Zakon o državnoj reviziji (pročišćeni tekst) i drugi propisi Republike Hrvatske

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o državnoj reviziji (pročišćeni tekst)

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA
627
Na temelju članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj reviziji (»Narodne novine«, br. 44/01.) Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 106. sjednici 14. ožujka 2003., utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o državnoj reviziji.
Pročišćeni tekst Zakona o državnoj reviziji obuhvaća Zakon o državnoj reviziji (»Narodne novine«, br. 70/93.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 48/95., 105/99., 36/01. i 44/01.) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 470-03/00-01/02
Zagreb, 14. ožujka 2003.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
ZAKON
O DRŽAVNOJ REVIZIJI
(pročišćeni tekst)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje revizija državnih izdataka, revizija financijskih izvještaja i financijskih transakcija jedinica državnog sektora, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje se djelomice ili u cijelosti financiraju iz proračuna, javnih poduzeća, društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinsko vlasništvo na dionicama, odnosno udjelima te Hrvatske narodne banke.
(2) Ovim se Zakonom uređuje i revizija postupaka pretvorbe i privatizacije u pravnim osobama koje su taj postupak provele na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 21/96. – u daljnjem tekstu: Zakon o pretvorbi), Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97. i 16/98.), Zakona o društvenom kapitalu (»Službeni list SFRJ«, br. 84/89. i 46/90.) i posebnih zakona.
(3) Pod državnim izdacima, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se svi tekući i kapitalni izdaci koji se financiraju iz državnog proračuna ili odgovarajućih fondova na razini Republike te iz proračuna na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Pod jedinicama državnog sektora, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se svi organi državne uprave na razini Republike Hrvatske i na razinama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 2.
(1) Revizija je, u smislu ovoga Zakona, ispitivanje dokumenata, isprava, izvješća, sustava interne kontrole i interne revizije, računovodstvenih i financijskih postupaka te drugih evidencija radi utvrđivanja da li financijski izvještaji iskazuju istinit financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima.
(2) Revizija je i postupak ispitivanja financijskih transakcija koje predstavljaju državne izdatke u smislu zakonskog korištenja sredstava.
(3) Revizija obuhvaća i davanje ocjene o djelotvornosti i ekonomičnosti obavljanja djelatnosti, te davanje ocjene o učinkovitosti ostvarenja ciljeva iz stanovita programa.
 (4) Revizija pretvorbe i privatizacije je, u smislu ovoga Zakona ispitivanje dokumenata, odluka, poslovnih knjiga, ugovora i akata na temelju kojih je obavljena pretvorba i privatizacija, kao i druge dokumentacije potrebne radi utvrđivanja je li u postupku pretvorbe i privatizacije došlo do povrede odredaba Zakona o pretvorbi, Zakona o privatizaciji, Zakona o društvenom kapitalu ili posebnih zakona. 
Članak 3.
(1) Revizija se, u smislu članka 2. stavka 1. ovoga Zakona, obvezno obavlja jednom godišnje za državni proračun, fondove na razini Republike i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Revizija financijskih izvještaja jedinica državnog sektora, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća, društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima obavlja se prema godišnjem programu Državnog ureda za reviziju.
(3) Revizija se, u smislu članka 2. stavka 2. i 3. ovoga Zakona obavlja prema potrebi.
(4) Opseg obavljanja revizije utvrđuje se godišnjim programom Državnog ureda za reviziju koji donosi Hrvatski sabor.
II. OBAVLJANJE REVIZIJE
Članak 4.
(1) Revizija se obavlja na način i prema postupcima utvrđenim revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI).
(2) Revizijski standardi iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskome jeziku objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(3) Reviziju obavljaju ovlašteni državni revizori.
(4) Ovlašteni državni revizor jest neovisna stručna osoba koja posjeduje certifikat ovlaštenoga državnog revizora i ispunjava druge uvjete iz ovoga Zakona, zaposlena u Državnom uredu za reviziju.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Državni ured za reviziju može tijekom revizije, radi rješavanja specifičnih problema, angažirati posebnog stručnjaka.
Članak 5.
Zakonski predstavnik pravne osobe kod koje se obavlja revizija obvezan je ovlaštenom državnom revizoru staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave, izvješća i drugu evidenciju te pružiti druge informacije radi obavljanja revizije.
Članak 6.
Ovlašteni državni revizor ne smije obavljati reviziju:
a) ako je član nadzornog odbora ili kojega drugog organa pravne osobe gdje se obavlja revizija,
b) ako je sudjelovao u vođenju poslovnih knjiga ili izradbi financijskih izvještaja pravne osobe kod koje se obavlja revizija,
c) ako je suprug(a), krvni srodnik u pravoj liniji do četvrtoga stupnja srodstva, a u pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva, staratelj, usvojitelj, usvojenik, hranitelj jednog od zakonskih predstavnika pravne osobe ili članova nadzornog odbora.
Članak 7.
(1) Nakon završene revizije, ovlašteni državni revizor sastavlja i potpisuje izvješće revizora. Izvješće revizora sastavlja se sukladno revizijskim standardima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Izvješće revizora dostavlja se zakonskom predstavniku pravne osobe gdje je obavljena revizija i nadležnom ministru i/ili fondu.
(3) Na izvješće revizora zakonski predstavnik pravne osobe gdje je obavljena revizija može staviti prigovor u roku od 8 dana. O prigovoru odlučuje glavni državni revizor u roku od 30 dana.
Članak 8.
(1) Ovlašteni državni revizor mora ispunjavati ove uvjete:
1. da je državljanin Republike Hrvatske,
2. da ima visoku stručnu spremu VII/I – diplomirani ekonomist ili diplomirani pravnik,
3. da je položio ispit za ovlaštenoga državnog revizora i stekao certifikat ovlaštenog revizora,
4. da nije osuđivan za kaznena djela iz oblasti gospodarskog kriminala,
5. da je častan, pošten te da ispunjava uvjete utvrđene kodeksom profesionalne etike.
(2) Kodeks profesionalne etike treba biti u skladu s Kodeksom etike INTOSAI-a.
(3) Kandidat za polaganje ispita za zvanje ovlaštenoga državnog revizora mora imati najmanje tri godine radnog iskustva kao diplomirani ekonomist ili diplomirani pravnik.
Članak 9.
(1) Ispit za stjecanje zvanja ovlaštenoga državnog revizora polaže se prema programu Državnog ureda za reviziju.
(2) Ispit iz stavka 1. ovoga članka polaže se pred komisijom koju imenuje glavni državni revizor. Osobi koja s uspjehom položi ispit glavni državni revizor izdaje certifikat ovlaštenoga državnog revizora.
(3) Kandidat za polaganje ispita za stjecanje zvanja ovlaštenoga državnog revizora prije polaganja ispita treba imati položen opći dio državnoga stručnog ispita, osim ako je oslobođen prema odredbama zakona koje se odnose na državne službenike i namještenike.
III. DRŽAVNI RED ZA REVIZIJU
Članak 10.
(1) Radi obavljanja poslova utvrđenih ovim Zakonom, osniva se Državni red za reviziju.
(2) Državni ured za reviziju ima svojstvo pravne osobe.
(3) Državni ured za reviziju izravno je odgovoran Hrvatskom saboru.
(4) Sjedište Državnog ureda za reviziju je u Zagrebu.
Članak 11.
(1) Državni ured za reviziju obavlja sljedeće poslove:
1. planira i obavlja reviziju u opsegu predviđenom člankom 2. stavkom 1. ovoga Zakona,
2. obavlja reviziju u opsegu predviđenom člankom 2. stavkom 2. i 3. ovoga Zakona prema godišnjem programu ili prema zahtjevu Hrvatskoga sabora,
3. obavlja reviziju pretvorbe i privatizacije,
4. podnosi godišnje izvješće o obavljenim revizijama, te o svome radu,
5. predlaže godišnji plan rada.
(2) Izvješće iz stavka 1. točke 4. ovoga članka podnosi se Hrvatskom saboru najkasnije pet mjeseci nakon isteka roka za sastavljanje godišnjih financijskih izvješća.
(3) Statut Državnog ureda za reviziju potvrđuje Hrvatski sabor.
(4) Državni ured za reviziju obavlja i druge poslove utvrđene statutom.
Članak 12.
(1) Državnim uredom za reviziju rukovodi glavni državni revizor.
(2) Glavnoga državnoga revizora imenuje Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina i po isteku toga vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost.
(3) Sadašnjem glavnom državnom revizoru vrijeme na koje je imenovan računa se od dana prvog imenovanja.
Članak 13.
Glavni državni revizor bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan:
– ako to sam zatraži,
– ako uz svoj pristanak bude imenovan na drugu dužnost,
– ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti i
– ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti glavnoga državnog revizora.
Članak 14.
Glavni državni revizor po prestanku dužnosti ima pravo na mirovinu prema propisima kojima je uređeno pravo na mirovinu zastupnika u Hrvatskom saboru.
Članak 15.
Sredstva za rad Državnog ureda za reviziju osiguravaju se u državnom proračunu.
IV. KAZNENE ODREDBE
Članak 16.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.500,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj jedinica državnog sektora ili druga pravna osoba:
1. ako ne stavi na raspolaganje ovlaštenom državnom revizoru potrebnu dokumentaciju, isprave, izvješća i druge informacije radi obavljanja revizije (članak 2. stavak 1.),
2. ako ne pruži ili pruži pogrešne informacije radi obavljanja revizije financijskih transakcija (članak 2. stavak 2.),
3. ako ne pruži ili pruži pogrešne informacije radi obavljanja revizije kojom se daje ocjena o djelotvornosti i ekonomičnosti djelatnosti i/ili ocjena o učinkovitosti ostvarenja ciljeva (članak 2. stavak 3.),
4. ako ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju, ne pruži ili pruži pogrešne informacije radi obavljanja revizije pretvorbe i privatizacije (članak 2. stavak 4.).
(2) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i zakonski predstavnik, i to novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.500,00 kuna.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 17.
Devedesetog dana od dana stupanja na snagu Zakona o državnoj reviziji (»Narodne novine«, br. 70/93.) prestaje vrijediti Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske (»Narodne novine«, br. 53/91.).
 
 
 
 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o državnoj statistici

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOJ STATISTICI 
Proglašavam Zakon o državnoj statistici, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 23. lipnja 1994. godine. 
Broj : PA4-64/1-94. 
Zagreb, 28. lipnja 1994. 
Predsjednik Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON 
O DRŽAVNOJ STATISTICI 
I. OSNOVNE ODREDBE 
Članak 1
Ovim Zakonom uređuju se poslovi državne statistike, metodološka i organizacijska osnova statističkih istraživanja, prikupljanje, obrada, čuvanje i objavljivanje statističkih podataka o pojavama i njihovim promjenama u gospodarstvenom, demografskom i socijalnom području, području zaštite okoliša te davanje statističkih podataka radi izvršavanja međunarodnih obveza. 
Članak 2. 
Poslovi državne statistike obavljaju se prema načelu neutralnosti, objektivnosti i stručne neovisnosti. Prikupljanje i obrada podataka obavlja se na temelju stručnih i znanstvenih spoznaja i metoda. 
Članak 3. 
Prikupljeni i obrađeni podaci državne statistike su javni, osim podataka koji su državna, vojna, službena ili poslovna tajna. 
II. STATISTIČKI SAVJET REPUBLIKE HRVATSKE 
Članak 4. 
Radi osiguranja znanstvenog pristupa, utjecaja znanosti, stručne i šire javnosti na Program statističkih istraživanja Republike Hrvatske pri Državnom zavodu za statistiku osniva se Statistički savjet Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet). 
Članak 5.
Savjet obavlja sljedeće poslove: 
- razmatra nacrte prijedloga zakona i drugih propisa koji se odnose na obavljanje poslova državne statistike,
- razmatra i predlaže metodološke osnove za statistička istraživanja, 
- predlaže modernizaciju i racionalizaeiju posluva tijela državne statistike, 
- daje poticaj i prijedloge za međunarodnu statističku suradnju. 
Članak 6. 
Savjet ima predsjednika i 12 članova. Članove Savjeta imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Državnog zavoda za statistiku. Predsjednik Savjeta je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. Mandat članova Savjeta traje četiri godine. Savjet donosi poslovnik o svome radu. 
III. POSLOVI DRŽAVNE STATlSTIKE I METODOLOŠKE OSNOVE STATISTIČKIH ISTRAŽIVANJA 
Članak 7.
Poslove državne statistike obavlja Državni zavod za statistiku i županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove statistike (u daljnjem tekstu: Ured za statistiku). Statistička istraživanja obavljaju se na temelju zakona i Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program). 
Članak 8.
U okviru svoga djelokruga na temelju Programa, poslove statističkih istraživanja obavljaju i: 
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, 
2. Ministarstvo pravosuđa, 
3. Ministarstvo uprave,
4. Ministarstvo rada i socijalne skrbi - Zavod za zapošljavanje.
5. Državni hidrometeorološki zavod,
6. Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske. 
7 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 
8. Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
9. Narodna banka Hrvatske i 
10. Zavod za platni promet (u daljnjem tekstu: ovlaštena tijela). U provođenju Programa tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su postupati po odredbama ovoga Zakona. 
Članak 9. 
Program donosi Sabor Republike Hrvatske za godišnje i za višegodišnja razdoblja. Nacrt Programa izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji sa Savjetom i ovlaštenim tijelima. 
Članak 10.
Program određuje : - nositelja istraživanja.
- naziv i sadržaj pojedinog istraživanja, 
- vrijeme istraživanja (mjesečno, tromjesečno, godišnje, višegodišnje, kritični trenutak ili razdoblje istraživanja),
- izvještajne jedinice,
- rokove u kojima će se obraditi podaci i objaviiti rezultati istraživanja,
- razinu na kojoj će se objavljivati rezultati 
Članak 11. 
Na statističkim upitnicima (obrasci) za prikupljdrkje podataka moraju biti navedeni:
- pravni temelj za istraživanje,
- ime nositelja istraživanja koji prema Programu prikuplja podatke, 
- naziv i sadržaj istraživanja. 
Članak 12. 
Državni zavod za statistiku po pribavljenom mišljenju Savjeta određuje metodološke osnove za izvodenje statističkih istraživanja utvrđenih Programom. 
Članak 13.
Metodološke osnove iz članka 12. ovoga Zakona jesu: 
- određivanje statističkih jedinica, 
- određivanje sadržaja i obilježja statističkih istraživanja,
- definicije, nomenklature i klasifikacije koje se koriste u provođenju statističkog istraživanja, 
- izvještajne jedinice koje obuhvaća pojedino statističko istraživanje. 
Članak 14. 
Tijela državne uprave koja, u okviru svog djelokruga, prikupljaju statističke podatke koji nisu obuhvaćeni Programom, metodološke osnove za svoja statistička istraživanja utvrđuju uz suglasnost Državnog zavoda za statistiku. Državni zavod za statistiku dužan je dati suglasnost, odnosno obrazložene primjedbe na metodološke osnove iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana do dana primitka zahtjeva. 
Članak 15 
Pravne i fizičke osobe, tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave (u daljnjem tekstu: izvještajne jedinice) dužni su davati podatke bez naknade za potrebe statističkog istraživanja, u sadržaju i rokovima predviđenim Programom. Nitko nije dužan davati podatke ako statističko istraživanje nije utvrđeno Zakonom ili Programom, odnosno ako obveza davenja podataka ne proizlazi iz ovoga ili posebnog zakona. 
Članak 16. 
Državni zavod za statistiku i uredi za statistiku (u daljnjem tekstu: tijela državne statistike) i ovlaštena tijela odgovorni su za točnost statističkih podataka i za njihovu pravodobnu objavu. 
Članak 17.
Ovlaštena tijela utvrđena Programom koja na temelju posebnih propisa vode evidencije, koje se kao izvor podataka mogu koristiti u statističkim istraživanjima, dužne su zatražiti suglasnost Državnog zavoda za statistiku o metodološkim osnovama tih evidencija. Državni zavod za statistiku dužan je dati suglasnost, odnosno obrazložene primjedbe na metodološke osnove iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. 
Članak 18. 
Izvješće o izvršenju Programa podnosi se Saboru Republike Hrvatske do 30. lipnja tekuće godine za proteklu godinu. 
Ovlaštena tijela koja provode statistička istraživanja prema Prograrnu svoje izvješće podnose Državnom zavodu za statistiku do 15. veljače tekuće godine za prethodnu godinu. 
Članak 19.
Popis stanovnika i druga opsežnija statistička istraživanja uređuju se posebnim zakonom i Programom 
Članak 20. 
Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o pr-ovođenju statističkih istraživanja tijekom godine koja nisu utvrđena Programom. 
IV. PRIKUPLJANJE PODATAKA 
Članak 21.
Nositelji statističkih istraživanja određeni Programom imaju pravo prikupljati podatke iz svih izvora. Podaci se prikupljaju statističkim upitnicima od izvještajnih jedinica, uvidom u osnivačke akte izvještajnih jedinica, odnosno iz administrativnih zbirki podataka. 
Članak 22.
Tijela državne uprave obvezna su, na zahtjev tijela državne statistike, prikupljati i podatke koji nisu predviđeni Programom. Pri vođenju svojih zbirki podataka tijela državne uprave dužna su koristiti norme koje koristi državni zavod za statistiku. 
Članak 23. 
Tijela državne statistike dužna su kod prikupljanja podataka upozoriti izvještajne jedinice.
- s namjenom, opsegom i načinom prikupljanja podataka,
- s njihovim pravima i obvezanka. Izvještajne jedinice dužne su tijelima državne statistike omogućiti provjeru iskazanih podataka. Ako iskazani podaci nisu točni, odnosno potpuni, izvještajne jedinice su ih dužne ispraviti, odnosno dopuniti u skladu s naputcima i u danim rokovima 
V. OBRADA, ČUVANJE I OBJAVA PODATAKA 
Članak 24.
Državni zavod za statistiku obraduje prikupljene podatke suvremenim sredstvima za automatsku obradu podataka, u rokovima koje određuje Program. 
Članak 25. 
Podatke prikupljene prema Programu čuvaju tijela državne statistike u skladu s normama i na suvremeni način, koji omogućuje njihovo objavljivanje i davanje na korištenje u propisanom obliku. Podaci iz stavka 
1. ovoga članka čuvaju se najmanje deset godina nakon završene obrade i koriste u obliku u kojem je moguće prepoznati izvještajnu jedinicu na koju se podaci odnose. Istekom roka od deset godina podaci iz stavka
2. ovoga članka pohranjuju se u obliku koji ne omogućuje prepoznavanje izvještajne jedinice na koju se podaci odnose, ako zakonom nije određeno drukčije. 
Članak 26.
Tehnika i organizacija čuvanja prikupljenih podataka uređuje se posebnim propisom kojega donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. 
Članak 27. 
Rezultate statističkih istraživanja objavljuje Državni zavod za statistiku u zbirnom (agregiranom) obliku. Izuzetno podaci mogu biti objavljeni i pojedinačno:
- ukoliko se izvještajna jedinica pismeno suglasi s takvim načinom objavljivanja podataka,
- ukoliko su prikupljeni iz javnih (opće dostupnih) zbirki podataka,
- ukoliko su objavljeni u obliku i na način koji ne omogućuje identifikaciju izvještajne jedinice na koju se podaci odnose. 
VI. STATISTIČKI REGISTRI 
Članak 28. 
Državni zavod za statistiku koristi podatke iz evidencija koje su ustrojene na temelju posebnih zakona (u daljnjem tekstu: administrativni registri). Na temelju podataka upisanih u administrativne registre i podataka prikupljenih provođenjem Programa Državni zavod za statistiku ustrojava statističke registre. Način vođenja i korištenja podataka iz statističkog registra uređuje se propisom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. 
Članak 29.
Podaci iz statističkih registara ne smiju se davati korisnicima u obliku i na način koji omogućuje prepoznavanje izvještajne jedinice na koju se podaci odnose. Podaci iz statističkog registra koriste se iskljućivo u statističke svrhe, odnosno radi pripremanja zbirnih (agregiranih) podataka. 
VII. ZAŠTITA, UPORABA I DAVANJE PODATAKA NA KORIŠTENJE 
Članak 30.
Službenom tajnom u smislu ovoga Zakona smatraju se statistički podaci prikupljeni od fizičkih osoba a odnose se na njihove osobne, obiteljske i imovinske prilike. Sigurnost i tajnost prikupljenih osobnih podataka uređuje se zakonom. 
Članak 31.
Podaci od značaja za obranu države smiju se prikupljati samo uz odobrenje ministra obrane. 
Članak 32.
Prikupljeni podaci čuvaju se na način kojim se sprečava njihovo uništavanje, zlouporaba i krivotvorenje, odnosno neovlašteno korištenje Način čuvanja prikupljenih podataka propisuje ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku. 
Članak 33.
Osoba ovlaštena za prikupljanje i obradu podataka dužna je te podatke čuvati kao službenu tajnu. Dužnost čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja poslova iz stavka 1 ovoga članka. 
Članak 34.
Prikupljeni statistički podaci mogu se koristiti isključivo za statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom (agregiranom) obliku. 
Članak 35.
Državni zavod za statistiku smije davati pojedinačne podatke kao što su ime i prezime, prebivalište godina rođenja, spol i zanimanje. znanstveno-istraživačkim ustanovama za potrebe izbora uzoraka i anketiranja. Dobiveni pojedinačni podaci ne smiju se upotrebljavati u druge svrhe. Zahtjev za davanje podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pismenom obliku u kojem mora biti naznačena namjena uporabe podataka. Državni zavod za statistiku mora voditi evidenciju o korisnicima iz stavka 1. ovoga članka i namjenama za koje je podatak dao. 
Članak 36. 
Korisnici podataka iz članka 35. ovoga Zakona smiju podatke koristiti samo za namjenu koja je navedena u zahtjevu, a nakon što su dobivene podatke uporabili moraju ih odmah uništiti. 
Članak 37. 
Tijela državne statistike daju podatke na način i u obliku određenim Programom u uobičajenoj obradi. Tijela državne statistike mogu korisnicima na njihov zahtjev davati podatke s detaljnijim sadržajem ili razinom izvan uobičajene obrade. Troškove posebnih obrada iz stavka 2. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva. 
Članak 38. 
Statistički podaci koje u okviru svoje nadležnosti prikupljaju i objavIjuju tijela državne statistike smatraju se službenim podacima. Korisnici statističkih podataka moraju pri njihovoj uporabi, odnosno objavljivanju navesti njihov izvor. 
VIII. MEĐUNARODNA STATISTIČKA SURADNJA 
Članak 39.
U izvršavanju međunarodnih obveza Republike Hrvatske utvrđenih medunarodnim ugovorima, prikupljene, a neobjavljene statističke podatke, daje na korištenje strsnim državama i međunarodnim organizacijama Državni zavod za statistiku. Ako strana država ili međunarodna organizacija traži objavljene statističke podatke koje treba prilagoditi međunarodnim statističkim normama, ovlaštena tijela mogu te podatke davati uz suglasnost Državnog zavoda za statistiku. 
IX. OSIGURANJE SREDSTAVA 
Članak 40.
Sredstva za statistička istraživanja utvrđena Programom osiguravaju se u državnom proračunu. Sredstva koja ostvari Državni zavod za statistiku davanjem podataka na korištenje prihod su državnog proračuna i koriste se za obavljanje poslova državne statistike. 
X. STATISTIČKA ISTRAŽIVANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE 
Članak 41. 
Opčina, grad, kotar, Grad Zagreb i županija kada u okviru svog djelokruga obavljaju statistička istraživanja u područjima iz članka 
1. ovoga Zakona dužni su za metodološke osnove tog istraživanja pribaviti suglasnost Državnog zavoda za statistiku. 
XI. KAZNENE ODREDBE 
Članak 42.
Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 160 do 830 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 
1. ako ne dostavi tražene podatke u sadržaju i odredenom roku (članak 15. stavak 1.). 
2. ako ne ispravi. odnosno ne dopuni iskazane podatke u skladu s napucima i u danim rokovima (članak 23. stavak 3.).
3. ako onemogući ili uskrati provjeru doslavljenih podataka (članak 23. stavak 2.), 
4. ako dobivene podatke koristi protivno ovom Zakonu (članak 35. stavak 1.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 150 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 
Članak 43.
Za prekršaj iz članka 42. stavka t. ovoga Zakona kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 80 do 150 DEM. Za prekršaj iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona kaznit će se i ovlaštena osoba u tijelu državne uprave novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 80 do 150 DEM. 
Članak 44.
Iznosi novčanih kazni iz članka 42. i 43. ovoga Zakona obračunavaju se po srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne. 
XII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE 
Članak 45.
Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Državnog zavoda za statistiku u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju ovlaštenja iz Zakona o statističkim istraživanjima ("Narodne novine", br.19/74.). 
Članak 46. 
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o statističkim istraživanjima ("Narodne novine". br. 19/74.). 
Članak 47. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 950-02/84-01/02 
Zagreb, 23. lipnja 1994. 
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora
dr. Nedjeljko Mihanović, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o Državnom inspektoratu

HRVATSKI SABOR
3349
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU
Proglašavam Zakon o Državnom inspektoratu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 26. rujna 2008. godine.

Klasa: 011-01/08-01/116
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 2. listopada 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O DRŽAVNOM INSPEKTORATU
I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski poslovi Državnog inspektorata, ustrojstvene jedinice, prava, dužnosti i ovlasti inspektora i druga pitanja od značaja za rad Državnog inspektorata.
(2) Sjedište Državnog inspektorata je u Zagrebu.
Članak 2.
(1) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor obavljanja poslova i provedbu propisa o: trgovini i uslugama, radu i zaštiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu, opremi pod tlakom, obračunu, naplati i uplati boravišne pristojbe, ugostiteljskoj djelatnosti i pružanju usluga u turizmu.
(2) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u drugim upravnim područjima kad je to određeno posebnim zakonom.
(3) Glavni inspektor Državnog inspektorata i ministar obrane, odnosno glavni inspektor i ministar unutarnjih poslova, u skladu sa zakonom, utvrđuju koje će poslove nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavljati Državni inspektorat za potrebe Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak 3.
(1) Državni inspektorat u području trgovine, usluga, ugostiteljske djelatnosti i pružanju usluga u turizmu nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje:
– obavljanje trgovine,
– obavljanje usluga,
– obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanju usluga u turizmu,
– prijava i odjava turista te obračun, naplata i uplata boravišne pristojbe,
– zaštita potrošača,
– cijene proizvoda i usluga, naknade, pristojbe, pretplate i druge slične naknade koje se zaračunavaju po propisu,
– tehnički zahtjevi za proizvode, postupci ocjene sukladnosti s propisanim zahtjevima, zahtjevi za opću sigurnost proizvoda, isprave o sukladnosti, isprave koje moraju imati proizvodi, obavijest o proizvodu (deklaracija), označavanje, reklamiranje, prezentiranje, obilježavanje i pakiranje proizvoda te kontrola kakvoće proizvoda,
– valjanost žigova i isprava o ispravnosti mjerila te ispunjenja mjeriteljskih zahtjeva,
– uporaba mjernih jedinica i njihovo navođenje u trgovini roba,
– promet i reproduciranje (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga,
– zaštita industrijskog dizajna i žigova,
– korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i usluga,
– korištenje oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
– promet proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu,
– stavljanje na tržište roba iz robnih zaliha.
(2) Državni inspektorat obavlja nadzor i nad drugim djelatnostima koje fizičke i pravne osobe obavljaju sukladno Zakonu o obrtu, ako posebnim zakonom nije određena nadležnost drugog tijela državne uprave.
Članak 4.
Državni inspektorat u području rada i zaštite na radu nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika (radni odnosi i zaštita na radu), rad stranaca, a posebice primjenu propisa koji se odnose na:
– obvezu poslodavca da radnike u propisanim rokovima prijavljuje nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,
– radno vrijeme, plaće, zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i sl.,
– uvjete rada, sigurnost i zaštitu zdravlja radnika, volontera, učenika, studenata i drugih osoba te osoba koje obavljaju djelatnost osobnim radom,
– osobito sigurnost, zaštitu zdravlja i uvjete rada malodobnika, žena i invalida.
Članak 5.
Državni inspektorat u području elektroenergetike nadzire primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na:
– način i uvjete za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti,
– obveze energetskih subjekata i kupaca energije tijekom obavljanja energetske djelatnosti i korištenja energije u pogledu ispunjavanja zahtjeva za sigurnost i kvalitetu opskrbe električnom energijom,
– obveze energetskih subjekata i kupaca energije pri stavljanju u uporabu, uporabe odnosno pogona i održavanja energetskih objekata, postrojenja, vodova, priključaka na mrežu, instalacija i opreme u pogledu sigurnosti i kvalitete opskrbe električnom energijom.
– tehničke zahtjeve za proizvode i ocjenu sukladnosti te zahtjeve za opću sigurnost proizvoda koji su stavljeni u uporabu.
Članak 6.
Državni inspektorat u području rudarstva nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje:
– istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina,
– tehnički normativi, zaštita na radu, sigurnost ljudi i imovine pri izvođenju radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina i zaštita okoliša prilikom istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina,
– zaštita od požara pri podzemnim rudarskim radovima,
– izgradnja objekata i postrojenja na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina u rudarskoj djelatnosti,
– eksploatacija mineralnih sirovina, objekata i postrojenja koji su u uporabi do završetka eksploatacije i uređenja prostora gdje se eksploatacija obavlja,
– uviđaji smrtnih ili grupnih nesretnih slučajeva ili iznimnih događaja koji prouzrokuju veću materijalnu štetu,
– obavljanje rudarskih mjerenja te izrada i ažuriranje rudarskih planova odnosno karti i ostale dokumentacije,
– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u rudarstvu,
– nadziranje poslova pravnih i fizičkih osoba registriranih za poslove istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina.
Članak 7.
Državni inspektorat u području opreme pod tlakom nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje:
– uporaba opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme,
– ispunjenje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u kotlovnicama (broj i opterećenost),
– ispunjenje propisanih uvjeta pravnih i fizičkih osoba koje se bave eksploatacijom opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme.
Članak 8.
(1) Radi obavljanja poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, ovim Zakonom ustrojavaju se područne jedinice Državnog inspektorata, i to:
– područna jedinica sa sjedištem u Rijeci u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Istarske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske županije i dijela otoka Paga koji pripada Zadarskoj županiji,
– područna jedinica sa sjedištem u Splitu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije,
– područna jedinica sa sjedištem u Osijeku u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije,
– područna jedinica sa sjedištem u Varaždinu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije,
– područna jedinica sa sjedištem u Zagrebu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
(2) Broj i sjedište ispostava područnih jedinica kao i okvirni broj inspektora, drugih državnih službenika i namještenika utvrđuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 9.
(1) Radom Državnog inspektorata upravlja glavni inspektor. Glavnog inspektora imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske.
(2) Glavni inspektor ima zamjenika kojeg na prijedlog glavnog inspektora imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Zamjenik glavnog inspektora za svoj rad odgovoran je glavnom inspektoru.
(3) Glavni inspektor može imati jednog ili više pomoćnika koje, na temelju provedenog javnog natječaja a na prijedlog glavnog inspektora imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Pomoćnik glavnog inspektora za svoj rad odgovoran je glavnom inspektoru.
(4) Radom područne jedinice Državnog inspektorata upravlja pročelnik.
(5) Radom ispostave područne jedinice Državnog inspektorata upravlja voditelj ispostave.
II. INSPEKCIJSKI POSLOVI

1. Opće odredbe

Članak 10.
(1) Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori Državnog inspektorata.
(2) Inspektori Državnog inspektorata, sukladno odredbama ovoga Zakona kojima se propisuje inspekcijski nadzor za pojedina upravna područja i uvjeti koje moraju ispunjavati inspektori, raspoređuju se na radna mjesta: viši gospodarski inspektor-specijalist, viši inspektor rada-specijalist, viši elektroenergetski inspektor-specijalist, viši rudarski inspektor-specijalist, viši inspektor opreme pod tlakom-specijalist, viši gospodarski inspektor, gospodarski inspektor, gospodarski inspektor II. vrste, gospodarski inspektor III. vrste, viši inspektor rada, inspektor rada, viši elektroenergetski inspektor, elektroenergetski inspektor, viši rudarski inspektor, rudarski inspektor, viši inspektor opreme pod tlakom i inspektor opreme pod tlakom.
(3) Inspektor Državnog inspektorata, po prethodnom ovlaštenju glavnog inspektora osim poslova svoga radnog mjesta povremeno može obavljati inspekcijske poslove radnog mjesta drugog inspektora.
(4) Inspekcijski poslovi su poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada.
(5) Inspektori Državnog inspektorata dužni su, po nalogu nadređenog službenika, inspekcijski nadzor obavljati i duže od punoga radnog vremena, ako je to nužno radi uspješnog i pravodobnog obavljanja tih poslova.
(6) Inspektorima Državnog inspektorata može se odgoditi početak godišnjeg odmora ili prekinuti započeto korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja inspekcijskog nadzora koji ne trpi odgodu.
Članak 11.
(1) Inspekcijske poslove iz nadležnosti Državnog inspektorata u prvom stupnju obavljaju inspektori koji rade u područnim jedinicama i ispostavama područnih jedinica Državnog inspektorata, sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, glavni inspektor može odrediti da inspekcijske poslove u prvom stupnju obavlja drugi inspektor Državnog inspektorata.
(3) Protiv rješenja inspektora može se izjaviti žalba.
(4) Žalbu protiv rješenja inspektora rješava Povjerenstvo za žalbe Državnog inspektorata. Povjerenstvo čine tri člana koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
(5) Predsjednik i stalni član Povjerenstva za žalbe može biti osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne struke, s najmanje četiri godine radnog iskustva na inspekcijskim poslovima i položenim državnim stručnim ispitom za inspektora.
(6) Promjenjivi član Povjerenstva za žalbe može biti osoba koja nema završen sveučilišni diplomski studij pravne struke, a ispunjava druge uvjete iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.
2. Viši inspektor-specijalist

Članak 12.
(1) Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa iz djelokruga Državnog inspektorata provodi viši inspektor – specijalist.
(2) Za višeg inspektora-specijalista može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu i uvjeta iz članka 13. stavka 4., članka 16. stavka 3., članka 21. stavka 2., članka 23. stavka 2. i članka 25. stavka 2. ovoga Zakona, ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij i ispunjava sljedeće posebne uvjete:
– najmanje pet godina radnog iskustva na inspekcijskim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima iz odgovarajućeg upravnog područja, te istaknute rezultate u području od značaja za rad Državnog inspektorata,
– položen državni stručni ispit za radno mjesto inspektora,
– stupanj samostalnosti koji uključuje rad u skladu s uputama rukovodećeg službenika,
– stupanj odgovornosti za pravilnu primjenu metodologije rada, postupaka i stručnih tehnika,
– stupanj učestalosti stručnih komunikacija koji uključuje stalne kontakte unutar i izvan Državnog inspektorata.
3. Gospodarski inspektor

Članak 13.
(1) Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području trgovine, usluga, ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu, obračuna, naplate i uplate boravišne pristojbe, provodi viši gospodarski inspektor i gospodarski inspektor.
(2) Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka može provoditi i gospodarski inspektor II. vrste i gospodarski inspektor III. vrste u skladu sa člankom 14. ovoga Zakona.
(3) Za gospodarskog inspektora može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij pravne; ekonomske; tehničke: elektrotehničke, građevinske, kemijsko-inženjerske, strojarske, prometne i tekstilno-tehnološke; biotehničke i veterinarske struke, najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci i položen državni stručni ispit za gospodarskog inspektora.
(4) Za višega gospodarskog inspektora može se postaviti osoba koja ima propisane uvjete iz stavka 3. ovoga članka i najmanje četiri godine radnog iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima inspektora, nakon položenoga državnoga stručnog ispita.
(5) Za gospodarskog inspektora II. vrste može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima preddiplomski sveučilišni studij – sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), u pogledu struke ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, ima najmanje jednu godinu radnog iskustva u stuci i položen državni stručni ispit za gospodarskog inspektora.
(6) Za gospodarskog inspektora III. vrste može se postaviti osoba koja ima srednju stručnu spremu (ekonomskog, upravnog, turističko-ugostiteljskog, tehničkog, veterinarskog ili općeg smjera), najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci i položen državni stručni ispit za gospodarskog inspektora III. vrste.
Članak 14.
(1) Gospodarski inspektor I. vrste obavlja najsloženije inspekcijske poslove koji uključuju rješavanje složenih problema i zadataka uz stupanj odgovornosti za pravilnu primjenu metodologije rada, postupaka i stručnih tehnika.
(2) Gospodarski inspektor II. vrste obavlja manje složene inspekcijske poslove s međusobno povezanim različitim zadaćama u čijem rješavanju se primjenjuju utvrđene metode rada i postupci inspektora ili stručne tehnike.
(3) Gospodarski inspektor III. vrste obavlja manje složene inspekcijske poslove koji se odnose na zaštitu potrošača (isticanje i pridržavanje cijena i radnog vremena, ispravnost mjerila i mjernih jedinica, točnost mjerenja i dr.), isticanje tvrtke, iznajmljivanje soba, kuća i stanova za odmor, turističkih apartmana, prijavu i odjavu turista te obračun, naplatu i uplatu boravišne pristojbe.
(4) Gospodarski inspektor III. vrste može u poslovima nadzora iz stavka 1. ovoga članka izricati kazne na mjestu izvršenja prekršaja za prekršaje za koje je propisana novčana kazna u utvrđenom iznosu i podnositi optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, a u ostalim poslovima nadzora ovlašten je obavljati radnje do donošenja rješenja.
4. Inspektor rada

Članak 15.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rada i zaštite na radu provodi inspektor rada i viši inspektor rada.
Članak 16.
(1) Za inspektora rada (radni odnosi) može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ispunjava i sljedeće posebne uvjete:
– za provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika (radni odnosi), koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij pravne struke i najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci te položen državni stručni ispit za inspektora rada.
(2) Za inspektora rada (zaštita na radu) može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ispunjava i sljedeće posebne uvjete:
– za provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa o zaštiti na radu ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij u području tehničkih znanosti: brodogradnja, elektrotehnika, građevinarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, metalurgija, strojarstvo, tekstilna tehnologija, zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika, organizacija rada i proizvodnje, sigurnost i zaštita na radu i najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci te položen državni stručni ispit za inspektora rada.
(3) Za višeg inspektora rada može se postaviti osoba koja ispunjava uvjete za inspektora rada iz stavka 1. i 2. ovoga članka i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci, od čega dvije godine na poslovima inspektora rada, nakon položenoga državnoga stručnog ispita.
Članak 17.
Broj inspektora rada i viših inspektora rada u Državnom inspektoratu određuje se ovisno o broju radnika u djelatnostima koje nadzire inspektor rada, u pravilu po jedan na 4.000 do 5.000 radnika.
Članak 18.
(1) Kada se propisi iz članka 4. ovoga Zakona odnose na sredstva rada pomorskog, riječnog, željezničkog, cestovnog i zračnog prometa, primjenu tih propisa nadzire inspektor rada nadležan prema sjedištu poslodavca, odnosno prema mjestu gdje se rad obavlja.
(2) U smislu odredbe stavka 1. ovoga članka sredstvima rada pomorskog prometa smatraju se pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti u nacionalnoj plovidbi.
Članak 19.
Radnikom i poslodavcem u smislu ovoga Zakona smatraju se osobe koje se radnikom i poslodavcem smatraju prema odredbama Zakona o radu.
5. Elektroenergetski inspektor

Članak 20.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području elektroenergetike provodi elektroenergetski inspektor i viši elektroenergetski inspektor.
Članak 21.
(1) Za elektroenergetskog inspektora može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij elektrotehničke struke, elektroenergetskog ili drugog odgovarajućeg smjera, najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci i položen državni stručni ispit za elektroenergetskog inspektora.
(2) Za višeg elektroenergetskog inspektora može se postaviti osoba koja pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima inspektora, nakon položenoga državnoga stručnog ispita.
6. Rudarski inspektor

Članak 22.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rudarstva provodi rudarski inspektor i viši rudarski inspektor.
Članak 23.
(1) Za rudarskog inspektora može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij i ispunjava sljedeće posebne uvjete:
– za nadzor propisa koji se odnose na istraživanje i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina, rudarskog smjera,
– za nadzor propisa koji se odnosi na istraživanje i eksploataciju nafte, prirodnog plina i voda, rudarsko-naftnog smjera,
– za nadzor propisa koji se odnose na elektroenergetska postrojenja i uređaje pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, elektrotehničkog smjera,
– s najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci i položen državni stručni ispit za rudarskog inspektora.
(2) Za višega rudarskog inspektora može se postaviti osoba koja pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima inspektora, nakon položenoga državnoga stručnog ispita.
7. Inspektor opreme pod tlakom

Članak 24.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području opreme pod tlakom provodi inspektor opreme pod tlakom i viši inspektor opreme pod tlakom.
Članak 25.
(1) Za inspektora opreme pod tlakom može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij strojarske struke, najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci i položen državni stručni ispit za inspektora opreme pod tlakom.
(2) Za višeg inspektora opreme pod tlakom može se postaviti osoba koja pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima inspektora, nakon položenoga državnoga stručnog ispita.
(3) U smislu odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka radno iskustvo u struci je radno iskustvo ostvareno na poslovima eksploatacije opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme.
Ostali poslovi inspekcijskog nadzora

Članak 26.
(1) Gospodarski inspektor, inspektor rada, elektroenergetski inspektor, rudarski inspektor i inspektor opreme pod tlakom, osim nadzora iz članka 12., članka 13. stavka 1., članka 15., 20., 22. i 24. ovoga Zakona, ako posebnim propisom nije određena nadležnost drugog tijela državne uprave, provode nadzor i nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuju:
– opći uvjeti obavljanja djelatnosti (registracija, odobrenje za rad, rješenje, suglasnost, drugo odobrenje nadležnih tijela, predmet poslovanja, sjedište i tvrtka).
(2) Inspektor–specijalist, gospodarski inspektor, inspektor rada, elektroenergetski inspektor, rudarski inspektor i inspektor opreme pod tlakom provode inspekcijski nadzor i u drugim upravnim područjima kada je to određeno posebnim zakonom.
III. PRAVA, DUŽNOSTI I OVLASTI INSPEKTORA

1. Zajedničke odredbe

Članak 27.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor Državnog inspektorata, ovlašten je fotografirati ili snimiti osobe, pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore; luke; privremena radilišta; izvođenje radova, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama; stambene prostorije i prostore u domaćinstvima odnosno stambene zgrade, stanove i kuće za iznajmljivanje u kojima se putnicima i turistima pružaju ugostiteljske i turističke usluge; proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje pravne i fizičke osobe u pogledu primjene propisa iz članka 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona te obavljati i druge radnje u skladu s drugim propisom.
(2) Pod poslovnim prostorijama, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se i stambene prostorije prijavljene kao poslovni prostor i druge prostorije, prijevozna sredstva i slično, u kojima nadzirana pravna i fizička osoba obavlja odobrenu djelatnost, odnosno rad.
(3) Inspektor je ovlašten u postupku nadzora zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osoba koja podliježe nadzoru i osoba zatečena na mjestu nadzora dužna je na zahtjev inspektora dati mu takvu ispravu na uvid.
(4) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba i svjedoka.
(5) Ako se kao svjedok ispituje dijete, takvo ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe na način prikladan uzrastu, dobi i zrelosti djeteta i s dužnom obazrivošću kako takvo ispitivanje ne bi štetilo njegovu razvoju.
(6) Djetetom se u smislu odredbi ovoga Zakona smatra svaka osoba mlađa od 18 godina.
Članak 28.
O početku obavljanja nadzora inspektor može obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost nadzora.
Članak 29.
(1) O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je dužan sastaviti zapisnik.
(2) Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavlja se po odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 30.
(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu nadzoru inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 27. stavka 1. i 3. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad.
(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru.
(3) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
(4) Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe tražiti izvršenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje.
 
Članak 31.

Pravne i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora, u roku primjerenom izvršenju obveze, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.
Članak 32.
(1) Ako nije ovlašten postupati, inspektor će izvijestiti nadležno tijelo državne uprave o uočenim nepravilnostima i tražiti pokretanje postupka i poduzimanje mjera za uklanjanje nepravilnosti.
(2) Nakon obavljenog nadzora, inspektor može obavješćivati i savjetovati nadzirane pravne i fizičke osobe o najučinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa ako to smatra korisnim ili potrebnim.
Članak 33.
(1) Inspektor pokreće postupak po službenoj dužnosti, iznimno na zahtjev stranke, kada je to zakonom propisano.
(2) Predstavku pravne ili fizičke osobe, na rad subjekata čije poslovanje nadzire, inspektor je dužan uzeti u obzir samo ako ga predstavaka upozorava na činjenično stanje koje mu nameće obvezu pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
(3) Ako je povodom predstavke obavljen inspekcijski nadzor, inspektor je dužan obavijestiti podnositelja predstavke o utvrđenim činjenicama, odnosno poduzetim mjerama. U protivnom, inspektor će podnositelja predstavke obavijestiti o nepostojanju uvjeta za provedbu inspekcijskog nadzora.
(4) Inspektor je dužan kao službenu tajnu čuvati dokumentaciju, činjenice i podatke utvrđene, odnosno nastale u inspekcijskom postupku, kao i identitet podnositelja predstavke.
(5) Dokumentaciju, činjenice, podatke i identitet podnositelja predstavke utvrđene u inspekcijskom nadzoru inspektor, odnosno drugi državni službenik, može dati samo sudovima, tijelima državne uprave koja vode prekršajni postupak i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev, u sudskim i upravnim postupcima iz njihove nadležnosti.
Članak 34.
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, odnosno pravomoćne presude o počinjenom kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili kaznenom postupku mogu poslužiti kao dokaz.
(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda o točno naznačenoj oduzetoj dokumentaciji i predmetima.
Članak 35.
(1) Ako je zakonom ili drugim propisom predviđeno pravo oduzimanja predmeta koji je bio namijenjen ili uporabljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja ili kaznenog djela, inspektor može privremeno oduzeti taj predmet.
(2) Inspektor je dužan privremeno oduzeti predmet iz stavka 1. ovoga članka, kad je propisom predviđeno obvezno oduzimanje predmeta.
(3) Osobi od koje se oduzimaju predmeti izdaje se potvrda s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.
(4) U slučaju kada se privremeno do odluke nadležnog sudbenog tijela oduzimaju predmeti podložni kvarenju i životinje, inspektor je dužan optužni prijedlog odnosno prijavu podnijeti najkasnije u roku od 48 sati od oduzimanja, a nadležno sudbeno tijelo o prijavi, odnosno optužnom prijedlogu odlučuje u hitnom postupku.
(5) Inspektor je dužan s oduzetim predmetima postupati i na način kako je to određeno posebnim zakonom.
(6) Državni inspektorat je dužan osigurati uvjete za čuvanje i održavanje privremeno oduzetih predmeta do pravomoćne odluke o prekršaju.
(7) S privremeno oduzetim predmetima, do pravomoćne odluke o prekršaju, inspektor ne može raspolagati (predmet uništiti, prodati, predati, darovati, zamijeniti i sl.), osim ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno.
(8) Ako inspektor umjesto podnošenja optužnog prijedloga izda prekršajni nalog, tim nalogom, sukladno Prekršajnom zakonu, odlučit će i o zaštitnoj mjeri oduzimanja predmeta.
Članak 36.
Ako je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u prometu propisanom sastavu, sigurnosnim zahtjevima, propisanoj obavijesti o proizvodu ili obavijesti na proizvodu, inspektor od tih proizvoda može uzimati uzorke i dati ih zapečaćene i propisno označene na ispitivanje i ocjenu sukladnosti, stručnoj instituciji ovlaštenoj za ispitivanje (u daljnjem tekstu: stručna institucija).
Članak 37.
(1) Prilikom uzimanja uzoraka za pojedine proizvode, inspektor ima pravo i dužnost:
– pod istim uvjetima i u isto vrijeme od istog proizvoda uzeti najviše dva uzorka u količini potrebnoj za ispitivanje (za analizu i superanalizu),
– sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka,
– uzorak uzet za analizu bez odgađanja dostaviti stručnoj instituciji, a uzorak namijenjen za superanalizu čuvati u odgovarajućim uvjetima do završetka analize, odnosno superanalize.
– bez odgađanja pisano izvijestiti stranku od koje je uzet uzorak o rezultatima analize,
– na zahtjev stranke, uzorak za superanalizu bez odgađanja dostaviti stručnoj instituciji po svom izboru.
(2) Kad ispitani uzorak ne odgovara propisanom sastavu, sigurnosnim zahtjevima, propisanoj obavijesti o proizvodu ili obavijesti na proizvodu, a rješenjem nije odlučio o troškovima nastalim u postupku uzimanja i ispitivanja uzoraka, inspektor će posebnim zaključkom utvrditi iznos tih troškova, kome se imaju platiti i u kojem roku.
Članak 38.
(1) Uzorak uzet radi ispitivanja proizvoda podložnih kvarenju inspektor će dostaviti stručnoj instituciji na analizu, a po zahtjevu stranke istodobno i na analizu drugoj stručnoj instituciji, po svom izboru.
(2) Ako se rezultati analiza iz stavka 1. ovoga članka razlikuju, mjerodavan je rezultat analize obavljen po zahtjevu stranke. Kad stranka prilikom uzimanja uzorka ne zahtijeva istodobno uzimanje uzorka za superanalizu, smatra se da je suglasna s rezultatom analize obavljene po zahtjevu inspektora.
Članak 39.
(1) Rezultat analize uzorka po pisanom zahtjevu stranke može se pobijati rezultatom superanalize uzorka uzetog u isto vrijeme i na isti način, ispitan istom metodom.
(2) Zahtjev se podnosi u roku od tri dana od dana dostave rezultata analize.
(3) Ako se zahtjev ne podnese u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je stranka suglasna s rezultatom analize.
(4) Ako rezultat superanalize nije u skladu s rezultatom analize, mjerodavan je rezultat superanalize uzorka.
(5) Za obavljanje analize i superanalize istog uzorka ne može se koristiti ista stručna institucija.
Članak 40.
(1) Pravne i fizičke osobe dužne su staviti na raspolaganje potrebne količine proizvoda za ispitivanje, od kojih se uzima uzorak.
(2) Troškove ispitivanja uzoraka snosi stranka ako se utvrdi da uzorci ne odgovaraju propisanom sastavu, sigurnosnim zahtjevima, propisanoj obavijesti o proizvodu ili obavijesti.
(3) Troškove ispitivanja uzoraka snosi Državni inspektorat ako se utvrdi da uzorci odgovaraju propisanom sastavu, sigurnosnim zahtjevima, propisanoj obavijesti o proizvodu ili obavijesti.
(4) Rezultat superanalize mjerodavan je i za troškove analize.
Članak 41.
Odredbe članka 36. do 40. ovoga Zakona ne odnose se na proizvode za koje su ta pitanja uređena posebnim propisima.
Članak 42.
(1) Ako je ovim ili drugim zakonom predviđeno da se za utvrđenu nezakonitost donosi određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru.
(2) Inspektor će rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja. Nedonošenje rješenja do tog roka ne isključuje obvezu njegova donošenja.
(3) Ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, rješenje iz stavka 1. ovoga članka inspektor neće donositi u situaciji kad su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora, ili kad izvršenje uopće nije moguće, što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.
Članak 43.
(1) Protiv rješenja koja na temelju ovoga ili drugog zakona donosi inspektor Državnog inspektorata, može se u roku od osam dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe Državnog inspektorata.
(2) Ako inspektor Državnog inspektorata nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti žalbu sa spisima koji se odnose na predmet na rješavanje Povjerenstvu za žalbe Državnog inspektorata.
(3) Žalba protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona odgađa izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(4) Protiv usmenog rješenja u sklopu zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, donesena na temelju ovoga ili drugog zakona, žalba nije dopuštena. Žalba se može podnijeti na pisani otpravak usmenog rješenja.
Članak 44.
(1) Nakon što je rješenje postalo izvršno, inspektor će utvrditi je li rješenje izvršeno te, ako nije izvršeno, bez odgađanja će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje.
(2) Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja inspektor će donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kad je rješenje postalo izvršno, a nije izvršeno. Ne donošenje zaključka do tog roka ne isključuje obvezu njegova donošenja.
(3) Troškove izvršenja rješenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti naređenu upravnu mjeru.
(4) Ako je osoba izvršila obvezu iz rješenja, inspektor će po službenoj dužnosti donijeti zaključak o obustavi postupka.
Članak 45.
(1) Izvršno rješenje inspektora kojem je predmet nenovčana obveza i koje se prema naravi obveze može izvršiti neposrednom prinudom, izvršit će se tom prinudom bez prethodne primjene prisilnih mjera iz članka 286. Zakona o općem upravnom postupku.
(2) Ako se rješenje ne može izvršiti u smislu stavka 1. ovoga članka, inspektor će prinuditi izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom.
(3) Novčana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga članka izriče prvi put, izriče se u iznosu 10.000,00 kuna za nadziranu pravnu i fizičku osobu.
(4) Novčana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga članka izriče drugi i svaki slijedeći put, izriče se u iznosu 20.000,00 kuna za nadziranu pravnu i fizičku osobu.
Članak 46.
(1) Inspektor će donijeti rješenje i odmah narediti izvršenje u slučaju kada utvrdi da pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost protivno izvršnoj i pravomoćnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj od strane nadležnog sudbenog tijela, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
(3) U provedbi rješenja iz stavka 1. ovoga članka inspektor će pečaćenjem ili na drugi pogodan način zatvoriti prostorije (objekt) u kojima se obavlja djelatnost, a može do konačne odluke nadležnog tijela oduzeti opremu, uređaje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost.
Članak 47.
(1) Ako inspektor utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, uz rješenje za čije je donošenje ovlašten, odnosno uz zapisnik ako ne postoji ovlaštenje za donošenje rješenja, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog kaznenog djela. Nepodnošenje optužnog prijedloga, odnosno prijave do toga roka ne isključuje obvezu podnošenja.
(2) Ako utvrdi da postoji osnovana sumnja da se u stanu ili drugom prostoru obavlja određena djelatnost bez odobrenja nadležnog tijela, inspektor će bez odgađanja zatražiti od nadležnoga prekršajnog suda da po hitnom postupku izda pisani nalog za pretragu stana ili drugog prostora, u kojoj bezuvjetno sudjeluje inspektor. Nadležni prekršajni sud će o zahtjevu riješiti u roku od 24 sata.
(3) Ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, inspektor neće podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka pod uvjetom da su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora ili najkasnije u roku od osam dana od dana provedenoga inspekcijskog nadzora, uz uvjet da je donja granica iznosa propisane novčane kazne za prekršaj pravne osobe jednaka ili manja od 3.000,00 kuna, za prekršaj fizičke osobe obrtnika jednaka ili manja od 2.000,00 kuna, a za prekršaj fizičke osobe jednaka ili manja od 1.000,00 kuna.
(4) Sud kojemu je podnesen optužni prijedlog, odnosno prijava u smislu stavka 1. ovoga članka, dužan je o ishodu postupka obavijestiti podnositelja optužnog prijedloga, odnosno prijave.
Članak 48.
(1) Ako je posebnim zakonom za pojedinu povredu predviđena mjera oduzimanja imovinske koristi, inspektor je dužan utvrditi iznos ostvarene imovinske koristi.
(2) Inspektor je dužan u optužnom prijedlogu za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno u prijavi za pokretanje postupka zbog kaznenog djela predložiti oduzimanje utvrđenog iznosa imovinske koristi iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako posebnim zakonom nije propisano što se smatra imovinskom koristi ostvarenom prekršajem, imovinska korist predstavlja prihod ostvaren povredom propisa uz odbitak troškova, osim (osobno) uloženog rada počinitelja prekršaja.
Članak 49.
Na postupak inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu drukčije uređena.
Članak 50.
(1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rješenja i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom ili drugim propisima.
(2) Glavni inspektor utvrđuje godišnjim programom rada najmanji broj, strukturu i način obavljanja nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga Državnog inspektorata.
Članak 51.
Viši inspektor-specijalist i viši inspektor obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga Državnog inspektorata utvrđene Pravilnikom o unutarnjem redu.
Članak 52.
(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektor vodi očevidnik, čiji sadržaj, oblik i način vođenja propisuje pravilnikom glavni inspektor.
(2) Glavni inspektor naputkom propisuje način pečaćenja, kada se rješenja donesena na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona izvršavaju pečaćenjem.
Članak 53.
(1) Inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice, izgled znaka te način izdavanja i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima propisuje pravilnikom glavni inspektor.
2. Posebne odredbe o odgovornosti nadređenih službenika

Članak 54.
(1) Inspektora ili drugoga državnog službenika koji upravlja ustrojstvenom jedinicom tako da ustrojstvena jedinica ne ostvaruje godišnji program rada, ne provodi naputke za rad, odnosno ako je protiv njega pokrenut postupak zbog teške povrede službene dužnosti ili ako je njegov rad i učinkovitost ocjenjeni ocjenom manjom od ocjene »dobar«, glavni inspektor može rasporediti na drugo radno mjesto u Državnom inspektoratu, za koje ispunjava uvjete.
(2) Ako nema slobodnoga radnog mjesta na koje se službenik iz stavka 1. ovoga članka može rasporediti, stavit će se na raspolaganje sukladno odredbama članka 128., 129., 130. i 131. Zakona o državnim službenicima.
3. Posebne odredbe

Gospodarski inspektor

Članak 55.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području trgovine, gospodarski inspektor ovlašten je, radi utvrđivanja činjeničnog stanja i osiguranja dokaza, usmenim rješenjem u zapisniku privremeno zabraniti daljnje raspolaganje robom:
– ako postoji osnovana sumnja da je roba predmet protupravnog obavljanja djelatnosti,
– ako se u prometu nalazi roba za koju se ne može utvrditi porijeklo ili nije evidentirana u propisanim poslovnim, trgovačkim i drugim knjigama ili evidencijama,
– ako se zbog utvrđene povrede propisa treba izreći posebnim propisom ili ovim Zakonom predviđena mjera zabrane prometa određenih proizvoda, a postoji opasnost od prodaje, prikrivanja, zamjene i uništenja proizvoda dok izrečena mjera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti ne postane izvršna,
– ako postoji osnovana sumnja da se na robi protuzakonito nalaze zaštićeni žigovi i industrijski dizajn, neispravna obavijest o proizvodu ili druga oznaka a to se mora dokazati dodatnim ispitivanjem, a postoji opasnost od prodaje, prikrivanja, zamjene i uništenja proizvoda, do okončanja postupka.
(2) Privremena mjera zabrane raspolaganja robom iz stavka 1. ovoga članka traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je donesena. Prestanak izrečene upravne mjere inspektor će utvrditi u zapisniku.
(3) Ako zakonom nije drukčije uređeno, gospodarski inspektor će donijeti rješenje kojim će nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti promet proizvoda koji ne odgovaraju propisanom sastavu ili sigurnosnim zahtjevima, odnosno koji nisu propisno označeni, obilježeni ili deklarirani.
(4) U provedbi inspekcijskog nadzora, gospodarski inspektor će nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi, dok ne otkloni utvrđene nedostatke, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti:
– obavljanje djelatnosti, ako obavlja djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema rješenja (odobrenja, koncesije, dozvole, obrtnice i sl.),
– prodaju proizvoda, odnosno pružanje usluga kada je zakonom ili drugim propisom prodaja takvih proizvoda, odnosno pružanje takvih usluga zabranjeno,
– prodaju proizvoda, odnosno pružanje usluga ako takva prodaja, odnosno pružanje usluga nije obuhvaćeno registracijom ili rješenjem (odobrenjem, koncesijom, dozvolom, obrtnicom i sl.) nadležnog tijela, ili za koju nisu ispunjeni tehnički i drugi propisani uvjeti za prostor, uređaje, oruđa i opremu koje nadzire gospodarski inspektor.
(5) Usmeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka izvršit će se odmah pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način.
(6) Pravna ili fizička osoba na koje se odnosi usmeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka može pisanim putem, u roku od 24 sata od dana pečaćenja prostorija, zatražiti da se zapečaćena prostorija privremeno otpečati i u prisutnosti inspektora iz prostorija odmah iznijeti pokvarljive namirnice i poduzeti sigurnosne i druge mjere radi sprječavanja štete, nakon čega će inspektor poslovne prostorije ponovno zapečatiti.
(7) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka u pisanom obliku inspektor je dužan otpremiti stranci u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.
Inspektor rada

Članak 56.
(1) Inspektor rada dužan je obaviti nadzor na mjestu gdje je nastao događaj koji je prouzročio smrt, skupnu ili težu ozljedu radnika, ili koji je izazvao poremećaj u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika, i to odmah nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca, radnika, policije ili od liječnika koji je radniku pružio prvu medicinsku pomoć.
(2) Inspektor rada dužan je obaviti nadzor kod poslodavca u kojeg je utvrđen slučaj profesionalne bolesti.
(3) O događaju koji je prouzročio smrt ili skupnu ozljedu radnika inspektor rada dužan je najkasnije u roku 24 sata, od primljene obavijesti o događaju, izvijestiti glavnog inspektora.
(4) Glavni inspektor, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministarstva, naputkom određuje koje podatke mora sadržavati izvješće iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 57.
Inspektor rada ima pravo i dužnost poslodavcu rješenjem narediti otklanjanje utvrđene povrede propisa o radnim odnosima, osim ako se radi o pravu koje radnik može ostvariti pred sudom.
Članak 58.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području rada (radni odnosi) inspektor rada će usmenim rješenjem u zapisniku, na određeno vrijeme dok ne otkloni nedostatke u poslovanju, a najkraće u trajanju od 30 dana, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom poslovnom objektu, odnosno prostoru, ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio radnik na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a poslodavac s radnikom:
– nije sklopio ugovor o radu ili mu nije uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada,
– odnosno nije ga prijavio na obvezno mirovinsko ili obvezno zdravstveno osiguranje s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, u roku od 2 dana od dana izricanja usmenog rješenja u zapisniku.
(3) Iznimno, mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka neće se izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ako pravna ili fizička osoba kojoj je mjera izrečena u roku od dva dana od dana izricanja mjere, nadležnom inspektoru iz stavka 1. ovoga članka dostavi dokaz da je otklonila nedostatke u poslovanju i izvršila uplatu iznosa od 30.000,00 kuna, za svakog radnika iz stavka 1. ovoga članka, u korist državnog proračuna.
(4) Inspektor rada će stranci otpremiti pisano rješenje u roku od 8 dana od dana donošenja usmenog rješenja.
(5) Pravna ili fizička osoba na koju se odnosi usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka može pisanim putem za vrijeme trajanja mjere zabrane obavljanja djelatnosti pečaćenjem poslovnih prostorija zatražiti da se zapečaćene prostorije privremeno otpečate i u prisutnosti inspektora odmah izuzeti pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja štete.
(6) Na rješenje iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka usmenog rješenja.
Članak 59.
Žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju odredbi članka 55. i odredbi članka 57. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja.
Rudarski inspektor i inspektor opreme pod tlakom

Članak 60.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području rudarstva rudarski inspektor dužan je rješenjem:
– zabraniti izvođenje rudarskih radova ako su nepravilnosti i nedostaci takve prirode da uslijed njih može nastupiti neposredna opasnost za život i zdravlje radnika i drugih građana ili znatna materijalna šteta,
– zabraniti izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina ako se utvrdi da se oni izvode suprotno odobrenju za eksploatacijsko polje, ako se rudarski radovi izvode bez rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova ili ako se rudarski radovi izvode suprotno rudarskoj koncesiji za izvođenje radova,
– zabraniti radniku rukovođenje rudarskim radovima ako ne ispunjava određene propisane uvjete o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u rudarstvu,
– narediti obustavu radova ako utvrdi da se istražni radovi izvode bez odobrenja, odnosno suprotno odobrenju za istraživanje,
– narediti obustavu građenja ili zabranu korištenja ako se rudarski objekti, postrojenja i uređaji grade bez odobrenja, odnosno suprotno odobrenju za građenje ili se upotrebljavaju bez uporabne dozvole.
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području opreme pod tlakom, inspektor opreme pod tlakom dužan je rješenjem:
– zabraniti uporabu opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme ako utvrdi da ista ugrožava sigurnost ljudi, opreme i okoliša.
– zabraniti uporabu opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme ako utvrdi da nije pregledana i ispitana, odnosno pregledana i ispitana u propisanim rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da ugrožava sigurnost ljudi i okoliša.
– zabraniti rad radnika u kotlovnici ako utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete.
(3) Ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije uređeno, rudarski inspektor, odnosno inspektor opreme pod tlakom donijet će rješenje kojim će nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje djelatnosti, ako obavlja djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema rješenja (odobrenja, dozvole, obrtnice ili dr.) izdanog od nadležnog tijela.
(4) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
IV. KAZNENE ODREDBE

Članak 61.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 120.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako inspektoru ne omogući obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona ili mu na bilo koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad ili mu ne dostavi ili ne pripremi podatke, obavijesti i materijale u određenom roku ili mu dostavi ili pripremi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (članak 27. stavak 1., članak 30. i članak 31.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
Članak 62.
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja podliježe nadzoru i fizička osoba zatečena na mjestu nadzora, ako na zahtjev inspektora ne stavi na uvid ispravu iz koje se može utvrditi njezin identitet (članak 27. stavak 3.).
Članak 63.
(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
– ako ne dozvoli inspektoru privremeno oduzimanje dokumentacije i drugih predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u upravnom i sudskom postupku (članak 34. stavak 1.),
– ako ne dozvoli inspektoru oduzimanje predmeta koji je bio namijenjen ili uporabljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja ili kaznenog djela (članak 35. stavak 1.),
– ako uskrati uzimanje uzoraka radi ispitivanja proizvoda (članak 40. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
Članak 64.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 120.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne izvrši, izvršno rješenje inspektora donesenog na temelju ovoga ili drugog zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja više naplaćenog iznosa u korist kupca, odnosno korisnika usluge ako je poznat.
(6) Ako kupac, odnosno korisnik usluge nije poznat, više naplaćen iznos oduzet će se kao protupravno stečena imovinska korist. Protupravno stečena imovinska korist prihod je državnog proračuna.
Članak 65.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 160.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja otpečati poslovne ili druge prostorije, postrojenja, uređaje i druga sredstva za rad ili koja ošteti ili odstrani službeni pečat inspektora stavljen u postupku izvršenja rješenja.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
Članak 66.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 120.000,00 kuna po radniku kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba koji radnika nije prijavio na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje (članak 4. stavak 1. podstavak 1.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna po radniku.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka po radniku kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova u pravnoj osobi, zabrana obavljanja zvanja, određenih djelatnosti, poslova i dužnosti fizičkoj osobi u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.
Prekršajni postupci za djela koja su prema Zakonu o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 76/99., 96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 129/05., 140/05., 138/06., 68/07. i 79/07.) bili propisani kao prekršaji, a prema ovom Zakonu nisu određeni kao prekršaji, obustavit će se.
Članak 68.
Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona inspektor posuda pod tlakom prema posebnim propisima smatra se inspektorom opreme pod tlakom.
Članak 69.
Inspektori Državnog inspektorata koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnim mjestima inspektora, nastavljaju obavljanje inspekcijskih poslova i u slučaju da ne ispunjavaju uvjete u pogledu stručne spreme i struke određene u članku 13., 16., 21., 23. i 25. ovoga Zakona.
Članak 70.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 76/99., 96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 129/05., 140/05., 138/06., 68/07. i 79/07.) i sljedeći podzakonski propisi doneseni na temelju tog Zakona:
– Uredba o određivanju proizvoda za koje je potrebno uvjerenje o kakvoći (»Narodne novine«, br. 127/99. i 123/05.),
– Uredba o naknadi troškova nadzora kakvoće proizvoda za koje je potrebo uvjerenje o kakvoći (»Narodne novine«, br. 127/99.) i
– Pravilnik o načinu i postupku obavljanja nadzora kakvoće proizvoda za koje je potrebno uvjerenje (»Narodne novine«, br. 9/00.).
(2) Do donošenja podzakonskih propisa na temelju odredaba ovoga Zakona ostaju na snazi:
– Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektora Državnog inspektorata (»Narodne novine«, br. 38/00.),
– Pravilnik o obrascu službene iskaznice i izgledu znaka gospodarskog inspektora, rudarskog i elektroenergetskog inspektora, te inspektora rada i posuda pod tlakom (»Narodne novine«, br. 105/99.),
– Naputak o načinu pečaćenja kada se rješenje inspektora Državnog inspektorata izvršava pečaćenjem (»Narodne novine«, br. 149/05.),
– Naputak o podacima koji sadrži izvješće povodom događaja koji je prouzročio smrt ili skupnu ozljedu radnika (»Narodne novine«, br. 16/00.).
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, u Zakonu o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04. i 86/08.) prestaje važiti članak 94. stavak 3. i stavak 5., članak 95. i članak 96.
Članak 71.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 023-03/08-01/07
Zagreb, 26. rujna 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o Državnom inspektoratu

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU 
Proglašavam Zakon o Državnom inspektoratu, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 30. lipnja 1999. godine. 
Broj: 01-081-99-1351/2
Zagreb, 8. srpnja 1999. 
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r. 
ZAKON 
O DRŽAVNOM INSPEKTORATU 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
(1) Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski poslovi, ustrojstvo i način rada Državnog inspektorata. 
(2) Sjedište Državnog inspektorata je u Zagrebu. 
Članak 2. 
(1) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor obavljanja poslova i provedbu propisa o: prometu robom, radu i zaštiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu, posudama pod tlakom, stočarstvu i vinarstvu, slatkovodnom i morskom ribarstvu, šumarstvu i lovstvu, šumskom sjemenu i šumarskom sadnom materijalu, obračunu, naplati i uplati boravišne pristojbe i o ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti. 
(2) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u drugim upravnim područjima kad je to određeno posebnim zakonom. 
(3) Glavni inspektor i ministar obrane, odnosno glavni inspektor i ministar unutarnjih poslova zajedno propisuju koje će poslove nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavljati Državni inspektorat za potrebe Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. 
Članak 3. 
Državni inspektorat u području prometa robom, ugostiteljske i turističke djelatnosti, vinarstva, slatkovodnog i morskog ribarstva, šumarstva, lovstva i stočarstva nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje: 
- obavljanje djelatnosti trgovine (na domaćem tržištu, s inozemstvom, zaštitne mjere pri izvozu i uvozu, mjere oganičavanja obavljanja trgovine, nepošteno tržišno natjecanje, špekulacija, trgovačko posredovanje i dr.), 
- obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti (razvrstavanje, minimalni uvjeti, kategorizacija ugostiteljskih i turističkih objekata i dr.), 
- prijava i odjava turista te obračun, naplata i uplata boravišne pristojbe, 
- obavljanje obrta, 
- zaštita potrošača, 
- cijene proizvoda i usluga, naknade, pristojbe, pretplate i druge slične naknade koje se zaračunavaju po propisu, 
- temeljni zahtjevi, odnosno kakvoća, norme čija je primjena obvezna, sustav i ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima i normama, isprave koje moraju imati proizvodi, deklariranje, označavanje, obilježavanje i pakiranje proizvoda, procesa i usluga u proizvodnji, trgovini i uslugama (kakvoća proizvoda), 
- valjanost žigova i isprava o ispravnosti mjerila te ispunjenja mjeriteljskih zahtjeva za pakovine, 
- uporaba mjernih jedinica i njihovo navođenje u prometu roba, 
- promet, umnožavanje i reproduciranje glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosačima zvuka i video-kazetama, te računalnih programa, 
- zaštita industrijskog obličja, žigova i korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda, 
- izrada, ponuda za prodaju, prodaja, uporaba, uvoz i skladištenje proizvoda koji je izrađen prema izumu, odnosno koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet izuma, bez odobrenja nositelja patenta, 
- posebni uvjeti za obavljanje međunarodnog otpremništva u svezi s carinjenjem robe, 
- promet predmeta od plemenitih kovina, 
- način i uvjeti stavljanja na tržište roba iz robnih zaliha, 
- proizvodnja i promet grožđa za preradu u vino, 
- proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, 
- ribolov, zaštita i uzgoj riba i drugih morskih organizama, 
- ribolov, zaštita i uzgoj riba u slatkim vodama, 
- skupljanje, lov, zaštita i uzgoj vodenih organizama u slatkim vodama, 
- promet riba i drugih morskih i slatkovodnih organizama, 
- gospodarenje šumama i šumskim zemljištem unutar šumskog gospodarskog područja, 
- proizvodnja, promet i kakvoća šumskog sjemena i šumarskoga sadnog materijala, 
- uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, 
- uzgoj, proizvodnja i trgovina uzgojno valjanih životinja, 
- oplođivanje domaćih životinja, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, proizvodnja i trgovina stočne hrane i proizvoda životinjskog podrijetla i drugo iz područja stočarstva (osim veterinarsko-zdravstvene ispravnosti proizvoda), 
- korištenje rasplodnjaka u prirodnom pripustu, 
- proizvodnja sjemena, jajnih stanica i zametaka, 
- zaštita izvornih i zaštićenih pasmina, 
- proizvodnja novih pasmina, sojeva i hibrida, 
- obavljanje i drugih poslova u području prometa robom, ugostiteljske i turističke djelatnosti, vinarstva, slatkovodnog i morskog ribarstva, šumarstva, lovstva i stočarstva kada je to određeno posebnim zakonom. 
Članak 4. 
Državni inspektorat u području rada i zaštite na radu nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i zaposlenika (radni odnosi i zaštita na radu), a posebice primjenu propisa koji se odnose na: 
- obvezu poslodavca da zaposlenike u propisanim rokovima prijavljuje nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, 
- radno vrijeme, plaće, zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr., 
- uvjete rada, zaštitu zaposlenika, sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika, 
- osobito zaštitu zdravlja malodobnika, žena i invalida. 
Članak 5. 
Državni inspektorat u području elektroenergetike nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje: 
- gradnja, uporaba i održavanje elektroenergetskih dijelova građevina, postrojenja, procesa, opreme i instalacija za proizvodnju, prijenos, upravljanje elektroenergetskim sustavom, distribucija i potrošnja električne energije, 
- kakvoća, promet, ugradnja, uporaba i održavanje elektrotehničkih proizvoda i procesa i obavljanje elektrotehničkih usluga, 
- kakvoća električne energije, 
- obavljanje djelatnosti proizvodnje, prijenosa, upravljanja elektroenergetskim sustavom i distribucije električne energije te potrošnje električne energije s obzirom na racionalnu uporabu energije, sigurnost, pouzdanost i neprekinutost isporuke električne energije, zaštitu života i zdravlja ljudi i okoliša te materijalnih i drugih vrijednosti, 
- provođenje ograničenja potrošnje električne energije, 
- provođenje planova remonta elektroenergetskih građevina i postrojenja utvrđenih elektroenergetskom bilancom. 
Članak 6. 
Državni inspektorat u području rudarstva nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje: 
- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, 
- tehnički normativi, zaštita na radu, sigurnost ljudi i imovine i zaštita okoliša prilikom istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, 
- zaštita od požara kod podzemnih rudarskih radova, 
- izgradnja objekata i postrojenja u rudarskoj djelatnosti, 
- eksploatacija mineralnih sirovina, objekata i postrojenja koji su u uporabi do završetka eksploatacije i uređenja prostora gdje se eksploatacija obavlja, 
- uviđaji smrtnih ili grupnih nesretnih slučajeva ili izvanrednih događaja koji prouzrokuju veću materijalnu štetu, 
- obavljanje rudarskih mjerenja te izrada i dopuna rudarskih planova i ostale dokumentacije, 
- ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u rudarstvu, 
- obavljanje poslova pravnih i fizičkih osoba registriranih za djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina. 
Članak 7. 
Državni inspektorat u području posuda pod tlakom nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje: 
- izgradnja i rekonstrukcija kotlovskih postrojenja - kotlovnica (parnih i vrelovodnih), 
- izgradnja, rekonstrukcija, ugrađivanje odnosno proizvodnja i uporaba parnih i vrelovodnih kotlova, stabilnih (parnih) posuda pod tlakom, pregrijača pare i zagrijača vode te izmjenjivača topline, odnosno sve opreme koja se ubraja u opremu i postrojenja pod tlakom; 
- tehnička svojstva i kakvoća materijala koji služe za izgradnju odnosno proizvodnju parnih kotlova i posuda pod tlakom; 
- ispunjenje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u kotlovnicama (broj i opterećenost); 
- ispunjenje propisanih uvjeta pravnih i fizičkih osoba koje se bave projektiranjem, konstruiranjem, izradom i montažom, te eksploatacijom kotlovskih postrojenja i kotlova. 
Članak 8. 
(1) Radi obavljanja poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, ovim Zakonom ustrojavaju se područne jedinice Državnog inspektorata, i to: 
- područna jedinica sa sjedištem u Rijeci u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Istarske, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije, 
- područna jedinica sa sjedištem u Splitu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, 
- područna jedinica sa sjedištem u Osijeku u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije, 
- područna jedinica sa sjedištem u Varaždinu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije, 
- područna jedinica sa sjedištem u Zagrebu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke županije i Grada Zagreba. 
(2) Unutarnje ustrojstvo Državnog inspektorata, broj i sjedište ispostava područnih jedinica kao i okvirni broj inspektora i namještenika uređuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske, a podrobno Pravilnikom o unutarnjem redu Državnog inspektorata. 
Članak 9. 
(1) Radom Državnog inspektorata upravlja glavni inspektor. 
(2) Glavni inspektor ima zamjenika, kojeg na prijedlog glavnog inspektora imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Zamjenik glavnog inspektora za svoj rad odgovoran je glavnom inspektoru. 
(3) Glavni inspektor može imati jednog ili više pomoćnika, koje na prijedlog glavnog inspektora imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Pomoćnik glavnog inspektora za svoj rad odgovoran je glavnom inspektoru. 
(4) Radom područne jedinice Državnog inspektorata upravlja pročelnik u zvanju inspektora kojeg imenuje i razrješava glavni inspektor. Za pročelnika područne jedinice može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za postavljanje u zvanje inspektora. 
(5) Radom ispostave područne jedinice Državnog inspektorata upravlja voditelj ispostave u zvanju inspektora, kojeg na prijedlog pročelnika područne jedinice imenuje i razrješava glavni inspektor. Za voditelja ispostave može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za zvanje inspektora. 
II. INSPEKCIJSKI POSLOVI 
1. Opće odredbe 
Članak 10. 
(1) Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori Državnog inspektorata. 
(2) Inspektori Državnog inspektorata, sukladno odredbama ovoga Zakona kojima se propisuje inspekcijski nadzor za pojedina upravna područja i uvjeti koje moraju ispunjavati inspektori, postavljaju se u zvanja gospodarskog inspektora, inspektora rada, elektroenergetskog inspektora, rudarskog inspektora i inspektora posuda pod tlakom. 
(3) Inspektor Državnog inspektorata koji ispunjava uvjete u pogledu propisane stručne spreme i ima položene državne stručne ispite može se postaviti i u više inspekcijskih zvanja. 
(4) Inspekcijski poslovi razumijevaju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada. 
Članak 11. 
(1) Inspekcijske poslove iz nadležnosti Državnog inspektorata u prvom stupnju obavljaju inspektori koji rade u područnim jedinicama i ispostavama područnih jedinica Državnog inspektorata sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona. 
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, glavni inspektor može odrediti da inspekcijske poslove u prvom stupnju obavlja drugi inspektor Državnog inspektorata. 
(3) Protiv rješenja inspektora može se izjaviti žalba Državnom inspektoratu. 
(4) Žalbu protiv rješenja inspektora rješava posebno povjerenstvo Državnog inspektorata koje imenuje glavni inspektor. 
2. Gospodarski inspektor 
Članak 12. 
(1) Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području prometa robom, ugostiteljske i turističke djelatnosti, obračuna, naplate i uplate boravišne pristojbe, vinarstva, slatkovodnog i morskog ribarstva, šumarstva, lovstva, šumskog sjemena i šumarskog sadnog materijala i stočarstva provodi viši gospodarski inspektor i gospodarski inspektor. 
(2) Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka može provoditi i gospodarski inspektor treće vrste zvanja u skladu s člankom 13. ovoga Zakona. 
(3) Za gospodarskog inspektora može se postaviti osoba koja ima visoku stručnu spremu (pravne, ekonomske, veterinarske, tehničke, tehnološke, biološke, agronomske, ribarske, ugostiteljske, turističke, šumarske ili građevinske struke), najmanje dvije godine radnog staža u struci i položen državni stručni ispit za zvanje gospodarskog inspektora. 
(4) Za višeg gospodarskog inspektora može se postaviti osoba koja ima visoku stručnu spremu, propisanu u stavku 3. ovoga članka, i najmanje deset godina radnog staža u struci, od čega najmanje tri godine na poslovima inspektora, nakon položenog državnog stručnog ispita. 
(5) Za gospodarskog inspektora treće vrste zvanja može se postaviti osoba koja ima srednju stručnu spremu (ekonomskog, upravnog, turističko-ugostiteljskog, tehničkog, veterinarskog ili općeg smjera), najmanje jednu godinu radnog staža u struci i položen državni stručni ispit za gospodarskog inspektora treće vrste zvanja. 
Članak 13. 
(1) Gospodarski inspektor treće vrste zvanja obavlja manje složene inspekcijske poslove koji se odnose na zaštitu potrošača (isticanje i pridržavanje cijena i radnog vremena, ispravnost mjerila i mjernih jedinica, točnost mjerenja i dr.), nedopuštenu trgovinu fizičkih osoba, isticanje tvrtke, iznajmljivanje soba, kuća i stanova za odmor, turističkih apartmana, prijavu i odjavu turista, te obračun, naplatu i uplatu boravišne pristojbe. 
(2) Gospodarski inspektor treće vrste zvanja može u poslovima nadzora iz stavka 1. ovoga članka izricati kazne na mjestu izvršenja prekršaja za prekršaje za koje je propisana novčana kazna u utvrđenom iznosu i podnositi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a u ostalim poslovima nadzora ovlašten je obavljati radnje do donošenja rješenja. 
3. Nadzor kakvoće proizvoda 
za koje je potrebno uvjerenje 
Članak 14. 
(1) Nadzor kakvoće proizvoda za koje je potrebno uvjerenje, obavlja se prije njihova stavljanja u promet. U postupku nadzora kakvoće ovlašteni gospodarski inspektor ocjenjuje sukladnost proizvoda s temeljnim zahtjevima za proizvode ili normama čija je primjena obvezna, ispravama koje moraju imati proizvodi, te propisanim načinom deklariranja, označavanja, obilježavanja i pakiranja. 
(2) Nadzor kakvoće domaćih proizvoda za koje je potrebno uvjerenje obavlja se u skladištu proizvođača. 
(3) Nadzor kakvoće proizvoda koji se uvoze za daljnju prodaju, a za koje je potrebno uvjerenje, obavlja se u skladištu uvoznika, odnosno korisnika uvoznih proizvoda, ako je uvoznik obavio uvoz tih proizvoda za treće osobe. 
(4) Obavljeni nadzor iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne isključuje nadzor kakvoće tih proizvoda u daljnjem prometu. 
(5) Uvoznik je, prema ovom Zakonu, pravna ili fizička osoba koja se smatra uvoznikom u smislu propisa o trgovini. 
Članak 15. 
(1) Popis proizvoda za koje je potrebno uvjerenje o kakvoći utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. 
(2) Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka koje pravna ili fizička osoba uvozi, odnosno proizvođač domaćih proizvoda isporučuje radi obavljanja registrirane djelatnosti (sirovine i repromaterijali) i proizvodi namijenjeni osobnoj uporabi ne podliježu nadzoru kakvoće radi izdavanja uvjerenja. 
Članak 16. 
Carinarnica je dužna ovlaštenom gospodarskom inspektoru odmah po obavljenom carinjenju dostaviti popunjeni i ovjerovljeni obrazac za proizvode koji podliježu nadzoru kakvoće prema odredbi članka 15. stavka 1. ovoga Zakona. 
Članak 17. 
(1) Za proizvode iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uvoznik, odnosno domaći proizvođač dužan je ovlaštenom gospodarskom inspektoru podnijeti pisani zahtjev radi izdavanja uvjerenja o kakvoći kojim se to potvrđuje. 
(2) Za proizvode iz stavka 1. ovoga članka koji odgovaraju propisanoj kakvoći ovlašteni gospodarski inspektor dužan je izdati uvjerenje o kakvoći sukladno odredbama ovoga Zakona. 
(3) Uvoznik, korisnik uvoznih proizvoda, odnosno domaći proizvođač, ne smije proizvode koji podliježu nadzoru kakvoće stavljati u promet na hrvatsko tržište dok za te proizvode ne pribavi uvjerenje o kakvoći. 
Članak 18. 
(1) Troškove utvrđivanja kakvoće i naknadu za izdavanje uvjerenja o kakvoći proizvoda snosi uvoznik, odnosno domaći proizvođač. 
(2) Vlada Republike Hrvatske propisat će odlukom visinu naknade za izdavanje uvjerenja o kakvoći iz stavka 1. ovoga članka. 
(3) Glavni inspektor propisat će pravilnikom način i postupak obavljanja nadzora kakvoće proizvoda, sadržaj i oblik obrasca iz članka 16., uvjete izdavanja, sadržaj i obrazac uvjerenja o kakvoći iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona, obveze uvoznika, korisnika uvoznih proizvoda, odnosno domaćeg proizvođača, u svezi s obavljanjem nadzora kakvoće, te će propisati uvjete koje moraju ispunjavati stručne institucije za utvrđivanje kakvoće proizvoda kao i utvrditi popis tih institucija. 
(4) Popis stručnih institucija iz stavka 3. ovoga članka objavit će se u "Narodnim novinama". 
4. Inspektor rada 
Članak 19. 
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rada i zaštite na radu provodi inspektor rada i viši inspektor rada. 
Članak 20. 
(1) Za inspektora rada može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ispunjava i sljedeće posebne uvjete: 
- za provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i zaposlenika (radni odnosi), mora imati visoku stručnu spremu pravne struke i najmanje dvije godine radnog staža u struci te položen državni stručni ispit; 
- za provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa o zaštiti na radu mora imati visoku stručnu spremu tehničke ili medicinske struke (specijalist medicine rada) ili diplomirani psiholog, najmanje dvije godine radnog staža u struci te položen državni stručni ispit. 
(2) Za višeg inspektora rada može se postaviti osoba koja ispunjava uvjete za inspektora rada iz stavka 1. ovoga članka i ima najmanje deset godina radnog staža u struci, od čega tri godine kao inspektor rada s položenim državnim stručnim ispitom. 
Članak 21. 
Broj inspektora rada i viših inspektora rada u područnim jedinicama određuje se ovisno o broju zaposlenika, u pravilu po jedan na 4.000 zaposlenika. 
Članak 22. 
Kada se propisi iz članka 4. ovoga Zakona odnose na sredstva rada pomorskog, riječnog, željezničkog, cestovnog i zračnog prometa, primjenu tih propisa nadzire inspektor rada nadležan prema sjedištu poslodavca, odnosno prema mjestu gdje se rad obavlja. 
Članak 23. 
Zaposlenikom i poslodavcem u smislu ovoga Zakona smatraju se osobe koje se zaposlenikom i poslodavcem smatraju prema odredbama Zakona o radu. 
5. Elektroenergetski inspektor 
Članak 24. 
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području elektroenergetike provodi elektroenergetski inspektor i viši elektroenergetski inspektor. 
Članak 25. 
(1) Za elektroenergetskog inspektora može se postaviti osoba koja ima visoku stručnu spremu: elektrotehničke struke, elektroenergetskog ili odgovarajućeg smjera, najmanje pet godina radnog staža u struci i položen državni stručni ispit za elektroenergetskog inspektora. 
(2) Za višeg elektroenergetskog inspektora može se postaviti osoba koja pored ispunjavanja uvjeta iz prethodnog stavka ovoga članka ima najmanje deset godina radnog staža u struci, od čega najmanje tri godine na poslovima inspektora, nakon položenog državnog stručnog ispita. 
6. Rudarski inspektor 
Članak 26. 
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rudarstva provodi rudarski inspektor i viši rudarski inspektor. 
Članak 27. 
(1) Za rudarskog inspektora može se postaviti osoba koja ima visoku stručnu spremu rudarskog ili rudarskog naftnog smjera, a za nadziranje propisa koji se odnose na elektroenergetska postrojenja i uređaje pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina visoku stručnu spremu elektrotehničkog smjera, najmanje pet godina radnog staža u struci i položen državni stručni ispit za rudarskog inspektora. 
(2) Za višeg rudarskog inspektora može se postaviti osoba koja pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje deset godina radnog staža u struci, od čega najmanje tri godine na poslovima inspektora, nakon položenog državnog stručnog ispita. 
7. Inspektor posuda pod tlakom 
Članak 28. 
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području posuda pod tlakom provodi inspektor posuda pod tlakom i viši inspektor posuda pod tlakom. 
Članak 29. 
(1) Za inspektora posuda pod tlakom može se postaviti osoba koja ima visoku stručnu spremu strojarske struke, najmanje pet godina radnog staža u struci i položen državni stručni ispit za inspektora posuda pod tlakom. 
(2) Za višeg inspektora posuda pod tlakom može se postaviti osoba koja pored ispunjavanja uvjeta iz prethodnog stavka ovoga članka ima najmanje deset godina radnog staža u struci, od čega najmanje tri godine na poslovima inspektora, nakon položenog državnog stručnog ispita. 
8. Ostali poslovi inspekcijskog nadzora 
Članak 30. 
(1) Gospodarski inspektor, inspektor rada, elektroenergetski inspektor, rudarski inspektor i inspektor posuda pod tlakom, osim nadzora iz članka 12. stavka 1., članka 19., 24., 26. i 28. ovoga Zakona, ako posebnim propisom nije određena nadležnost drugog tijela državne uprave, provode nadzor i nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuju: 
- opći uvjeti obavljanja djelatnosti (registracija, odobrenje za rad, rješenje, suglasnost, drugo odobrenje nadležnih tijela, predmet poslovanja, sjedište i tvrtka), 
- zaštita potrošača (isticanje cijena proizvoda i usluga, pravilnosti naplate za prodanu robu odnosno obavljenu uslugu, točnosti mjerenja roba, pridržavanja propisanog radnog vremena i dr.). 
(2) Gospodarski inspektor, inspektor rada, elektroenergetski inspektor, rudarski inspektor i inspektor posuda pod tlakom provode inspekcijski nadzor i u drugim upravnim područjima kada je to određeno posebnim zakonom. 
III. PRAVA, DUŽNOSTI I OVLASTI 
1. Zajedničke odredbe 
Članak 31. 
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora viši gospodarski inspektor, gospodarski inspektor, gospodarski inspektor treće vrste zvanja, viši inspektor rada, inspektor rada, viši elektroenergetski inspektor, elektronergetski inspektor, viši rudarski inspektor, rudarski inspektor, viši inspektor posuda pod tlakom i inspektor posuda pod tlakom (u daljnjem tekstu: inspektor) ovlašteni su pregledati zgrade, objekte, šumske rasadnike, šumišta, nasade i druga zemljišta; poslovne prostorije i druge prostorije i prostore; luke, privremena radilišta; izvođenje radova, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama; stambene prostorije i prostore u domaćinstvima odnosno stambene zgrade, stanove i kuće za iznajmljivanje u kojima se putnicima i turistima pružaju ugostiteljske i turističke usluge; proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada i ribolovne alate ; vozila i plovila; poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje pravne i fizičke osobe u pogledu primjene propisa iz članka 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona te obavljati i druge radnje u skladu s drugim propisom. 
(2) Pod poslovnim prostorijama, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se stambene prostorije prijavljene kao poslovni prostor i druge prostorije, prijevozna sredstva i slično, u kojima nadzirana pravna i fizička osoba obavlja odobrenu djelatnost, odnosno rad. 
(3) Inspektor je ovlašten u postupku nadzora zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osobe koje podliježu nadzoru dužne su na zahtjev inspektora dati mu takvu ispravu na uvid. 
(4) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba i svjedoka. 
Članak 32. 
O početku obavljanja nadzora, inspektor će obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost nadzora. 
Članak 33. 
O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je dužan sastaviti zapisnik. 
Članak 34. 
(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu nadzoru inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 31. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad. 
(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju ako u roku određenom u zapisniku inspektoru ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru. 
(3) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. 
(4) Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe nakon obavljenog inspekcijskog nadzora tražiti izvršenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje. 
Članak 35. 
Pravne i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora, u roku primjerenom izvršenju obveze, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora. 
Članak 36. 
(1) Inspektor će izvijestiti nadležno tijelo državne uprave o uočenim nepravilnostima i tražiti pokretanje postupka i poduzimanje mjera za uklanjanje nepravilnosti, ako nije ovlašten izravno postupati. 
(2) Inspektor može obavješćivati i savjetovati nadzirane pravne i fizičke osobe o najučinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa ako to smatra korisnim ili potrebnim, nakon obavljenog nadzora. 
Članak 37. 
(1) Inspektor je dužan razmotriti podnesak pravne ili fizičke osobe koji se odnosi na nadzor iz njegove nadležnosti, i o poduzetim radnjama i mjerama pismeno obavijestiti podnositelja. 
(2) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak o identitetu podnositelja. 
Članak 38. 
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju, odnosno presude o izvršenom privrednom prijestupu ili kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudbenom postupku mogu poslužiti kao dokaz. 
(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda o točno naznačenoj oduzetoj dokumentaciji i predmetima. 
Članak 39. 
(1) Ako je zakonom ili drugim propisom predviđeno pravo oduzimanja predmeta kojim je učinjen prekršaj, privredni prijestup ili kazneno djelo, inspektor može privremeno oduzeti taj predmet. 
(2) Inspektor je dužan privremeno oduzeti predmet kad je propisom predviđeno obvezno oduzimanje predmeta. 
(3) Osobi od koje se oduzimaju predmeti izdaje se potvrda s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini. 
(4) O izvršenom privremenom oduzimanju predmeta inspektor je dužan odmah izvijestiti nadležno sudbeno tijelo kojem je predložio pokretanje postupaka zbog učinjenog prekršaja, privrednog prijestupa ili kaznenog djela i predati mu privremeno oduzete predmete. 
(5) U slučaju kada se privremeno do odluke nadležnog sudbenog tijela oduzimaju predmeti podložni kvarenju, životinje, alati i oprema za ribolov te plovilo, prijava, odnosno zahtjev se mora podnijeti u roku od 48 sati od oduzimanja, a nadležno sudbeno tijelo o prijavi, odnosno zahtjevu odlučuje u hitnom postupku. 
(6) Inspektor je dužan s oduzetim predmetima postupati na način kako je to određeno posebnim zakonom. 
(7) Državni inspektorat je dužan osigurati uvjete za oduzimanje, čuvanje i održavanje privremeno oduzetih predmeta do predaje tih predmeta nadležnom sudbenom tijelu. 
(8) S privremeno oduzetim predmetima, do predaje nadležnom sudbenom tijelu, inspektor ne može raspolagati (predmet uništiti, prodati, predati, darovati, zamijeniti i sl.), osim ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno. 
Članak 40. 
Ako je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili prometu propisanom ili deklariranom sastavu odnosno propisanoj i deklariranoj kakvoći (u daljnjem tekstu: kakvoća), inspektor može uzimati uzorke u proizvodnji i prometu i dati ih zapečaćene i propisno označene na ispitivanje stručnoj instituciji ovlaštenoj za ispitivanje kakvoće proizvoda (u daljnjem tekstu: stručna institucija). 
Članak 41. 
Prilikom uzimanja uzoraka za pojedine proizvode, inspektor ima pravo i dužnost: 
- pod istim uvjetima i u isto vrijeme za ispitivanje kakvoće istog proizvoda uzeti najviše tri uzorka u količini potrebnoj za ispitivanje (za prvu analizu, drugu analizu i za stranku), 
- sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka, 
- uzorak uzet za prvu analizu bez odgađanja dostaviti stručnoj instituciji, a uzorak namijenjen za drugu analizu čuvati u odgovarajućim uvjetima do završetka prve analize, 
- bez odgađanja pismeno izvijestiti stranku od koje je uzet uzorak o rezultatima prve analize, 
- na zahtjev stranke, uzorak za drugu analizu bez odgađanja dostaviti stručnoj instituciji po svom izboru, 
- utvrditi posebnim zaključkom iznos troškova koji su nastali postupkom ispitivanja uzoraka, kome se imaju platiti i u kojem roku, u slučaju kad ispitani uzorak ne odgovara propisima o kakvoći. 
Članak 42. 
(1) Uzorak uzet radi ispitivanja kakvoće proizvoda podložnih kvarenju inspektor će dostaviti stručnoj instituciji na analizu, a po zahtjevu stranke istovremeno i na analizu drugoj stručnoj instituciji, po svom izboru. 
(2) Ako se rezultati analiza iz stavka 1. ovoga članka razlikuju, mjerodavan je rezultat analize obavljen po zahtjevu stranke. Kad stranka prilikom uzimanja uzorka ne zahtijeva istovremeno uzimanje uzorka za drugu analizu, smatra se da je suglasna s rezultatom analize obavljene po zahtjevu inspektora. 
Članak 43. 
(1) Rezultat prve analize uzorka po pismenom zahtjevu stranke može se pobijati rezultatom druge analize uzorka uzetog u isto vrijeme i na isti način, ispitan istom metodom. 
(2) Zahtjev se podnosi u roku od tri dana od dana dostave rezultata prve analize. 
(3) Ako se zahtjev ne podnese u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je stranka suglasna s rezultatom prve analize. 
(4) Ako rezultat druge analize nije u skladu s rezultatom prve analize, mjerodavan je rezultat druge analize uzorka. 
(5) Za obavljanje prve i druge analize istog uzorka ne može se koristiti ista stručna institucija. 
Članak 44. 
(1) Pravne i fizičke osobe dužne su besplatno staviti na raspolaganje potrebne količine proizvoda za ispitivanje kakvoće. 
(2) Troškove ispitivanja uzoraka snosi stranka ako se utvrdi da uzorci ne odgovaraju propisima o kakvoći, odnosno Državni inspektorat ako se utvrdi da uzorci odgovaraju propisanim zahtjevima kakvoće. 
(3) Rezultat druge analize mjerodavan je i za troškove prve analize. 
Članak 45. 
Odredbe članka 40. do 44. ovoga Zakona ne odnose se na proizvode za koje su ta pitanja uređena posebnim propisima. 
Članak 46. 
(1) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, rješenjem može narediti otklanjanje utvrđene nepravilnosti određujući rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti. 
(2) Ako je ovim Zakonom ili drugim propisom predviđeno da se za utvrđenu nepravilnost primjenjuje određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru. 
(3) Inspektor će rješenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja. Nedonošenje rješenja do tog roka ne isključuje obvezu njegova donošenja. 
(4) Rješenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka inspektor neće donositi ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora odnosno do donošenja rješenja sukladno stavku 3. ovoga članka, što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku. 
Članak 47. 
(1) Protiv rješenja koja na temelju ovoga Zakona ili drugog propisa donosi inspektor u područnoj jedinici, odnosno u ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata, može se u roku od osam dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Državnom inspektoratu. 
(2) Ako inspektor u područnoj jedinici, odnosno u ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti žalbu sa spisima koji se odnose na predmet na rješavanje Državnom inspektoratu. 
(3) Žalba protiv rješenja donijetih na temelju ovoga Zakona odgađa izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. 
Članak 48. 
(1) Nakon što je rješenje postalo izvršno, inspektor će utvrditi je li rješenje izvršeno te, ako nije izvršeno, bez odgađanja će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje. 
(2) Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja inspektor će donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kad je rješenje postalo izvršno, a nije izvršeno. Nedonošenje zaključka do tog roka ne isključuje obvezu njegova donošenja. 
(3) Troškove izvršenja rješenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti naređenu upravnu mjeru. 
Članak 49. 
(1) Izvršno rješenje inspektora kojem je predmet nenovčana obveza i koje se prema naravi obveze može izvršiti neposrednom prinudom, izvršit će se tom prinudom bez prethodne primjene prisilnih mjera iz članka 286. Zakona o općem upravnom postupku. 
(2) Ako se rješenje ne može izvršiti u smislu stavka 1. ovoga članka, inspektor će prinuditi izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama. 
(3) Novčana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga članka izriče prvi put, izriče se u iznosu 10.000,00 kuna za nadziranu pravnu i fizičku osobu. Svaka kasnija novčana kazna izriče se u istom iznosu. 
Članak 50. 
(1) Inspektor će donijeti rješenje i odmah narediti izvršenje u slučaju kada utvrdi da pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost protivno izvršnoj i pravomoćnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj od strane nadležnog sudbenog tijela, ako posebnim propisom nije drukčije određeno. 
(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje. 
(3) U provedbi rješenja iz stavka 1. ovoga članka inspektor će pečaćenjem ili na drugi pogodan način zatvoriti prostorije (objekt) u kojima se obavlja djelatnost, a može do konačne odluke nadležnog tijela oduzeti opremu, uređaje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost. 
Članak 51. 
(1) Ako inspektor utvrdi da je povredom propisa učinjen prekršaj, privredni prijestup ili kazneno djelo, uz rješenje za čije je donošenje ovlašten, odnosno uz zapisnik ako ne postoji ovlaštenje za donošenje rješenja, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prijestupa, odnosno kaznenog djela. 
(2) Sudbeno tijelo kojemu je podnesen zahtjev, odnosno prijava u smislu stavka 1. ovoga članka, dužno je o ishodu postupka obavijestiti podnositelja zahtjeva, odnosno prijave. 
Članak 52. 
(1) Ako je posebnim propisom za pojedinu povredu predviđena mjera oduzimanja imovinske koristi, inspektor je dužan u zapisniku utvrditi iznos ostvarene imovinske koristi. 
(2) Inspektor je dužan u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno u prijavi za pokretanje postupka zbog privrednog prijestupa, odnosno kaznenog djela predložiti oduzimanje utvrđenog iznosa imovinske koristi iz stavka 1. ovoga članka. 
Članak 53. 
Na postupak inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu drukčije uređena. 
Članak 54. 
(1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rješenja i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom ili drugim propisima. 
(2) Glavni inspektor utvrđuje godišnjim programom rada najmanji broj, strukturu i način obavljanja nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga rada Državnog inspektorata. 
Članak 55. 
Viši inspektori obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga rada Državnog inspektorata utvrđene Pravilnikom o unutarnjem redu. 
Članak 56. 
(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektor vodi očevidnik, čiji sadržaj, oblik i način vođenja propisuje pravilnikom glavni inspektor. 
(2) Glavni inspektor propisuje način pečaćenja, kada se rješenja donijeta na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona izvršavaju pečaćenjem. 
Članak 57. 
(1) Inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti i tijekom službe redovito je dužan nositi službenu odoru. 
(2) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice, izgled, boju, kroj i nošenje službene odore, izgled znaka te način izdavanja i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima propisuje pravilnikom glavni inspektor. 
2. Posebne odredbe 
Gospodarski inspektor 
Članak 58. 
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području prometa robom, gospodarski inspektor ovlašten je, radi utvrđivanja činjeničnog stanja i osiguranja dokaza, usmenim rješenjem u zapisniku privremeno zabraniti daljnje raspolaganje robom: 
- ako postoji osnovana sumnja da je roba predmet protupravnog obavljanja djelatnosti, 
- ako se u prometu nalazi roba za koju se ne može utvrditi porijeklo ili nije evidentirana u propisanim poslovnim, trgovačkim i drugim knjigama ili evidencijama, 
- ako se zbog utvrđene povrede propisa treba izreći mjera zabrane prometa određenih proizvoda, a postoji opasnost od prodaje, prikrivanja, zamjene i uništenja proizvoda dok izrečena mjera za otklanjaje utvrđenih nepravilnost ne postane izvršna. 
(2) Privremena mjera zabrane raspolaganja robom traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je donijeta. Prestanak izrečene upravne mjere inspektor će utvrditi u zapisniku. 
(3) Usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka inspektor je dužan dostaviti stranci u pisanom obliku u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješenjem, osim ako u tom roku inspektor nije utvrdio prestanak izrečene mjere. 
(4) Ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije uređeno, gospodarski inspektor će donijeti rješenje kojim će nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi: 
- zabraniti obavljanje djelatnosti, ako obavlja djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema rješenja (odobrenja, dozvole, obrtnice ili dr.) izdanog od nadležnog tijela, 
- zabraniti prodaju proizvoda, odnosno pružanje usluga kada je zakonom ili drugim propisom prodaja takvih proizvoda, odnosno pružanje takvih usluga zabranjeno, 
- zabraniti prodaju proizvoda, odnosno pružanje usluga ako takva prodaja, odnosno pružanje usluga nije obuhvaćena registracijom ili rješenjem (odobrenjem, dozvolom, obrtnicom ili dr.) nadležnog tijela ili za koju nisu utvrđeni propisani tehnički i drugi uvjeti za prostor, uređaje, oruđa i opremu koje nadzire gospodarska inspekcija, 
- zabraniti stavljanje u promet proizvoda za koje nije izdano uvjerenje o kakvoći i narediti njihovo vraćanje pošiljatelju, 
- narediti uništenje ili preradu proizvoda koji ne ispunjavaju propisanu kakvoću, ovisno o prethodno pribavljenom mišljenju ovlaštene stručne institucije o kakvoći tih proizvoda, 
- narediti stavljanje u promet robe koja se prikriva, ograničava ili obustavlja od prodaje protivno propisu, 
- narediti prodavatelju robe, odnosno davatelju usluge vraćanje više naplaćenog iznosa oštećenom kupcu, odnosno korisniku usluge. 
(5) U slučaju donošenja mjere iz stavka 4. podstavka 5. ovoga članka prestaje mjera vraćanja proizvoda pošiljatelju. 
(6) U slučaju izricanja mjera iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka ili istih takvih mjera određenih posebnim zakonom ili drugim propisom, inspektor može istim rješenjem privremeno, do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, pečaćenjem ili na drugi pogodan način zatvoriti prostorije, osim stambenih i onemogućiti korištenje postrojenja, uređaja i drugih sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djalatnost. 
(7) U provedbi inspekcijskog nadzora u području ugostiteljske i turističke djelatnosti, gospodarski inspektor ovlašten je rješenjem zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti, odnosno pružanje tih usluga: 
- ako se obavljaju bez upisa u propisani registar, odnosno upisnik, 
- ako se obavljaju bez rješenja nadležnog tijela državne uprave kojim je utvrđeno da prostor, uređaji i oprema udovoljavaju propisanim uvjetima, 
- te narediti prodavatelju ugostiteljske, odnosno turističke usluge vraćanje više naplaćenog iznosa oštećenom kupcu usluge. 
(8) Gospodarski inspektor, u slučaju donošenja rješenja iz stavka 7. podstavka 1. i 2. ovoga članka, može istim rješenjem privremeno do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti pečaćenjem ili na drugi pogodan način zatvoriti prostorije u kojima se obavlja ugostiteljska i turistička djelatnost, izuzevši stambene prostorije i prostorije u domaćinstvima, odnosno stambene zgrade. 
(9) U provedbi inspekcijskog nadzora u području stočarstva, vinarstva, slatkovodnog i morskog ribarstva, šumarstva i lovstva, gospodarski inspektor ovlašten je rješenjem pravnoj ili fizičkoj osobi: 
- narediti izlučenje rasplodnjaka namijenjena prirodnom pripustu, odnosno namijenjena umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje, odnosno za ocjenu rasplodnjaka, 
- zabraniti stavljanje u promet određene količine vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, ako utvrdi da kakvoća ili oznaka proizvoda nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom ili ako je proizvod stavljen u promet protivno zakonu ili drugom propisu, 
- zabraniti uporabu prostorija, posuda, tehničkih sredstava i uređaja dok se ne otklone utvrđeni nedostaci, 
- zabraniti preradu grožđa i proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ako nije udovoljeno uvjetima propisanim zakonom ili drugim propisom, 
- narediti otklanjanje tehničkih, skladišnih, higijenskih i drugih nedostataka koji se mogu otkloniti, 
- narediti onesposobljavanje za izravnu ljudsku potrošnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji ne odgovaraju uvjetima propisanim zakonom ili drugim propisom, ako se proizvod doradom ili preradom ne bi mogao uskladiti s propisanim uvjetima ili ako proizvođač ne izvrši doradu ili preradu u danom roku, 
- privremeno, do konačne odluke nadležnog sudbenog tijela, može oduzeti povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova, ribolovno pravo, odobrenje za obavljanje malog ribolova, dozvolu za obavljanje rekreacijsko-športskog ribolova i povlasticu za uzgoj u moru i slatkim vodama, 
- zabraniti obavljanje gospodarskog ribolova i uporabu ribolovnog alata, opreme te plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov, ako se gospodarski ribolov obavlja bez povlastice ili suprotno povlastici, 
- obustaviti krčenje šume, sječu šume i druge radnje koje nisu u skladu sa zakonom ili drugim propisima, 
- privremeno oduzeti bespravno posječeno drvo i ostale dijelove stabla kao i druge bespravno prisvojene ili proizvedene šumske proizvode, 
- privremeno oduzeti šumske proizvode četinjača koje nisu okorene ili prskane, a za koje je korenje ili prskanje propisano, 
- narediti provedbu radova određenih šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno programom za gospodarenje šumama čije bi neizvršenje prouzročilo štetne posljedice, 
- narediti privremene mjere za sprečavanje štete u hitnom slučaju u kojem bi nastupila šteta za interes Republike Hrvatske, 
- narediti otklanjanje nedostataka kakvoće i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati šumsko sjeme i šumske sadnice, 
- narediti izmjenu izjave i naljepnica s natpisom ako utvrdi da šumsko sjeme i šumske sadnice nisu očitovane, odnosno propisane kakvoće, 
- zabraniti stavljanje u promet i uporabu šumskoga sjemena i sadnica ako utvrdi da ne udovoljavaju kakvoći i drugim uvjetima propisanim zakonom i propisima donijetim na temelju njega, 
- narediti uništenje i odrediti postupak uništenja šumskoga sjemena i šumskih sadnica, za koje proizvodnja, promet i uporaba nisu dopuštene, 
- narediti privremenu zabranu lova divljači i druge radnje, ako nisu u skladu sa zakonom ili drugim propisom, 
- narediti privremene mjere za sprečavanje štete na divljači i u lovištu. 
(10) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 3., stavka 4. podstavak 1. do 4., stavka 7. podstavka 1. i 2. i stavka 9. podstavka 2., 3., 4., 8. i 9. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. 
Inspektor rada 
Članak 59. 
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada dužan je rješenjem preko knjige nadzora: 
- narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, 
- narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za čije obavljanje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu, ako je zbog toga neposredno ugrožen život odnosno zdravlje zaposlenika, 
- zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.), dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje zaposlenika, 
- zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu, odnosno narediti mu otklanjanje utvrđene nepravilnosti. 
(2) Mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka poduzet će se i kad strojevi i uređaji s povećanim opasnostima odnosno radni okoliš nisu ispitani u propisanim rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po život, odnosno zdravlje zaposlenika. 
(3) Na zahtjev poslodavca inspektor rada dužan je izdati posebno pismeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka s obrazloženjem, ako je takav zahtjev postavljen u roku od osam dana od dana upisa izrečene mjere u knjizi nadzora. 
(4) U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. ovoga članka inspektor rada može zapečatiti radne prostorije i prostore, odnosno strojeve i uređaje. 
(5) Ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije uređeno, inspektor rada će donijeti rješenje kojim će nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje djelatnosti, ako obavlja djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema rješenja (odobrenja, dozvole, obrtnice ili dr.) izdanog od nadležnog tijela. 
Članak 60. 
(1) Inspektor rada dužan je obaviti nadzor na mjestu gdje je nastao događaj koji je prouzročio smrt, skupnu ili težu ozljedu zaposlenika, ili koji je izazvao poremećaj u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, i to odmah nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca, zaposlenika, policije ili od liječnika koji je zaposleniku pružio prvu medicinsku pomoć. 
(2) Inspektor rada dužan je obaviti nadzor kod poslodavca u kojeg je utvrđen slučaj profesionalne bolesti. 
(3) O događaju koji je prouzročio smrt ili skupnu ozljedu zaposlenika inspektor rada dužan je odmah izvijestiti glavnog inspektora. 
(4) Glavni inspektor, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministarstva, naputkom određuje koje podatke mora sadržavati izvješće iz stavka 3. ovoga članka. 
Članak 61. 
Inspektor rada ima pravo i dužnost rješenjem narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene povrede propisa o radnim odnosima, osim ako se radi o pravu koje zaposlenik može ostvariti pred sudom. 
Članak 62. 
(1) Poslodavac ne smije povjeriti obavljanje poslova iz svoga predmeta poslovanja zaposlenicima drugoga poslodavca koji kod njega rade na temelju ugovora o kooperaciji ili kakvoga drugoga pravnog temelja, ako nisu prijavljeni tijelima mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja ili ako su ti zaposlenici stranci bez radne dozvole. 
(2) Ako prilikom nadzora inspektor rada utvrdi: 
- da za poslodavca radi stranac bez radne dozvole, 
- da je poslodavac sa zaposlenikom sklopio ugovor o djelu, ili koji drugi ugovor osim ugovora o radu, a po zakonu je morao sklopiti ugovor o radu, 
- da poslodavac zaposlenika s kojim je sklopio ugovor o radu nije prijavio tijelima mirovinsko-invalidskoga ili zdrastvenoga osiguranja, 
- da poslodavac nije izvršio izvršno rješenje inspektora rada, 
- da poslodavac povjerava poslove zaposlenicima drugoga poslodavca protivno odredbama stavka 1. ovoga članka, 
može rješenjem privremeno, do otklanjanja utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti. 
(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka izvršava se pečaćenjem ulaza u poslovne prostorije, odnosno pečaćenjem drugih sredstava rada ili na drugi pogodan način. 
Članak 63. 
Žalba izjavljena protiv rješenja donijeta na temelju odredbi članka 59. stavka 1. podstavka 2. do 4., stavka 2. i stavka 5. i članka 62. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja. 
Elektroenergetski inspektor, rudarski inspektor i inspektor posuda pod tlakom 
Članak 64. 
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području elektroenergetike elektroenergetski inspektor ovlašten je rješenjem: 
- zabraniti proizvodnju, promet ili uporabu elektrotehničkog proizvoda, odnosno daljnje provođenje elektrotehničkog procesa ili obavljanje elektrotehničke usluge ako utvrdi da elektrotehnički proizvod, proces ili usluga ne odgovara odredbama zakona i drugih propisa čiju primjenu nadzire i da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi ili okoliša, ugrožavanje proizvodnje, prijenosa, upravljanja elektroenergetskim sustavom, distribucije ili potrošnje električne energije ili mogućnost nastanka znatne materijalne štete, 
- obustaviti daljnju gradnju ili uporabu elektroenergetskog dijela građevine, postrojenja, procesa, opreme ili instalacije za proizvodnju, prijenos, upravljanje elektroenergetskim sustavom, distribuciju ili potrošnju električne energije ako utvrdi da se elektroenergetski dio građevine, postrojenja, opreme ili instalacija gradi ili koristi protivno odredbama zakona i drugih propisa čiju primjenu nadzire i da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi ili okoliša, ugrožavanje proizvodnje, prijenosa, upravljanja elektroenergetskim sustavom, distribucije ili potrošnje električne energije ili mogućnost nastanka znatne materijalne štete, 
- zabraniti obavljanje djelatnosti proizvodnje, prijenosa, upravljanja elektroenergetskim sustavom ili distribucije električne energije te obustaviti isporuku ili potrošnju električne energije ako utvrdi da obavljanje djelatnosti proizvodnje, prijenosa, upravljanja elektroenergetskim sustavom ili distribucije električne energije odnosno isporuka ili potrošnja električne energije ne odgovara odredbama zakona i drugih propisa čiju primjenu nadzire i da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi ili okoliš, ugrožavanje proizvodnje, prijenosa, upravljanja elektroenergetskim sustavom, distribucije ili potrošnje električne energije ili mogućnost nastanka znatne materijalne štete. 
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području rudarstva rudarski inspektor ovlašten je rješenjem: 
- zabraniti izvođenje rudarskih radova ako su nepravilnosti i nedostaci takve prirode da uslijed njih može nastupiti neposredna opasnost za život i zdravlje zaposlenika i drugih građana ili znatna materijalna šteta, 
- zabraniti izvođenje rudarskih radova ako utvrdi da se oni izvode bez rješenja, odnosno suprotno rješenju za eksploatacijsko polje i bez odobrenja, odnosno suprotno odobrenju za izvođenje rudarskih radova, 
- zabraniti djelatniku rukovođenje rudarskim radovima ako ne ispunjava određene propisane uvjete o stručnoj spremi u rudarstvu, 
- narediti obustavu radova ako utvrdi da se istražni radovi izvode bez odobrenja odnosno suprotno odobrenju za istraživanje, 
- narediti obustavu građenja ili zabranu korištenja ako se rudarski objekti, postrojenja i uređaji grade bez odobrenja, odnosno suprotno odobrenju za građenje ili se upotrebljavaju bez uporabne dozvole. 
(3) U provedbi inspekcijskog nadzora u području posuda pod tlakom, inspektor posuda pod tlakom ovlašten je rješenjem: 
- zabraniti izgradnju ili rekonstrukciju kotlovskog postrojenja (kotlovnice - parne i vrelovodne) koja se izvodi suprotno propisu, 
- zabraniti proizvodnju ili uporabu parnog ili vrelovodnog kotla ili posude pod tlakom ako utvrdi da postrojenje ugrožava sigurnost ljudi, opreme i okoliša. 
(4) Ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije uređeno, elektroenergetski inspektor, rudarski inspektor, odnosno inspektor posuda pod tlakom donijet će rješenje kojim će nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje djelatnosti, ako obavlja djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema rješenja (odobrenja, dozvole, obrtnice ili dr.) izdanog od nadležnog tijela. 
(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. 
IV. KAZNENE ODREDBE 
Članak 65. 
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 120.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako inspektoru ne omogući obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona ili mu na bilo koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad ili mu ne dostavi ili ne pripremi podatke, obavijesti i materijale u određenom roku ili mu dostavi ili pripremi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (članak 31. stavak 1., članak 32., članak 34. i članak 35.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 20.000,00 kuna. 
Članak 66. 
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja podliježe nadzoru, ako na zahtjev inspektora ne stavi na uvid javnu ispravu iz koje se može utvrditi njezin identitet (članak 31. stavak 3.). 
Članak 67. 
(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 
- ako stavi u promet proizvode bez uvjerenja (članak 17. stavak 3.), 
- ako ne dozvoli inspektoru privremeno oduzimanje dokumentacije i drugih predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u sudbenom postupku (članak 38. stavak 1.), 
- ako ne dozvoli inspektoru oduzimanje predmeta kojim je učinjen prekršaj, privredni prijestup ili kazneno djelo (članak 39. stavak 1. i 2.), 
- ako uskrati uzimanje uzoraka radi ispitivanja kakvoće proizvoda (članak 40.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. podstavak 1. ovoga članka uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti uvoza u trajanju od jedne do tri godine i oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna. 
Članak 68. 
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 120.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ne izvrši rješenje inspektora (članak 46. stavak 1. i 2., članak 50. stavak 1., članak 58., članak 59. stavak 1., 2. i 5., članak 61., članak 62. stavak 2. i 3. i članak 64.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji se odnosi na članak 58. stavak 4. podstavak 7. i stavak 7. podstavak 3. ovoga Zakona uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja više naplaćenog iznosa u korist kupca, odnosno korisnika usluge ako je poznat. 
(3) Ako kupac, odnosno korisnik usluge nije poznat, više naplaćen iznos oduzet će se kao protupravno stečena imovinska korist. Protupravno stečena imovinska korist prihod je državnog proračuna. 
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 20.000,00 kuna. 
Članak 69. 
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 160.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja otpečati poslovne ili druge prostorije, postrojenja, uređaje i druga sredstva za rad ili koja ošteti, odstrani ili izvrši bilo kakvu radnju u svezi sa službenim pečatom inspektora (članak 58. stavak 6. i 8. i članak 62. stavak 3.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 20.000,00 kuna. 
Članak 70. 
(1) Novčanom kaznom od 25.000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ne postupi po rješenju iz zapisnika inspektora (članak 58. stavak 1.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna. 
Članak 71. 
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 120.000,00 kuna po zaposleniku kaznit će se za prekršaj poslodavac koji zaposlenika u propisanom roku ne prijavi tijelima mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja te poslodavac koji zaposlenicima drugoga poslodavca povjerava poslove protivno zakonu ili drugom propisu (članak 4. podstavak 1. i članak 62. stavak 1.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna. 
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka poslodavcu se može izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000,00 kuna, a odgovornoj osobi u pravnoj osobi u iznosu od 3.000,00 kuna. 
Članak 72. 
(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako ne podnese pisani zahtjev radi izdavanja uvjerenja o kakvoći (članak 17. stavak 1.). 
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna. 
Članak 73. 
(1) Za prekršaj iz članka 68. koji se odnosi na članak 59. stavak 1. i 2., članak 61. , članak 62. stavak 2. i.3. i članka 72. ovoga Zakona počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od jednog do tri mjeseca, a za prekršaj počinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti od tri do šest mjeseci. 
(2) Smatra se da je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen drugi put, odnosno treći put, ako je počinjen u roku od tri godine od pravomoćnosti posljednjeg rješenja o prekršaju. 
Članak 74. 
(1) Prekršajni postupci za djela koja su prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona bili propisani kao prekršaji, a prema ovom Zakonu nisu određeni kao prekršaji, obustavit će se. 
(2) Postupci koji se ne obustavljaju prema stavku 1. ovoga članka, dovršit će se prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 75. 
(1) Državni službenici i namještenici zatečeni na poslovima i u svezi s poslovima iz članka 12. ovoga Zakona u županijskim uredima i uredima Grada Zagreba preuzimaju se danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Državni inspektorat i nastavljaju obavljati poslove prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa. 
(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(3) Glavni inspektor donijet će Pravilnik o unutarnjem redu Državnog inspektorata u roku 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka 2. ovoga članka. 
(4) Rješenja o postavljenju u zvanja i imenovanju na položaj preuzetih državnih službenika te rješenja o raspoređivanju na radna mjesta preuzetih namještenika iz stavka 1. ovoga članka glavni će inspektor donijeti u roku od 30 dana od dana donošenja Pravilnika iz stavka 3. ovoga članka. 
(5) Do donošenja rješenja iz stavka 4. ovoga članka preuzeti državni službenici zadržavaju zvanja i položaje, a preuzeti namještenici zadržavaju radna mjesta na kojima su zatečeni na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(6) Inspektori zatečeni u obavljanju poslova tržišne, turističke, stočarske, vinarske, ribarske, šumarske ili lovne inspekcije postavljaju se u zvanja višeg gospodarskog inspektora, gospodarskog inspektora ili gospodarskog inspektora treće vrste zvanja, ovisno o ispunjavanju uvjeta propisanih odredbama članka 12. ovoga Zakona. 
(7) U zvanje višeg gospodarskog inspektora ne može se postaviti državni službenik koji ima višu stručnu spremu, a koji je sukladno propisima o državnim službenicima i posebnim propisima o pojedinom upravnom području ili pojedinoj inspekciji stekao zvanje inspektora (I. vrste zvanja). 
(8) Na radnopravni položaj preuzetih državnih službenika i namještenika koji nakon donošenja Pravilnika iz stavka 3. ovoga članka ne budu postavljeni u zvanja odnosno raspoređeni na radna mjesta, primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike u slučaju ukidanja tijela državne uprave. 
Članak 76. 
(1) Inspektori postavljeni u zvanje iz članka 75. stavak 6. ovoga Zakona koji nemaju položen državni stručni ispit za zvanje inspektora u obavljanju poslova jedne od inspekcija preuzetih u Državni inspektorat, moraju ga položiti u roku od godine dana od dana postavljenja. 
(2) Namještenici preuzeti u skladu s odredbom članka 75. stavak 1. ovoga Zakona raspoređuju se na namještenička radna mjesta. 
Članak 77. 
(1) Državni inspektorat danom stupanja na snagu ovoga Zakona preuzima na korištenje poslovne prostorije i opremu koju su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona u obavljanju poslova koje prema ovom Zakonu obavlja Državni inspektorat koristili nadležni županijski uredi i uredi Grada Zagreba, te preuzima financijska sredstva iz proračuna tih tijela državne uprave za 1999. godinu namijenjena za rad državnih službenika i namještenika koji se preuzimaju u Državni inspektorat sukladno odredbama ovoga Zakona. 
(2) Državni inspektorat će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona preuzeti od županijskih ureda i ureda Grada Zagreba pismohranu i drugu dokumentaciju koja se odnosi na poslove koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljala ta tijela. 
Članak 78. 
(1) Propis iz članka 15. stavak 1. i članka 18. stavak 2. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(2) Propise iz članaka 18. stavak 3., 56. i 57. stavak 2. ovoga Zakona glavni će inspektor donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(3) Propis iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona glavni inspektor i ministar obrane, odnosno glavni inspektor i ministar unutarnjih poslova, donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
(4) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostaju na snazi odredbe propisa donesenih za provedbu Zakona o tržišnoj inspekciji ("Narodne novine", br. 21/95.), Zakona o turističkoj inspekciji ("Narodne novine", br. 48/95.), Zakona o inspekciji rada ("Narodne novine", br. 59/96. i 94/96.), Zakona o rudarskoj inspekciji ("Narodne novine", br. 6/87., 47/89. i 26/93.), Zakona o elektroenergetskoj inspekciji ("Narodne novine", br. 32/85., 38/85., 27/87., 47/89. i 26/93.), Zakona o inspekciji parnih kotlova ("Narodne novine", br. 20/72., 47/89. i 26/93.), Zakona o nadzoru kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu ("Narodne novine", br. 21/95.), te odredbe članka 37. stavak 2. Zakona o vinu ("Narodne novine", br. 34/95.), članka 51. stavak 2. Zakona o stočarstvu ("Narodne novine", br. 70/97. i 36/98.), članka 68. stavak 3. i 69. stavka 2. Zakona o morskom ribarstvu ("Narodne novine", br. 74/94., 59/96. i 46/97. - pročišćeni tekst), članka 89. stavak 2. i 90. stavak 2. Zakona o lovu ("Narodne novine", br. 10/94., 22/94., 44/98. i 29/99.) i članak 81. stavak 2. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93. i 76/93.), koje nisu suprotne ovom Zakonu. 
Članak 79. 
(1) U svim zakonima i drugim propisima u kojima se navode riječi: 
- "tržišna inspekcija", "turistička inspekcija", "stočarska inspekcija", "šumarska inspekcija", "lovna inspekcija", "vinarska inspekcija", "ribarska inspekcija", "elektroenergetska inspekcija", "rudarska inspekcija" i "inspekcija parnih kotlova" zamjenjuju se riječima "Državni inspektorat" u odgovarajućem padežu; 
- "tržišni inspektor", "turistički inspektor", "stočarski inspektor", "šumarski inspektor", "lovni inspektor", "vinarski inspektor", "ribarski inspektor" zamjenjuju se riječima "gospodarski inspektor" u odgovarajućem padežu; 
- "inspektor parnih kotlova" zamjenjuju se riječima "inspektor posuda pod tlakom" u odgovarajućem padežu. 
(2) U Zakonu o posebnim uvjetima za obavljanje poslova međunarodnog otpremništva u svezi s carinjenjem robe ("Narodne novine", br. 106/93.) u odredbi članka 12. riječi: "Ministarstvo gospodarstva" zamjenjuju se riječima: "Državni inspektorat". 
(3) U Zakonu o stočarstvu ("Narodne novine", br. 70/97. i 36/98.) u odredbi članka 49. stavak 2. riječi: "u prvom stupnju obavljaju županijski uredi nadležni za poslove stočarske inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska stočarska inspekcija), a u drugom stupnju stočarska inspekcija u Ministarstvu" zamjenjuju se riječima: "obavlja Državni inspektorat". 
(4) U Zakonu o morskom ribarstvu ("Narodne novine", br. 74/94., 59/96. i 46/97. - pročišćeni tekst) u odredbi članka 61. stavak 1. riječi: "provode ribarski inspektori Ministarstva i drugi državni službenici koje na to ovlasti ministar (u tekstu koji slijedi: inspektori) "zamjenjuju se riječima: "obavlja Državni inspektorat". 
(5) U Zakonu o slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine", br. 18/86., 43/86., 34/89., 19/90. i 26/93.) članak 52. mijenja se i glasi: "Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Državni inspektorat". 
(6) U Zakonu o šumama ("Narodne novine", br. 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93. i 76/93.) u odredbi članka 75. stavak 1. riječi: "obavljaju županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslove šumarske inspekcije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva" zamjenjuju se riječima: "obavlja Državni inspektorat". 
(7) U Zakonu o lovu ("Narodne novine", br. 10/94., 22/94., 44/98. i 29/99.) u odredbi članka 87. stavak 2. riječi: "u prvom stupnju obavljaju županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslove lovne inspekcije (u daljnjem tekstu: lovna inspekcija), a u drugom stupnju Državni inspektorat" zamjenjuju se riječima: "obavlja Državni inspektorat". 
(8) U Zakonu o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama ("Narodne novine", br. 68/98.) u odredbi članaka 66. stavak 2. riječi: "u prvom stupnju obavljaju županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba, nadležni za poslove šumarske inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska šumarska inspekcija), a u drugom stupnju Državni inspektorat" zamjenjuju se riječima: "obavlja Državni inspektorat". 
(9) U Zakonu o vinu ("Narodne novine", br. 34/95.) u odredbi članka 35. stavak 2. riječi: "u prvom stupnju obavljaju županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslove vinarske inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska vinarska inspekcija), a u drugom stupnju Ministarstvo (u daljnjem tekstu: vinarska inspekcija u Ministarstvu) zamjenjuju se riječima "obavlja Državni inspektorat". 
Članak 80. 
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti: 
1. Zakon o tržišnoj inspekciji ("Narodne novine", br. 21/95.), 
2. Zakon o turističkoj inspekciji ("Narodne novine", br. 48/95.), 
3. Zakon o inspekciji rada ("Narodne novine", br. 59/96 i 94/96.), 
4. Zakon o elektroenergetskoj inspekciji ("Narodne novine", br. 32/85., 38/85., 27/87., 47/89. i 26/93.), 
5. Zakon o rudarskoj inspekciji ("Narodne novine", br. 6/87., 47/89. i 26/93.), 
6. Zakon o inspekciji parnih kotlova ("Narodne novine", br. 20/72., 47/89. i 26/93.), 
7. odredba članaka 46. stavak 2. i članka 47. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 46/97. - pročišćeni tekst, 68/98. i 45/99.), 
8. odredba članaka 66. stavak 2. Zakona o turističkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 8/96. i 76/98.), 
9. odredbe članka 49. stavak 3. i 4., članka 50. do 55. i članka 62. stavak 1. točka 11. Zakona o stočarstvu ("Narodne novine", br. 70/97. i 36/98.), 
10. odredbe članka 62. do 70. i članka 77. stavak 1. točka 7. Zakona o morskom ribarstvu ("Narodne novine", br. 74/94., 59/96. i 46/97 - pročišćeni tekst), 
11. odredbe članka 53. do 56. i članka 58. stavak 1. točka 19. Zakona o slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine", br. 18/86., 43/86., 34/89., 19/90. i 26/93.), 
12. odredbe članka 77. do 81., članka 85. stavak 1. točke 4. i 5. i članka 8. stavak 1. točke 7. i 8. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93.), 
13. odredbe članka 88. do 94. i članka 97. stavak 1. točka 10. i 11. Zakona o lovu ("Narodne novine", br. 10/94., 22/94., 44/98. i 29/99.), 
14. odredbe članka 66. stavak 3. i članaka 67. do 77. Zakona o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama ("Narodne novine", br. 68/98.), 
15. odredbe članka 35. stavak 3. i 4., članka 36. do 41., članka 50. stavak 1. točka 6. i članka 51. stavak 1. točka 4. Zakona o vinu ("Narodne novine", br. 34/95.). 
(2) Na dan primjene odredaba članka 14. do 18. ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o nadzoru kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu ("Narodne novine", br. 21/95.). 
Članak 81. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Narodnom novinama", a odredbe članka 14. do 18. ovoga Zakona počet će se primjenjivati protekom roka od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. 
Klasa: 023-03/98-01/03
Zagreb, 30. lipnja 1999. 
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske

HRVATSKI SABOR
1081
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOM IZBORNOM POVJERENSTVU REPUBLIKE HRVATSKE
Proglašavam Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 31. ožujka 2006. godine.
Klasa: 011-01/06-01/01
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 4. travnja 2006.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON 
O DRŽAVNOM IZBORNOM POVJERENSTVU REPUBLIKE HRVATSKE
1. UVODNE ODREDBE
Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje osnivanje Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), sastav Povjerenstva, način izbora predsjednika, podpredsjednika i članova Povjerenstva, djelokrug, način rada i odlučivanja, odnos s građanima, tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj, suradnja s međunarodnim organizacijama i institucijama, te ostala pitanja od značaja za obavljanje poslova iz djelokruga Povjerenstva.
Članak 2.
Povjerenstvo je stalno i neovisno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu s ovim Zakonom te zakonima koji uređuju izbor zastupnika u Hrvatski sabor, izbor predsjednika Republike Hrvatske, izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te provedbu državnog, lokalnog i savjetodavnog referenduma.
Sjedište Povjerenstva je u Zagrebu.
2. SASTAV POVJERENSTVA I IZBOR PREDSJEDNIKA, POTPREDSJEDNIKA I ČLANOVA POVJERENSTVA
a) Sastav Povjerenstva
Članak 3.
Povjerenstvo djeluje u stalnom sastavu koji čine predsjednik Povjerenstva, dva potpredsjednika i četiri člana Povjerenstva.
Predsjednik Povjerenstva, dva potpredsjednika i četiri člana biraju se na mandat od osam godina na način i po postupku utvrđenom ovim Zakonom.
b) Predsjednik Povjerenstva
Članak 4.
Predsjednika Povjerenstva bira Hrvatski sabor većinom glasova svih zastupnika na mandat od osam godina između kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor. 
Predsjednik Povjerenstva bira se ne temelju javnog poziva. 
Odbor Hrvatskoga sabora nadležan za izbor i imenovanja utvrđuje prijedlog odluke o imenovanju predsjednika Povjerenstva.
Mandat predsjednika Povjerenstva počinje danom stupanja na dužnost. Dan stupanja na dužnost utvrđuje se odlukom o izboru.
Članak 5.
Za predsjednika Povjerenstva može biti izabran državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem na području Republike Hrvatske, koji ima opće biračko pravo, diplomirani je pravnik, ima 12 godina radnog iskustva u struci, poznaje politički i izborni sustav i nije član niti jedne političke stranke.
Članak 6.
Predsjednik predstavlja i zastupa Povjerenstvo, rukovodi njegovim radom, određuje mjere i postupanja u skladu sa zakonskim ovlastima i poduzima nužne aktivnosti radi nesmetanog i redovitog obavljanja poslova iz djelokruga Povjerenstva.
c) Potpredsjednici i članovi Povjerenstva
Članak 7.
Potpredsjednike i članove Povjerenstva bira Hrvatski sabor većinom glasova svih zastupnika na mandat od osam godina na način da jednog potpredsjednika i dva člana bira na prijedlog većinske političke stranke, odnosno koalicije, a drugog potpredsjednika i druga dva člana na prijedlog oporbenih političkih stranaka ili koalicija sukladno stranačkom sastavu Hrvatskoga sabora u trenutku izbora.
Mandat potpredsjednika i članova počinje danom stupanja na dužnost. Dan stupanja na dužnost utvrđuje se odlukom o izboru potpredsjednika, odnosno člana Povjerenstva.
Članak 8.
Za potpredsjednika i člana Povjerenstva može biti izabran državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem na području Republike Hrvatske, koji ima opće biračko pravo, diplomirani je pravnik, ima 10 godina radnog iskustva u struci, poznaje politički i izborni sustav i nije član niti jedne političke stranke.
Članak 9.
Postupak izbora predsjednika, potpredsjednika i članova Povjerenstva pokreće i provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za izbor i imenovanja, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima.
3. POLAGANJE PRISEGE PREDSJEDNIKA, POTPREDSJEDNIKA I ČLANOVA POVJERENSTVA
Članak 10.
Prije stupanja na dužnost predsjednik, potpredsjednici i članovi Povjerenstva pred predsjednikom Hrvatskoga sabora polažu prisegu sljedećeg sadržaja:
»Prisežem svojom čašću da ću u obavljanju dužnosti člana Državnoga izbornog povjerenstva poštivati Ustav i zakone Republike Hrvatske te da ću svoju dužnost obavljati savjesno i nepristrano.« 
4. DJELOKRUG POVJERENSTVA
Članak 11.
Povjerenstvo obavlja poslove propisane zakonima koji uređuju izbor zastupnika u Hrvatski sabor, izbor predsjednika Republike Hrvatske, izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te provedbu državnoga, lokalnog i savjetodavnog referenduma.
Pored poslova iz stavka 1. ovoga članka Povjerenstvo obavlja i sljedeće poslove:
– daje mišljenja za dogradnju i unapređivanje izbornog zakonodavstva te zakonodavstva koje regulira pitanje referenduma,
– imenuje članove županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba,
– provodi edukaciju članova izbornih povjerenstava i povjerenstava za provedbu referenduma u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,
– informira građane o provedbi izbora te mogućnosti ostvarenja i zaštite biračkog prava u izbornom postupku,
– određuje način arhiviranja i objavljivanja materijala o provedenim izborima i referendumu,
– objavljuje periodične, stručne publikacije vezano uz izborni sustav, provedbu izbora i praksu,
– podnosi izvješća nadležnim tijelima o provedbi izbora i referenduma,
– utvrđuje organizaciju stručne službe Povjerenstva, izabire tajnika Povjerenstva i njegova zamjenika,
– ostvaruje suradnju s organizacijama u zemlji te s međunarodnim organizacijama i institucijama u domeni izbornog zakonodavstva i izbora uopće,
– podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedenim izborima i referendumu u roku od 60 dana od dana objave službenih rezultata izbora,
– obavlja i druge poslove propisane posebnim propisima. 
5. PRAVA I OBVEZE PREDSJEDNIKA, POTPREDSJEDNIKA I ČLANOVA POVJERENSTVA

Članak 12.
Predsjednik, potpredsjednici i članovi Povjerenstva su državni dužnosnici.
Predsjednik, potpredsjednici i članovi Povjerenstva za vrijeme obnašanja dužnosti imaju pravo na plaću i ostala materijalna prava, sukladno zakonu kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.
Članak 13.
Predsjednik, potpredsjednici i članovi Povjerenstva za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu obavljati nikakvu drugu profesionalnu dužnost, niti dužnost čije bi obnašanje dovelo do dvojbi vezano uz njihovu nepristranost, narušilo njihov moralni integritet i ugled koji uživaju u javnosti, kao niti dužnost čije bi obnašanje moglo utjecati na nastup okolnosti vezanih uz sukob interesa, sukladno zakonu koji uređuje sprječavanje sukoba interesa u Republici Hrvatskoj.
Članak 14.
Predsjednik, potpredsjednici i članovi Povjerenstva za vrijeme obnašanja dužnosti mogu se baviti znanstvenim i stručnim radom i istraživanjima, objaviti stručne i znanstvene radove, sudjelovati u radu stručnih i znanstvenih skupova, u pripremanju nacrta propisa, te dobrotvorno sudjelovati u radu humanitarnih, kulturnih i sportskih udruga.
6. PRESTANAK MANDATA PREDSJEDNIKA, POTPREDSJEDNIKA I ČLANOVA POVJERENSTVA PRIJE ISTEKA REDOVITOG TRAJANJA
Članak 15.
Mandat predsjednika, potpredsjednika i člana Povjerenstva prestaje prije njegova isteka u slučaju smrti i u slučaju razrješenja od dužnosti.
Predsjednik, potpredsjednik i član Povjerenstva bit će razriješen dužnosti:
– ako to sam zatraži,
– ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti,
– ako bude osuđen na zatvorsku kaznu zbog počinjenoga kaznenog djela,
– ako izgubi koji od uvjeta potrebnih za izbor,
– ako ne ispunjava svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu Povjerenstva,
– ako se kandidira na izborima.
Postojanje razloga za razrješenje predsjednika, potpredsjednika i člana Povjerenstva prije isteka mandata utvrđuje nadležni odbor Hrvatskoga sabora za izbor i imenovanja.
Odluku o razrješenju donosi Hrvatski sabor većinom glasova svih zastupnika.
Članak 16.
Ako predsjednik, potpredsjednik i član Povjerenstva zatraži da bude razriješen dužnosti, a Hrvatski sabor ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, predsjedniku, potpredsjedniku i članu Povjerenstva dužnost prestaje po sili zakona istekom roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Sud koji je izrekao zatvorsku kaznu dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu nadležnom odboru Hrvatskoga sabora za izbor i imenovanja.
Članak 17.
Iznimno, ukoliko su raspisani izbori, odnosno referendum, a Hrvatski sabor nije u zasjedanju, odnosno ukoliko je raspušten, a ispunjeni su uvjeti iz članka 15. ovoga Zakona, odluku o razrješenju, odnosno odluku o izboru novog predsjednika, potpredsjednika ili člana Povjerenstva donijet će Ustavni sud Republike Hrvatske.
Za predsjednika, potpredsjednika ili člana Povjerenstva, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud imenovat će osobe iz redova sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Predsjednik, potpredsjednik ili član Povjerenstva imenovan na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa u Povjerenstvu.
Mandat predsjednika, potpredsjednika ili člana Povjerenstva imenovanog na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka, prestaje stupanjem na dužnost predsjednika, potpredsjednika ili člana Povjerenstva, izabranih sukladno članku 4. i članku 7. ovoga Zakona.
7. NAČIN RADA I ODLUČIVANJA POVJERENSTVA
Članak 18.
Povjerenstvo odlučuje na sjednicama.
Sjednice Povjerenstva su javne.
Članak 19.
Sjednice Povjerenstva saziva i njima predsjedava predsjednik Povjerenstva.
U slučaju spriječenosti, predsjednika Povjerenstva zamjenjuje potpredsjednik Povjerenstva kojega odredi predsjednik.
Potpredsjednik može sazvati sjednicu Povjerenstva i njome predsjedati ukoliko ga na sazivanje i predsjedanje ovlasti predsjednik Povjerenstva.
Članak 20.
Povjerenstvo odlučuje većinom glasova svih članova.
8. SURADNJA POVJERENSTVA S DRUGIM TIJELIMA I INSTITUCIJAMA

Članak 21.
Povjerenstvo uspostavlja suradnju sa stručnim tijelima i udrugama osnovanim u Republici Hrvatskoj te s međunarodnim organizacijama i institucijama.
9. POSLOVNIK O RADU POVJERENSTVA

Članak 22.
Način rada i odlučivanja Povjerenstva uređuje se Poslovnikom o radu Povjerenstva (u daljnjem tekstu: Poslovnik). 
Poslovnik se donosi na sjednici Povjerenstva većinom glasova svih članova Povjerenstva i objavljuje se u »Narodnim novinama«.
10. STRUČNA SLUŽBA POVJERENSTVA
Članak 23.
Povjerenstvo ima stručnu službu koja se osniva za obavljanje stručnih poslova iz djelokruga Povjerenstva te administrativnih i tehničkih poslova čije obavljanje omogućava redovito i nesmetano djelovanje Povjerenstva.
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu stručne službe (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada stručne službe, utvrđuju se radna mjesta i opis poslova, točan broj službenika i namještenika, stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta.
Na zaposlene u stručnoj službi primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.
Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka donosi Povjerenstvo većinom glasova svih članova.
Članak 24.
Tajnik Povjerenstva (u daljnjem tekstu: tajnik) voditelj je stručne službe.
Tajnik rukovodi stručnom službom, usmjerava i usklađuje rad stručne službe i za njezin rad odgovara Povjerenstvu.
Tajnika Povjerenstva bira Povjerenstvo, većinom glasova svih članova Povjerenstva putem javnog natječaja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje prijam državnih službenika u državnu službu.
U odnosu na stručnu službu tajnik ima položaj čelnika tijela državne uprave.
Povjerenstvo može odlučiti da tajnik Povjerenstva ima zamjenika koji se bira na isti način i pod istim uvjetima kao tajnik.
Članak 25.
Tajnik Povjerenstva i zamjenik tajnika Povjerenstva ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke.
11. SREDSTVA ZA RAD DRŽAVNOGA IZBORNOG POVJERENSTVA 

Članak 26.
Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
O raspoređivanju i korištenju sredstava za rad Povjerenstva odlučuje predsjednik Povjerenstva, u skladu s državnim proračunom.
Za zakonito korištenje sredstava Povjerenstva odgovoran je predsjednik Povjerenstva.
12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 27.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 45., 46. i 47. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03. i 69/03. – pročišćeni tekst).
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 21. stavka 1. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 22/92., 71/97. i 69/04.).
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 30. stavka 2., 3., 4. i 5. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05. i 44/05. – pročišćeni tekst).
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 13. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave (»Narodne novine«, br. 33/96. i 92/01.).
Članak 28.
Odbor Hrvatskoga sabora nadležan za izbor i imenovanja raspisat će javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
Odbor iz stavka 1. ovoga članka dužan je najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog osoba za izbor predsjednika, potpredsjednika i članova Povjerenstva sukladno ovomu Zakonu. 
Članak 29.
Državno izborno povjerenstvo imenovano prema propisima koji su na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nastavlja s radom do izbora novog Povjerenstva po odredbama ovoga Zakona.
Članak 30.
Poslovnik o radu Povjerenstva i Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu stručne službe Povjerenstvo će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na dužnost.
Članak 31.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 013-03/05-01/01
Zagreb, 31. ožujka 2006. 
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.