Zakon o dodjeljivanju stalnih novčanih nadoknada zaslužnim osobama i drugi propisi Republike Hrvatske

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o dodjeljivanju stalnih novčanih nadoknada zaslužnim osobama

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU
o proglašenju Zakona o dodjeljivanju stalnih novčanih nadoknada zaslužnim osobama 
Proglašavam Zakon o dodjeljivanju stalnih novčanih nadoknada zaslužnim osobama, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 6. listopada 1993. godine. 
Broj : Pa4-98/ 1-93. 
Zagreb, 18. listopada 1993. 
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r 



ZAKON 
o dodjeljivanju stalnih novčanih nadoknada zaslužnim osobama 
Članak 1. 
Osobama zaslužnim zbog njihove znanstvene, kulturne ili druge društvene djelatnosti, mogu se dodjeljivati stalne novčane nadoknade Poslije smrti osoba iz stavka 1. ovoga članka, stalna novčana nadoknada može se dodijeliti i članovima njihove obitelji. 
Članak 2. 
Kriterije za dodjeljivanje i obustavu stalne novčane nadoknade zaslužnim osobama i članovima njihovih obitelji iz članka 1. ovoga Zakona, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. 
Članak 3. 
Rješenje o dodjeljivanju stalne novčane nadoknade osobama iz članka 1. ovoga Zakona donosi aministrativna komisija Vlade Republike Hrvatske. Administrativna komisija Vlade Republike Hrvatske će rješenjem obustaviti isplatu stalne novčane nadoknade osobama, iz članka 1. ovoga Zakona, ako se izmijene uvjeti i okolnosti pod kojima je dodijeljena. 
Članak 4.
Protiv rješenja iz članka 3. ovoga Zakona može se izjaviti žalba komisiji drugoga stupnja koju imenuje Vlada Republike Hrvatske. 
Članak 5. 
Stalne novčane nadoknade uvećavaju se tijekom godine prema porastu plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u tekućem mjesecu prema prethodnom mjesecu, a na osnovi podataka Državnog zavoda za statistiku. 
Članak 6.
Sredstva za isplatu stalnih novčanih nadoknada osiguravaju se u državnom proračunu. 
Članak 7. 
Korisnicima stalnih novčanih nadoknada koji su tu nadoknadu ostvarili po dosadašnjim propisima, odredit će se visina nadoknade na način utvrđen ovim Zakonom. Članovi obitelji korisnika stalnih novčanih nadoknada koji su tu nadoknadu ostvarili do dana stupanja na snagu ovog Zakona, zadržavaju to pravo u skladu s odredbama članka 2. ovoga Zakona. 
Članak 8. 
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o dodjeljivanju stalnih nov;anih nadoknada ("Narodne novine", br. 71/92.). Članak 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 061-06/93-01 /02
Zagreb, 6. listopada 1993. 
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
Stjepan Mesić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o dokapitalizaciji INA- Industrije nafte d.d.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 

UKAZ 
o proglašenju Zakona o dokapitalizaciji "INA- Industrije nafte" d.d. 

Proglašavam Zakon o dokapitalizaciji "INA - Industrije nafte" d.d., kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. srpnja 1993. godine 

Broj : PA4-85/I-93. 
Zagreb, 18. kolovoza 1993. 

Predsjednik Republike Hrvatske 
dr. Franjo Tuđman, v. r 





ZAKON 
o dokapitalizaciji "INA - Industrija nafte" d.d. 

Članak 1. 
Hrvatski fond za privatizaciju dužan je 50% dionica, koje ima u dioničkom društvu "Jadranski naftovod", prenijeti dioničkom društvu "INA - Industrija nafte". 

Članak 2. 
"INA - Industrija nafte" d.d. dužna je za nominalnu vrijednost prenesenih dionica povećati svoj temeljni kapital. 

Članak 3. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 

Klasa: 305-01/93-01/18 
Zagreb. 30. srpnja 1993. 

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora 
Stjepan Mesić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o doplatku za djecu

HRVATSKI SABOR
1588
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU
Proglašavam Zakon o doplatku za djecu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 19. listopada 2001.
Broj: 01–081–01–3315/2
Zagreb, 24. listopada 2001.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r. 
ZAKON
O DOPLATKU ZA DJECU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena ovim Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.
Članak 2.
(1)  Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstava korisnika i drugih uvjeta utvrđenih ovim Zakonom.
(2)  Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna zajednica, u smislu ovoga Zakona, izjednačava se bračnom zajednicom.
Članak 3.
(1)  Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.
(2)  Doplatak za djecu je osobno pravo korisnika određenog ovim Zakonom koje se ne može prenositi na drugu osobu.
(3)  Iznimno, doplatak za djecu može se isplaćivati drugoj osobi u slučajevima određenim ovim Zakonom.
(4)  Ako oba bračna druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvarivati.
Članak 4.
Prvo na doplatak za djecu može se ostvarivati samo po jednoj osnovi.
Članak 5.
(1)  U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu osigurava se dvostupnost rješavanja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i sudska zaštita prava.
(2)  U postupku rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
II. KORISNICI DOPLATKA ZA DJECU I DJECA KOJIMA PRIPADA DOPLATAK
Članak 6.
(1)  Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj (u daljnjem tekstu: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.
(2)  Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Članak 7.
Korisnik iz članka 6. ovoga Zakona može biti hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
Članak 8.
(1) Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava, i to:
1. za vlastitu djecu, posvojenu djecu ili postorčad,
2. za uzdržavanu unučad i
3. drugu djecu bez roditelja.
(2) Za unučad i drugu djecu uzetu na uzdržavanje pripada doplatak za djecu korisniku i kad ta djeca imaju roditelje, i to:
1. kad im se roditelj nalazi na odsluženju vojnog roka, a dijete nema drugog roditelja,
2. ako su im roditelji potpuno i trajno nesposobni za privređivanje,
3. ako im se roditelji nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili su upućeni radi primjene mjere sigurnosti, odnosno odgojne ili zaštitne mjere u ustanove prema propisima o izvršenju kaznenih sankcija,
4. ako je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo.
Članak 9.
(1) Za dijete koje je državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u inozemsvu, ne pripada pravo na doplatak za djecu, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
(2) Za dijete koje je strani državljanin i za dijete bez državljanstva, s prebivalištem na teritoriju Republike Hrvatske, ne pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
(3) Za dijete stranca kojem je odobreno trajno nastanjenje pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu.
Članak 10.
(1)  Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života.
(2)  Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.
(3)  Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, za dijete s oštećenjem zdravlja pripada doplatak za djecu, prema propisima iz socijalne skrbi, i nakon navršene životne dobi iz stavka 2. ovoga članka do završetka redovitog školovanja u srednjim školama, a najduže do 21. godine života.
(4)  Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u srednjoj školi, ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života.
Članak 11.
Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati srednju školu.
Članak 12.
Za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi, a čije je oštećenje nastalo prije navršene 18. godine života, pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.
Članak 13.
Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog proračuna, odnosno proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima.
Članak 14.
Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu.
Članak 15.
Stupanjem djeteta u brak, prestaje pravo na doplatak za djecu za to dijete.
III. STJECANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU I VISINA DOPLATKA ZA DJECU
Članak 16.
Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom:
1. da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 40% proračunske osnovice (u daljnjem tekstu: dohodovni cenzus), i
2. da živi u kućanstvu s djetetom.
Članak 17.
Ako ukupan dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 20% od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini 9% proračunske osnovice, po djetetu.
Članak 18.
Ako ukupan dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 20% i 40% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 5% proračunske osnovice, po djetetu.
Članak 19.
(1) Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinska prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja) i drugih primanja koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva prema propisima o porezu na dohodak i odredbama ovoga Zakona.
(2) Dohodak u smislu ovoga Zakona smatra se: plaća ostvarena kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu, mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada, dohodak od obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i od drugih samostalnih djelatnosti, dohodak od zakupnina i najamnina, dohodak od iznajmljivanja postelja, soba i apartmana putnicima i turistima, dohodak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, dohodak od otuđenja i davanja na korištenje nekretnina i imovinskih prava, dohodak od dividenda i udjela u dobiti i kamata i dohodak po osnovi osiguranja života i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.
(3) Druga primanja u smislu ovoga Zakona su: mirovine ostvarene u inozemstvu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade za porodni dopust i naknade zbog nezaposlenosti.
(4) Pod ukupnim dohotkom članova kućanstva, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se dohodak iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka umanjen za iznos poreza i prireza.
Članak 20.
(1) Pod kućanstvom korisnika razumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva.
(2) Kod određivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka primjenom dohodovnog cenzusa ukupan dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini dijeli se na sve članove kućanstva.
Članak 21.
(1) Za dijete bez oba roditelja ili ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost i za dijete s oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi, iznos doplatka za djecu iz članka 17. i 18. ovoga Zakona uvećava se za 25%.
(2) Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, iznos doplatka za djecu iz članka 17. i 18. ovoga Zakona uvećava se za 15%.
Članak 22.
Za dijete s težim oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno.
IV. OSTVARIVANJE PRAVA I ISPLATA DOPLATKA ZA DJECU
Članak 23.
(1) Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće korisnik pisanim zahtjevom.
(2) Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak.
Članak 24.
(1) Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.
(2) O pravu na doplatak za djecu rješava u prvom stupnju ustrojstvena jedinica Zavoda, na čijem je području prebivalište podnositelja zahtjeva.
Članak 25.
(1)  O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu rješava središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.
(2)  Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(3)  Rješenje o žalbi donijeto u drugom stupnju konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
Članak 26.
Doplatak za djecu isplaćuje se u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.
Članak 27.
Korisnik doplatka za djecu podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, u svakoj godini do 1. ožujka radi utvrđivanja prava i određivanja visine doplatka za tu godinu.
Članak 28.
(1) Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda prijaviti svaku promjenu u tijeku godine, radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu i to u roku od 15 dana od dana nastale promjene.
(2) Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti u pogledu visine ukupnog dohotka kućanstva koje su isključivale stjecanje prava na doplatak ili zbog kojih je korisniku pripadao manji iznos doplatka za djecu (zbog promjene u broju ili svojstvu djece ili članova kućanstva), korisnik stječe pravo na doplatak ili mu se povećava iznos doplatka za djecu od prvog dana idućeg mjeseca po prijavi nastale promjene.
Članak 29.
(1) Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti zbog kojih korisniku prestaje pravo na doplatak, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je došlo do promjene.
(2) Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može biti korisnik ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvrđeno pravo, isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja, osim kada to korisnik izričito zahtijeva.
(3) Kada se u tekućoj kalendarskoj godini poveća ukupan dohodak kućanstva koji uvjetuje gubitak prava na doplatak, pravo se gubi od prvoga dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene.
Članak 30.
Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno tijelo socijalne skrbi odredit će isplatu doplatka drugoj osobi i o tome izvijestiti Zavod.
V. FINANCIRANJE DOPLATKA ZA DJECU
Članak 31.
Sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u državnom proračunu.
VI. NADZOR
Članak 32.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u poslovima provedbe doplatka za djecu obavlja Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (u daljnjem tekstu: Državni zavod), u skladu s posebnim propisom.
(2) Zavod je obvezan najmanje jedanput godišnje podnijeti izvješće o svojem radu na poslovima doplatka za djecu Državnom zavodu i Ministarstvu rada i socijalne skrbi.
Članak 33.
(1) Zavod vodi očevidnik o korisnicima prava na doplatak za djecu i o djeci za koju pripada doplatak.
(2) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj Državnog zavoda uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda.
VII. NAKNADA ŠTETE
Članak 34.
Korisnik doplatka za djecu dužan je Zavodu nadoknaditi štetu koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate doplatka:
1. ako ostvari doplatak za djecu na koji nema pravo ili ga ostvari u višoj svoti nego što mu pripada na temelju neistinitih i netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti i netočni,
2. ako u određenom roku ne prijavi promjene koje uzrokuju gubitak prava na doplatak za djecu ili utječu na visinu doplatka, a znao je ili morao znati za te promjene,
3. ako mu je isplaćen doplatak na koji nije imao pravo prema rješenju ili je doplatak isplaćen u većoj svoti od svote određene u rješenju kojim je utvrđeno pravo i svota doplatka.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Članak 35.
Korisnik doplatka za djecu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna ako:
1. ostvari pravo na doplatak za djecu na osnovi neistinitih i netočnih podataka datih nadležnom prvostupanjskom tijelu,
2. ne prijavi u propisanom roku svaku promjenu koja utječe na gubitak prava na doplatak za djecu ili na smanjenje svote doplatka za djecu.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 36.
O zahtjevima za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, podnesenim do dana početka primjene ovoga Zakona, rješavat će se prema propisima koji su važili do toga dana.
Članak 37.
(1) Korisnicima doplatka za djecu koji su pravo na doplatak ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 2001. pripada doplatak za djecu u iznosu utvrđenom prema odredbama ovoga Zakona ovisno o dohodovnome cenzusu utvrđenom prema ovom Zakonu, uzimajući u obzir prihode kućanstva utvrđene za 2000. godinu prema Zakonu o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 77/99., 145/99., 25/00., 41/00. i 64/00.).
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka o utvrđenom pravu na doplatak od 1. siječnja 2002., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donijet će po službenoj dužnosti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 38.
Korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi do dana primjene ovoga Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života, do donošenja posebnog propisa o pravima osoba s invaliditetom.
Članak 39.
Propis iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona donijet će se u roku od 60 dana od dana početka primjene ovoga Zakona.
Članak 40.
Na dan početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o doplatku za djecu (»Narodne novin«, br. 77/99., 145/99., 25/00., 41/00. i 64/00.).
Članak 41.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2002.
Klasa: 143-01/01-01/01
Zagreb, 19. listopada 2001.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.
 
 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o doplatku za djecu

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU 
Proglašavam Zakon o doplatku za djecu, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 30. lipnja 1999. godine. 
Broj: 01-081-99-1348/2
Zagreb, 8. srpnja 1999. 
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r. 
ZAKON 
O DOPLATKU ZA DJECU 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena ovim Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. 
Članak 2. 
Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika, te drugih uvjeta utvrđenih ovim Zakonom. 
Članak 3. 
(1) Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. 
(2) Doplatak za djecu je osobno pravo korisnika određenog ovim Zakonom koje se ne može prenositi na drugu osobu. 
(3) Iznimno, doplatak za djecu može se isplaćivati drugoj osobi u slučajevima određenim ovim Zakonom. 
Članak 4. 
Pravo na doplatak za djecu može se ostvariti samo po jednoj osnovi. 
Članak 5. 
O pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju rješavaju županijski uredi, odnosno gradski ured Grada Zagreba, a u drugom stupnju Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (u daljnjem tekstu: Državni zavod). 
Članak 6. 
U postupku rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 
II. KORISNICI DOPLATKA ZA DJECU I DJECA KOJIMA PRIPADA DOPLATAK 
Članak 7. 
Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvoji- 
telj, skrbnik, očuh, maćeha i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj (u daljnjem tekstu: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom. 
Članak 8. 
Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona može biti hrvatski državljanin koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. 
Članak 9. 
(1) Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava, i to: 
1. za djecu rođenu u braku ili izvan braka, posvojenu djecu ili pastorčad, 
2. za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja. 
(2) Za unučad i drugu djecu uzetu na uzdržavanje pripada doplatak za djecu korisniku i kad ta djeca imaju roditelje, i to: 
1. kad im se roditelji nalaze na odsluženju vojnog roka, 
2. ako su im roditelji potpuno ili trajno nesposobni za privređivanje, 
3. ako im se roditelji nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili su upućeni radi primjene mjere sigurnosti odnosno odgojne ili zaštitne mjere u ustanove prema propisima o izvršenju kaznenih sankcija, 
4. ako je roditeljima oduzeta roditeljska skrb. 
Članak 10. 
(1) Za dijete koje je državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u inozemstvu, ne pripada pravo na doplatak za djecu, osim ako međunarodnim ugovorom ili posebnim propisima nije drukčije određeno. 
(2) Za dijete koje je strani državljanin i za dijete bez državljanstva, s prebivalištem na teritoriju Republike Hrvatske, ne pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. 
(3) Za dijete stranca kojem je odobreno trajno nastanjenje pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu. 
Članak 11. 
Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, a nakon toga samo za dijete na redovitom školovanju i za dijete nesposobno za samostalan život i rad prema posebnim propisima, a uz uvjete određene ovim Zakonom. 
Članak 12. 
(1) Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže za onoliko vremena po isteku kalendarske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. 
(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, za dijete s teškoćama u razvoju pripada doplatak za djecu i nakon navršene životne dobi iz stavka 1. ovoga članka do završetka redovitog školovanja u srednjim školama. 
Članak 13. 
(1) Za studenta koji redovito studira na dodiplomskom studiju na visokom učilištu pripada doplatak za djecu do završetka studija, a najduže do kraja školske godine u kojoj je statutom visokog učilišta propisano redovito trajanje tog studija, pod uvjetom da je upisao studij u istoj kalendarskoj godini u kojoj je završio redovito školovanje u srednjoj školi. 
(2) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka doplatak za djecu pripada studentu koji je zbog bolesti upisao studij nakon isteka kalendarske godine, u kojoj je završio redovito školovanje u srednjoj školi. 
Članak 14. 
(1) Za studenta na dodiplomskom studiju, koji najkasnije po isteku prve godine studija promijeni izabrani studij, pripada doplatak za djecu, pod uvjetom da ima status redovitog studenta, do završetka novoga redovitog studija. 
(2) Doplatak za djecu pripada i za studenta koji tijekom druge godine studija ili kasnije promijeni izabrani studij, ako zbog te promjene ne gubi više od godinu dana od ukupnoga vremena potrebnog za redovito studiranje na dodiplomskom studiju. 
(3) Za studenta koji po završetku studiranja na dodiplomskom studiju na visokom učilištu nastavi studirati na poslijediplomskom studiju ili se upiše na drugo visoko učilište, ne pripada doplatak za djecu za vrijeme novog studiranja. 
Članak 15. 
Za dijete na redovitom školovanju doplatak za djecu pripada i za vrijeme zimskog, proljetnog i ljetnog odmora u školskoj godini. 
Članak 16. 
(1) Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati školu. 
(2) Doplatak za djecu pripada i za vrijeme u kojem obveze redovitog studenta miruju, sukladno propisima o visokim učilištima. 
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, doplatak za djecu ne pripada za studenta koji se nalazi na služenju vojnog roka. 
(4) Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje, ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u tim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti. 
Članak 17. 
(1) Za dijete koje postane, potpuno i trajno, ili za vrijeme duže od godinu dana, nesposobno za samostalan život i rad, prije navršene 15. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja, pripada doplatak za djecu za sve vrijeme trajanja te nesposobnosti. 
(2) Pravo na doplatak za djecu pripada za dijete iz stavka 1. ovoga članka za sve vrijeme osposobljavanja za samostalan život i rad, prema posebnim propisima, bez obzira na životnu dob. 
Članak 18. 
Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok je djetetu osiguran smještaj u ustanovi u kojoj ima potpuno uzdržavanje na teret sredstava iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave ili jedinica lokalne samouprave. 
Članak 19. 
Stupanjem djeteta u brak, prestaje pravo na doplatak za djecu za to dijete. 
III. STJECANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU I VISINA DOPLATKA ZA DJECU 
Članak 20. 
Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom: 
1. da mu ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi svotu određenu ovim Zakonom i Uredbom Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: dohodovni cenzus), i 
2. da živi u zajedničkom kućanstvu s djetetom. 
Članak 21. 
(1) Ukupni dohodak članova kućanstva su sva primanja koja ostvari korisnik i članovi njegova kućanstva (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava), izuzev onih primanja koja se ne smatraju dohotkom prema propisima o porezu na dohodak. 
(2) Pod ukupnim dohotkom članova kućanstva, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjen za iznos poreza i prireza. 
(3) Postupak podnošenja prijava o ukupnom dohotku članova kućanstva i način utvrđivanja ukupnog dohotka propisuje ravnatelj Državnog zavoda uz prethodnu suglasnost ministra financija. 
Članak 22. 
(1) Pod kućanstvom korisnika razumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva. 
(2) Kod određivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka primjenom dohodovnog cenzusa ukupan dohodak dijeli se na sve članove zajedničkog kućanstva. 
(3) U slučaju rastave braka ili kad je trajno prestala bračna zajednica, pa roditelji žive odvojeno, kod određivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka za djecu, doplatak se utvrđuje prema ukupnom dohotku i broju članova kućanstva u kojem živi dijete. 
Članak 23. 
Visina doplatka za djecu utvrđuje se korisniku ovisno o broju djece za koju pripada doplatak za djecu, prema članku 25. i 26. ovoga Zakona, tako da ukupan iznos doplatka za djecu predstavlja zbroj iznosa za svako dijete pojedinačno. 
Članak 24. 
(1) Korisnik doplatka za djecu stječe pravo na doplatak za djecu ako mu ukupan dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi određen postotak utvrđen od prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u prethodnoj kalendarskoj godini (u daljnjem tekstu: prosječna neto plaća). 
(2) Postotak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu za narednu godinu. 
(3) Propisom iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se niži i viši postotak od prosječne neto plaće. 
Članak 25. 
Ako korisniku ukupan dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi niži postotak prosječne neto plaće tada korisniku pripada doplatak za djecu i to: 
- za 1. dijete 8% 
- za 2. dijete 10% 
- za 3. dijete 18% 
- za 4. dijete 18% 
- za 5. dijete 18% 
- za 6. dijete 16% 
- za svako daljnje dijete 16% 
prosječne neto plaće. 
Članak 26. 
Ako korisniku ukupan dohodak po članu kućanstva mjesečno iznosi između nižeg i višeg postotka prosječne neto plaće tada korisniku pripada doplatak za djecu i to: 
- za 1. dijete 4% 
- za 2. dijete 6% 
- za 3. dijete 12% 
- za 4. dijete 12% 
- za 5. dijete 12% 
- za 6. dijete 10% 
- za svako daljnje dijete 10% 
prosječne neto plaće. 
Članak 27. 
Korisnik koji ima pravo na doplatak za djecu prema posebnim propisima u najvišem iznosu, ostvaruje doplatak prema članu 25. ovoga Zakona neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno uvećan za 25%. 
Članak 28. 
Za dijete s jednim roditeljem ili posvojiteljem, za dijete bez oba roditelja ili za dijete s teškoćama u razvoju, doplatak za djecu iz članka 25. i 26. ovoga Zakona povećava se za 25%. 
Članak 29. 
Za dijete trajno nesposobno za samostalan život i rad u smislu posebnih propisa, doplatak za djecu određuje se u svoti od 30% od prosječne neto plaće, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno. 
Članak 30. 
Iznos prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini i svote doplatka za djecu iz članka 24., 25., 26., 28. i 29. ovoga Zakona objavljuje ravnatelj Državnog zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o kretanju plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini. 
IV. OSTVARIVANJE PRAVA I ISPLATA DOPLATKA ZA DJECU 
Članak 31. 
(1) Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće korisnik pisanim zahtjevom kojem se obvezno prilažu dokazi ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom. 
(2) Pravo na doplatak za djecu može se ostvariti od dana kada su ispunjeni uvjeti, a najranije za tri mjeseca unatrag, računajući od početka onog mjeseca u kojem je podnesen zahtjev. 
Članak 32. 
(1) Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove zdravstva, rada i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba). 
(2) Za donošenje rješenja o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju, nadležan je županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba na čijem je području prebivalište korisnika prava. 
Članak 33. 
(1) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu rješava Državni zavod. 
(2) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. 
(3) Rješenje o žalbi donijeto u drugom stupnju konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. 
Članak 34. 
(1) Doplatak za djecu isplaćuje se u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec. 
(2) Način isplate doplatka za djecu propisuje ravnatelj Državnog zavoda. 
Članak 35. 
Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba prijaviti svaku promjenu radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu, i to: 
- za promjenu koja utječe na visinu ukupnog dohotka po članu kućanstva do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu, 
- za ostale promjene u roku od 15 dana od nastale promjene. 
Članak 36. 
(1) Ako korisniku prestane pravo na doplatak za djecu iz razloga što više ne ispunjava bilo koji od uvjeta propisanih ovim Zakonom isplata doplatka za djecu obustavit će se nadnevkom posljednjeg dana u mjesecu u kojem je do promjene došlo. 
(2) Ako kod korisnika dođe do promjene ukupnog dohotka koji utječe na svotu doplatka za djecu, nova svota doplatka za djecu pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon nastale promjene. 
(3) O prestanku prava na doplatak za djecu iz stavka 1. ovoga članka kao i o novoj svoti doplatka za djecu iz stavka 2. ovoga članka, nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba donosi rješenje. 
Članak 37. 
O svim promjenama glede ukupnog dohotka po članu kućanstva do kojih dođe tijekom godine a od utjecaja su na pravo na doplatak za djecu ili njegovu svotu rješavat će nadležna tijela od 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. 
Članak 38. 
(1) Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno tijelo socijalne skrbi odredit će drugog korisnika i o tome će izvijestiti nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba. 
(2) Ako tijelo socijalne skrbi utvrdi da oba roditelja ili drugi korisnik doplatak za djecu koristi u druge svrhe, a da su zapustili uzdržavanje i odgoj djeteta, dužno je poduzeti potrebne mjere za zaštitu interesa djeteta u skladu sa posebnim propisima kojima je uređen odnos u obitelji, odnoso propisima o skrbništvu, i o tome izvijestiti nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba. 
V. FINANCIRANJE DOPLATKA ZA DJECU 
Članak 39. 
Sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u državnom proračunu. 
VI. OČEVIDNIK DOPLATKA ZA DJECU 
Članak 40. 
(1) Državni zavod vodi očevidnik o korisnicima prava na doplatak za djecu i o djeci za koju pripada pravo na doplatak za djecu. 
(2) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj Državnog zavoda. 
VII. NAKNADA ŠTETE 
Članak 41. 
Korisnik koji primi doplatak za djecu, a koji mu ne pripada dužan ga je vratiti nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, i to: 
1. kada je pravo na doplatak za djecu ostvareno protivno ovom Zakonu, 
2. kada je novčano davanje isplaćeno u svoti većoj od pripadajuće. 
VIII. KAZNENE ODREDBE 
Članak 42. 
Korisnik doplatka za djecu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna ako: 
1. ostvari pravo na doplatak za djecu na osnovi neistinitih i netočnih podataka datih nadležnom županijskom uredu odnosno uredu Grada Zagreba (članak 31.), 
2. ne prijavi u propisanom roku promjenu broja djece, promjenu redovitog školovanja djece, kao i svaku drugu promjenu koja utječe na pravo na doplatak za djecu ili na svotu doplatka za djecu (članak 35. i 36.). 
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 43. 
O zahjevima korisnika za priznanje prava na doplatak za djecu podnesenim do dana početka primjene ovoga Zakona, kojim se traži priznanje toga prava za razdoblje prije 1. siječnja 2000. rješavat će se prema propisima koji su se primjenjivali do toga dana. 
Članak 44. 
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sastavit će zaključni račun za Sredstva doplatka za djecu s danom 31. prosinca 1999., a raspoloživa slobodna sredstva, pismohranu i dokumentaciju o doplatku za djecu prenijeti Državnom zavodu za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. 
Članak 45. 
Do dana početka primjene ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske i ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži donijet će provedbene propise za provođenje ovoga Zakona. 
Članak 46. 
Na dan početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o doplatku za djecu ("Narodne novine", br. 44/77., 52/85., 8/90. i 40/90.). 
Članak 47. 
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 2000. 
Klasa: 143-01/97-01/01
Zagreb, 30. lipnja 1999. 
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA 
Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r. 

Brzi pretpregled sadržaja

Zakon o doplatnim markama u poštanskom prometu

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 
ODLUKU 
O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPLATNIM MARKAMA U POŠTANSKOM PROMETU 
Proglašavam Zakon o doplatnim markama u poštanskom prometu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 6. prosinca 1996. 
Broj: 01-96-2125/1
Zagreb, 11. prosinca 1996. 
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r. 



ZAKON 
O DOPLATNIM MARKAMA U POŠTANSKOM PROMETU 
Članak 1. 
Ovim se Zakonom uređuje izdavanje i plaćanje doplatnih maraka te način i uvjeti njihove prodaje u poštanskom prometu. 
Članak 2. 
Doplatne marke mogu izdavati pravne osobe (u daljnjem tekstu: izdavatelj doplatne marke) na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom. 
Članak 3. 
(1) Izdavatelj doplatne marke može izdavati doplatne marke ako prethodno podnese za to uredno utemeljen zahtjev javnom poduzeću HPT-Hrvatska pošta i telekomunikacije (u daljnjem tekstu: poduzeće HPT), i sklopi s poduzećem HPT ugovor o uvjetima izdavanja i prodaje doplatnih maraka, te obračuna i uplate prihoda od prodanih doplatnih maraka. 
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka izdavatelj doplatne marke, treba, glede namjene doplatne marke, priložiti suglasno mišljenje matičnog radnog tijela Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske. 
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora obvezno sadržavati: 
- naziv i namjenu doplatne marke, 
- vrijednost doplatne marke, 
- količinu doplatnih maraka koje se stavljaju u prodaju, 
- broj posebnog računa izdavatelja doplatne marke na koji će uplaćivati prihod od prodanih doplatnih maraka, 
- postotak koji izdavatelj doplatne marke plaća poduzeću HPT, 
- vrijeme trajanja ugovora. 
Članak 4. 
Vrijednost doplatne marke jest do 50% nominalne vrijednosti prve stope pisma u poštanskom prometu. 
Članak 5. 
Doplatne marke mogu se plaćati u poštanskom prometu, na svim poštanskim pošiljkama, osim dnevnog tiska i časopisa. 
Članak 6. 
Kupnja doplatne marke dragovoljna je. HPT može naplatiti vrijednost doplatne marke od pošiljatelja samo ako pošiljatelj dragovoljno na to pristane. 
Članak 7. 
Prihod od prodanih doplatnih maraka uplaćuje se na poseban račun izdavatelja doplatne marke isključivo je namjenski i ne ulazi u ukupan prihod ostvaren od sredstava koja izdavatelj doplatne marke stječe za obavljanje svoje djelatnosti. 
Članak 8. 
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju vrijediti: 
1. Zakon o plaćanju doplatne marke "Hrvatska liga protiv raka" u unutarnjem poštanskom prometu ("Narodne novine", br. 33/95.), 
2. Zakon o plaćanju doplatne marke "Spasite djecu Hrvatske" u unutarnjem poštanskom prometu ("Narodne novine", br. 41/96.), 
3. Zakon o plaćanju doplatne marke "Zaustavimo bijelu smrt" u unutarnjem poštanskom prometu ("Narodne novine", br. 41/96.), 
4. Zakon o plaćanju doplatne marke "1700 godina Grada Splita" u unutarnjem poštanskom prometu ("Narodne novine", br. 48/96.), 
5. odredba članka 2. Zakona o Tjednu solidarnosti ("Narodne novine", br. 31/74, 23/79, 22/80. i 19/84.) u dijelu koji se odnosi na plaćanje markice solidarnosti na sve poštanske pošiljke za vrijeme Tjedna solidarnosti te odredba članka 4. istoga Zakona, 
6. odredba članka 79. stavka 1. točke 4. Zakona o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi ("Narodne novine", br. 18/91. - pročišćeni tekst i 27/93.) te odredba članka 82. stavka 1. istoga Zakona u dijelu koji se odnosi na naplatu posebnog doprinosa na poštanske pošiljke u unutarnjem poštanskom prometu, 
7. odredba članka 16. stavka 1. točke 2. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu ("Narodne novine" br. 61/91.) te odredba članka 17. istoga Zakona, 
8. Odluka o kriterijima i planu uvođenja doplatnih maraka ("Narodne novine", br. 10/94, 22/94. i 84/94.). 
(2) Iznimno tijekom 1997. godine za vrijeme trajanja Tjedna Crvenog križa od 8. do 15. svibnja na sve poštanske pošiljke u unutarnjem poštanskom prometu osim dnevnog tiska i časopisa plaća se doplatna marka na način i pod uvjetima Zakona o Hrvatskom Crvenom križu. 
Članak 9. 
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. ožujka 1997. 
Klasa: 344-02/95-01/02
Zagreb, 6. prosinca 1996. 
ZASTUPNIČKI DOM 
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE 
Predsjednik
Zastupničkoga doma Sabora 
akademik Vlatko Pavletić, v. r.