poslova projektiranja, gradnje i stručnog nadzora, te ustrojstvo i postupanje građevne inspekcije. 
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju odgovarajuće se primjenjuju na rekonstrukciju i na uklanjanje građevine ili njezina dijela. 
(3) Za određene vojne građevine ili građevine od posebnog značenja za obranu države u postupku izdavanja građevne dozvole, uporabne dozvole i u provedbi nadzora propisanih ovim Zakonom mogu se poduzeti posebne mjere radi zaštite povjerljivih podataka, ako je to propisano posebnim zakonom. 
Članak 2.
Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: 
1. Projektiranje jest izradba idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavanje načelne i građevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine. 
2. Gradnja jest izvođenje pripremnih radova, građevnih radova (uključujući građevno-završne i građevinsko-instalaterske radove), rekonstrukcija postojeće građevine te ugradba i montaža opreme, gotovih građevnih elemenata i konstrukcija. 
3. Rekonstrukcija jest izvođenje građevnih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture. 
4. Građevina jest stvar nastala gradnjom, povezana s tlom koja se sastoji od građevnog dijela ili od građevnog dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu kao i samostalna postrojenja povezana s tlom koja se sastoje od ugrađene opreme i čine tehničko-tehnološku cjelinu. 
5. Građevni dio jest izgrađen od gradiva i građevnih proizvoda sa ili bez građevinskih instalacija. 
6. Oprema jesu ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi u sklopu tehnološkoga procesa. 
7. Pripremni radovi jesu gradnja pomoćnih građevina privremenog karaktera i izvođenje drugih radova za potrebe organiziranja gradilišta i primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje. 
8. Održavanje građevine jest praćenje i očuvanje namjene građevine te poduzimanje mjera nužnih za sigurnost i mehaničku otpornost i stabilnost građevine te za život i zdravlje ljudi. 
9. Uklanjanje građevine jest rušenje ili demontaža građevine i odvoženje preostaloga materijala, opreme i drugih elemenata. 
10. Građevni proizvodi jesu proizvodi koji su namijenjeni za trajnu ugradbu u građevinu, kao što su građevni materijali, predgotovljeni elementi, montažni dijelovi i dr. 
11. Gradilište jest prostor na kojemu se gradi građevina kao i ostalo privremeno zauzeto zemljište koje služi za gradnju. 
12. Privremena građevina jest građevni objekt izgrađen ili postavljen privremeno za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje te za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl. 
13. Obiteljska kuća jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. 
14. Stranka jest vlasnik nekretnine za koju se donosi rješenje kojim se dozvoljava gradnja (u daljnjem tekstu: izdavanje građevne dozvole) i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se izdaje građevna dozvola. 
Članak 3.
Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom. 
Članak 4.
Projektiranje, gradnja i održavanje građevine obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, hrvatskim normama i pravilima struke. 
Članak 5.
Gradnjom i uporabom građevine ne smiju se ugroziti život i zdravlje ljudi i okoliš, druge građevine te stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije. 
II. BITNI ZAHTJEVI ZA GRA?EVINU
Članak 6.
(1) Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu. 
(2) Građevina mora udovoljavati zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka u predviđenom roku svog trajanja uz redovnu uporabu i održavanje. 
Mehanička otpornost i stabilnost
Članak 7.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom gradnje i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzroče: 
1. rušenje građevine ili njezina dijela, 
2. deformacije nedopuštena stupnja, 
3. oštećenja građevnog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, 
4. nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala, 
5. oštećenja na okolnim građevinama i ugroza stabilnosti tla na okolnom zemljištu. 
Zaštita od požara
Članak 8.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara: 
1. očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom, 
2. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, 
3. spriječi širenje vatre na susjedne građevine, 
4. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje, 
5. omogući zaštita spašavatelja. 
Higijena, zdravlje i zaštita okoliša
Članak 9.
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne ugrožava higijenu i zdravlje ljudi, radni i životni okoliš, posebice zbog: 
1. oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.), 
2. opasnih zračenja, 
3. onečišćenja voda i tla, 
4. nestručnog odvođenja otpadnih voda, dima, plinova te tekućeg otpada, 
5. nestručnog zbrinjavanja krutog otpada, 
6. sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine. 
(2) Gradiva, opremu i građevne proizvode mora se u gradnji izabrati i izvesti ili povezati, preinačiti i održavati tako da zbog kemijskih, fizikalnih ili drugih utjecaja ne može doći do opasnosti, smetnji, šteta ili nedopustivih oštećenja tijekom uporabe građevine. 
Sigurnost u korištenju
Članak 10.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njezina korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opeklina, udara struje, požara i eksplozije. 
Zaštita od buke
Članak 11.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da zvuk što ga osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini zamjećuju bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje te da osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad. 
Ušteda energije i toplinska zaštita
Članak 12.
Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude što niža, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući uvjeti u odnosu na toplinu. 
Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu
Članak 13.
(1) U slučaju rekonstrukcije građevine upisane u Registar kulturnih dobara prema posebnom zakonu može se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za građevinu. 
(2) Suglasnost za odstupanje iz stavka 1. ovoga članka daje mnistarstvo nadležno za poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove kulture. 
(3) Ako u roku od 30 dana ministarstvo nadležno za poslove kulture ne dostavi mišljenje suglasnost će se dati. 
Tehnički propisi
Članak 14.
(1) Bitni zahtjevi za građevinu iz članka 7., 8., 9., 10., 11. i 12. ovoga Zakona te tehnička svojstva koja moraju ispunjavati građevni proizvodi, razrađuju se, odnosno propisuju se temeljnim dokumentima i tehničkim propisima, a u skladu s međunarodnim i harmoniziranim europskim propisima iz tog područja. 
(2) Tehničke propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodno mišljenje nadležnog tijela državne uprave. Nadležno tijelo državne uprave dužno je dati prethodno mišljenje u roku od 30 dana. Ako nadležno tijelo državne uprave u propisanom roku ne da mišljenje smatra se da je isto dano. 
Članak 15.
Podzakonski akti čija je obveza donošenja propisana posebnim zakonima, a izravno ili neizravno utječu na bitne zahtjeve za građevinu, mogu se donositi samo uz prethodno mišljenje ministra. Prethodno mišljenje ministar je dužan dati u roku od 30 dana. Ako ministar u propisanom roku ne da mišljenje smatra se da je isto dano. 
III. GRA?EVNI PROIZVODI
Dokazivanje uporabljivosti
Članak 16.
(1) Građevni proizvodi mogu se rabiti za gradnju i održavanje građevina samo ako je dokazana njihova uporabljivost. 
(2) Građevni proizvodi su uporabljivi ako njihova svojstva udovoljavaju bitnim zahtjevima za građevinu, a što se dokazuje: 
1. potvrdom (certifikatom) sukladnosti ili 
2. dobavljačevom izjavom o sukladnosti. 
(3) Građevni proizvodi za koje nisu donijeti tehnički propisi i norme ili bitno odstupaju od njih, uporabljivi su samo ako imaju: 
1. tehničko dopuštenje ili 
2. svjedodžbu o ispitivanju. 
(4) Popis građevnih proizvoda za koje dobavljač mora imati dokaz uporabljivosti sukladno stavku 2. i 3. ovoga članka utvrđuje ministar. 
Članak 17.
(1) Način dokazivanja uporabljivosti u postupku davanja potvrde odnosno izjave iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, postupak i načine ispitivanja te posebne uvjete dokazivanja za određene građevne proizvode propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. 
(2) Tehničko dopuštenje i svjedodžbu o ispitivanju daje pravna osoba koju ovlasti ministar. 
(3) Tehničko dopuštenje daje se na rok koji ne može biti dulji od pet godina. Ako se u tom roku ne donese odgovarajuća hrvatska norma ili propis, dopuštenje se može produljiti za daljnjih pet godina. 
(4) Tehničko dopuštenje može se ukinuti prije isteka roka važnosti ako se utvrdi da proizvod više ne udovoljava bitnim zahtjevima za građevinu. 
(5) Tehničko dopuštenje nije upravni akt. 
(6) Svjedodžbu o ispitivanju moraju imati građevni proizvodi koji značajno odstupaju od tehničkih propisa i normi. 
(7) Postupak i način davanja te sadržaj tehničkog dopuštenja i svjedodžbe o ispitivanju kao i uvjete i mjerila za davanje ovlaštenja pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar. 
(8) Ovlast za ispitivanje, potvrđivanje i izdavanje svjedodžbe o ispitivanju može se dati samo pravnoj osobi akreditiranoj od tijela državne uprave nadležnog za poslove normizacije i mjeriteljstva koje obavlja poslove nacionalne službe za ovlašćivanje. 
IV. SUDIONICI U GRADNJI
Članak 18.
Sudionici u gradnji jesu: 
1. investitor 
2. projektant 
3. revident 
4. izvođač 
5. nadzorni inženjer. 
Investitor
Članak 19.
(1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. 
(2) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor gradnje, osim u slučaju gradnje građevina za koje nije potrebna građevna dozvola. 
(3) Projektiranje, gradnju i stručni nadzor gradnje investitor mora povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti. 
(4) Investitor koji gradi u svoje ime, a za račun nepoznata kupca (stambene i druge građevine za tržište) mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi registriranoj za stručni nadzor. 
(5) Kad je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe obiteljsku kuću može i sam projektirati ako je diplomirani inženjer ili inženjer u struci s položenim stručnim ispitom. 
(6) Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova imati elaborat iskolčenja građevine iz članka 67. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona. 
(7) Investitor je dužan tijelu državne uprave nadležnom za poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: tijelo graditeljstva) i građevnoj inspekciji, najkasnije u roku od 8 dana prije početka radova i o nastavku građevnih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca pisano prijaviti početak gradnje, odnosno nastavak radova. 
(8) U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina i površina. 
(9) Ako se tijekom gradnje promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora pisano obavijestiti tijelo graditeljstva u roku od 8 dana od nastale promjene. 
Projektant
Članak 20.
(1) Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donijetim na temelju tog zakona. 
(2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete iz ovoga Zakona i posebnih zakona i drugih propisa. 
(3) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnoga projektanta. 
(4) Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. 
Izvođač
Članak 21.
(1) Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu izvođač). 
(2) U slučaju gradnje ili izvođenja pojedinih radova na građevini koja je nepokretni spomenik kulture te radove može izvoditi samo izvođač koji ispunjava i uvjete propisane posebnim zakonom. 
(3) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu započeti obavljati djelatnost samo ako imaju suglasnost Ministarstva. 
(4) Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar. 
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka investitor fizička osoba može sam graditi obiteljsku kuću iz članka 2. stavka 1. podstavka 13., pomoćnu građevinu iz članka 56. stavka 1. podstavka 1., gospodarsku građevinu iz članka 56. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, ogradu i vrtnu sjenicu ako gradi isključivo za svoje potrebe. 
Članak 22.
(1) Izvođač je dužan: 
1. graditi u skladu s građevnom dozvolom, odnosno lokacijskom dozvolom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno idejnim projektom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona, 
2. radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi za građevinu iz ovoga Zakona, 
3. ugrađivati materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona, 
4. osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta. 
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je investitor fizička osoba koja sama gradi obiteljsku kuću razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 nije dužna osigurati dokaze iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka. 
(3) Ako u gradnji sudjeluju dva ili više izvođača, investitor je dužan imenovati izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova. 
(4) Izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, odnosno inženjera gradilišta ili voditelja gradilišta u svojstvu odgovorne osobe koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove. Glavni inženjer gradilišta, odnosno inženjer gradilišta ili voditelj gradilišta odgovorni su za provedbu stavka 1. ovoga članka. 
(5) Za građevine i radove iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, i građevine za koje je potrebna kontrola glavnog projekta iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove može biti samo glavni inženjer gradilišta. 
(6) Za obiteljsku kuću te poslovnu građevinu, razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 i raspona konstrukcije do 6 m, pomoćnu građevinu i gospodarsku građevinu iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja vodi gradnju može biti i voditelj gradilišta. 
(7) Glavni inženjer gradilišta mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s pet godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom. 
(8) Inženjer gradilišta mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s tri godine radnog iskustva, odnosno inženjer s pet godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom. 
(9) Voditelj gradilišta može biti osoba s odgovarajućom srednjom stručnom spremom s pet godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom. 
Nadzorni inženjer
Članak 23.
(1) Nadzorni inženjer je osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora gradnje sukladno posebnom zakonu i propisima donijetim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora. 
(2) U provedbi stručnog nadzora nadzorni inženjer dužan je: 
1. utvrditi usklađenost iskolčenja građevine s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom, 
2. nadzirati gradnju tako da bude u skladu s građevnom dozvolom, ovim zakonom i posebnim propisima, 
3. nadzirati kvalitetu radova, ugrađenih proizvoda i opreme tako da budu u skladu sa zahtjevima projekta, a da kvaliteta bude dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima. 
(3) Stručni nadzor gradnje obiteljske kuće te poslovne građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 i raspona konstrukcije do 6 m provodi se samo u odnosu na konstruktivne dijelove i instalacije te u pogledu uštede energije i toplinske zaštite. 
(4) Iznimno, od stavka 3. ovoga članka u slučaju gradnje obiteljske kuće razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 nadzor gradnje putem inspekcijskog pregleda provodi građevinski inspektor i nadzornik i to samo u odnosu na konstruktivne dijelove građevine. 
(5) Nadzorni inženjer odgovoran je za provedbu mjera u slučaju neispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka. 
(6) U slučaju izvođenja više vrsta radova na određenoj građevini nadzorni inženjer može imati i druge nadzorne inženjere odgovarajuće struke za te radove. U tom slučaju investitor je dužan imenovati glavnoga nadzornog inženjera koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora gradnje. 
(7) U slučaju izvođenja zaštitnih i drugih radova na zaštićenom spomeniku kulture osigurava se i stručni nadzor prema posebnom zakonu. 
(8) Nadzorni inženjer dužan je pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom gradnje. 
(9) Poslove stručnog nadzora gradnje ne može obavljati osoba koja je istodobno izvođač radova. 
Revident
Članak 24.
(1) Kontrolu projekta može obavljati samo ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, koji se istakao kod projektiranja složenijih građevina ili radova ili je na drugi način dao veći doprinos tehničkoj struci. 
(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta stručnjaku iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: revident) daje ministar. 
(3) Uvjete i mjerila za davanje ovlaštenja utvrdit će ministar. 
(4) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradbi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen. 
(5) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je obavljena kontrola zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona. 
Obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora
Članak 25.
(1) Pravo na obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobe ima samo osoba koja nosi strukovni naziv "ovlašteni arhitekt" i "ovlašteni inženjer" sukladno posebnom propisu. 
(2) Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju stvarno i stalno. 
Članak 26.
Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora samostalno ili u projektantskom društvu, odnosno drugoj pravnoj osobi. 
Članak 27.
Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima uposlena ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. 
Članak 28.
(1) Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora). 
(2) Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji samostalno obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora može obavljati te poslove pod uvjetom da nije u radnom odnosu. 
(3) Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može imati samo jedan ured. 
Članak 29.
(1) Više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera mogu imati zajednički projektantski ured (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom. 
(2) Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri koji namjeravaju imati zajednički ured dužni su na temelju sklopljenog ugovora iz stavka 1. ovoga članka podnijeti prijavu Komori. 
(3) Zajednički ured osniva se upisom u Upisnik zajedničkih ureda Komore. 
(4) Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana podnošenja prijave. 
Članak 30.
Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda. 
Članak 31.
(1) Dva ili više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera upisanih u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo. 
(2) Projektantsko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo. 
Članak 32.
Pisanim ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva. 
Članak 33.
(1) Za osnivanje projektantskog društva ovlašteni arhitekti odnosno ovlašteni inženjeri osnivači dužni su imati prethodnu suglasnost Komore, koja ocjenjuje je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu strukovne etike. Bez te suglasnosti ne može se upisati u sudski registar. 
(2) Projektantsko društvo dužno je obavijestiti Komoru o upisu u sudski registar, najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka rješenja nadležnog suda. 
(3) Komora je dužna osnovano projektantsko društvo upisati u Upisnik projektantskih društava najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar. 
(4) Projektantsko društvo niti njegovi pojedini članovi - ovlašteni arhitekti odnosno ovlašteni inženjeri ne mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora prije nego što budu upisani u Upisnik projektantskih društava. 
Članak 34.
(1) Ako Komora utvrdi da se djelovanjem projektantskog društva, ugovorima sklopljenim između projektantskog društva i njegovih članova te uvjetima pod kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri obavljaju svoju djelatnost teže povređuju odredbe ovoga Zakona, Zakona o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike, može rješenjem zabraniti rad društva te ga po pravomoćnosti rješenja brisati iz Upisnika projektantskih društava. 
(2) Rješenje o zabrani rada projektantskih društava upravni je akt protiv kojeg žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor. 
(3) Komora može odlučiti da se do pravomoćnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka odgodi njegova ovrha. Žalba protiv takva rješenja ne odgađa njegovu ovrhu. 
(4) O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Komora je dužna bez odgađanja obavijestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajuće zabilježbe. 
(5) Na temelju pravomoćnog rješenja Komore o brisanju projektantskog društva Komora podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja prema posebnim propisima. 
Članak 35.
Za obavljeni posao strankama (investitorima) ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti. Članovi projektantskog društva solidarno odgovaraju za obvezu društva i arhitekata i inženjera koji u njemu obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora nastale u svezi s obavljanjem toga posla. 
Strani arhitekti i inženjeri
Članak 36.
(1) Strani arhitekt ili inženjer može obavljati poslove projektiranja i stručnog nadzora u Republici Hrvatskoj ako je na međunarodnom natječaju stekao pravo na izvedbu natječajnog rada, pod uvjetom da dobije odobrenje Komore. 
(2) Kad je projektiranje i gradnja građevine dodijeljeno na temelju međunarodnog natječaja stranoj osobi, strani arhitekt ili inženjer može obavljati te poslove pod uvjetom da dobije odobrenje od Komore. 
(3) Stranom arhitektu ili inženjeru može se dati odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako je član strane Komore arhitekata ili inženjera pod pretpostavkom uzajamnosti, te ako ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima. 
(4) Strani arhitekt ili inženjer može povremeno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora u Republici Hrvatskoj na temelju pisanog ugovora s ovlaštenim arhitektom ili ovlaštenim inženjerom koji samostalno obavlja te poslove ili s pravnom osobom registriranom za obavljanje tih poslova, ako dobije za to odobrenje Komore u skladu sa stavkom 3. ovoga članka. 
(5) Strani arhitekt ili inženjer kojeg je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi projekt od posebnog kulturnog značaja dužan je o tome obavijestiti Komoru radi evidentiranja. 
(6) Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije upravni akt. 
Stručni ispiti
Članak 37.
(1) Sudionici u gradnji koji obavljaju poslove prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobe dužni su položiti stručni ispit. 
(2) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje propisa iz područja graditeljstva. 
(3) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita utvrdit će ministar. 
V. IDEJNI, GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT
Idejni projekt
Članak 38.
(1) Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine i smještaj u prostoru. 
(2) Idejni projekt ovisno o vrsti građevine sadrži: 
1. nacrte, 
2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila, 
3. tehnički opis, 
4. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova, 
5. pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, opskrba vodom, odvodnja, način priključenja na prometnicu, promet u mirovanju i sl.). 
Glavni projekt
Članak 39.
(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine. 
(2) Prilog i sastavni dio glavnog projekta jest lokacijska dozvola ili izvod iz detaljnog plana uređenja i posebni uvjeti, a ovisno o tehničkoj strukturi građevine, glavni projekt može sadržavati više vrsta projekata: 
1. arhitektonski projekt, 
2. građevni projekt, 
3. projekt instalacija, 
4. projekt ugradnje opreme, 
5. druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnološki projekt, projekt krajobraznog uređenja i dr.). 
(3) Projekti iz stavka 2. ovoga članka ovisno o vrsti građevine sadrže: 
1. nacrte, 
2. tehnički opis, 
3. procjenu troškova gradnje, 
4. podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekata, 
5. proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je građevina projektirana prema odredbama ovoga Zakona, 
6. program kontrole i osiguranja kakvoće, 
7. elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu u skladu s propisom o postupanju s opasnim otpadom, 
8. izvadak iz katastarskoga plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila, 
9. posebne tehničke uvjete gradnje i način zbrinjavanja građevnog otpada u skladu s propisom o postupanju s otpadom, 
10. plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja). 
(4) Za predgotovljene konstrukcije i opremu koja ima potvrdu (certifikat) o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati. 
(5) Glavni projekt na temelju kojeg je izgrađena određena građevina, može se rabiti za gradnju drugih takvih građevina ako su s time suglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi ostalim uvjetima gradnje na određenoj građevnoj čestici. U tom slučaju potrebno je poštovati autorska prava sukladno posebnom propisu. 
(6) Za određene građevine potrebne vrste projekata propisat će ministar uz prethodno mišljenje nadležnog ministra. 
Članak 40.
(1) Glavni projekt za obiteljsku kuću sadrži: 
1. izvod iz prostornog plana prema posebnom propisu, 
2. arhitektonski projekt, 
3. građevni projekt i 
4. projekte instalacija. 
(2) Projekti iz stavka 1. ovoga članka sadrže: 
1. nacrte, 
2. tehnički opis, 
3. procjenu troškova gradnje, 
4. po potrebi podatke iz geotehničkog elaborata koji služi za izradbu projekta, 
5. proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti i fizikalnih svojstava građevine, 
6. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, 
7. po potrebi dokaze za mjere zaštite od požara, 
8. uvjete zaštite prirode ako se obiteljska kuća gradi u zaštićenom dijelu prirode. 
Izvedbeni projekt
Članak 41.
(1) Izvedbenim projektom građevine razrađuje se tehničko rješenje građevine radi ispunjenja uvjeta određenih glavnim projektom. 
(2) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. 
(3) Sukladnost izvedbenog s glavnim projektom potvrđuje projektant glavnog projekta. 
Označavanje projekta
Članak 42.
(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati naznačenu osobu koja ih je izradila, naziv građevine, ime ili naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izradbe, ime i potpis te pečat projektanta, odnosno glavnoga projektanta. 
(2) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogući zamjena sastavnih dijelova. 
Čuvanje projekta
Članak 43.
(1) Glavni odnosno idejni projekt koji je prilog i sastavni dio građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona zajedno s dozvolom trajno čuva nadležno državno tijelo koje je izdalo građevnu, odnosno lokacijsku dozvolu. 
(2) Glavni i izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji. 
VI. GRA?EVNA DOZVOLA
Članak 44.
Gradnji se može pristupiti samo na temelju konačne građevne dozvole, odnosno konačne lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom ili propisom donijetim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno. 
Državna tijela nadležna za izdavanje građevne dozvole
Članak 45.
(1) Građevnu dozvolu izdaje županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području građevina gradi, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. 
(2) Ako se građevina za koju građevnu dozvolu izdaje županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva, gradi na području dviju ili više županija, građevnu dozvolu izdaje županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva kojem je investitor podnio zahtjev za izdavanje građevne dozvole, a u suglasnosti sa županijskim uredima ostalih županija ili uredom Grada Zagreba na području kojih se građevina gradi. 
Članak 46.
(1) Ministarstvo izdaje građevnu dozvolu za ove građevine: 
GRA?EVINE PROMETA I VEZA 
1. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (državne ceste) s pripadajućim građevinama, 
2. željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka, 
3. aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjen za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase iznad 5,7 tona s pripadajućim građevinama (zgrade, kontrolni toranj, skladišta, hangari i sl.), 
4. građevine međumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini, 
5. morske luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku, 
6. luke na unutarnjem plovnom putu, 
7. međunarodne granične prijelaze. 
ENERGETSKE GRA?EVINE 
8. elektrane instalirane snage veće od 20 MW, 
9. dalekovode 110 kV i više s trafo-stanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu, 
10. međunarodne, magistralne i otpremne naftovode i plinovode s pripadajućim uređajima i postrojenjima, 
VODNE GRA?EVINE 
11. regulacijske i zaštitne vodne građevine na državnim i međudržavnim vodama, 
12. brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana, 
13. vodne građevine za melioracijsku odvodnju površine veće od 2.000 ha, te vodne površine za uzgoj riba veće od 500 ha, 
14. vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50.000 ekvivalentnih stanovnika, 
15. vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s, te za melioracijsko navodnjavanje, ribnjičarstvo i drugo zahvaćanje voda kapaciteta većeg od 500 l/s, 
16. vodne građevine za plovidbu (plovni putevi s pripadajućim objektima i vodne građevine riječnih luka), te za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije instalirane snage veće od 20 MW. 
INDUSTRIJSKE GRA?EVINE 
17. građevine osnovne kemijske industrije, proizvodnju obojenih metala, nemetalnih mineralnih sirovina, crne metalurgije, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafineriju nafte, brodogradilište za gradnju kovinskih brodova, građevinu u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad i građevinu za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari mase više od 1.000 kg. 
GRA?EVINE ZA POSTUPANJE S OTPADOM 
18. građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada. 
GRA?EVINE ZA POSEBNE NAMJENE 
19. vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima. 
(2) U slučaju gradnje pojedinačne građevine ili rekon-
strukcije građevine iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost izdavanja građevne dozvole županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove graditeljstva. 
(3) Uvjete i mjerila za održavanje i projektiranje velikih brana iz stavka 1. podstavka 12. ovoga članka propisat će ministar. 
Usklađivanje glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim zakonima i propisima
Članak 47.
(1) Glavni, odnosno idejni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevne, odnosno načelne dozvole, mora biti usklađen s odredbama posebnih zakona i drugih propisa odnosno s posebnim uvjetima kada je to izričito propisano posebnim zakonom. 
(2) Kada je posebnim zakonom izričito propisana obveza davanja potvrde o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s posebnim uvjetima ili s odredbama posebnog zakona, ovu potvrdu pribavlja investitor, odnosno projektant. 
(3) Tijelo graditeljstva dužno je na zahtjev investitora ili projektanta, prije podnošenja zahtjeva za građevnu, odnosno načelnu dozvolu, obavijestiti od kojih tijela državne uprave i pravnih osoba je potrebno pribaviti posebne uvjete i potvrde iz stavka 1. i 2. ovoga članka. 
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka na glavni projekt za obiteljsku kuću investitor, odnosno projektant, ovisno o mjesnim prilikama, pribavlja potvrdu o mogućnosti priključenja na niskonaponsku i TK mrežu i komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plinovod i parovod), te dozvolu nadležnog državnog tijela za zaštitu spomenika kulture ako se obiteljska kuća gradi unutar naselja ili dijela naselja koje je zaštićeni spomenik kulture kao zaštićena urbanistička cjelina. Ako se obiteljska kuća namjerava izgraditi na području za koje je na snazi detaljni plan uređenja, potvrda o mogućnosti priključenja nije potrebna. 
(5) Ako je elemente zahvata u prostoru koji proizlaze iz posebnih zakona i propisa u postupku izdavanja lokacijske dozvole odredilo tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja, sukladno dokumentu prostornog uređenja, usklađenost glavnog, odnosno idejnog projekta s tim elementom utvrđuje tijelo nadležno za izdavanje građevne dozvole. U tom slučaju potvrda propisana posebnim zakonom nije potrebna. 
(6) Izjavu o usklađenosti iz stavka 1. ovoga članka u pisanom obliku daje projektant. Obvezatni sadržaj izjave propisat će ministar. 
Kontrola projekata
Članak 48.
(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti s obzirom na: 
1. mehaničku otpornost i stabilnosti, 
2. zaštitu od buke, 
3. uštedu energije i toplinsku zaštitu. 
(2) Kontrolu glavnog projekta investitor može povjeriti samo revidentu iz članka 24. ovoga Zakona. 
(3) Revident koji obavi kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeroviti dijelove projekta prema propisu iz stavka 7. ovoga članka. 
(4) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da: 
1. prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove, 
2. obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi gradnje. 
(5) O obavljenoj kontroli, odnosno pregledu prema stavku 4. ovoga članka revident je dužan sastaviti pisano izvješće. 
(6) Glavni projekt izrađen u inozemstvu podliježe kontroli iz stavka 1. ovoga članka, koju je dužan osigurati investitor. 
(7) Sadržaj i način obavljanja kontrole projekta, način ovjere projekta, način naknade (pristojbe i troškovi) za obavljenu kontrolu, te popis vrsta građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekata propisat će ministar. 
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta
Članak 49.
(1) Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog u inozemstvu s odredbama ovoga Zakona, tehničkim propisima i hrvatskim normama (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti neovisno o vrsti i veličini građevine. 
(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt mora biti preveden na hrvatski jezik i pisan latiničnim pismom prije nostrifikacije. 
(3) Nostrifikaciju investitor povjerava ovlaštenoj pravnoj osobi registriranoj za poslove projektiranja. 
(4) Pravna osoba koja obavlja nostrifikaciju dužna je o tome sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i izdati potvrdu. 
(5) Postupak nostrifikacije, način ovjere projekta, sadržaj potvrde, način izračuna naknade te uvjete i mjerila za davanje ovlaštenja pravnoj osobi za obavljanje nostrifikacije propisat će ministar. 
(6) Ovlaštenje za obavljanje nostrifikacije pravnoj osobi iz stavka 3. ovoga članka daje ministar. 
Zahtjev za građevnu dozvolu
Članak 50.
(1) Zahtjev za izdavanje građevne dozvole u pisanom obliku podnosi investitor. 
(2) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole investitor prilaže: 
1. dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, 
2. četiri primjerka glavnog projekta s potvrdom da je izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno s odredbama posebnog zakona i drugih propisa kada je to izričito propisano posebnim zakonom, osim u slučaju iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona, 
3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta prema članku 48. ovoga Zakona, 
4. potvrdu o nostrifikaciji prema članku 49. ovoga Zakona, 
5. popis stranaka. 
(3) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za obiteljsku kuću investitor prilaže: 
1. dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, 
2. četiri primjerka glavnog projekta s potvrdama kada je to određeno člankom 47. stavkom 4. ovoga Zakona, 
3. potvrdu o nostrifikaciji prema članku 49. ovoga Zakona, 
4. popis stranaka. 
(4) Dokazom iz stavka 2. podstavka 1. i stavka 3. podstavka 1., ovoga članka smatra se naročito: 
1. izvadak iz zemljišne knjige 
2. ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti, 
3. ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajednička gradnja ili preuređenje građevine, 
4. ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje, 
5. pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i preuređenja (adaptacije) te građevine ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, 
6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine. 
Članak 51.
(1) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za građevinu ili njezin dio kada se gradi do određenog stupnja dovršenosti nije potrebno priložiti projekte kojima se daje konačno tehničko rješenje građevine ili njezina dijela. 
(2) Za privođenje konačnoj namjeni poslovnog prostora građevine ili njezina dijela iz stavka 1. ovoga članka potrebno je imati posebnu građevnu dozvolu. 
Postupak izdavanja građevne dozvole
Članak 52.
(1) Građevnom dozvolom utvrđuje se da je glavni odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisanim i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni uvjeti iz članka 50. ovoga Zakona. 
(2) Glavni projekt je prilog i sastavni dio građevne dozvole, što na projektu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje je tu dozvolu izdalo. 
Članak 53.
(1) Prije izdavanja građevne dozvole, tijelo graditeljstva dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja. 
(2) Ako je stranka nepoznata ili je nepoznata boravišta, mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja pružit će se posjedniku nekretnine. 
(3) Smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt ako je prije podnošenja zahtjeva za građevnu dozvolu dala o tome investitoru pisano izjašnjenje. 
Članak 54.
(1) Ako u postupku izdavanja građevne dozvole sudjeluje više od 10 stranaka koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju zajedničkog predstavnika ili punomoćnika tijelo graditeljstva može zaključkom, putem jedne od stranaka, naložiti da u roku od deset dana odrede tko će ih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćnika. 
(2) Ako stranke ne postupe po zaključku iz stavka 1. ovoga članka, zajedničkog predstavnika odredit će tijelo graditeljstva. 
(3) Ako se građevna dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči sa više od 10 nekretnina tijelo graditeljstva može pozvati stranke radi uvida u glavni projekt i davanja izjašnjenja, putem javnog priopćenja. Ovo priopćenje objavljuje se u dnevnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja te na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje dozvolu, najmanje 15 dana prije izdavanja građevne dozvole. Dostava se smatra izvršenom danom priopćenja. 
(4) Priopćenje iz stavka 3. ovoga članka sadrži naziv tijela graditeljstva, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto na kojemu stranka može izvršiti uvid u glavni projekt i dati izjašnjenje te vrijeme kada to može učiniti. 
Članak 55.
(1) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevnu dozvolu u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. 
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kada se radi o građevini iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva dužno je izdati građevnu dozvolu u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. 
(3) Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevne dozvole, zaključkom će odrediti investitoru rok za ispunjenje tih uvjeta. 
(4) Ako investitor ne ispuni uvjete određene zaključkom iz stavka 3. ovoga članka, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevne dozvole. 
Gradnja bez građevne dozvole
Članak 56.
(1) Građevna dozvola nije potrebna za: 
1. gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, drvarnice i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola, 
2. gradnju gospodarske građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 100 m2, širine do 6 m i visine vijenca do 4 m namijenjene isključivo za poljoprivrednu djelatnost, 
3. gradnju građevina protugradne obrane, građevina za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije) i objekte koji služe opskrbi i održavanju objekata za sigurnost plovidbe (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.), 
4. gradnju cesta koje služe za eksploataciju šume, naftonosnog polja i druge eksploatacije, 
5. gradnju potpornog zida građevinske visine do 1,50 m, 
6. gradnju grobnice izvan groblja, 
7. postavljanje kioska i druge građevine gotove konstrukcije do 12 m2 građevinske (bruto) površine, 
8. postavljanje odnosno gradnju vrtne sjenice do 12 m2 građevinske (bruto) površine, 
9. postavljanje nadzemnog malog i pokretnog spremnika ukapljenoga naftnog plina kapaciteta do 5 m3, 
10. gradnju dječjeg igrališta, 
11. gradnju ograde visine od 1,80 m i više i ograde s ulične strane visine 1,00 m i više ako se njome ograđuje uglovna građevna čestica, 
12. postavljanje nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, 
13. postavljanje reklamnog panoa od 6 m2 i više, 
14. gradnju, odnosno postavljanje kabelskog i zračnog priključka na nisko naponsku i TK mrežu kao i vodova kojima se postojeća građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod i parovod), 
15. gradnju, odnosno postavljanje privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, 
16. gradnju grobnica na groblju, 
17. postavljanje reklamnog panoa do 6 m2 i 
18. uređenje okućnice. 
(2) Za građevine iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga članka potrebna je lokacijska dozvola prema posebnom zakonu. Lokacijska dozvola potrebna je i u slučaju gradnje tih građevina ako se grade na području za koje je donesen detaljni plan uređenja. 
(3) Za građevine iz stavka 1. podstavka 11. visine više od 1,00 m do 1,80 m, kao i za građevine iz podstavka 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga članka potreban je idejni projekt. 
(4) Protjekom roka od 15 dana od dana završetka sajma odnosno javne manifestacije privremene se građevine iz stavka 1. podstavka 15. ovoga članka moraju ukloniti. 
Članak 57.
Ovlašćuje se ministar da po potrebi utvrdi i druge slučajeve gradnje osim onih iz članka 56. ovoga Zakona za koje nije potrebna građevna dozvola. 
Članak 58.
Investitor je dužan o početku svake namjeravane gradnje za koju nije potrebna građevna dozvola, odnosno lokacijska dozvola iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona obavijestiti građevnu inspekciju najkasnije 30 dana prije početka gradnje uz dostavu idejnog projekta. 
Članak 59.
U gradnji bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole investitor i izvođač dužni su pridržavati se svih zakona, propisa i pravila struke utvrđenih za gradnju određene vrste građevina. 
Posebni slučajevi gradnje
Članak 60.
(1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tijekom tih događaja i neposredno nakon njihova prestanka, bez građevne dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. 
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti kad prestane potreba za njom. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi građevna dozvola odnosno lokacijska dozvola iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona. 
(3) U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz stavka 1. ovoga članka, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez građevne dozvole, u skladu s građevnom dozvolom na temelju koje je izgrađena. Tijelo graditeljstva dužno je u tu svrhu organizirati stručnu pomoć i nadzor nad radovima. 
Izdavanje građevne dozvole po dijelovima građevine
Članak 61.
(1) Građevna dozvola izdaje se za gradnju cijele građevine. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na zahtjev investitora građevna dozvola može se izdati i po dijelovima građevine. 
(3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevne dozvole prema odredbi stavka 2. ovoga članka investitor je dužan imati načelnu dozvolu za cijelu građevinu. 
Načelna dozvola
Članak 62.
(1) Načelnom dozvolom, po zahtjevu investitora, određuju se dijelovi građevine za koje će se izdavati građevne dozvole. 
(2) Na osnovi načelne dozvole može se započeti s pripremnim radovima, ali se ne može započeti s izvođenjem radova na građevini. 
(3) Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole prilaže se: 
1. dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini prema članku 50. stavku 4. ovoga Zakona, 
2. tri primjerka idejnoga projekta, 
3. načelne suglasnosti nadležnih tijela ili pravnih osoba kad to ovisno o vrsti građevine, odredi tijelo graditeljstva , 
4. popis dijelova građevine za koje će se izdavati građevne dozvole. 
(4) Idejni projekt iz stavka 3. točke 2. ovoga članka osim sadržaja što je propisan člankom 38. stavkom 2. ovoga Zakona obvezno sadrži nacrte osnovnih tehničko-tehnoloških rješenja građevine s objektima infrastrukture i obvezno mu se prilaže lokacijska dozvola ili izvod iz detaljnog plana uređenja. 
(5) Idejni projekt sastavni je dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela graditeljstva. 
(6) Na postupak izdavanja načelne dozvole odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak izdavanja građevne dozvole. 
Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine
Članak 63.
(1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na temelju konačne građevne ili konačne načelne dozvole za građevinu. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, posebna građevna dozvola potrebna je za privremene građevine i pripremne radove koji mogu biti opasni za zdravlje ljudi, promet i okoliš, i to za: 
1. asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koje će se upotrebljavati za gradnju više građevina u duljem razdoblju 
2. dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom, 
3. prijenosne spremnike za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari za potrebe gradilišta, 
4. složenije pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost građevine. 
(3) Građevnom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti. 
Izmjena i dopuna građevne dozvole
Članak 64.
(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu ili dopunu građevne dozvole, odnosno ishoditi novu lokacijsku dozvolu iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, ako tijekom gradnje namjerava na građevini učiniti izmjene ili dopune kojima se može utjecati na bilo koji bitni zahtjev za građevinu ili ako te izmjene nisu u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima, odnosno posebnim uvjetima iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona. 
(2) Ako se u tijeku gradnje promjeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevne dozvole u svezi s promjenom imena investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini prema članku 50. stavku 4. ovoga Zakona. 
Prestanak važenja građevne dozvole
Članak 65.
(1) Građevna dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevna dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevne dozvole. 
(2) Važenje građevne dozvole može se na zahtjev investitora produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti iz članka 47. stavak 1. ovoga Zakona ili ako se nisu promijenili bitni zahtjevi za građevinu prema odredbama ovoga Zakona u skladu s kojima je izdana građevna dozvola. 
VII. GRADILIŠTE
Uređenje gradilišta
Članak 66.
(1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontrolirana pristupa ljudi na gradilište. 
(2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način. 
(3) Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugroziti prolaznike. Gradilište se može ograditi ogradom posebnog vanjskog izgleda ako se nalazi u urbanističkoj cjelini koja je upisana u registar spomenika kulture kao i na drugim područjima. 
(4) Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime odnosno tvrtku investitora, projektanta i izvođača, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv državnog tijela koje je izdalo dozvolu na temelju koje se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja te dozvole. 
(5) Investitor ili izvođač dužan je, za privremeno zauzimanje, susjednog odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona. 
(6) Za privremeno zauzimanje javno prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je ishoditi odobrenje nadležnog tijela općine ili grada, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom. 
(7) Pripremni radovi za gradnju mogu se izvoditi na susjednom zemljištu koje nije vlasništvo investitora samo ako je investitor prethodno ishodio suglasnosti vlasnika tog zemljišta. 
(8) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša. 
(9) Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevni i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole. 
(10) Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite zraka od onečišćenja, zaštitu od prekomjerne buke, zaštitu tla i podzemnih voda od onečišćenja te ostale propisane mjere za zaštitu zdravlja ljudi. 
Dokumentacija na gradilištu
Članak 67.
(1) Izvođač na gradilištu mora imati: 
1. rješenje o upisu u sudski registar, 
2. akt o imenovanju odgovorne osobe iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona, 
3. građevnu dozvolu s glavnim projektom, odnosno lokacijsku dozvolu s idejnim projektom, 
4. izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama, 
5. građevni dnevnik, 
6. dokumentaciju o ispitivanju ugrađenih gradiva, građevnih proizvoda i opreme prema programu ispitivanja iz projekta, odnosno dokaze uporabljivosti iz članka 16. ovoga Zakona, 
7. elaborat o iskolčenju građevine koji je izradila osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti prema posebnom propisu. 
(2) U slučaju kad je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe građevinu iz članka 21. stavka 5. ovoga Zakona, izvođač na gradilištu ne mora imati dokumentaciju iz stavka 1. točke 1., 2., 5. i 6. ovoga članka. 
(3) Obrazac, uvjete i način vođenja građevnog dnevnika na gradilištu propisat će ministar. 
VIII. UPORABNA DOZVOLA
Članak 68.
(1) Izgrađena građevina smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon nakon što tijelo graditeljstva izda dozvolu za njezinu uporabu (u daljnjem tekstu: uporabna dozvola). 
(2) Uporabna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon obavljena tehničkoga pregleda. 
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Članak 69.
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor ili osoba koja je na temelju valjanoga pravnog posla ili nasljeđivanjem stekla od investitora pravo vlasništva, podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo građevnu dozvolu odnosno lokacijsku dozvolu iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona za gradnju građevine. 
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevne dozvole odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, naziv i vrstu građevine te mjesto gradnje i podatke o sudionicima u gradnji. 
Tehnički pregled
Članak 70.
(1) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine. 
(2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda tijelo graditeljstva dužno je obavijestiti investitora. Investitor je dužan osigurati nazočnost sudionika u gradnji tehničkom pregledu. 
(3) Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo graditeljstva. 
(4) Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika povjerenstva i određuje tijela i pravne osobe koje upućuju svog predstavnika kao člana povjerenstva. 
(5) Članovi su povjerenstva stručni djelatnici tijela graditeljstva i predstavnici onih tijela državne uprave i pravnih osoba koja su izdala posebne uvjete i potvrde prema članku 47. stavku 1. i 2. ovoga Zakona i drugih tijela državne uprave i pravnih osoba koje odredi tijelo graditeljstva. 
(6) Tehničkim pregledom utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevnom dozvolom, odnosno lokacijskom dozvolom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona i tehničkim propisima za određenu građevinu. 
(7) Za građevine iz članka 56. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona tehnički pregled obavlja samo stručni djelatnik tijela graditeljstva. 
(8) O obavljenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova povjerenstva o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola. 
(9) Predsjednik povjerenstva za tehnički pregled, odnosno stručni djelatnik koji je obavio tehnički pregled dužan je nakon obavljenoga tehničkoga pregleda zapisnik iz stavka 8. ovoga članka dostaviti tijelu graditeljstva. 
Dužnost investitora u postupku tehničkog pregleda
Članak 71.
(1) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid: 
1. dokumentaciju iz članka 67. ovoga Zakona, 
2. situacijski nacrt izgrađene građevine kao dio geodetskog elaborata koji je ovjerovilo nadležno državno tijelo za katastar i geodetske poslove, a izradila osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu, 
3. dokaz o postignutoj kvaliteti radova, gradiva, građevnih proizvoda i opreme, odnosno dokaz uporabljivosti građevnog proizvoda sukladno članku 16. ovoga Zakona, 
4. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli prema članku 48. stavku 3. ovoga Zakona, 
5. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. 
(2) U slučaju kad je investitor fizička osoba, koja je sagradila za svoje potrebe građevinu iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona, stručnom djelatniku tijela graditeljstva ne prilaže se dokumentacija iz članka 67. stavka 1. točke 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona, ali se prilaže rješenje o imenovanju nadzornog inženjera. 
(3) Iznimno, od stavka 2. ovoga članka u slučaju gradnje obiteljske kuće razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 investitor fizička osoba nije dužna priložiti rješenje o imenovanju nadzornog inženjera. 
(4) U slučaju kada je investitor sagradio građevinu iz članka 56. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona za tehnički pregled ne prilaže se dokumentacija iz članka 67. stavka 1. točke 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona. 
Postupak izdavanja uporabne dozvole
Članak 72.
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se: 
1. ako je građevina izgrađena bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. ovoga Zakona, 
2. ako su tijekom gradnje učinjene izmjene i dopune na građevini za koje nije ishođena izmjena ili dopuna građevne dozvole, odnosno nije ishođena nova lokacijska dozvola prema članku 64. ovoga Zakona, 
3. ako se u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno utječu na bitne zahtjeve za građevinu prema ovom Zakonu, 
4. ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevne dozvole, 
5. ako je u tijeku postupak građevne inspekcije. 
(2) Za građevine javne i poslovne namjene te za višestambene građevine ne može se izdati uporabna dozvola ako nije omogućeno primjereno kretanje, odnosno pristup građevini za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima. 
(3) Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostatci ne utječu na bitne zahtjeve za građevinu, može se izdati uporabna dozvola i odrediti rok u kojem se uočeni nedostatci moraju otkloniti. 
(4) Ako postoji potreba ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom, investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelima državne uprave i pravnim osobama koje su izdale posebne uvjete i potvrde iz članka 47. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. 
Uporabna dozvola za dio građevine
Članak 73.
Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i za dio građevine prije dovršetka gradnje cijele građevine: 
1. kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (npr. korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.), 
2. kada se određeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele građevine. 
Troškovi postupka
Članak 74.
(1) Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela državne uprave, odnosno sjedište pravne osobe, investitor je dužan naknaditi tom tijelu odnosno osobi putne troškove i dnevnice članova povjerenstva. 
(2) Ako je za člana povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili pravne osobe koja nije izdala potvrdu o usklađenosti projekta s utvrđenim uvjetima, investitor je dužan tijelu graditeljstva naknaditi troškove prema posebnom propisu koji se odnosi na vještake. 
Upis građevine u zemljišne knjige
Članak 75.
(1) Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige ako je za tu građevinu izdana uporaba dozvola. 
(2) Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez uporabne dozvole, ako je za tu građevinu izdana građevna, odnosno lokacijska dozvola iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, i po službenoj dužnosti će u posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da dozvola nije priložena. 
(3) Iznimno nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez dozvola iz stavka 1. i 2. ovoga članka i po službenoj dužnosti će u posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da te dozvole nisu priložene. 
(4) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka nadležni sud rješenje o upisu dostavit će građevnoj inspekciji. 
IX. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE GRA?EVINE
Članak 76.
(1) Građevina se može koristiti samo na način sukladan njezinoj namjeni. 
(2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu tako da se u predviđenom vremenu njezina trajanja očuvaju zahtjevi bitni za građevinu i spomenička svojstva ako je ta građevina zaštićeno kulturno dobro. 
(3) Za građevinu, konstrukciju ili opremu čija mehanička otpornost i stabilnost ovisi o redovitom održavanju tehničke propise kojima se propisuje način održavanja donosi ministar. 
X. UKLANJANJE GRA?EVINE
Dozvola za uklanjanje
Članak 77.
(1) Uklanjanju građevine ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. 
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uklanjanju građevina za koje nije potrebna građevna dozvola može se pristupiti bez dozvole za uklanjanje. 
Članak 78.
(1) Dozvolu za uklanjanje izdaje županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području građevina nalazi. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka za građevine iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona dozvolu za uklanjanje izdaje Ministarstvo. 
Članak 79.
(1) Zahtjevu za uklanjanje građevine prilaže se: 
1. dokaz o pravu vlasništva građevine, 
2. projekt uklanjanja građevine, 
3. suglasnosti nadležnih tijela ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.). 
(2) Projekt uklanjanja građevine sadrži: 
1. nacrte, 
2. tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevnog otpada, 
3. proračune stabilnosti konstrukcije ili njezinih djelovanja tijekom uklanjanja, odnosno demontaže. 
XI. INSPEKCIJSKI NADZOR
Odredbe o inspekcijskom nadzoru
Članak 80.
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju gradnju i postupanje s građevinama obavlja građevna inspekcija u Ministarstvu - Uprava za inspekcijske poslove. 
(2) Za obavljanje poslova građevne inspekcije ustrojavaju se područne jedinice Ministarstva u sjedištima i izvan sjedišta županija, odnosno sjedištu Grada Zagreba. 
(3) Radom područne jedinice upravlja pročelnik u zvanju građevnog inspektora, a imenuje ga ministar. 
(4) Inspekcijski nadzor provodi viši građevni inspektor, građevni inspektor i građevni nadzornik. 
(5) Viši građevni inspektor, građevni inspektor i građevni nadzornik dokazuju svoj identitet i ovlast službenom iskaznicom. 
(6) Ministar propisuje način izdavanja, sadržaj i oblik službene iskaznice. 
Članak 81.
(1) Za višeg građevnog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, tri godine radnog iskustva na poslovima građevne inspekcije i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu. 
(2) Za građevnog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer graditeljske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu. 
(3) Za građevnog nadzornika s položajem građevnog inspektora II. i III. vrste zvanja može se postaviti inženjer ili tehničar građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu. 
(4) Za pročelnika područne jedinice može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za postavljanje u zvanje građevni inspektor u područnoj jedinici i koja je u zvanju građevni inspektor radila najmanje 3 godine. 
(5) Iznimno, inspekcijski nadzor mogu obavljati i drugi državni službenici Ministarstva na temelju posebnog ovlaštenja ministra. 
(6) Osim uvjeta iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka viši građevni inspektor, građevni inspektor i građevni nadzornik moraju ispunjavati i uvjete određene propisima kojima se uređuje položaj, prava i obveze državnih službenika. 
Članak 82.
(1) Viši građevni inspektor nadzire rad sudionika u gradnji, održavanju i uklanjanju građevine za koju građevnu dozvolu, uporabnu dozvolu, odnosno dozvolu za uklanjanje izdaje Ministarstvo te nadzor kvalitete građevnih proizvoda, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. 
(2) Građevni inspektor nadzire rad sudionika u gradnji, održavanju, odnosno uklanjanju građevine za koju građevnu dozvolu, uporabnu dozvolu, odnosno dozvolu za uklanjanje izdaje županijski odnosno ured Grada Zagreba te nadzor kvalitete građevnih proizvoda, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. 
(3) Građevni nadzornik nadzire rad sudionika u gradnji, održavanju odnosno uklanjanju građevina i radova iz članka 21. stavka 5. i članka 56. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. 
(4) Viši građevni inspektor u Upravi za inspekcijske poslove može neposredno postupati u predmetima iz djelokruga područne jedinice. 
(5) Provedba inspekcijskog nadzora nad gradnjom pojedinačne građevine iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona može se prenijeti na građevnog inspektora u područnoj jedinici Ministarstva. 
(6) Ministar može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora pisano narediti građevnom inspektoru i građevnom nadzorniku iz jedne područne jedinice da privremeno, a najduže do 30 dana neprekidno, provodi nadzor na području druge područne jedinice. 
(7) Način obavljanja inspekcijskog nadzora propisat će ministar. 
(8) Popis građevnih proizvoda koji se upotrebljavaju u gradnji čiju kakvoću nadzire viši građevni inspektor i građevni inspektor utvrdit će ministar. 
Članak 83.
(1) Viši građevni inspektor ili građevni inspektor ili građevni nadzornik (u daljnjem tekstu: građevni inspektor i nadzornik) dužni su tijekom svake gradnje izvršiti pregled građevine. 
(2) Sudionici u gradnji, vlasnik, odnosno korisnik građevine i upravitelj stambene zgrade dužni su građevnom inspektoru i nadzorniku omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i radnji u svezi s tim nadzorom, inspekcijski pregled postojeće, odnosno građevine koja se gradi, te dati na uvid svu dokumentaciju. 
(3) Građevni inspektor i nadzornik vode očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima i drugim radnjama s podacima o provedbi inspekcijskog nadzora. 
(4) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar. 
Članak 84.
(1) Ako građevni inspektor i nadzornik utvrdi ili sazna za povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, mora po službenoj dužnosti pokrenuti postupak i poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom. 
(2) Ako građevni inspektor i nadzornik utvrdi da nisu povrijeđeni propisi čiju je primjenu ovlašten nadzirati, donijet će zaključak o obustavi inspekcijskog postupka. 
(3) Zaključak iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se i podnositelju prijave. 
Članak 85.
Kad građevni inspektor i nadzornik utvrdi povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, rješenje se može donijeti i bez saslušanja stranaka. 
Članak 86.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu sudionicima u gradnji, vlasniku građevine, odnosno upravitelju stambene zgrade narediti otklanjanje nepravilnosti ili nedostataka, obustavu gradnje, uklanjanje građevine, zatvaranje gradilišta i hitne mjere, te izricati upravne mjere. 
(2) Građevni inspektor i nadzornik u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. ovoga članka i u slučaju kad je građevina upisana u zemljišne knjige. 
Otklanjanje nepravilnosti 
Članak 87.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu sudionicima u gradnji narediti da u primjerenom roku otklone utvrđene nepravilnosti. 
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora kvalitete građevnog proizvoda viši građevni inspektor ili građevni inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u gradnji narediti da se u primjerenom roku otklone utvrđene nepravilnosti. 
(3) Ako viši građevni inspektor ili građevni inspektor utvrdi da građevni proizvod ne odgovara propisima zbog čega postoji opasnost za zdravlje ljudi i okoliš, zabranit će ugradbu takvog građevnog proizvoda. 
Otklanjanje nedostataka 
Članak 88.
U provedbi inspekcijskog nadzora građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti vlasniku postojeće građevine, odnosno upravitelju stambene zgrade da u primjerenom roku otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tijekom njezinog korištenja ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina, zdravlje ljudi ili okoliš. Građevni inspektor i nadzornik može ujedno narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga kada to ocijeni potrebnim. 
Otklanjanje oštećenja
Članak 89.
(1) Građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti vlasniku građevine da u primjerenom roku otkloni oštećenja zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela ako utvrdi da zbog toga postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi. 
(2) Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registar kulturnog dobra kao urbanistička cjelina ili je građevina kulturno dobro ili se nalazi u zaštićenom dijelu prirode građevni inspektor i nadzornik o donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka odmah dostavlja obavijest tijelu državne uprave nadležnom za poslove kulture, odnosno tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode i okoliša. 
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik naređuje hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga. 
Obustava gradnje
Članak 90.
(1) Građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti obustavu daljnje gradnje, odnosno izvođenja pojedinih radova: 
1. ako se građevina gradi protivno građevnoj dozvoli, 
2. ako se nakon zaključka kojim se dopušta postupak obnove građevne dozvole nastavi sa izvođenjem radova, 
3. ako se građevina gradi a da u roku određenom rješenjem iz članka 87. stavka 1. i 2. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrđene nepravilnosti, 
4. ako se građevina koja je registrirana kao kulturno dobro rekonstruira bez građevne dozvole ili protivno građevnoj dozvoli, 
5. ako utvrdi nedostatke ili nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti bitne zahtjeve za građevinu, 
6. ako utvrdi da je gradnjom ugrožena stabilnost okolnih građevina odnosno tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr. 
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik može narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga kada ocijeni da je to potrebno. 
(3) U slučaju iz stavka 1. podstavka 1., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik odredit će i primjereni rok radi usklađivanja s odredbama ovoga Zakona. 
(4) U slučaju iz stavka 1. podstavka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik prije donošenja rješenja naredit će na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom. 
(5) O donošenju rješenja iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik odmah dostavlja obavijest tijelu državne uprave nadležnom za poslove kulture i nadležnoj policijskoj upravi. 
(6) Ministar propisuje način zatvaranja i označivanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine. 
Članak 91.
(1) Ako u slučaju iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona vlasnik građevine i u slučaju iz članka 90. stavka 1. podstavka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona investitor ne postupi po rješenju građevnog inspektora ili nadzornika u određenom roku, rješenje će se izvršiti putem druge osobe. 
(2) Način izvršenja rješenja, u slučaju iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona određuje građevni inspektor i nadzornik uz prethodno mišljenje o načinu otklanjanja oštećenja tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture, odnosno tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode i okoliša. 
(3) Ako nadležna tijela iz stavka 2. ovoga članka ne dostave mišljenje u roku od 30 dana, način izvršenja rješenja određuje građevni inspektor ili nadzornik. 
Uklanjanje građevine
Članak 92.
(1) Građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti da se građevina ili njezin dio ukloni ili da se uspostavi prijašnje stanje: 
1. ako se gradi ili je izgrađena bez građevne dozvole, 
2. ako se nakon obustave gradnje nastavi s gradnjom, odnosno izvođenjem pojedinih radova za dio građevine izgrađene za vrijeme trajanja obustave (članak 90. stavak 1. podstavak 1., 2., 3., 5. i 6.), 
3. ako se gradi protivno građevnoj dozvoli, a u određenom roku izvedeno stanje nije usklađeno s odredbama ovoga Zakona (članak 90. stavak 1. podstavak 1. i stavak 3.), 
4. ako tijekom gradnje utvrdi neotklonjive nedostatke zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugroženo zdravlje ljudi ili okoliš, 
5. ako utvrdi da se ugrađuje ili je ugrađen građevni proizvod čija je ugradba zabranjena (članak 87. stavak 3.), 
6. ako u određenom roku vlasnik ne otkloni oštećenja (članak 89. stavak 1.), osim u slučaju iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona, 
7. ako utvrdi da nisu uklonjene privremene građevine iz članka 56. stavka 1. podstavka 15., članka 63. stavka 2. i članka 66. stavka 9. ovoga Zakona, 
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik može narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga kada to ocijeni potrebnim. 
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik prije donošenja rješenja naredit će na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom. 
Članak 93.
Odredbe članka 90. i 92. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i u slučaju kada se građevine iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona grade protivno lokacijskoj dozvoli ili bez lokacijske dozvole i protivno idejnom projektu ili bez idejnog projekta. 
Upravne mjere
Članak 94.
(1) Ako u slučajevima iz članka 88. ovoga Zakona ne postupi po rješenju građevnog inspektora i nadzornika, vlasnik građevine ili upravitelj stambene zgrade bit će prisiljen na izvršenje upravnom mjerom u iznosu od 20.000,00 kuna. 
(2) Ako vlasnik građevine ili upravitelj ne izvrši rješenje doneseno na temelju odredbe članka 88. ovoga Zakona i nakon izrečene upravne mjere, rješenje će se izvršiti putem druge osobe. 
(3) Iznos naplaćenih upravnih mjera iz stavka 1. ovoga članka prihod je državnog proračuna. 
Članak 95.
Kad viši građevni inspektor Uprave za inspekcijske poslove postupa u djelokrugu područne jedinice administrativno izvršenje provodi ta područna jedinica. 
Inspekcijsko rješenje
Članak 96.
(1) Rješenjem o obustavi gradnje iz članka 90. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela koji se izgradi za vrijeme dok je na snazi obustava daljnje gradnje. 
(2) Mjere iz članka 87., 88., 89., 90. i 92. ovoga Zakona građevni inspektor i nadzornik naređuje pisanim ili usmenim rješenjem. 
(3) Pisani otpravak usmenog rješenja mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana priopćenja. 
(4) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od trenutka priopćenja rješenja stranci. 
(5) Protiv rješenja, odnosno zaključka građevnog inspektora i nadzornika u područnoj jedinici žalba se može izjaviti Ministarstvu u propisanom roku. 
(6) Protiv rješenja odnosno zaključka višeg građevnog inspektora u Upravi za inspekcijske poslove žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja odnosno zaključka može pokrenuti upravni spor. 
(7) Žalba izjavljena protiv rješenja građevnog inspektora i nadzornika ne odgađa izvršenje rješenja. 
Članak 97.
(1) Ako u slučaju iz članka 91., članka 92. i članka 94. stavka 2. ovoga Zakona investitor, vlasnik građevine, odnosno upravitelj stambene zgrade ne postupi po rješenju građevnog inspektora i nadzornika, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak izvršenika. 
(2) Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika. 
Članak 98.
(1) Iznimno, administrativno izvršenje inspekcijskog rješenja iz članka 92. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, će se na zahtjev investitora odgoditi ako investitor dokaže da se građevina koristi i da je izgrađena u skladu s prostornim planom za to područje te da udovoljava i drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima. 
(2) Odgodu izvršenja odobrava zaključkom tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja. 
(3) Ako investitor u roku od godine dana od dana konačnosti zaključka iz stavka 2. ovoga članka ne ishodi građevnu dozvolu, odnosno lokacijsku dozvolu iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, nastavit će se s postupkom izvršenja. 
Članak 99.
(1) Nakon isteka roka od 10 godina od dana kada je inspekcijsko rješenje postalo konačno ne može se izvršiti. 
(2) U rok iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za zadržavanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje ("Narodne novine", br. 33/92.) do pravomoćnog okončanja toga postupka, niti vrijeme proteklo od dana donošenja zaključka iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona do dana isteka roka određenog u tom zaključku. 
Članak 100.
(1) Ako je investitor građevine koja se gradi protivno propisima nepoznat ili nepoznatog boravišta, rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasit će se na oglasnoj ploči područne jedinice. Obavijest o tome ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini. 
(2) Obveza izvršenja akata iz stavka 1. ovoga članka kao i rok za žalbu počinju teći od prvog idućeg dana od dana oglašavanja. 
Članak 101.
Ako u provedbi inspekcijskog nadzora građevni inspektor i nadzornik utvrdi da je građevnom, odnosno uporabnom dozvolom i dozvolom za uklanjanje koje su konačne u upravnom postupku povrijeđen ovaj Zakon predložit će Ministarstvu da takvu dozvolu poništi, odnosno ukine po pravu nadzora. 
XII. UPRAVNI NADZOR
Članak 102.
(1) Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su građevnom dozvolom odnosno dozvolom za uklanjanje koje su konačne u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu poništiti po pravu nadzora. 
(2) Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su uporabnom dozvolom koja je konačna u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu ukinuti po pravu nadzora. 
(3) Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su inspekcijskim rješenjem koje je konačno u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvo rješenje poništiti po pravu nadzora. 
(4) Rješenje o poništenju odnosno ukidanju može se donijeti u roku od dvije godine od dana konačnosti građevne dozvole, odnosno dozvole za uklanjanje, uporabne dozvole i inspekcijskog rješenja. 
XIII. KAZNENE ODREDBE
Članak 103.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u svojstvu investitora, osim investitora građevine iz stavka 3. ovoga članka, ako: 
1. projektiranje, gradnju ili provedbu stručnog nadzora povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti (članak 19. stavak 3.), 
2. ne osigura stručni nadzor gradnje (članak 19. stavak 2. i 6.), 
3. do dana početka radova ne pribavi elaborat iskolčenja građevine (članak 19. stavak 7.), 
4. ne prijavi početak gradnje u propisanom roku (članak 19. stavak 8.), 
5. o početku namjeravane gradnje u propisanom roku uz dostavu idejnog projekta ne obavijesti građevnu inspekciju (članak 59.), 
6. ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (članak 19. stavak 10.), 
7. gradi bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole (članak 44.), 
8. kontrolu projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (članak 48. stavak 2.), 
9. nostrifikaciju projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (članak 49. stavak 3.), 
10. gradi protivno građevnoj dozvoli, odnosno lokacijskoj dozvoli iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, a nije ishodio izmjenu ili dopunu građevne odnosno lokacijske dozvole (članak 64.), odnosno, ako gradi građevinu iz članka 56. stavka 1. podstavka 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga Zakona protivno odredbama ovoga Zakona, 
11. gradilište ne označi pločom (članak 66. stavak 4.), 
12. za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 66. stavak 5.), 
13. zauzme za potrebe gradilišta javno-prometnu površinu bez odobrenja nadležnog tijela, odnosno poduzeća (članak 66. stavak 6.), 
14. po završetku gradnje ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš (članak 66. stavak 9.), 
15. ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 66. stavak 10.), 
16. koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 68. stavak 1.), 
17. u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (članak 72. stavak 3.), 
18. ukloni građevinu bez dozvole za uklanjanje (članak 77. stavak 1.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu investitora građevine iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona: 
1. za radnje iz stavka 1. ovoga članka, 
2. ako projektira, provodi stručni nadzor ili izvodi pojedine radove, a ne ispunjava za to propisane uvjete. 
Članak 104.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba koja gradi za račun nepoznata kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugoj osobi registriranoj za nadzor (članak 19. stavak 4.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
Članak 105.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja provodi stručni nadzor gradnje ako: 
1. nije registrirana za obavljanje poslova stručnog nadzora (članak 23. i 25.), 
2. ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s građevnom dozvolom i ovim Zakonom (članak 23. stavak 2. podstavak 2.), 
3. ne poduzme mjere da bitni zahtjevi za građevinu ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona (članak 23. stavak 2. podstavak 2.), 
4. ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta te da bude dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima (članak 23. stavak 2. podstavak 3.), 
5. nadzire gradnju građevine koja se gradi bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona. 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2., 3. i 4. ovoga članka kaznit će se i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
Članak 106.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako: 
1. koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 76. stavak 1.), 
2. ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (članak 76. stavak 2.), 
3. pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole tijela graditeljstva (članak 77. stavak 1.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i vlasnik građevine fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
Članak 107.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja projektira ako: 
1. nije registrirana za projektiranje (članak 25., 26. i 29.), 
2. se tijekom gradnje utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvareno neko od bitnih zahtjeva za građevinu iz ovoga Zakona zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata (članak 20. stavak 2. i 4.), 
3. izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 41. stavak 2.), 
4. ne označi i uveže projekt i njegove dijelove na propisani način (članak 42.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka kaznit će se projektant i glavni projektant novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kaznit će se projektant odnosno investitor u svojstvu projektanta iz članka 19. stavka 5. ovoga Zakona novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
Članak 108.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj strani arhitekt ili inženjer ako obavlja poslove projektiranja i stručnog nadzora bez odobrenja Komore (članak 36. stavak 1., 2. i 4.). 
Članak 109.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer ili pravna osoba koja radi povremenog obavljanja poslova sklopi ugovor sa stranim arhitektom ili inženjerom koji nije dobio odobrenje Komore i ne ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima (članak 36. stavak 4.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
Članak 110.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u svojstvu izvođača registrirana za gradnju ako: 
1. ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama (članak 14.), 
2. nije registrirana za obavljanje djelatnosti (članak 21. stavak 1.), 
3. započne obavljati djelatnost bez suglasnosti ministarstva (članak 21. stavak 3.), 
4. ne gradi u skladu s građevnom dozvolom odnosno lokacijskom dozvolom, odnosno idejnim projektom (članak 22. stavak 1., podstavak 1.) , 
5. radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve za građevinu iz ovoga Zakona (članak 22. stavak 2., podstavak 2.), 
6. ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s odredbama poglavlja III. ovoga Zakona (članak 22. stavak 2. podstavak 3.), 
7. ne dokaže kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta (članak 22. stavak 2. podstavak 4.), 
8. imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja gradilišta koji ne ispunjava propisane uvjete odnosno ne imenuje odgovornu osobu koja vodi gradnju (članak 22. stavak 3., 4., 5., 6., 7. i 8.), 
9. pristupi gradnji građevine bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona (članak 44.), 
10. ne ogradi, odnosno zaštiti ili označi gradilište u skladu s odredbom članka 66. stavka 1. ovoga Zakona, 
11. gradilište ne označi pločom (članak 66. stavak 4.), 
12. koristi susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 66. stavak 5.), 
13. koristi javno-prometnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog tijela ili poduzeća (članak 66. stavak 6.), 
14. ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku gradnje (članak 66. stavak 9.), 
15. ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 66. stavak 10.), 
16. na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 67. stavak 1.), 
17. ne vodi građevni dnevnik u skladu s posebnim propisom (članak 67. stavak 3.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 4., 8. i 14. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 5., 7., 9., 13., 16. i 17. ovoga članka kaznit će se i glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta ili voditelj gradilišta novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
Članak 111.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 400.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u svojstvu investitora i izvođača ako nastavi graditi, odnosno izvoditi pojedine radove nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom. 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. 
Članak 112.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru i nadzorniku onemogući provedbu nadzora ili mu onemogući uvid u svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine, građevnih proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom. 
Članak 113.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako: 
1. prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu utjecati na bitne zahtjeve za građevinu utvrđene ovim Zakonom, 
2. ako obavi kontrolu projekta u čijoj je izradbi sudjelovao ili ga je izradila pravna osoba kod koje je zaposlen (članak 24. stavak 4.). 
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za kontrolu projekata u trajanju od šest mjeseci do godine dana, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od jedne do tri godine. 
Članak 114.
Za prekršaj iz članka 105. stavka 1. podstavka 2., članka 107. stavka 1. podstavka 2., članka 110. stavka 1. podstavka 4. i 9. ovoga Zakona počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci, a za prekršaj počinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri od pet godina. 
XIV. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 115.
Postupak pokrenut po odredbama članka 28. stavka 1. podstavak 5. i 6. i članka 31., 32., 33., 39., 40., 40a., 49., 50., 60b. i 61. Zakona o građenju ("Narodne novine", br. 77/92., 82/92., 26/93., 33/95. i 91/96.) do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se po odredbama toga Zakona. 
Članak 116.
Postupak pokrenut po odredbama članka 51a., 56., 56a., 57., 58., 58a. i 59. Zakona o građenju ("Narodne novine", br. 77/92., 82/92., 26/93., 33/95. i 91/96.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona. 
Članak 117.
(1) Obvezuje se ministar da propise iz članka 17. stavka 3., 4. i 10., članka 21. stavka 4., članka 24. stavka 3., članka 37. stavka 3., članka 39. stavka 6., članka 46. stavka 3., članka 47. stavka 6., članka 48. stavka 7., članka 49. stavka 5., članka 67. stavka 3., članka 80. stavka 6., članka 82. stavka 7. i 8. i članka 90. stavka 6. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi odredbe: 
1. Pravilnika o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje poslova u izgradnji objekata ("Narodne novine", br. 23/98.), 
2. Pravilnika o kontroli projekta ("Narodne novine", br. 47/93.), 
3. Pravilnika o davanju ovlaštenja za kontrolu projekata ("Narodne novine", br. 53/93. i 101/93.), 
4. Pravilnika o uvjetima, načinu i obrascu vođenja građevinskog dnevnika ("Narodne novine", br. 59/93.), 
5. Pravilnika o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine ("Narodne novine", br. 49/95.), 
6. Pravilnika o službenoj iskaznici građevinskog inspektora i građevinskog nadzornika ("Narodne novine", br. 44/95. i 56/95.), 
7. Pravilnika o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima građevinske inspekcije ("Narodne novine", br. 1/98.). 
Članak 118.
Za građevinu izgrađenu po ranijim propisima, u postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina sagrađena u skladu s građevnom dozvolom i propisima koji su vrijedili u vrijeme njezine gradnje. 
Članak 119.
(1) Građevine koje su izgrađene bez građevne dozvole do 15. veljače 1968. godine smatraju se izgrađenima na temelju građevne dozvole. 
(2) Na upis u zemljišne knjige građevina iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se odredba članka 75. ovoga Zakona. 
Članak 120.
Rješenja o zadržavanju objekta u prostoru donesena na temelju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za gradnju ("Narodne novine", br. 33/92.) smatraju se lokacijskom dozvolom u postupku ishođenja građevne dozvole, ako je zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnesen u roku od pet godina od dana konačnosti rješenja o zadržavanju objekta u prostoru. 
Članak 121.
(1) Pravne osobe, sudionici u gradnji registrirane za obavljanje djelatnosti projektiranja i stručnog nadzora, koje nisu osnovane kao projektantsko društvo, mogu nastaviti obavljati djelatnost ako imaju uposlena arhitekta ili inženjera koji nosi strukovni naziv "ovlašteni arhitekt" ili "ovlašteni inženjer". Ove uvjete pravne osobe dužne su ispuniti do 11. listopada 1999. 
(2) Pravne osobe, sudionici u gradnji registrirane za obavljanje poslova gradnje ili izvođenja pojedinih radova na građevini, dužne su ispuniti uvjete određene propisom iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu tog propisa. 
(3) Pravnim osobama koje ne ispune uvjete iz stavka 1. i 2. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje djelatnosti. 
Članak 122.
(1) Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustrojit će posebnim propisom područne jedinice Ministarstva. 
(2) Danom stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka nadležni uredi županija i nadležni ured Grada Zagreba prestaju obavljati poslove građevne inspekcije. 
(3) Danom stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo preuzima službenike i namještenike u uredima iz stavka 2. ovoga članka, zatečene na obavljanju poslova građevne inspekcije. 
(4) Djelatnicima iz stavka 3. ovoga članka, koji ne budu raspoređeni na rad u Ministarstvu, prestaje radni odnos na temelju propisa kojima se uređuju položaj, prava, obveze i odgovornosti državnih službenika. 
Članak 123.
(1) Građevinski inspektor, odnosno građevinski nadzornik postavljen u to zvanje do dana stupanja na snagu propisa iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona nastavlja s radom u zvanju građevnog inspektora i građevnog nadzornika. 
(2) Ministar propisuje materijalno-tehničke uvjete za rad građevnih inspektora i nadzornika i rok u kojem se moraju ostvariti posebnim propisom. 
Članak 124.
Pretpostavka uzajamnosti iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona neće se primjenjivati na stranog arhitekta i inženjera sa sjedištem, odnosno prebivalištem u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od dana primanja Republike Hrvatske u članstvo te organizacije. 
Članak 125.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o građenju (»Narodne novine«, br. 77/92., 82/92., 26/93., 33/95. i 91/96.). 
Članak 126.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. listopada 1999. 
Klasa: 361-01/98-01/01
Zagreb, 7. svibnja 1999. 
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Potpredsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r.



Zakon o Gradu Zagrebu


  

Narodne novine br.: 62 - Datum: 11.07.2001. - Interni ID: 20011001


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o Gradu Zagrebu

HRVATSKI SABOR
1001
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O GRADU ZAGREBU
Proglašavam Zakon o Gradu Zagrebu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 11. srpnja 2001.
Broj: 01-081-01-2180/2
Zagreb, 11. srpnja 2001.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
 
ZAKON
O GRADU ZAGREBU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se zakonom uređuje položaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Zagreba, glavnog grada Republike Hrvatske.
Na sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na Grad Zagreb kao jedinicu lokalne samouprave koja ujedno ima položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, primjenjuju se odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Članak 2.
Grad Zagreb ima položaj županije.
Članak 3.
Grad Zagreb ima Statut.
Statutom Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Statut), u skladu sa zakonom, se uređuje njegov samoupravni djelokrug, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada njegovih tijela, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba.
II. DJELOKRUG GRADA ZAGREBA
Članak 4.
Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u skladu sa zakonom.
Obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i drugih poslova državne uprave utvrđenih posebnim zakonima u Gradu Zagrebu povjerava se upravnim tijelima Grada Zagreba.
U obavljanju poslova iz stavka 2. ovoga članka upravna tijela Grada Zagreba imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.
III. USTROJSTVO GRADA ZAGREBA
a) Gradska skupština Grada Zagreba
Članak 5.
Gradska skupština Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Gradska skupština) je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.
Gradska skupština ima pedesetjednog člana.
Način rada Gradske skupštine uređuje se poslovnikom Gradske skupštine, u skladu sa zakonom i Statutom.
Gradska skupština ima predsjednika i potpredsjednike, čiji se broj utvrđuje Statutom.
Predsjednik Gradske skupštine i jedan od potpredsjednika mogu svoju dužnost obnašati profesionalno, ako Gradska skupština tako odluči.
b) Izvršna tijela Grada Zagreba
Članak 6.
Izvršna tijela Grada Zagreba su gradonačelnik Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: gradonačelnik) i Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Gradsko poglavarstvo).
Članak 7.
Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvršnih poslova u Gradu Zagrebu.
Gradonačelnika bira Gradska skupština iz reda svojih članova, u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Gradskoj skupštini, većinom glasova svih članova Gradske skupštine, na način i po postupku utvrđenim poslovnikom u skladu sa zakonom i Statutom.
Članak 8.
Gradonačelnik je odgovoran Vladi Republike Hrvatske za obavljanje poslova državne uprave povjerenih upravnim tijelima Grada Zagreba.
Vlada Republike Hrvatske može u obavljanju poslova državne uprave davati gradonačelniku naredbe.
Ako gradonačelnik ne postupi po naredbama iz stavka 2. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika državne uprave u Gradu Zagrebu (u daljnjem tekstu: povjerenik) na prijedlog ministra nadležnog za poslove uprave.
Povjerenik je dužan osigurati izvršenje naredbi Vlade Republike Hrvatske, iz stavka 2. ovoga članka, te je ovlašten provoditi nadzor nad obavljanjem poslova državne uprave u upravnim tijelima Grada Zagreba najdulje 6 mjeseci, od dana imenovanja.
Po prestanku obavljanja svoje dužnosti povjerenik je dužan Vladi Republike Hrvatske, putem Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, dostaviti izvješće o obavljanju poslova državne uprave u Gradu Zagrebu i o svom radu.
Članak 9.
Gradonačelnik ima dva zamjenika, koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik.
Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti.
Članak 10.
Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove Grada Zagreba.
Gradonačelnik je predsjednik, a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva.
Članak 11.
Članovi Gradskog poglavarstva mogu svoju dužnost obavljati profesionalno, ako Gradska skupština tako odluči.
Na prijedlog gradonačelnika, Gradska skupština može odlučiti da određeni članovi Gradskog poglavarstva, koji svoju dužnost obavljaju profesionalno, ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba, osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave.
Osobama iz stavka 2. ovoga članka mandat pročelnika traje do prestanka njihova mandata člana Gradskog poglavarstva.
Članovi Gradskog poglavarstva koji svoju dužnost ne obavljaju profesionalno imaju pravo na naknadu troškova u skladu s općim aktom Gradske skupštine.
c) Prava osoba izabranih na određene dužnosti
Članak 12.
Osobe koje na temelju odluke Gradske skupštine u skladu s odredbama ovoga Zakona dužnost obavljaju profesionalno, ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz rada sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.
IV. UPRAVNA TIJELA
Članak 13.
Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: upravna tijela).
Odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela donosi Skupština.
Članak 14.
Upravnim tijelima upravljaju pročelnici.
Pročelnike upravnih tijela koja obavljaju samo poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba, na temelju javnog natječaja imenuje Gradsko poglavarstvo, osim pročelnika koji tu dužnost obavljaju kao članovi Gradskog poglavarstva sukladno članku 11. stavku 2. ovoga Zakona.
Pročelnike upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga, obavljaju samo poslove državne uprave, na temelju javnog natječaja imenuje Gradsko poglavarstvo uz prethodnu suglasnost nadležnog ministra, odnosno ravnatelja državne upravne organizacije.
Pročelnici iz stavka 3. ovoga članka ne mogu biti članovi Gradskog poglavarstva.
Pročelnici se imenuju na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na istu dužnost.
Članak 15.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba pročelnici odgovaraju gradonačelniku i Gradskom poglavarstvu.
Za obavljanje poslova državne uprave pročelnici iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona odgovaraju gradonačelniku koji u odnosu na njih ima ovlasti predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave.
U slučaju kada Vlada Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka 8. stavka 3. ovoga Zakona, imenuje povjerenika, pročelnici iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona za obavljanje poslova državne uprave odgovaraju povjereniku.
Članak 16.
Na prava, obveze, odgovornosti i način utvrđivanja plaća službenika i namještenika zaposlenih u upravnim tijelima Grada Zagreba primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju prava i obveze lokalnih službenika i namještenika.
V. MJESNA SAMOUPRAVA
Članak 17.
U Gradu Zagrebu se mogu osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave.
Gradske se četvrti i mjesni odbori osnivaju na način i u postupku utvrđenim Statutom.
Članak 18.
Djelokrug, ovlasti i tijela gradskih četvrti i mjesnih odbora uređuju se Statutom, u skladu sa zakonom.
VI. ODNOS GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Članak 19.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa.
Ciljevi, uvjeti i oblici suradnje kao i međusobna prava i obveze u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa određuju se sporazumom Grada Zagreba i Zagrebačke županije, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Članak 20.
Radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa predstavnička tijela Grada Zagreba i Zagrebačke županije osnivaju zajedničko vijeće (u daljnjem tekstu: Vijeće).
Vijeće čine gradonačelnik Grada Zagreba i župan Zagrebačke županije te po dva člana obje jedinice koje biraju njihova predstavnička tijela iz reda svojih članova.
Vijeću predsjedaju naizmjence po 3 mjeseca gradonačelnik Grada Zagreba i župan Zagrebačke županije.
Članak 21.
Skupštine, odnosno poglavarstva Grada Zagreba i Zagrebačke županije povjeravaju Vijeću rješavanje određenih pitanja iz svojeg djelokruga za koja ocijene da su od zajedničkog interesa za obje strane.
Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se većinom glasova svih članova tijela.
Odluka Vijeća donijeta na osnovi stavka 1. ovoga članka obvezna je za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.
VII. FINANCIRANJE GRADA ZAGREBA
Članak 22.
Grad Zagreb ima svoje prihode kojima u okviru svog djelokruga slobodno raspolaže.
Prihodi Grada Zagreba moraju biti razmjerni poslovima koji su, u skladu sa zakonom, u njegovom djelokrugu.
Prihodi Grada Zagreba su:
1. vlastiti porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
2. prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava,
3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno u kojima Grad ima udio ili dionice,
4. prihodi od koncesija koje dodjeljuje Gradska skupština,
5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Grad propiše,
6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
7. drugi prihodi određeni zakonom.
Članak 23.
Prihodi i rashodi Grada Zagreba utvrđuju se godišnjim proračunom.
Sredstvima proračuna Grada Zagreba financira se izvršenje svih poslova iz djelokruga Grada Zagreba utvrđenog člankom 4. ovoga Zakona.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
Pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba koji obavljaju dužnost u času stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s obavljanjem dužnosti do imenovanja pročelnika sukladno odredbama ovoga Zakona.
Postupak izbora pročelnika upravnih tijela iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona provest će se u roku od tri mjeseca od izbora Poglavarstva.
Članak 25.
Do izmjene ustrojstva Grada Zagreba postojećeg u času stupanja na snagu ovoga Zakona, odredbe članka 14. stavka 3. i 4. i članka 15. stavka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se na sljedeća upravna tijela Grada Zagreba:
– Gradski ured za opću upravu,
– Gradski ured za imovinsko-pravne poslove,
– Gradski zavod za katastar i geodetske poslove,
– Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Članak 26.
Grad Zagreb dužan je uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.
Članak 27.
Na sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na Grad Zagreb kao jedinicu lokalne samouprave kojoj je utvrđen položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, primjenjuju se odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Članak 28.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Gradu Zagrebu (»Narodne novine«, br. 90/92., 76/93., 69/95., 14/97. i 36/98.).
Članak 29.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 015-07/01-01/01
Zagreb, 11. srpnja 2001.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.
 
 
 



Zakon o Gradu Zagrebu


  

Narodne novine br.: 90 - Datum: 30.12.1992. - Interni ID: 19922337


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o Gradu Zagrebu

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
UKAZ
o proglašenju Zakona o Gradu Zagrebu 
Proglašavam Zakon o Gradu Zagrebu koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 29. prosinca 1992. 
Broj : PA4-118/ 1-92. 
Zagreb, 30. prosinca 1992. 
Predsjednik Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON O GRADU ZAGREBU 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim Zakonom uređuje se ustrojstvo Grada Zagreba, glavnog grada Republike Hrvatske 
Članak 2. 
Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. 
Grad Zagreb ima položaj županije. 
Članak 3. 
Zakonom se utvrđuje područje Grada Zagreba. 
Područjg Grada Zagreba je: 
Grad Zagreb i naselja: Adamovec, Auguštanovec, Brbarići Kravarski, Bapča, Belovar, Blaguša, Botinec, Brebernica, Brezovica, Budenec, Bukovčak, Bukevje, Bukovje Bistransko, Buševee, Buzin, Cerje, Cerje Pokupsko, Cerovski Vrh. Cvetković Brda, Cvetnić Brdo, Čakanec, Čret Posavski, Črnkovec, Demerje, Desprin, Donja Bistra, Donja Lomnica. Donje Podotočje, Donji Dragonožec. Donji Stupnik, Donji Trpuci; D.nji Čehk Donji Hruševec, Drenje Šćitarjevsko, Drežnik Brezovićki, Drnek, Dubravica, Dubranec, Dumovec, Dobrodol, Drenćec, Đurekovec, Gajec, Gladovec Kravarski, Gladovec Pokupski, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Goli Breg, Goranec, Gornja Bistra, Gornja Lomnica, Gornji Hrušovec, Gornje Podotočje, Gornji Dragonožec, Gornji Stupnik, Gornji Trpuci, Gornji Čehi Glavničica, Gradaći, Grančari, Gudci, Gustelnica, Handić Selo, Horvati, Hotnja, Hrašće Turopoljsko. Hrušćevec Pušćanski, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ivanec Bistranski, Ivanja Reka, Jablanovec, Jagodno, Jasenovec, Jerebić, Ježdovec, Kašina, Kašinska Sopnica. Kobilići; Križ Brdovećki, Kuće, Kupinećki Kraljevec, Kučanec, Kučilovina, Ključić Brdo, Kozjaća. Kravarsko; Lazi Turopoljski, Lazina Čička, Lekneno, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki. Lipnica. Lučko, Lukavec Lukinić Brdo, Lužan, Lužnica; Mala Buna, Mala Kosnica, Mala Mlaka, Markovo Polje, Markuševac Turopoljski, Mićevec, Moravče, Mraclin, Novaki Bistranski, Novaki Šćitarjevski. Novo Brdo, Novo Selo Lekeničko, Novo Čiče, Obed Oborovo Bištransko, Obrezina, Odra, Odranski Obrež, Ogulinec, Okuje, Opatija, Orle, Paruževina, Petina, Petravec Petrovina Turopoljska, Planina Gornja, Planina Donja, Podvornica, Pokupsko. Poljana Čićka, Poljana Bistrička, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Prvonožina, Rakitovec, Ribnica, Roženica, Ruča, Šaši, Selnica Šćitarjevska, Sesvete, Soblinec, Sok Bukevski, Starjak, Strezojevo, Staro Čiče. Strmec, Strmec Bukevski, Stružec Posavski, Stupnićki Obrež, Suhopolje Bistransko, Suša Šćitarjevo, Svetonedeljski Breg, Šašinovec. Šestak Brdo, Šibice, Šiljakovina, Šimunćevec, Trnje,Turopolje, Veleševec, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Kosnica,Velika Mlaka, Veliko Polje, Vrbovo Posavsko, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vukomerić, Vukovina, Vurnovec, Zablatje Posavsko, Zadvorsko, Zaprešić, Zgurić Brdo, Žerjavinec, Žitkovčica. 
Članak 4. 
Granice Grada Zagreba idu katastarskim granicama rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje. 
Članak 5. 
Grad Zagreb ima Statut. Statutom Grada Zagreba (u daljnjem tekstu "Statut"), u skladu sa zakonom podrobnije se utvrduje samoupravni djelokrug Grada Zagreba, ustrojstvo, ovlasti i naćin rada tijela Grada Zagreba, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave, te druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba. 
Članak 6. 
Grad Zagreb ima grb i zastavu, te druga znamenja utvrđena Statutom. 
Statutom se ureduje uporaba grba Grada Zagreba i davanje drugih počasti 
II.. DJELOKRUG GRADA ZAGREBA 
Članak 7. 
Grad Zagreb u okviru svog samoupravnog djelokruga: 
1. obavlja sve poslove koji su člankom 14., stavkom 1. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi stavljen·i u samoupravni djelokrug grada, 
2. obavlja sve poslove koji su člankom 15. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi stavljeni u samoupravni djelokrug županija. 
3. obavlja poslove glede: 
- uređenja i korištenja gradevinskog zemljišta; 
- uređenja i zaštite prirode i spomenika kulture; 
- izgradnja stanova i poslovnog prostora te drugih objekata od važnosti za Grad Zagreb; 
- utvrđivanja stopa poreza i doprinosa te visine takse i naknada; 
- upravljanja, gospodarenja i raspolaganja gradskom imovinom, 
ako nisu zakonom stavljeni u djelokrug tijela državne vlasti. 
4. Pored poslova iz točaka I., 2. i 3. ovoga članka u samoupravnom djelokrugu Grada Zagreba su i svi drugi poslovi koji proizlaze iz položaja Grada Zagreba kao posebne i jedinstvene teritorijalne i upravne cjeline, a nisu zakonom povjereni državnim tijelima. 
Članak 8. 
Poslovi državne uprave koji se obavljaju u Gradu Zagrebu odreduju se zakonom. 
Zakonom kojim se uređuje državna uprava pobliže će se urediti prava i obveze tijela Grada Zagreba u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka. 
III. USTROJSTVO GRADA ZAGREBA 
A) GRADSKI KOTARI I GRADSKE ČETVRTI 
Članak 9. 
U Gradu Zagrebu su gradski kotari i gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. 
Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koju Grad Zagreb Statutom osniva za područje koje predstavlja gradsku ili prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima stanovništva. 
Članak 10. 
Gradski kotari imaju vijeća koja su predstavnička tijela gradana. 
Vijeće kotara ima od 10 do 20 članova. 
Članovi vijeća kotara biraju predsjednika vijeća Funkcije predsjednika i članova vijeća su počasne. Mandat članova vijeća traje 4 godine. 
Statutom će se odrediti naćin izbora vijeća gradskog kotara, broj članova vijeća te druga pitanja od važnosti za provedbu izbora. 
Statutom će se odrediti i poslovi iz samoupravnog djelokruga koji se povjeravaju vijeću kotara, naćin rada, financiranje, obavljanje administrativnih i drugih poslova i sudjelovanje gradana u odlučivanju. 
Članak 11. 
Nadzor nad zakonitošću rada vijeća kotara obavlja gradsko poglavarstvo koje može raspustiti vijeće, ako svojim radom povrijedi Statut ili ne izvršava povjerene mu zadaće. 
B) TIJELA GRADA ZAGREBA 
Članak 12. 
Tijela Grada Zagreba su: 
1. gradska skupština, 
2. gradonačelnik, 
3. gradsko poglavarstvo. 
Gradska skupština 
Članak 13. 
Mandat članova Gradske skupštine traje četiri godine. Funkcija člana Gradske skupštine je počasna. 
Članovi Gradske skupštine nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. 
Prava i dužnosti članova Gradske skupštine utvrduju se Statutom Grada i poslovnikom Skupštine. 
Članak 14. 
Unutarnje ustrojstvo i način rada Gradske skupštine uređuje se, u skladu s ovim Zakonom, Statutom Grada i poslovnikom Skupštine. 
Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova Gradske skupštine. 
Članak 15. 
Gradska skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika. 
Predsjednik Gradske skupštine predsjedava sjednicama Skupštine i zastupa Skupštinu. 
Prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Skupštine utvrđuju se Poslovnikom. 
Članak 16. 
Gradska skupština donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina njezinih članova. 
Statut Grada, proračun i završni račun donose se većinom glasova svih članova Skupštine. 
Poslovnikom Skupštine mogu se odrediti i drugapitanja o kojima se odlučuje većinom,glasova svih članova Skupštine. 
Članak 17. 
Gradska skupština ima 60 članova. 
Članak 18. 
Gradska skupština 
1. donosi Statut Grada; 
2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada; 
3. bira i razrješuje gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika, bira i razrješuje članove gradskog poglavarstva, radna tijela gradske skupštine, bira ili imenuje odnosno razrješuje i druge osobe određene statutom Grada; 
4. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Grada; 
5. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih društvenih i drugih djelatnosti od interesa za grad; 
6. obavlja i druge poslove koji su zakonom ili Statutom stavljeni u njezin djelokrug. 
Gradonačelnik 
Članak 19. 
Gradonačelnik zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvršne vlasti u Gradu. 
Članak 20. 
Gradonačelnika bira Gradska skupština većinom glasova svih članova na način i po postupku ulvrdenim Poslovnikom u skladu s gradskim statutom. 
Izbor gradonačelnika potvrđuje Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. 
Članak 21. 
O izboru gradonačelnika Gradska skupština dužna je izvijestiti Vladu Republike Hrvatske u roku od 24 sata. 
Vlada Republike Hrvatske predložit će, u roku od 8 dana od dana kad je primila izvješće Gradske skupštine o izboru gradonačelnika. Predsjedniku Republike da potvrdi ili odbije potvrditi izbor gradonačelnika. 
Predsjednik Republike donijet će u roku od 14 dana od dana kad mu je dostavljen prijedlog Vlade, odluku kojom 
potvrđuje ili odbija potvrditi izabranog gradonačelnika. · 
Članak 22. 
Kad Predsjednik Republike odbije potvrditi izbor gradonačelnika Gradska skupština dužna je, u roku od 14 dana od dana primitka odluke o odbijanju, izabrati drugog gradonačelnika. 
Ako Gradska skupština u skladu s odredbom iz stavka 1: ovoga članka ne izabere drugog gradonačelnika, ili ako Predsjednik Republike ponovno ne potvrdi izbor gradonačelnika, Predsjednik Republike će u roku od 14 dana imenovati gradonačelnika. 
Članak 23. 
Gradonačelnik je odgovoran za obavljanje poslova državne uprave na području Grada Vladi Republike Hrvatske. 
Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada ima pravo zadržati od izvršenja opći akt Gradske skupštine, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Skupštine da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Gradska skupština to ne ueini, gradonačelnik je dužan u roku od sedam 
- dana o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. 
Članak 24. 
Gradonačelnik ima dva zamjenika, koji se biraju i potvrđuju na isti način i po istom postupku kao i gradonačelnik: 
Zamjenik gradonačelnika amjenjuje gradonačelnika u slučaju kad je zbog duže odsutnosti, ili drugih razloga. u skladu sa Statutom, spriječen da obavlja svoje dužnosti. 
Gradonaćelnik u skladu sa Statutom, može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku gradonačelnika pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik gradonačelnika dužan se je pridržavati uputa gradonačelnika. Povjeravanjem poslova zamjeniku gradonačelnika ne prestaje odgovornost gradonačelnika za njihovo obavljanje. 
Gradsko poglavarstvo 
Članak 25. 
Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove Grada i poslove državne uprave koji su mu povjereni zakonom. 
Članak 26. 
Gradonačelnik je predsjednik Gradskog poglavarstva. 
Članak 27. 
Članove Gradskog poglavarstva bira Gradska skupština, na prijedlog gradonačelnika, većinom glasova svih članova. 
Članovi Gradskog poglavarstva u pravilu su pročelnici upravnih odjela Gradske uprave. 
Broj članova Gradskog poglairarstva utvrđuje se Statutom Grada. 
Članak 28. 
Gradsko poglavarstvo je odgovorno Gradskoj skupštini. 
Predsjednik, zamjenici predsjednika i članovi Gradskog poglavarstva zajednički su odgovorni za odluke koje Poglavarstvo donosi. a osobno su odgovorni za svoje područje rada. 
Na prijedlog najmanje I/4 članova Gradske skupštine, može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku, pojedinom njegovorn članu ili Poglavarstvu u cjelini. Glasovanje o povjerenju Poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik. 
Odluka o nepovjerenju prihvaćena je ako je za nju glasovala većina svih članova Gradske skupštine. 
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Gradskog poglavarstva ili Poglavarstvu u cjelini, Gradsko poglavarstvo će podnijeti ostavku, osim ako gradonačelnik ne postupi po odredbi članka 29. stavka 1. ovoga Zakona. 
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Poglavarstva, predsjednik Poglavarstva će razriješiti dužnosti tog člana Poglavarstva. 
Članak 29. 
Ako Gradska skupština izglasa nepovjerenje gradonačelniku ili Gradskom poglavarstvu u cjelini, a u roku od 15 dana ne izabare novog gradonačelnika ili Gradsko poglavarstvo gradonačelnik može raspustiti gradsku skupštinu. 
Gradonačelnik ne može ponovno raspustiti Gradsku skupštinu prije isteka godine dana od dana raspuštanja. 
Članak 30. 
Gradsko poglavarstvo priprema prijedloge općih akata, izvršava ili osigurava izvršenje općih akata Gradske skupštine, usmjerava djelovanje gradskih upravnih tijela u obavljariju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga odnosno poslova državne uprave koji se obavljaju u Gradu, nadzire njihov rad. obavlja i druge poslove utvrdene gradskim statutom. 
Gradsko poglavarstvo upravlja nekretninama i pokretninama u gradskom vlasništvu, kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i gradskim statutom. 
Pojedini članovi Gradskog poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 2. ovoga članka, kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana. 
Članak 31. 
Ustrojstvo, način rada i odlučivanja Gradskog poglavarstva ureduje se njegovim poslovnikom u skladu s gradskim statutom. 
Članak 32. 
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada. kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad, osnivaju se gradski upravni odjeli. 
Gradskim upravnim odjelima upravljaju pročelnici koje. na temelju javnog natjećaja. imenuje Gradsko poglavarstvo. 
IV. IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA ZAGREBA 
Članak 33. 
Sve pokretne i nepokretne stvari kojima upravlja Grad Zagreb čine njegovu imovinu. 
Članak 34. 
Grad Zagreb ima, u okviru državne gospodarske politike, svoje prihode, kojima u okviru samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. 
Prihodi Grada Zagreba srazmjerni su poslovima koji su, u skledu sa zakonom u njegovom djelokrugu. 
Prihodi Grada Zagreba su: 
1. prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u njegovom vlasništvu, 
2. prihodi od poduzeća i drugih pravnih osoba u njegovom vlasništvu, te prihodi od koncesija, koje odobrava Grad, 
3. prihodi od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u njegovom vlasništvu, 
4. darovi, nasljedstva i legati, 
5. gradski porezi i naknade čije stope, u granicama određenim Zakonom Grad utvrduje samostalno, 
6. gradski porez na plaće, 
7. naknade iz državnog proračuna za obavljanje poslova državne uprave koji su preneseni na tijela Grada Zagreba, 
8. pomoći i dotacije Republike Hrvatske predvidene u drevnom proračunu, odnosno posebnim zakonom i 
9. drugi prihodi utvrđeni zakonom. 
Članak 35. 
Prihodi i rashodi Grada Zagreba utvrduju se godišnjim proračunom. 
Članak 36. 
Godišnji proračun Grada dostavlja se Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova donošenja, 
Članak 37. 
Ministarstvo financija, odnosno drugi zakonom određeni organ, nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja Grada. 
Organ iz stavka 1. ovoga članka obustavit će od izvršenja poništiti, odnosno ukinuti nezakoniti akt materijalnog odnosno financijskog poslovanja Grada i pokrenuti postupak protiv odgovorne osobe u skladu sa zakonom. 
V. AKTI GRADA ZAGREBA 
Članak 38. 
Skupština Grada donosi Statut i opće akte u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi. 
Tijela Grada Zagreba u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga donose akte poslovanja. 
VI. DRŽAVNI NADZOR I ZAŠTITA LOKALNE SAMOUPRAVE 
Članak 39. 
Državni nadzor i zaštita lokalne samouprave glede rada i akata tijela Grada Zagreba provode se prema odredbama članaka 78., 79., 80., 81, 82. i 84. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi. 
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 40. 
Gradska skupština donijet će Statut Grada Zagreba u roku od,tri mjeseca od dana konstituiranja. 
Članak 41. 
Do prvog zasjedanja novoizabrane Skupštine Grada dosadašnja Skupština nastavlja s radom u okviru svojih sadašnjih prava i obveza. 
Organi uprave i službe Grada nastavljaju s radom na obavljanju poslova državne uprave u skladu sa rokovima određenim Zakonom o 5ustavu državne uprave. 
Članak 42. 
Nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze općine Grada Zagreba, preuzet će Grad Zagreb i općine koje su se izdvojile iz dosadašnje općine Grad Zagreb, kao pravni sljednici u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja Skupštine Grada Zagreba. 
Grad Zagreb i općine koje su se izdvojile iz dosadašnje općine Grad Zsgreb posebnim sporazumom izvršit će podjelu imovine i sredstva iz stavka 1. ovoga članka. 
Članak 43. 
Odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi odgovarajuće se primjenjuju i na Grad Zagreb. 
Članak 44. 
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb ("Narodne novine", br. 47/90. i 33/92.). 
Članak 45. 
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske. 
Klasa: 015-07/92-01/02 
Zagreb, 29. prosinca 1992. 
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
Stjepan Mesić, v. r. 



Zakon o građenju


  

Narodne novine br.: 77 - Datum: 13.11.1992. - Interni ID: 19922020


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o građenju

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
UKAZ
o proglašenju Zakona o građenju 
Proglašavam Zakon o građenju, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 5. studenoga 1992: 
Broj: PA4-87/1-92. 
Zagreb, 10. studenoga 1992. 
Predsjednik Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON 
o građenju 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
(1) Ovaj Zakon uređuje građenje, izradu projekata (u daljnjem tekstu: "projektiranje"), održavanje građevine te određuje tehnička svojstva kojima moraju udovoljavati građevine: 
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građenje odgovarajuće se primjenjuju na rekonstrukciju i na uklanjanje građevine ili njezinog dijela. 
(3) Za određene vojne građevine ili građevine od posebnog značenja za obranu države, u postupku izdavanja građevne dozvole, uporabne dozvole i nadzora propisanim ovim Zakonom, mogu se poduzeti posebne mjere radi zaštite povjerljivih podataka, ukoliko je to propisano posebnim zakonom. 
Članak 2. 
(1) Građenjem, u smislu ovoga Zakoaa smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući građevinsko-završne i građevinsko-instalaterske radove) te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija. 
(2) Građevinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objekt na određenoj lokaciji koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu. 
(3) Privremenom građevinom u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objet izgraden ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, kao i za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl. 
(4) Građevinskim dijelom iz stavka 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, smatra se dio građevine izgrađen od građevinskih materijala i proizvoda s građevinskim instalacijama i građevinsko-završnim radovima. 
(5) Opremom u smislu ovoga Zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa. 
(6) Pripremnim radovima, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organiziranja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja. 
(7) Rekonstrukcijom, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini (adaptacija, nadogradnja, dogradnja, sanacija, izmjena opreme, izmjena tehnološkog procesa, modernizacija i sl.) ako se tim radovima utječe na tehnička svojstva građevine iz poglavlja II. ovoga Zakona ili ako se tim radovima mijenjaju uvjeti utvrđeni na toj lokaciji temeljem posebnih zakona. 
(8) Ne smatraju se rekonstrukcijom, u smislu ovoga Zakona, radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine. 
(9) Održavanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se pračenje stanja građevine i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost i pouzdanost građevine te život i zdravlje ljudi. 
(10) Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se rušenje ili demontaža građevine i odvoženje preostalog materijala, opreme i drugih elemenata. 
(11) Građevinski proizvodi, u smislu ovoga Zakona, smatraju se proizvedeni građevinski materijali prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije. 
Članak 3. 
(1) Projektiranje, građenje i održavanje građevine obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, hrvatskim normama kao i prema pravilima struke. 
II. TEHNlČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU 
Pouzdanost 
Članak 4 
(1) Građevina mora biti pouzdana u cjelini kao i u svakom njezinom dijelu i elementu. 
(2) Pouzdanost, u smislu ovoga Zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predvidiva djelovanja koja se javljaju pri normalnoj uporabi te da zadrži odgovarajuća svojstva u predviđenom vremenu trajanja. 
(3) Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti pouzdanost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr. 
Mehanička otpornost i stabilnost 
Članak 5. 
(I) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom građenja i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzroče : 
- rušenje građevine ili njezinog dijela; 
- deformacije nedopuštenog stupnja; 
- oštećenja građevinskog dijela ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije ili 
- nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. 
Sigurnost u slučaju požara 
Članak 6. 
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena da se u slučaju požara: 
- očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom; 
- spriječi širenje vatre i dima unutar građevine; 
- spriječi širenje vatre na susjedne objekte; 
- omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu odnosno da se omogući njihovo spašavanje; 
- omogući zaštita spasilaca. 
Zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi 
Članak 7. 
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da udovoljava zdravstvenim uvjetima i ne ugrožava građane i okoliš, posebice uslijed: 
- razvijanja otrovnih plinova; 
- zagađivanja zraka; 
- opasnih zračenja; 
- zagađivanja voda i tla; 
- neodgovarajućeg rješenja postupanja s otpadom. 
Zaštita korisnika od povreda 
Članak 8. 
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njenog korištenja izbjegnu moguće nezgode korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije. 
Zaštita od buke i vibracije. 
Članak 9. 
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da razina buke u građevini i njenom okolišu ne prelazi dopuštene vrijednosti određene posebnim zakonom. 
Ušteda energije i toplinska zaštita 
Članak 10. 
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da se smanji gubitak topline, odnosno smanji zagrijavanje unutrašnjosti građevine uslijezi vanjskog utjecaja. 
Zaštita od korozije 
Članak 11. 
(1) Građevina mora biti projektirana, izgrađena i održavana na način da se zaštiti od štetnog djelovanja oborinske i podzemne vode te agresivnog tla i zraka. 
Odstupanje od tehničkih svojstava građevine 
Članak 12. 
(1) U slučaju rekonstrukcije građevine koja je spomenik kulture nulte i prve kategorije, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja. 
(2) Suglasnost za odstupanje iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: "Ministarstvo") u suradnji s Ministarstvom kulture i prosvjete. 
Posebni propisi 
Članak 13. 
(1) Radi postizanja tehničkih svojstava bitnih za građevinu ministar graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: "ministar") donosi tehničke propise i određuje obveznu primjenu određenih hrvatskih normi. 
III. GRAĐEVINSKI PROIZVODI I OPREMA¸ 
Dokazivanje kvalitete 
Članak 14. 
(1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihova kvaliteta dokazana ispravom proizvođača ili certifikatom sukladnosti prema posebnom zakonu. 
(2) Ministar propisuje koji građevinski proizvodi ili oprema moraju imati certifikat sukladnosti. 
Novi proizvodi 
Članak 15. 
(1) Građevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili hrvatska norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo na temelju odobrenja ministra. 
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na temelju potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevinski proizvod, odnosno oprema unutar granica, svoje namjene udovoljava zahtjevima glede osiguranja tehničkih svojstava bitnih za građevine prema poglavlju II. ovoga Zakona.. 
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, izdaje se na određeni rok koji ne može biti dulji od pet godina. Ako se u tom roku ne donese hrvatska norma ili odgovarajući propis odobrenje se može produljiti za daljnjih pet godina. 
(4) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se ukinuti prije isteka roka važnosti ako se utvrdi da novi proizvođ više ne odgovara zahtjevima iz stavka 2. ovoga članka. 
IV. SUDIONICI U GRAĐENJU 
Članak 16. 
(1) Sudionici u građenju jesu: 
- investitor, 
- projektant, 
- izvoditelj, 
- nadzorni inženjer, 
- ovlašteni revident 
Investitor 
Članak 17. 
(1) Investitor, prema ovom Zakonu, je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. 
(2) Projektiranje, građenje i nadzor nad građenjem investitor mora povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti. 
(3) Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad građenjem (u daljnjem tekstu: "stručni nadzor"). 
(4) Investitor koji građi u svoje ime a za račun nepoznatog kupca (stanovi i dr. građevine za tržište), mora stručni nadzor povjeriti drugoj pravnoj osobi registriranoj za nadzor. 
(5) Kada je investitor fizička osoba, koja gradi za svoje potrebe ili potrebe svoje obitelji građevinu iz stavka 6. ovoga članka, može i sam projektirati i provoditi stručni nadzor ako ispunjava uvjete propisane člankom 18. stavkom 8. i člankom 20. stavkom 3. ovoga Zakona. 
(6) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, stručni nadzor provodi se povremeno, nad građenjem konstruktivnih dijelova i instalacija, samo za: 
- stambenu zgradu korisne površine do 500 m2, 
- poslovnu zgradu korisne površine do 200 m2 i raspona konstrukćije do 6 m u kojima se ne obavlja djelatnost štetna po ljude i okoliš. 
(7) Investitor nije dužan osigurati stručni nadzor za jednostavne građevine iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona. 
(8) Investitor je dužan tijelu graditeljstva najkasnije na dan početka radova prijaviti početak građenja. 
(9) U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina i površina. 
(10) Ako se u tijeku građenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti tijelo graditeljstva u roku od 8 dana od nastale promjene. 
Projektant 
Članak 18. 
(1) Projektirati, prema ovom Zakonu, može samo pravna osoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja. 
(2) Pravna osoba koja projektira, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitetu projekta ili dijela projekta. 
(3) Projektant je odgovoran da projekt ili dio projekta za čiju je izradu imenovan, udovoljava zahtjevima iz poglavlja II. i III. ovoga Zakona te da je izvedbeni projekt u skladu s glavnim projektom. 
(4) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine sudjeluje više projektanata, pravna osoba kojoj je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja. 
(5) Projektant voditelj odgovoran je ukoliko se uslijed međusobne neusklađenosti dijelova projekta ili nepotpunosti projekta ne udovolji zahtjevima glede projektiranja iz poglavlja II. ovoga Zakona. 
(6) Ako u izradi projekta sudjeluju dvije ili više pravnih osoba, investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja će imenovati tog koordinatora. 
(7) Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuje odredba iz stavka 5. ovoga članka. 
(8) Projektant, projektant voditelj i koordinator projekta može biti samo osoba s radnim iskustvom od najmanje pet godina kao diplomirani inženjer ili inženjer u struci, od čega tri godine na projektiranju i položenim stručnim ispitom. Za građevine iz članka 17. stavak 6. ovoga Zakona, projektant može biti i osoba sa odgovarajućom srednjom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom. 
Izvoditelj 
Članak 19. 
(I) Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini, prema ovom Zakonu, može pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: "izvoditelj"). 
(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvoditelja, investitor je dužan imenovati izvoditelja odgovornog za međusobno usklađivanje radova. 
(3) Izvoditelj je dužan: 
- graditi u skladu s građevnom dozvolom; 
- radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zakona; 
- ugrađivati materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona; 
- osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta. 
(4) Izvoditelj iz stavka 1. ovoga članka imenuje voditelja građenja, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove imenuju voditelja tih radova. Voditelj građenja odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu stavka 3. ovoga članka. 
(5) Voditelj građenja i voditelj pojedinih radova može biti diplomirani inženjer ili inženjer, s tri godine radnog iskustva na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. Za građevine i radove prema članku 17. stavku 6. ovoga Zakona, voditelj može biti i osoba sa odgovarajućom srednjom stručnom spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima građenja. 
Nadzorni inženjer 
Članak 20. 
(1) Stručni nadzor nad građenjem u ime investitora, prema ovom Zakonu, može obavljati samo pravna osoba registrirana za obavljanje poslova nadzora. 
(2) Pravna osoba koja provodi stručni nadzor imenuje nadzornog inženjera. Akt o imenovanju nadzornog inženjera dužna je dostaviti tijelu graditeljstva. 
(3) Nadzorni inženjer može biti samo diplomirani inženjer ili inženjer odgovarajuće struke, s tri godine radnog iskustva na poslovima projektiranja, građenja ili stručnog nadzora i položenim stručnim ispitom. 
(4) Nadzorni inženjer može imati stalne ili povremene stručne suradnike za provođenje dijela stručnog nadzora. 
(5) U provođenju stručnog nadzora nadzorni inženjer dužan je voditi računa: 
- da se gradi u skladu s građevnom dozvolom i ovim Zakonom, 
- da je kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta te da je ta kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima. 
Ovlašteni revident 
Članak 21. 
(1) Kontrolu projekta može obavljati samo ovlašteni diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, zaposlen kod pravne osobe registrirane za obavljanje poslova projektiranja, koji se istakao kod projektiranja značajnijih građevina i radova ili je na drugi način dao značajniji doprinos tehničkoj struci. 
(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta stručnjaku iz stavka I. ovoga članka (u daljnjem tekstu: "ovlašteni revident") daje ministar. Popis ovlaštenih revidenata objavljuje se u "Narodnim novinama". 
(3) Kriterije za davanje ovlaštenja utvrdit će ministar posebnim propisom. 
(4) Ovlašteni revident ne može obaviti kontrolu projekta kojeg je u cijelosti ili djelomično izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen. 
(5) Za obavljenu kontrolu projekta odgovoran je ovlašteni revident i pravna osoba kod koje je zaposlen. 
Stručni ispiti 
Članak 22. 
(1) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje propisa iz područja graditeljstva. 
(2) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita utvrdit će ministar posebnim propisom. 
(3) Troškove stručnih ispita snosi pravna osoba koja je uputila kandidata na polaganje stručnih ispita ili kandidat sam. 
V. GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT 
Glavni projekt 
Članak 23. 
(1) Glavni projekt, u smislu ovoga Zakona, je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine. 
(2) Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati više vrsta projekata: 
- arhitektonski projekt, 
- građevinski projekt, 
- projekti instalacija, 
- tehnološki projekt i 
- druge vrste projekata. 
(3) Projekti iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o vrsti građevine, sadrže: 
1. nacrte (tloctte, presjeke, poglede, sheme instalacija i sl.); 
2. tehnički opis; 
3. podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekta; 
4. proračune statike, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je građevina projektirana prema odredbama poglavlja II. ovoga Zakona; 
5. program kontrole i osiguranja kvalitete; 
6. uvjete uređenja prostora; 
7. projekt sanacije okoliša gradilišta; 
8. projekt zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su zakonom propisane mjere odlaganja; 
9. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila. 
(4) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II. i III. ovoga Zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati. 
(5) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku, mora sadržavati i prijevod na hrvatskom jeziku, a naročito prijevod tehničkog opisa i posebnih tehničkih uvjeta za građenje. 
(6) Za odredene specifične građevine ministar može propisati i dodatne obvezatne projekte. 
Izvedbeni projekt 
Članak 24. 
(1) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. 
Označavanje projekta 
Članak 25. 
(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati naznačenu tvrtku koja ih je izradila, naziv građevine, ime ili naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, datum izrade te ime i potpis projektanta i projektanta voditelja. 
(2) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na način da se onemogući zamjena sastavnih dijelova. 
Čuvanje projekta 
Članak 26. 
(1) Glavni projekt koji je sastavni dio građevne dozvole zajedno s dozvolom trajno čuva tijelo graditeljstva koje je izdalo građevnu dozvolu. 
(2) Glavni i izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno pravni sljednik građevine za sve vrijeme dok građevina postoji. 
VI. GRAĐEVNA DOZVOLA 
Članak 27. 
(1) Gradenju nove i rekonstrukciji postojeće građevine može se pristupiti samo na temelju građevne dozvole. 
Građenje bez građevne dozvole 
Članak 28. 
(1) Građevna dozvola nije potrebna za: 
- radove na postojećoj građevini koji se prema ovom Zakonu ne smatraju rekonstrukcijom; 
- kabelske i zračne prihljučke na niskonaponsku mrežu i pt mrežu kao i za vodove kojima se postojeća građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plinovod, parovod i dr.); 
- građenje grobnice; 
- ograđivanje parcele, osim s ulične strane; 
- uređenje okučnice. 
Posebni slučajevi građenja 
Članak 29. 
(1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tijekom tih događaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez građevne dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. 
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti kada prestane potreba njezinog korištenja. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi građevna dozvola. 
(3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja događaja iz stavka 1. ovoga članka, neovisno o stupnju oštećenja, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez građevne dozvole, u skladu s građevnom dozvolom na temelju koje je izgrađena. Tijelo graditeljštva dužno je u tu svrhu organizirati stručnu pomoć i kontrolu radova. 
Državna tijela nadležna za izdavanje građevne dozvole 
Članak 30. 
(1) Građevnu dozvolu izdaje tijelo graditeljstva one općine ili Grada na čijem se području građevina gradi, ako ovim ili posebnim zakonom nije određeno neko drugo tijelo. 
(2) Ako se građevine gradi na području dvije ili više općina, građevnu dozvolu izdaje tijelo graditeljstva kojemu je investitor podnio zahtjev za izdavanje građevne dozvole, u suglasnosti s tijelima graditeljstva ostalih općina na području kojih će se građevina graditi. 
Članak 31. 
(1) Iznimno od odredbe članka 30. stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo izdaje građevnu dozvolu za slijedeće građevine : 
GRAĐEVINE PROMETA I VEZA 
1. magistralnu cestu i autocestu (gornji i donji stroj) s pripadajućim objektima (mostovi, vijadukti, tuneli, galerije, odvodnja i sl.); 
2. željezničku prugu (gornji i donji stroj) s pripadajućim objektima (mostovi, vijadukti, tuneli, pogonska mreža, signalni uredaji, odvodnja i sl) osim kolodvora i pružnih postrojenja na kolodvorima i industrijskih kolosijeka; 
3. aerodrom, osim športskog i poljoprivrednog; 
4. građevinu magistralnih i međunarodnih telefonsko-telegrafskih kapaciteta i radio-difuzni objekt utvrđen međunarodnim planovima; 
5. morsku luku. 
ENERGETSKE GRAĐEVINE 
6. elektranu instalirane snage preko 20 MW; 
7. dalekovod 110 kV i više s trafo-stanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu; 
8. magistralni naftovod i plinovod, te naftovod i plinovod za međunarodni transport; 
VODOPRIVREDNE GRAĐEVINE 
9. regionalni vodovod; 
10. vodoprivrednu građevinu koja utječe na režim voda na području dviju ili više općina; 
INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE 
11. građevinu bazične kemijske industrije, građevnu reciklaže, proizvodnje obojenih metala, nemetalnih minerala, crne metalurgije, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafineriju nafte; brodogradilište za gradnju metalnih brodova i građevinu u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad. 
Zahtjev za građevnu dozvolu 
Članak 32. 
(1) Zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnosi investitor. 
(2) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole prilaže se: 
1. dokaz o pravu vlasništva zemljišta, odnosno građevine; 
2. tri primjerka glavnog projekta; 
3. pisano izvješće o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članku 36. ovoga Zakona; 
4. suglasnosti, potvrde ili mišljenja nadležnih tijela ili poduzeća na glavni projekt, kada je to određeno posebnim zakonom; 
5. drugi prilozi određeni posebnim zakonom. 
(3) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za građevinu ili njezin dio kada se gradi do stupnja "gruba gradnja" nije potrebno priložiti projekte uređenja unutar prostora pojedinih stambenih ili poslovnih jedinica (pregradni zidovi, podovi, obrada zidova i dr.). 
(4) Za privođenje konačnoj namjeni poslovnog prostora građevine ili njezinog dijela iz stavka 3. ovoga članka potrebno je ishoditi posebnu građevnu dozvolu. 
Zahtjev za građevnu dozvolu za jednostavnu građevinu 
Članak 33. 
(1) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za jednostavnu građevinu, prilaže se: 
1. dokaz o pravu vlasništva zemljišta, odnosno građevine; 
2. crtež građevine s naznačenim mjerama; 
3. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama; 
4. opis radova; 
5. odgovarajući akti prema članku 35. ovoga Zakona; 
6. drugi prilozi određeni posebnim zakonom. 
(2) Jednostavna građevina, prema ovom Zakonu, je: 
- gospodarski objekt površine do 20 m2 i visine sljemena do 4,0 m; 
- pomoćni objekt (garaža, spremište, drvarnica, ograda i sl.) koji se gradi na zemljištu koje sluti za redovnu upotrebu postojeće stambene ili poslovne zgrade; 
- montažni objekt do 12 m2 (kiosci i sl);. 
- objekt protugradne obrane, objekt za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije) i objekt koji služi snabdijevanju i održavanju objekata za sigurnost plovidbe (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.); 
- vrtni paviljon; 
- dječje igralište; 
- nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu; 
- reklamni pano 
- cesta koja služi za eksploataciju šume, naftonosnog polja i druge eksploatacije. 
Dokaz vlasništva 
Članak 34. 
(1) Dokazom vlasništva zemljišta, odnosno građevine smatra se : 
- izvadak iz zemljišne knjige ili akt nadležnog organa, na temelju kojeg je investitor stekao pravo vlasništva, 
- ugovor ili akt nadležnog organa, na temelju kojeg je investitor stekao pravo građenja. 
Usklađivanje glavnog projekta s posebnim zakonima 
Članak 35. 
(1) Tijelo graditeljstva dužno je na zahtjev investitora ili projektanta priopćiti od kojih tijela i poduzeća je potrebno prema odredbama posebnih zakona, pribaviti: 
- uvjete u skladu s kojima mora bitl izrađen glavni projekt, odnosno crtež građevine, 
- odgovarajuće isprave (suglasnost, potvrda, mišljenje i sl.), o usklađenosti glavnog projekta, odnosno crteža građevine s utvrđenim uvjetima. 
(2) Glavni projekt, odnosno crtež građevine mora biti usklađen s odredbama posebnih zakona, odnosno s pribavljenim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka prije podnošenja zahtjeva za građevnu dozvolu. 
Kontrola projekata 
Članak 36. 
(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti glede: 
1. mehanićke otpornosti i stabilnosti, 
2. zaštite od buke i vibracija, 3. uštede energije i toplinske zaštite. 
(2) Kontrolu glavnog projekta investitor može povjeriti samo ovlaštenom revidentu iz članka 21. ovoga Zakona. 
(3) Ovlašteni revident koji je obavio kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta prema propisu iz stavka 7. ovoga članka. 
(4) U izvješću o obavljenoj kontroli ovlašteni revident može zahtijevati od investitora da: 
- prije početka izvođenja određenih radova, obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove; 
- obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja. 
(5) O obavljenoj kontroli, odnosno pregledu prema stavku 4. ovoga članka ovlašteni revident dužan je sastaviti pisano izvješće. 
(6) Ako je glavni projekt izraden u inozemstvu, ovlašteni revident mora obaviti kontrolu kojom se utvrđuje da je izraden u skladu s ovim Zakonom i hrvatskim normama. 
(7) Sadržaj i način obavljanja kontrole projekta način ovjere projekta, način nadoknade (pristojbe i troškovi) za obavljenu kontrolu, te za koje građevine, odnosno radove je obvezna kontrola projekata propisat će ministar posebnim propisom. 
Postupak izdavanja građevne dozvole 
Članak 37. 
(1) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevnu dozvolu u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. 
(2) Građevnom dozvolom utvrđuje se da je glavni projekt, odnosno crtež građevine s opisom radova izrađen u skladu s utvrđenim i propisanim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni uvjeti iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona. 
(3) Glavni projekt, odnosno crtež građevine s opisom radova sastavni je dio građevne dozvole, što na projektu, odnosno crtežu građevine mora biti naznačeno i dvjereno potpisom djelatnika i pečatom tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo. 
(4) Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevne dozvole, pisano će odrediti investitoru rok za ispunjenje tih uvjeta. 
(5) Ukoliko investitor u određenom roku ne ispuni sve uvjete, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevne dozvole. 
Izdavanje građevne dozvole po dijelovima građevine 
Članak 38. 
(1) Građevna dozvola izdaje se za građenje cijele građevine. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na zahtjev investitora građevna dozvola može se izdati i po dijelovima građevine. 
(3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevne dozvole prema odredbi stavka 2. ovoga članka, investitor je dužan ishoditi načelnu dozvolu za cijelu građevinu. 
Načelna dozvola 
Članak 39. 
(1) Načelnom dozvolom, po zahtjevu investitora, određuju se dijelovi građevine za koje će se izdavati građevna dozvola. 
(2) Na osnovu načelne dozvole može se započeti s pripremnim radovima, ali se ne može započeti s izvođenjem radova na građevini. 
(3) Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole prilaže se: 
1. tri primjerka izvatka iz idejnog projekta, 
2. načelne suglasnosti nadležnih tijela ili poduzeća kada to, ovisno o vrsti građevine, odredi tijelo graditeljstva, 
3. popis dijelova građevine za koje će se izdavati građevne dozvole i redoslijed podnošenja zahtjeva. 
(4) Izvadak iz idejnog projekta iz stavka 3. točke 1. ovoga članka, sadrži: 
- nacrte osnovnih tehničkih rješenja građevine s objektima infrastrukture, 
- uvjete uređenja prostora, 
- situaciju građevine ucrtane u geodetsku podlogu odgovarajućeg mjerila, 
- shemu tehnološkog procesa s naznakom opreme i njezinim svojstvima, 
- način napajanja građevine energijom i potrebne količine energije i dr. 
(5) Izvadak iz idejnog projekta sastavni je dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom djelatnika i pečatom tijela graditeljstva. 
(6) Na postupak izdavanja načelne dozvole odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak izdavanja građevne dozvole. 
Građevna dozvola za pripremne radove 
Članak 40. 
(1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na temelju građevne ili načelne dozvole za građevinu. 
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, građevna dozvola potrebna je za privremene građevine i pripremne radove koji mogu biti opasni po život i zdravlje ljudi, promet, okoliš, kao za: 
- asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koja će se koristiti za građenje više građevina kroz duže vremensko razdoblje, 
- dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom, 
- složenije radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost građevine; 
- privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija. 
(3) Građevnom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kome se privremena građevina mora ukloniti. 
Izmjena i dopuna građevne dozvole 
Članak 41. 
(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu ili dopunu građevne dozvole ukoliko tijekom građenja namjerava na građevini izvršiti izmjene ili dopune kojima se može utjecati na bilo koje tehničko svojstvo građevine prema poglavlju II. ovoga Zakona ili te izmjene nisu u skladu s uvjetima iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona. 
(2) Ako se u tijeku građenja promijeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevne dozvole u svezi s promjenom imena investitora. 
Prestanak važenja građevne dozvole 
Članak 42. 
(1) Građevna dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevna dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevne dozvole. 
(2) Važenje građevne dozvole može se, po zahtjevu investitora, produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ili ako se nisu promijenila tehnička svojstva prema poglavlju II. ovoga Zakona, u skladu s kojima je izdana građevna dozvola. 
VII: GRADILIŠTE 
Uređenje gradilišta 
Članak 43. 
(1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. 
(2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način. 
(3) Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na određenim gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde. 
(4) Pripremni radovi za građenje mogu se izvoditi na zemljištu koje nije vlasništvo investitora samo ako je investitor prethodno ishodio suglasnost vlasnlka tog zemljišta. 
(5) Investitor ili izvoditelj dužni su, za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona. 
(6) Za privremeno zauzimanje javno-prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvoditelj dužan je ishoditi odobrenje nadležnog tijela općine ili Grada, odnosno poduzeća određenog posebnim zakonom. 
(7) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite radi sprečavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi. 
(8) Sve privremene građevine izgradene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni a zemljište na području gradilišta kao i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje u roku od mjesec dana nakon izdavanja uporabne dozvole. 
Dokumentaaja na gradilištu 
Članak 44. 
(1) Izvoditelj na gradilištu mora imati: 
1. rješenje o upisu u registar djelatnosti; 
2. akt o postavljenju voditelja građenja, odnosno pojedinih radova; 
3. građevnu dozvolu; 
4. projekte na osnovi kojih je izdana građevna dozvola; 
5. izvedbenie projekte sa svim izmjenama i dopunama; 
6. građevinski dnevnik; 
7. dokumentaciju o ispitivanju ugrađenog materijala, proizvoda i opreme prema progx'amu ispitivanja iz projeke. elaborat o iskolčenju građevine ovjeren od ovlaštene osobe. 
(2) Uvjete, način i obrazac vodenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisat će ministar posebnim propisom. 
VIII. UPORABNA DOZVOLA 
Članak 45. 
(1) Izgrađena građevina smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon nakon što tijelo graditeljstva izda dozvolu za njezinu uporabu (u daljnjem tekstu: "uporabna dozvola"). 
(2) Uporabna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon izvršenog tehničkog pregleda. 
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole 
Članak 46. 
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor podnosi tijelu graditeljstva koje je izdalo građevnu dozvolu za građenje građevine. 
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati broj i datum građevne dozvole, naziv i vrstu građevine te mjesto gradenja: 
Tehnički pregled 
Članak 47. 
(1) Tijelo graditeljstva dužno je u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine. 
(2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda tijelo graditeljstva dužno je obavijestiti investitora. 
(3) Tehnički pregled obavlja komisIja koju osniva tijelo graditeljstva iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona. 
(4) Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika komisije i određuje tijela i poduzeća koja upućuju svog predstavnika kao člana komisije. 
(5) Članovi komisije su stručni djelatnici tijela graditeljstva i predstavnici onih tijela i poduzeća koji su izdali odgovarajuće isprave prema članku 35. stavku 1. ovoga Zakona. 
(6) Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je građevina izgrađena u skladu s građevnom dozvolom. 
(7) Za građevine iz članka 33. stavak 2. ovoga Zakona, tehnički pregled obavlja samo stručni djelatnik tijela graditeljstva. 
(8) O izvršenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova komisije o tome da li se izgradena građevina može koristiti ili se moraju prethodno otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola, · 
(9) Predsjednik komisije za tehnički pregled, odnosno stručni djelatnik, koji je obavio tehnički pregled, dužan je nakon obavljenog tehničkog pregleda zapisnik iz stavka 8. ovoga članka dostaviti tijelu graditeljstva. 
Dužnost investitora u postupku 
Članak 48. 
(1) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dati na uvid: 
- dokumentaciju iz članka 44. ovoga Zakona 
- situacioni nacrt građevine kao dio geodetskog elaborata ovjerenog po tijelu za katastar i geodetske poslove 
- dokaze o postignutoj kvaliteti radova 
- izvješća ovlašteriih revidenata o obavljenoj kontroli prema članku 36. stavku 5. ovoga Zakona 
- završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. 
Postupak izdavanja uporabne dozvole 
Članak 49. 
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se: 
- ako je građevina izgrađena bez građevne dozvole; 
- ako su tijekom gradenja izvršene izmjene i dopune na građevini za koje je bilo potrebno ishoditi izmjenu ili dopunu građevne dozvole; 
- ako se u ostavljenom roku nisu otklonili nedostaci koji bitno utječu na pouzdanost i sigurnost građevine. 
(2) Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utječu na tehnička svojstva bitna za građevinu prema poglavlju II. ovoga Zakona, može se izdati uporabna dozvola i odrediti rok u kojem se moraju uočeni nedostaci otkloniti. 
(3) Ako se u roku iz stavka 2. ovoga članka ne otklone utvrđeni nedostaci, tijelo graditeljstva ukinut će uporabnu dozvolu. 
(4) Ako postoji potreba ispitivanja tehničkih svojstava građevine putem probnog rada, investitor je obvezan početak probnog rada prijaviti nadležnim tijelima koja su izdala isprave iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona. 
Uporabna dozvola za dio građevine 
Članak 50. 
(1) Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i za dio građevine prije dovršetka građenja cijele građevine : 
- kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (npr: korištenja mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i dr.); 
- kada se odredeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele građevine. 
Troškovi postupka 
Članak 51. 
(1) Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište tijela graditeljstva, investitor je dužan naknaditi tom tijelu putne troškove i dnevnice članova komisije. 
(2) Ako je za člana komisije imenovan predstavnik stručnog tijela ili poduzeća koje nije izdalo ispravu o usklađenosti projekta s utvrđenim uvjetima, investitor je dužan tijelu graditeljstva nadoknaditi troškove prema posebnom propisu koji se odnosi na vještake. 
IX. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE 
Članak 52. 
(1) Građevina se može koristiti samo na način sukladan njezinoj namjeni: 
(2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu njezinog trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu iz poglavlja II. ovoga Zakona. 
(3) Za građevnu, konstrukciju ili opremu čija pouzdanost ovisi o redovnom održavanju, tehničke propise kojima se propisuje način održavanja donosi ministar. 
X. UKLANJANJE GRAĐEVINE 
Članak 53. 
(1) Vlasnik smije ukloniti građevinu samo kada tijelo graditeljstva općine ili Grada izda dozvolu za uklanjanje. 
(2) Zahtjevu za uklanjanje građevine prilaže se: 
- dokaz o pravu vlasništva građevine, 
- projekt uklanjanja građevine, 
- suglasnosti nadležnih tijela ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.). 
(3) Projekt uklanjanja građevine sadrži: 
- nacrte, 
- tehnički opis uklanjanja građevine i 
- proračune stabilnosti konstrukcije ili njenih djelovanja tijekom uklanjanja, odnosno demontaže. 
(4) Projekt uklanjanja građevine iz članka 17. stavka 6. i članka 33. stavka 2. ovoga Zakona sadrži samo tehnički opis uklanjanja građevine. 
(5) Odredbe ovog članka odgovarajuće se primjenju u na uklanjanje građevine po rješenju građevinskog inspetora prema članku 58. ovoga Zakona. 
XI. NADZOR 
Članak 54. 
(1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo i građevinska inspekcija. 
Inspekcijski nadzor 
Članak 55. 
(1) U provodenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu građenja, uklanjanje građevine i izricati upravne mjere. 
Otklanjanje nepravilnosti 
Članak 56. 
(1) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi. 
(2) U provođenju nadzora građevinski inspektor ima pravo i dužnost narediti vlasniku postojeće građevine da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tijekom njezinog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina, život i zdravlje ljudi. 
Obustava građenja 
Članak 57. 
(1) Građevinski inspektor ima pravo i dužnost narediti da se obustavi daljnje građenje, odnosno izvođenje pojedinih radova: 
- ako se građevina gradi protivno građevnoj dozvoli, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno ishođenje izmjene ili dopune građevne dozvole; 
- ako istekom roka iz članlsa 56. stavak 1. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrđene nepravilnosti; 
- ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu propisana poglavljem II. ovoga Zakona; 
- ako utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava pouzdanost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr. te narediti hitne mjere zaštite, ako je to potrebno. 
Uklanjanje građevine 
Članak 58. 
(1) Građevinski inspektor ima pravo i dužnost narediti da se građevina ili njezin dio ukloni: 
- ako se gradi ili je izgrađena bez građevne dozvole; 
- ako se gradi protivno građevnoj dozvoli, a u određenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom ili crtežom građeitne, odnosno nije ishodila izmjena ili dopuna građevne dozvole (članak 57. stavak 1. alineja 1.); 
- ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nedostatke zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okoliš. Građevinski inspektor naredit će, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga; 
- narediti vlasniku građevine da ukloni građevinu ili njezin dio ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećenja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život Ijudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti. Građevinski inspektor ujedno naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (npr: podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.). 
(2) Ako se u skladu s člankom 43. stavkom 8. ovoga Zakona ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova (baraka, nadstrešnica, instalacije, skladište, zajednička nastamba i dr. građevine i uređaji), građevinski inspektor naredit će uklanjanje tih građevina. 
(3) Ako je građevina iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka spomenik kulture ili se nalazi u zaštićenom području, rješenje o uklanjanju ne može se izvršiti bez suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture. 
Upravne mjere 
Članak 59. 
(1) Ako se u slučajevima iz članka 56., 57. i 58..ovoga Zakona ne postupi po rješenju građevinskog inspektora, investitor će se na izvršenje prisiliti upravnom mjerom u visini desetorostrukog prosječnog osobnog dohotka u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjesečju. Svaka kasnija upravna mjera izriče se u istom iznosu. 
(2) Ukoliko investitor i nakon tri izrečene upravne mjere iz stavka 1. ovoga članka ne izvrši rješenje doneseno na temelju članka 57. i 58. ovoga Zakona građevinski inspektor naredit će uklanjanje građevine ili njezinog dijela. 
(3) Ako u slučajevima iz članka 58. ovoga Zakona investitor ne postupi po rješenju građevinskog inspektora o uklanjanju građevine ili njezinog dijela, rješenje će se izvršiti putem druge osobe. Troškovi uklanjanja namirit će se pljenidbom opreme i građevinskog materijala koje se zateče na gradilištu i njihovom prodajom na:javnoj dražbi. 
(4) Ukoliko se utvrdi da sredstva iz stavka 3. ovoga članka nisu dostatna za namirenje troškova uklanjanja, naplata radi namirenja nenaplaćenih troškova izvršit će se sudskim putem. 
(5) Upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka izvršavaju tijela nadležna za izvršenje novčanih kazni izrečenih za prekršaje. Ovaj iznos naplačuje se u korist općine ili Grada na čijem području se gradi. 
Inspekcijsko rješenje 
Članak 60. 
(1) Rješenjem o obustavi građenja investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njenog dijela koji se izgradi za vrijeme dok je na snazi obustava daljnjeg građenja. 
(2) Mjere iz članka 56., 57. i 58. ovoga Zakona građevinski inspektor naređuje pismenim ili usmenim rješenjem. 
(3) Kada je doneseno usmeno rješenje, pismeni otpravak mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana kada je priopćeno. 
(4) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od trenutka kada je rješenje priopćeno stranci. 
(5) Žalba izjavljena protiv rješenja građevinskog inspektora ne odgada izvršenje rješenja. 
Upravni nadzor 
Članak 61: 
(1) Ako se u provodenju nadzora utvrdi da su građevnom dozvolom koja je konačna u upravnom poštupka povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu poništiti po pravu nadzora. 
(2) Ako se u provođenju nadzora utvrdi da su uporabnom dozvolom koja je konačna u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu po pravu nadzora ukinuti. 
(3) Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju može se donijeti u roku godine dana od dana konačnosti građevne odnosno uporabne dozvole. 
XII. KAZNENE ODREDBE 
Članak 62. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako: 
1. projektiranje, građenje ili provođenje stručnog nadzora povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti (članak 17. stavak 2.); 
2. ne osigura stručni nadzor nad građenjem (članak 17. stavka 3. i 6.); 
3. ne prijavi počgtak gradenja u propisanom roku (članak 17. stavak 8.); 
4. u slučaju prekida radova ne osigura građevnu koju gradi i okoliš (olanak 17. stavak 9.); 
5. ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (članak 17. stavak 10.); 
6. pristupi građenju bez građevne dozvole (članak 27.); 
7. kontrolu projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (članak 36. stavak 2.); 
8. gradi protivno građevnoj dozvoli a nije ishodio izmjenu ili dopunu građevne dozvole (člank 41); 
9. za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjanog pravnog osnova (članak 43. stavak 5.); 
10. zauzme za potrebe gradilišta javno-prometnu površinu bez odobrenja nadležnog tijela (članak 43. stavak 5.)· 
11. po završetku gradenja ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš (članak 43. stavak 8.); 
12. koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 45.); 
13. u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (članak 49. stavak 2.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba kod investitora novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara. 
(3) Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora građevine iz članka 17. stavka 6. ovoga Zakona: 
1. za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka; 
2. ako provodi nadzor, projektira ili izvodi pojedine radove a ne ispunjava za to propisane uvjete (članak 17. stavak 5:). 
Članak 63. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja gradi za račun nepoznatog kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnog nadzora (članak 17. stavak 4.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara. 
Članak 64 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor nad građenjem ako: 
1. nije registrirana za obavljanje poslova stručnog nadzora (članak 20. stavak 1.); 
2. imenuje nadzornog inženjera koji ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga Zakona (članak 20. stavak 3.); 
3. ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s građevnom dozvolom, odnosno s projektom (članak 20. stavak 5. alineja 1.); 
4. ne poduzme mjere da tehnička svojstva građevine ispune uvjete iz poglavlja II. ovoga Zakona (članak 20. stavak 5. alineja 1.); 
5. ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i da bude dokazana odgovarajućim ispitivanjima i dokumentima (članak 20. stavak 5. alineja 2.); 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara. 
Članak 65. 
(I) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako: 
1. koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 52. stavak 1.); 
2. ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (članak 52. stavak 2.); 
3. pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole tijela graditeljstva (članak 53. stavak 1.). 
(2) Za prekršaj iz stavka I. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osobs vlasnika građevine novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i vlasnik kao fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara. 
Članak 66. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja projektira ako: 
1. nije registrirana za projektiranje (članak 18. stavak 1.); 
2. se tijekom građenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvareno neko od tehničkih svojstava građevine iz poglavlja II. ovoga Zakona zbog nedostatka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata (članak 15. stavak 3., 5. i 7.); 
3. imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 18. stavak 8.); 
4. nije izvedbeni projekt izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 24.); 
5. ne označi i uveže projekt i njegove dijelove (članak 25.); 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 3. i 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka kaznit će se projektant, projektant voditelj i projektant koordinator novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara. 
(4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara. 
Članak 67. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj izvoditelj kao pravna osoba ako: 
1. ne gradi u skladu s tehničkim propisima i hrvatskim normama s obveznom primjenom (članak 13.); 
2. nije registriran za obavljanje djelatnosti (članak 19 stavak I.); 
3. ne gradi u skladu s građevnom dozvolom (članak 19. stavak 3. alineja 1.); 
4. radove ne izvodi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zakona (članak 19. stavak 3. alineja 2.); 
5. ne ugraduje proizvode i opremu u skladu s odredbama poglavlja III. ovoga Zakona (članak 19. stavak 3. alineja 3.); 
6. ne dokaže kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevizna iz projekta (članak 19. stavak 3. alineja 4.); 
7. tijekom građenja ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog zemljišta (članak 4. stavak 3. alineja 5.); 
8. imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 19. stavak 4.); 
9. pristupi građenju bez građevne dozvole (članak 27.); 
10. ne ogradi gradilište u skladu s odredbomi članka 43. stavak 1., 2. i 3. ovoga Zakona; 
11. koristi susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjanog pravnog osnova (članak 43. stavak 5.); 
12. koristi javno-prometnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog tijela ili poduzeća (članak 43. stavak 6.); 
13. ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 43. stavak 8.); 
14. na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 44. stavak 1.); 
15. ne vodi građevinski dnevnik u skladu s posebnim propisom (članak 44. stavak 2.): 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2., 8. i 13. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 3. do 7., 9. do 12.,14. i 15. ovoga članka kaznit će se i voditelj građenja odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25000 hrvatskih dinara. 
Članak 68. 
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara i zaštitnom mjerom oduzimanja oviaštenja za kontrolu projekta kaznit će se za prekršaj ovlašteni revident ako: 
1. prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem II. ovoga Zakona; 
2. ako obavi kontrolu projekta kojeg je u cijelosti ili pojedini dio izradila pravna osoba kod kojeg je zaposlen (članak 21. stavak 4.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i pravna osoba kod koje je ovlašteni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koje je ovlašteni revident zaposlen u novčanom iznosu od 5.000 do 15.000 hrvatskih dinara. 
XIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE 
Članak 69. 
(1) Upravni postupak pokrenut po članku 28., 32., 33., 43., 85., 96., 101., 104., 105.,106. i 110. Zakona o izgradnji objekata ("Narodne novine" br. 52/81., 12/82., 47/86., 54/86, proćišćeni tekst, 18/87., 42/88., 29/89., 33/89. i 34/91). do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se po odredbama toga zakona. 
Članak 70. 
(1) Propise iz članka 21. stavak 3., članka 22. stavak 3., članka 36. stavak 7. i članka 44. stavak 2. donijet će ministar najkasnije u roku šest mjeseei od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(2) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi 
- Pravilnik o vođenju građevinskog dnevnika ("Narodne novine", br. 43/78.); 
- Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje poslova u izgradnji objekata ("Narodne novine", br. 23/89.). 
- Pravilnik o određivanju objekata za koje se obavlja kontrola tehničke dokumentacije ("Narodne novine", br. 36/83.). 
Članak 71. 
1) Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost projektiranja po dosadašnjim propisima, mogu nastaviti obavljati tu djelatnost ako u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona registriraju obavljanje te djelatnosti kao pravna osoba. 
Članak 72. 
(1) Do okončanja postupka pretvorbe i ustanovljavanja vlasništva fizičkih i pravnih osoba na nekretninama, dokazom vlasništva smatra se i akt nadležnog organa na temelju kojeg je investitor stekao pravo korištenja zemljišta, odnosno pravo raspolaganja objektom. 
Članak 73. 
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o izgradnji objekata ("Narodne novine", br. 52/81., 12/82., 47/86., 54/86. - pročišćeni tekst, 18/87, 42/88., 29/89., 33/89.i 34/91.), dok će se odredbe članka 34., 35. i 37. toga zakona primjenjivati do donošenja propisa iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona. 
Članak 74. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 360-01/92-01/03 
Zagreb, 5. studenoga 1992. 
ZASTUPNIČK1 DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
Stjepan Mesić, v. r. 


First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
  Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna

Nova ponuda za poduzetnike

Internet usluge za poduzetnike

Izrada internet stranica

CMS internet stranice ! ! ! !

Hosting - Windows serveri

Prodaja gotovih izvještaja

Izrada poslovnih planova

Gotovi primjeri planova

Investicijski projekti

Primjeri ugovora - šprance
  Poslovni imenici - adresari

Internet imenik - web adrese

Istraživanje tržišta

Marketing - oglašavanje

Trgovačko posredovanje

Proizvodi i usluge u HR

Poslovno savjetovanje

Poslovna psihologija

Poslovne informacije

Poslovni web katalog
  Pregled zakona - propisa

Informatika i poslovanje

Korisni poslovni programi

Programiranje po narudžbi

Sigurnost u poslovanju

Besplatni online rječnik

Besplatne poslovne usluge

Pregled korisnih linkova

Novi internet projekti

Poslovni forum



Jeste li tražili:

Zakon o Gradu Zagrebu - Narodne novine br.: 62 / 2001
Zakon o Gradu Zagrebu - Narodne novine br.: 90 / 1992
Zakon o građevnim proizvodima - Narodne novine br.: 86 / 2008
Zakon o grobljima - Narodne novine br.: 19 / 1998
Zakon o hidrografskoj djelatnosti - Narodne novine br.: 68 / 1998




Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti, primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...