Tehnički propis za čelične konstrukcije i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Tehnički propis za čelične konstrukcije


  

Narodne novine br.: 112 - Datum: 01.10.2008. - Interni ID: 20083277


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Tehnički propis za čelične konstrukcije

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
3269
Na temelju članka 19. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/07) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi
TEHNIČKI PROPIS
ZA ČELIČNE KONSTRUKCIJE
I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
(1) Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama (u daljnjem tekstu: čelična konstrukcija), zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju (u daljnjem tekstu: građevni proizvodi).
(2) Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.
(3) Ovaj Propis ne odnosi se na čelične konstrukcije koje nisu obuhvaćene normama na koje upućuje Prilog »H«.
Članak 2.
Projektiranje, izvođenje, održavanje i način uporabe građevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.
Članak 3.
(1) Čelična konstrukcija je dio građevnog sklopa građevine.
(2) Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela bitnog zahtjeva zaštite od požara, koji se odnosi na očuvanje nosivosti čelične konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na požar), postiže se čeličnom konstrukcijom koja ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
Članak 4.
Građevni proizvodi od čelika na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
– proizvodi od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev)
– mehanički spojni elementi
– dodatni materijal za zavarivanje
– vlačni elementi visoke čvrstoće
– konstrukcijski ležajevi
– drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa radi ugradnje zajedno s proizvodima iz podstavaka 1. do 5. ovoga stavka.
Članak 5.
(1) Čelična konstrukcija i građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.
(2) Sastavni dijelovi čelične konstrukcije (temelji i slično), i građevni proizvodi koji se u njih ugrađuju, a koji nisu obuhvaćeni ovim Propisom, moraju, osim odredbi ovoga Propisa, zadovoljiti i odredbe posebnog Propisa kojim se uređuju takve konstrukcije.
II. TEHNIČKA SVOJSTVA ČELIČNE KONSTRUKCIJE

Članak 6.
(1) Tehnička svojstva čelične konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje čelične konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče:
– rušenje građevine ili njezinog dijela,
– deformacije nedopuštena stupnja,
– oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije čelične konstrukcije,
– nerazmjerno velika oštećenja građevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
(2) Tehnička svojstva čelične konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, moraju biti takva da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom određenog vremena propisanog posebnim propisom.
(3) Tehnička svojstva čelične konstrukcije iz stavka 1. i 2. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem čelične konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.
(4) Očuvanje tehničkih svojstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka postiže se održavanjem čelične konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.
Članak 7.
(1) Ako čelična konstrukcija ima tehnička svojstva propisana člankom 6. stavkom 1. i 2. ovoga Propisa, podrazumijeva se da građevina ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, te da ima propisanu otpornost na požar.
(2) Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zaštita čelične konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na požar (obloga, sprinkler instalacija i sl.), to zaštićivanje smatrat će se sastavnim dijelom tehničkog rješenja čelične konstrukcije.
Članak 8.
Tehnička svojstva čelične konstrukcije moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se uređuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za građevinu.
Članak 9.
(1) Čelična konstrukcija mora, nakon rekonstrukcije građevine čiji je sastavni dio, imati tehnička svojstva propisana člankom 6. stavkom 1. i 2. i člankom 8. ovoga Propisa.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čelična konstrukcija mora nakon rekonstrukcije građevine, kojom se ne utječe bitno na tehnička svojstva čelične konstrukcije, imati najmanje tehnička svojstva koja je imala prije rekonstrukcije (u daljnjem tekstu: zatečena tehnička svojstva), ako su ista u skladu s propisima koji su vrijedili u doba njenog nastanka.
(3) Smatra se da rekonstrukcija građevine nema bitan utjecaj na tehnička svojstva čelične konstrukcije ako su zatečena tehnička svojstva vezana za mehaničku otpornost i stabilnost zadovoljavajuća i ako se mijenjaju do uključivo 10%.
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se:
– na višestruke rekonstrukcije građevine kojima se mijenjaju zatečena tehnička svojstva čelične konstrukcije u cjelini odnosno njezinih pojedinih dijelova, koja svojstva su vezana za mehaničku otpornost i stabilnost građevine
– na rekonstrukciju građevine kojoj je čelična konstrukcija oštećena tako da postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.
– na rekonstrukciju građevine javne namjene za koju je projekt izrađen prije 8. listopada 1964. godine, u kojem slučaju građevina nakon rekonstrukcije mora imati seizmičku otpornost prema ovom Propisu.
Članak 10.
(1) Tehnička svojstva zaštite čelične konstrukcije od korozije moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz članka 6. ovoga Propisa.
(2) Zaštita čelične konstrukcije od korozije mora se provoditi na način da se osigura postizanje svojstava zaštite iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako se zaštita provodi prema normama na koje upućuje Prilog »I« ovoga Propisa smatra se da je osigurano postizanje svojstava zaštite iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Dopušteno je koristiti i druge norme osim onih na koje upućuje Prilog »I« ovoga Propisa pod uvjetom da je postignuta ista razina usklađenosti.
(5) Zaštita čelične konstrukcije od korozije smatra se sastavnim dijelom tehničkog rješenja čelične konstrukcije.
(6) Prilogom »I« ovoga Propisa pobliže je određena zaštita čeličnih konstrukcija od korozije.
III. GRAĐEVNI PROIZVODI ZA ČELIČNE KONSTRUKCIJE

Članak 11.
(1) Građevni proizvodi proizvode se u proizvodnim pogonima (tvornicama) izvan gradilišta, ako ovim Propisom za pojedine građevne proizvode nije drukčije propisano.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predgotovljeni elementi čelične konstrukcije (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi) mogu biti izrađeni na gradilištu za potrebe toga gradilišta.
(3) Pod gradilištem se, osim prostora određenog Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka podrazumijeva i proizvodni pogon u kojem se predgotovljeni elementi, primjenom odgovarajuće tehnologije građenja, proizvode ili izrađuju za potrebe određenog gradilišta a u skladu s projektom čelične konstrukcije.
Članak 12.
(1) Građevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilišta smije se ugraditi u čeličnu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
(2) Predgotovljeni elementi izrađeni na gradilištu za potrebe toga gradilišta, smiju se ugraditi u čeličnu konstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom čelične konstrukcije i ovim Propisom.
(3) U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom čelične konstrukcije, proizvođač građevnog proizvoda odnosno izvođač čelične konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.
(4) Ako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti, i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(5) Proizvođač odnosno uvoznik i distributer građevnog proizvoda dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava građevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladištenja i prijevoza, a izvođač čelične konstrukcije tijekom prijevoza, rukovanja, skladištenja i ugradnje građevnog proizvoda.
Članak 13.
(1) Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti te označavanje građevnih proizvoda, ispitivanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u prilozima ovoga Propisa i to za:
– proizvode od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev) – u Prilogu »A«
– mehaničke spojne elemente – u Prilogu »B«
– dodatni materijal za zavarivanje – u Prilogu »C«
– vlačne elemente visoke čvrstoće – u Prilogu »D«
– konstrukcijske ležajeve – u Prilogu »E«.
(2) Potvrđivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaćeni normama ili znatno odstupaju od harmoniziranih norma na koje upućuje u Prilozi »A« do »E« iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema tehničkim dopuštenjima za te proizvode.
(3) Potvrđivanje sukladnosti, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka, obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje potvrde tvorničke kontrole proizvodnje odnosno izdavanje potvrde o sukladnosti građevnih proizvoda.
IV. PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

Članak 14.
(1) Projektiranjem čeličnih konstrukcija moraju se za građenje i projektirani uporabni vijek građevine predvidjeti svi utjecaji na čeličnu konstrukciju koji proizlaze iz načina i redoslijeda građenja, predvidivih uvjeta uobičajene uporabe građevine i predvidivih utjecaja okoliša na građevinu.
(2) Projektom čelične konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da će građevina tijekom građenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar, te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.
(3) Ako ovim ili posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek građevine iz stavka 1. ovoga članka je najmanje 50 godina.
Članak 15.
(1) Mehanička otpornost i stabilnost, te otpornost građevine na požarna djelovanja dokazuju se proračunima nosivosti i uporabljivosti čelične konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otpornost na požarna djelovanja se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije određeno vrijeme očuvanja graničnog stanja nosivosti čelične konstrukcije u slučaju požara.
(3) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se primjenom prikladnih proračunskih postupaka koji se po potrebi mogu dopuniti ispitivanjima, pri čemu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.
(4) Proračunski i drugi modeli moraju biti takvi da, uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i točnost izvedbe, odgovaraju ponašanju konstrukcije tijekom građenja i u uporabi.
Članak 16.
(1) Na projektiranje čeličnih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga »H« ovoga Propisa.
(2) Dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja čeličnih konstrukcija koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga »H« ovoga Propisa, ako se dokaže da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini određenoj hrvatskim normama iz Priloga »H«.
(3) Prilogom »H« iz stavka 1. ovoga članka pobliže se određuje projektiranje čeličnih konstrukcija.
Članak 17.
(1) Iznimno od odredbi članka 16. ovoga Propisa, u razdoblju do 31. prosinca 2010. godine na projektiranje čeličnih konstrukcija primjenjuju se priznata tehnička pravila i odredbe Priloga »G« ovoga Propisa.
(2) Prilogom »G« iz stavka 1. ovoga članka pobliže se određuje projektiranje čeličnih konstrukcija iz toga stavka ovoga članka.
(3) U razdoblju određenom stavkom 1. ovoga članka, pouzdanost čeličnih konstrukcija može se utvrditi i na temelju znanstveno potvrđenih teorija ili eksperimenata, ako se time dokazuje pouzdanost utvrđena priznatim tehničkim pravilima i odredbama priloga »G« ovoga Propisa.
Članak 18.
Pri projektiranju čelične konstrukcije nije dopuštena primjena priznatih tehničkih pravila i odredbi iz Priloga »G« ovoga Propisa i istodobna primjena normi iz Priloga »H« ovoga Propisa za istu čeličnu konstrukciju, osim u slučaju i na način dopušten ovim Propisom.
Članak 19.
(1) Građevinski projekt – projekt čelične konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu
– opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša na svojstva čelične konstrukcije,
– podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i podatke iz drugih elaborata, studija i podloga koji mogu utjecati na svojstva čelične konstrukcije,
– opis čelične konstrukcije, uključivo i temeljenje,
– opis načina izvođenja čelične konstrukcije i ugradnje pojedinih građevnih proizvoda,
– razred izloženosti dijelova čelične konstrukcije, uključivo betonske dijelove,
– opis mjera zaštite od korozije,
– opis potrebnih mjera zaštite od požara, uključivo podatke o požarnom djelovanju i analizu mogućih izvorišta požara.
2. u proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti
– podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na građevinu,
– podatke o temeljnom tlu i potresnom području,
– proračun nosivosti i uporabljivosti čelične konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje, te proračune pojedinih dijelova čelične konstrukcije, za sve faze prijevoza, prijenosa, izvođenja i uporabe građevine,
– proračun globalne stabilnosti konstrukcije,
– proračun otpornosti čelične konstrukcije na požarna djelovanja, ako je to prema članku 15. stavku 2. ovoga Propisa potrebno.
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete čelične konstrukcije:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u čeličnu konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
– ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
– kontrolu građevnih proizvoda, koji se ugrađuju u čeličnu konstrukciju, koju treba provesti prije ugradnje,
– ispitivanja i postupke dokazivanja nosivosti i uporabljivosti čelične konstrukcije,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja čelične konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih svojstava čelične konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, te
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima.
(2) Zahtjevi iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja mogu biti detaljnije razrađeni u izvedbenom projektu čelične konstrukcije.
Članak 20.
Ako projekt čelične konstrukcije radi ispunjavanja uvjeta iz članka 19. ovoga Propisa određuje primjenu norme iz Priloga ovoga Propisa na način određen tim Prilogom, smatra se da čelična konstrukcija ispunjava propisane zahtjeve u dijelu normom uređenog područja.
Članak 21.
Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 14. do 20., ovoga Propisa, projekt čelične konstrukcije kojim se razrađuje izvođenje čelične konstrukcije obvezno mora sadržavati tehničko rješenje:
– elemenata čelične konstrukcije te način njihove proizvodnje odnosno izrade,
– ugradnje elemenata u čeličnu konstrukciju, uključivo proračun i zahtijevana svojstva spojeva elemenata s ostalim elementima čelične konstrukcije,
– prijenosa i prijevoza elemenata čelične konstrukcije (mjesta oslanjanja i vješanja i opis sustava podizanja, položaj elemenata prilikom prijenosa i prijevoza, put prijevoza, i drugo), te projektiranu težinu i dopuštena odstupanja težine elementa čelične konstrukcije,
– rasporeda oslonaca, potrebnih potpora, sustava i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti i sprječavanja oštećivanja elemenata konstrukcije tijekom prijevoza, ugrađivanja i spajanja elemenata konstrukcije.
Članak 22.
(1) Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 14. do 20. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije građevine, kojom se mijenja čelična konstrukcija, obvezno mora sadržavati podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima čelične konstrukcije.
(2) Zatečena tehnička svojstva čelične konstrukcije utvrđuju se uvidom u dokumentaciju građevine, ispitivanjima, proračunima ili na drugi primjereni način.
V. IZVOĐENJE I UPORABLJIVOST ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

Članak 23.
(1) Građenje građevina koje sadrže čeličnu konstrukciju mora biti takvo da čelična konstrukcija ima tehnička svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane ovim Propisom u skladu s tehničkim rješenjem građevine i uvjetima za građenje danim projektom, te da se osigura očuvanje tih svojstava i uporabljivost građevine tijekom njezinog trajanja.
(2) Pri izvođenju čelične konstrukcije izvođač je dužan pridržavati se projekta čelične konstrukcije i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda i odredaba ovoga Propisa.
Članak 24.
(1) Kod preuzimanja građevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilišta izvođač mora utvrditi:
– je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u oznaci,
– je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu,
– jesu li svojstva, uključivo rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost čelične konstrukcije sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim projektom.
(2) Utvrđeno iz stavka 1. ovoga članka zapisuje se u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je građevni proizvod isporučen se pohranjuje među dokaze o sukladnosti građevnih proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu.
Članak 25.
(1) Propisana svojstva i uporabljivost građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu utvrđuju se na način određen projektom i ovim Propisom.
(2) Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima građevnog proizvoda iz stavka 1. ovoga članka izvođač zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
Članak 26.
(1) Zabranjena je ugradnja građevnog proizvoda koji:
– je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom,
– je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu,
– nema svojstva zahtijevana projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosno čiji podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost čelične konstrukcije nisu sukladni podacima određenim glavnim projektom.
(2) Ugradnju građevnog proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzorni inženjer, što se zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
Članak 27.
(1) Izvođenje čelične konstrukcije mora biti takvo da čelična konstrukcija ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve određene projektom i ovim Propisom.
(2) Uvjeti za izvođenje čelične konstrukcije određuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta čelične konstrukcije najmanje u skladu s odredbama Priloga »I« ovoga Propisa.
(3) Ako je tehničko rješenje čelične konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva čelične konstrukcije takvi, da nisu obuhvaćeni odredbama Priloga »I« ovoga Propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju odrediti posebni uvjeti građenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Prilogom »I« iz stavka 2. i 3. ovoga članka pobliže se određuje izvođenje i održavanje čelične konstrukcije.
Članak 28.
(1) Smatra se da čelična konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva i da je uporabljiva ako:
– su građevni proizvodi ugrađeni u čeličnu konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti prema članku 12. stavku 1. ovoga Propisa, odnosno dokaze uporabljivosti prema članku 12. stavku 2. ovoga Propisa,
– su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva čelične konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta,
– čelična konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrđene ispitivanjem pokusnim opterećenjem, kada je ono propisano kao obvezno, ili zahtijevano projektom,
te ako o provjerama tih činjenica postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.
(2) Smatra se da je uporabljivost čelične konstrukcije dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i članka 27. ovoga Propisa.
Članak 29.
(1) Ako se utvrdi da čelična konstrukcija nema projektom predviđena tehnička svojstva, mora se provesti naknadno dokazivanje da čelična konstrukcija ispunjava zahtjeve ovoga Propisa.
(2) Dokaz iz stavka 1. ovoga članka smatra se dijelom izvedbenog projekta.
(3) U slučaju da se dokaže da postignuta tehnička svojstva čelične konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve ovoga Propisa potrebno je izraditi projekt sanacije čelične konstrukcije.
VI. ODRŽAVANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

Članak 30.
(1) Održavanje čelične konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i ovim Propisom, te drugi bitni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
(2) Održavanje čelične konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije važećim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojima je čelična konstrukcija izvedena.
Članak 31.
(1) Održavanje čelične konstrukcije podrazumijeva:
– redovite preglede čelične konstrukcije, u razmacima i na način određen projektom građevine, ovim Propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji,
– izvanredne preglede čelične konstrukcije nakon kakvog izvanrednog događaja ili po zahtjevu inspekcije,
– izvođenja radova kojima se čelična konstrukcija zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom građevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je čelična konstrukcija izvedena.
(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja čelične konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom građevine te:
– izvješćima o pregledima i ispitivanjima čelične konstrukcije,
– zapisima o radovima održavanja,
– na drugi prikladan način, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji nije što drugo određeno.
Članak 32.
(1) Za održavanje čelične konstrukcije dopušteno je rabiti samo one građevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom građevine i ovim Propisom.
(2) Održavanjem građevine ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva za čelične konstrukcije.
Članak 33.
Na izvođenje radova na održavanju čelične konstrukcija odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvođenje čeličnih konstrukcija.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.
(1) Prilozi »A«, »B«, »C«, »D«, »E,« »F,« »G,« »H« i »I«, s odgovarajućim sadržajem, tiskani su uz ovaj Propis i njegov su sastavni dio.
(2) Ministar ovlašten za donošenje ovoga Propisa posebnom odlukom će, osim normi određenih u prilozima iz stavka 1. ovoga članka, odrediti norme na koje upućuju norme iz tih priloga i druge norme te priznata tehnička pravila bitna za primjenu ovoga Propisa. Ova odluka objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 35.
(1) Dana 31. prosinca 2010. prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije u dijelu u kojem se odnose na projektiranje, izvođenje i održavanje čeličnih konstrukcija obuhvaćenih ovim Propisom, sadržana u:
– Pravilniku o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija (Službeni list br. 26/88),
– HRN U.C7.121/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Korisna opterećenja stambenih i javnih zgrada,
– HRN U.C7.122/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Određivanje korisnog opterećenja stropova u proizvodnim pogonima i skladištima,
– HRN U.C7.123/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Vlastita težina konstrukcija i konstrukcijskih elemenata i uskladištenog materijala koji se uzima u obzir pri dimenzioniranju,
– Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Službeni list br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90),
– Privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima (Službeni list br. 39/64.)
– Tehničkim propisima za djelovanje vjetra na nosive čelične konstrukcije (Službeni list br. 41/64),
– Pravilniku o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije (Sužbeni list br. 61/86),
– Tehničkim propisima za jednostavne konstrukcije zgrada kod nosivih čeličnih konstrukcija (Službeni list br. 6/65),
– Tehničkim propisima za lake čelične građevine kod nosivih čeličnih konstrukcija (Službeni list br. 6/65),
– HRN U.E7.010. Nosive čelične konstrukcije od općih konstrukcijskih čelika. Izbor osnovnog materijala,
– HRN U.E7.081. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Centrično pritisnuti štapovi konstantnog jednodjelnog presjeka,
– HRN U.E7.086. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Određivanje duljine izvijanja štapova,
– HRN U.E7.091. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Centrično pritisnuti štapovi konstantnog višedjelnog presjeka.
– HRN U.E7.096. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Štapovi izloženi pritisku i savijanju.
– HRN U.E7.101. i HRN U.E7.101/1. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Bočno izvijanje nosača,
– HRN U.E7.106. Stabilnost nosivih čeličnih konstrukcija. Pritisnuti štapovi s elastičnim poprečnim osloncima,
– HRN U.E7.111. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Stabilnost okvirnih nosača,
– HRN U.E7.116. Stabilnost nosivih čeličnih konstrukcija. Stabilnost lučnih nosača,
– HRN U.E7.121. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Proračun izbočivanja limova,
– HRN U.E7.131. Ležišta i zglobovi nosivih čeličnih konstrukcija,
– HRN U.E7.140. Spojevi s vijcima visoke klase čvrstoće kod nosivih čeličnih konstrukcija Tehnički uvjeti,
– HRN U.E7.145. i HRN U.E7.145/I/91. Nosive čelične konstrukcije spojene zakovicama i vijcima. Tehnički uvjeti,
– Naredba o obaveznom atestiranju vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija. (Službeni list br. 61/85),
te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih priznata tehnička pravila iz podstavka 1. do 26. ovoga stavka upućuju.
(2) Glavni projekt u kojemu je tehničko rješenje čelične konstrukcije dano prema priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se pravovaljanim dokumentom za:
– početak radova na zgradi čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, ako prijavi početak građenja do 30. lipnja 2011. godine,
– izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno izdavanje građevinske dozvole ako je zahtjev za izdavanje te potvrde odnosno dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 30. lipnja 2011. godine.
Članak 36.
(1) U građevinu koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 35. ovoga Propisa smije se ugraditi građevni proizvod specificiran prema ovom Propisu ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu građevinu uključujući uvjete njegove ugrade i utjecaje okoline.
(2) Radi provedbe odredbi iz stavka 1. ovoga članka za dio čelične konstrukcije koji je izveden do početka ugradnje građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu, mora se popisati stanje izvedenih radova u skladu sa posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
(3) Izvedbeni projekt čelične konstrukcije iz stavka 1. ovoga članka mora za ugradnju građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu sadržavati detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta kojom će se, u skladu s ovim Propisom, odrediti osobito:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u čeličnu konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
– ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
– ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti čelične konstrukcije,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja čelične konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih svojstava čelične konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, te
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima,
te u odnosu na podstavke 1. do 5. ovoga stavka i ocjenu međusobne usklađenosti načina dokazivanja uporabljivosti dijela čelične konstrukcije izgrađenog do početka ugradnje građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu i kasnije izgrađenog dijela čelične konstrukcije.
(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na glavni projekt i drugu dokumentaciju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, a koji glavni projekt je izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 35. stavak 1. ovoga Propisa.
Članak 37.
Ako za projektiranje čelične konstrukcije sukladno članku 16. stavku 1. ovoga Propisa nema tehničkih specifikacija – hrvatskih norma odnosno norma na koje upućuju nizovi norma HRN EN 1990, HRN EN 1991, HRN EN 1993, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, primjenjuju se odredbe odgovarajućih priznatih tehničkih pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07), ovim Propisom i normama na koje ovaj Propis upućuje, a za određivanje kojih je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji odgovoran projektant.
Članak 38.
(1) Nakon 31. prosinca 2009. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda za koje je potvrđivanje sukladnosti uređeno prilozima ovoga Propisa, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
(2) Postupci izdavanja svjedodžbi o ispitivanju građevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka započeti do 31. prosinca 2009. godine prema priznatim tehničkim pravilima, dovršit će se prema tim tehničkim pravilima.
(3) Svjedodžbe o ispitivanju građevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka izdane prema priznatim tehničkim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti građevnih proizvoda do datuma važenja koji je u njima određen ali ne duže od 30. lipnja 2010. godine.
Članak 39.
Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, označavanje građevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim u skladu s načelima usklađivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje to pitanje.
Članak 40.
(1) Nakon prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, za projektiranje, izvođenje i održavanje čeličnih konstrukcija mogu se rabiti i građevni proizvodi sukladni harmoniziranim tehničkim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upućuje ako:
– su naslovi, referencijske oznake i datum početka primjene tih tehničkih specifikacija, te datum završetka istovremene primjene oprečnih nacionalnih tehničkih specifikacija objavljeni u službenom glasilu Europske unije,
– je za te građevne proizvode potvrđena sukladnost s tim tehničkim specifikacijama,
– su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske.
(2) U čeličnu konstrukciju koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis, građevni proizvod iz stavka 1. ovoga članka smije se ugraditi ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu čeličnu konstrukciju uključujući uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na glavni projekt zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, a koji glavni projekt je izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis.
(4) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavaka 2., 3. i 4. članka 36. ovoga Propisa.
Članak 41.
(1) Ovaj Propis stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine osim odredbe Priloga »H«, koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih norma s nacionalnim specifičnostima danim nacionalno određenim parametrima u okviru pojedine norme, na koje upućuje taj Prilog.

Klasa: 360-01/07-04/9
Urbroj: 531-01-266-08-1
Zagreb, 25. rujna 2008. 
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.

PRILOG A

PROIZVODI OD ČELIKA

A.1 Područje primjene
A.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za proizvode od čelika koji su sastavni dio elemenata konstrukcije odnosno predgotovljenih elemenata iz Priloga »F« ovoga Propisa, te način potvrđivanja sukladnosti čeličnih proizvoda ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
A.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti proizvoda od čelika određuju se odnosno provodi prema normama navedenim u točki A.6 ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
A.1.3 Proizvodi od čelika u smislu točke A.1.1 ovoga Priloga su proizvodi proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici) za takvu vrstu proizvoda, a obuhvaćaju:
Proizvode od nelegiranih konstrukcijskih čelika
a) toplo valjani limovi, profili, trake, šipke i žice
b) toplo oblikovani šuplji profili
c) hladno valjani limovi, profili, trake i žice
d) hladno oblikovani šuplji profili
Proizvode od nehrđajućih čelika za
e) toplo i hladno valjani limovi, profili, trake, šipke i žice
f) zavarene cijevi
g) bešavne cijevi
Proizvode od lijeva
h) čelični lijev
A.2 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje

A.2.1 Specificirana svojstva
A.2.1.1 Tehnička svojstva proizvoda od čelika moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i moraju biti specificirana prema normama navedenim u točki A.6. ovoga Priloga i normama na koje te norme upućuju, kao i odredbama ovoga Priloga.
A.2.1.2 Tehnička svojstva proizvoda od čelika moraju biti specificirana u projektu čelične konstrukcije.
A.2.2 Potvrđivanje sukladnosti
A.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti proizvoda od čelika iz točke A.1.3. ovoga Priloga provodi se:
– prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norma HRN EN 10025-1 za toplo valjane proizvode iz konstrukcijskog čelika, Dodatka ZA norme HRN EN 10210-1 za toplo oblikovane šuplje profile od nelegiranih i sitno zrnatih konstrukcijskih čelika, odnosno Dodatka ZA norme HRN EN 10219-1 za hladno oblikovane šuplje profile za čelične konstrukcije od nelegiranih i sitno zrnatih čelika, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
– prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2+ te primjerenim postupcima i kriterijima ocjenjivanja sukladnosti, za sva svojstva proizvoda od čelika određena odgovarajućom normom s popisa iz točke A.6, koja svojstva se odnose na ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine te otpornosti na požar, za proizvode od čelika za koje norme ne sadrže Dodatak ZA, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
A.2.3 Označavanje
A.2.3.1 Proizvod od čelika proizveden prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici i na proizvodu prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.
A.3 Ispitivanje
A.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje proizvoda od čelika, ovisno o vrsti proizvoda, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz točke A.6.
A.4 Kontrola prije ugradnje
A.4.1 Proizvod od čelika proizveden prema tehničkoj specifikaciji za koji je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u element čelične konstrukcije ako je sukladan zahtjevima iz projekta čelične konstrukcije.
A.4.2 Neposredno prije ugradnje proizvoda od čelika provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene Prilogom »I« ovoga Propisa.
A.5 Održavanje svojstava
A.5.1 Proizvođač i distributer proizvoda, te izvoditelj radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim pravilima i uputama proizvođača.
A.6 Popis norma
A.6.1 Norme za nelegirane konstrukcijske čelike
HRN EN 10017:2007, Valjana čelična žica za vučenje i/ili hladno valjanje -- Mjere i dopuštena odstupanja (EN 10017:2004)
HRN EN 10020:20XX, Definicije i razredba vrsta čelika (EN 10020:2000)
HRN EN 10021:20XX, Opći tehnički uvjeti isporuke za čelik i čelične proizvode (EN 10021:2006)
HRN EN 10024:2005, Toplo valjani I-profili sa skošenim pojasnicama – Dopuštena odstupanja oblika i mjera (EN 10024:1995)
HRN EN 10025-1:2006, Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika – 1. dio: Opći tehnički uvjeti isporuke (EN 10025-1:2004)
HRN EN 10025-2:2007, Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 2. dio: Tehnički uvjeti isporuke za nelegirane konstrukcijske čelike (EN 10025-2:2004)
HRN EN 10025-3:2007, Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 3. dio: Tehnički uvjeti isporuke za normalizacijski žarene/normalizacijski valjane zavarljive sitnozrnate konstrukcijske čelike (EN 10025-3:2004)
HRN EN 10025-4:2007, Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 4. dio: Tehnički uvjeti isporuke za termomehanički valjane zavarljive sitnozrnate konstrukcijske čelike (EN 10025-4:2004)
HRN EN 10025-5:2007, Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 5. dio: Tehnički uvjeti isporuke za konstrukcijske čelike otporne na atmosfersku koroziju (EN 10025-5:2004)
HRN EN 10025-6:2007, Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 6. dio: Tehnički uvjeti isporuke za plosnate proizvode od konstrukcijskih čelika s visokom granicom razvlačenja u poboljšanome stanju (EN 10025-6:2004)
HRN EN 10027-1:2007, Sustavi označivanja za čelike -- 1. dio: Nazivi čelika (EN 10027-1:2005)
HRN EN 10027-2:1999, Sustavi označivanja čelika -- 2. dio: Brojčani sustav (EN 10027-2:1992)
HRN EN 10029:2000, Toplo valjani čelični limovi debljine ? 3 mm -- Dopuštena odstupanja dimenzija, oblika i mase (EN 10029:1991)
HRN EN 10034:2003, I-profili i H-profili od konstrukcijskih čelika -- Dopuštena odstupanja mjera i oblika (EN 10034:1993)
HRN EN 10048:2003, Toplo valjana čelična traka -- Dopuštena odstupanja mjera i oblika (EN 10048:1996)
HRN EN 10051:2003, Neprekinuti, neprevučeni toplo valjani lim i traka od nelegiranih ili legiranih čelika -- Dopuštena odstupanja mjera i oblika (uključuje amandman A1:1997) (EN 10051:1991+A1:1997)
HRN EN 10055:2005, Toplo valjani T-profil s istokračnom pojasnicom zaobljenih rubova i prijelaza -- Mjere i dopuštena odstupanja oblika i mjera (EN 10055:1995)
HRN EN 10056-1:2005, Čelični kutnici s jednakim i nejednakim krakovima -- 1. dio: Mjere (EN 10056-1:1998)
HRN EN 10056-2:2005, Čelični kutnici s jednakim i nejednakim krakovima -- 2. dio: Dopuštena odstupanja oblika i mjera (EN 10056-2:1993)
HRN EN 10058:2007, Toplo valjane plosnate čelične šipke za opću namjenu -- Mjere i dopuštena odstupanja oblika i mjera (EN 10058:2003
HRN EN 10059:2005, Toplo valjane četverokutne čelične šipke za opću namjenu -- Mjere i dopuštena odstupanja oblika i mjera (EN 10059:2003)
HRN EN 10060:2005, Toplo valjane okrugle čelične šipke za opću namjenu – Mjere i dopuštena odstupanja oblika i mjera (EN 10060:2003)
HRN EN 10061:2005, Toplo valjane šesterokutne čelične šipke za opću namjenu -- Mjere i dopuštena odstupanja oblika i mjera (EN 10061:2003)
HRN EN 10080:2005, Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – Općenito (EN 10080:2005)
HRN EN 10130:20XX, Hladno valjani plosnati proizvodi od mekog čelika za hladnu preradbu Tehnički uvjeti isporuke (EN 10130:2006)
HRN EN 10131:20XX, Hladno valjani plosnati proizvodi od niskougljičnog čelika bez prevlake i elektrolitski nanašenom prevlakom cinka ili cink-nikal prevlakom kao i čelika povišene granice razvlačenja, namijenjeni hladnome oblikovanju – Dopuštena odstupanja mjera i oblika (EN 10131:2006)
HRN EN 10139:2000, Hladno valjane trake bez prevlaka od mekih čelika za hladno oblikovanje – Tehnički uvjeti isporuke (EN 10139:1997)
HRN EN 10140:20XX, Hladno valjana uska čelična traka – Dopuštena odstupanja mjera i oblika (EN 10140:2006)
HRN EN 10143:20XX, Čelični lim i traka prevučeni metalom postupkom kontinuiranog vrućeg uranjanja – Dopuštena odstupanja mjera i oblika (EN 10143:2006)
HRN EN 10149-1:2007, Toplo valjani plosnati proizvodi od čelika s visokom granicom razvlačenja za hladno oblikovanje -- 1. dio: Opći uvjeti isporuke (EN 10149-1:1995)
HRN EN 10149-2:2007, Toplo valjani plosnati proizvodi od čelika s visokom granicom razvlačenja za hladno oblikovanje -- 2. dio: Uvjeti isporuke za termomehanički valjane čelike (EN 10149-2:1995)
HRN EN 10149-3:2007, Toplo valjani plosnati proizvodi od čelika s visokom granicom razvlačenja za hladno oblikovanje -- 3. dio: Uvjeti isporuke za normalizacijski žarene ili normalizacijski valjane čelike (EN 10149-3:1995)
HRN EN 10152:2000, Elektrolitički pocinčani hladno valjani plosnati proizvodi od čelika Tehnički uvjeti isporuke (EN 10152:1993)
HRN EN 10163-1:2007, Uvjeti isporuke za stanje površine toplo valjanih čeličnih ploča, širokih traka i profila -- 1. dio: Opći uvjeti (EN 10163-1:2004)
HRN EN 10163-2:2007, Uvjeti isporuke za stanje površine toplo valjanih čeličnih ploča, širokih traka i profila 2. dio: Ploča i široke trake (EN 10163-2:2004)
HRN EN 10163-3:2007, Uvjeti isporuke za stanje površine toplo valjanih čeličnih ploča, širokih traka i profila -- 3. dio: Profili (EN 10163-3:2004)
HRN EN 10164:20XX, Čelični proizvodi s poboljšanim svojstvima na deformaciju okomito na površinu proizvoda -- Tehnički uvjeti isporuke (EN 10164:2004)
HRN EN 10169-1:20XX, Čelični plosnati proizvodi sa kontinuirano nanesenim organskim prevlakama (trakaste prevlake) – dio 1: Općenito (definicije, materijali, tolerancije i ispitne metode (EN 10169-1:2003)
HRN EN 10169-2:20XX, Čelični plosnati proizvodi sa kontinuirano nanesenim organskim prevlakama (trakaste prevlake) – dio 2: Proizvodi za vanjske primjene u građevinarstvu (EN 10169-2:2006)
HRN EN 10169-3:20XX, Čelični plosnati proizvodi sa kontinuirano nanesenim organskim prevlakama (trakaste prevlake) – dio 3: Proizvodi za unutarnje primjene u građevinarstvu (ENV 10169-3:2003).
HRN EN 10204:20XX, Metalni proizvodi – Vrste dokumenata o ispitivanju (EN 10204:2004)
HRN EN 10210-1:20XX, Toplo oblikovani šuplji profili od nelegiranih i sitnozrnatih konstrukcijskih čelika – 1. dio: Tehnički uvjeti isporuke (EN 10210-1:2006)
HRN EN 10210-2:20XX, Toplo oblikovani šuplji profili od nelegiranih i sitnozrnatih konstrukcijskih čelika – 2. dio: Dopuštena odstupanja, dimenzije i statičke vrijednosti presjeka (EN 10210-2:2006)
HRN EN 10219-1:20XX, Hladno oblikovani šuplji profili za čelične konstrukcije od nelegiranih i sitnozrnatih čelika – 1. dio: Tehnički uvjeti isporuke (EN 10219-1:2006)
HRN EN 10219-2:20XX, Hladno oblikovani šuplji profili za čelične konstrukcije od nelegiranih i sitnozrnatih čelika – 2. dio: Dopuštena odstupanja, dimenzije i statičke vrijednosti presjeka (EN 10219-2:2006)
HRN EN 10268:20XX, Hladno valjani plosnati proizvodi s visokom granicom razvlačenja od mikrolegiranih čelika za hladno oblikovanje -- Opći uvjeti isporuke (EN 10268:2006)
HRN EN 10279:2007, Toplo valjani čelični U profili -- Dozvoljena odstupanja oblika, mjera i mase (EN 10279:2000)
HRN EN 10292:20XX, Kontinuirano vruće pocinčana traka i lim od čelika s visokom granicom razvlačenja za hladno oblikovanje – Tehnički uvjeti isporuke (EN 10292:2007)
HRN EN 10326:2007, Trake i limovi od konstrukcijskih čelika s prevlakom nanesenom neprekidnim vrućim uranjanjem -- Tehnički uvjeti isporuke (EN 10326:2004)
HRN EN 10327:20XX, Kontinuirano vruće pocinčana traka i lim od (mekanog) niskougljičnog čelika za hladno oblikovanje – Tehnički uvjeti isporuke (EN 10327:2004)
HRN ISO 4997:20XX, Kontinuirano hladno valjani plosnati proizvodi iz nelegiranih konstrukcijskih čelika (ISO 4997:2007)
A.6.2 Norme za nehrđajuće čelike
HRN EN 10051:2003, Neprekinuti, neprevučeni toplo valjani lim i traka od nelegiranih ili legiranih čelika -- Dopuštena odstupanja mjera i oblika (uključuje amandman A1:1997)
(EN 10051:1991+A1:1997)
HRN EN 10088-1:2007, Nehrđajući čelici -- 1. dio: Popis nehrđajućih čelika (EN 10088-1:2005)
HRN EN 10088-2:2007, Nehrđajući čelici -- 2. dio: Tehnički uvjeti isporuke za limove/ploče i trake od korozijski postojanih čelika za opću namjenu (EN 10088-2:2005)
HRN EN 10088-3:2007, Nehrđajući čelici -- 3. dio: Tehnički uvjeti isporuke za poluproizvode, šipke, žicu, profile i svijetlo vučene proizvode od korozijski postojanih čelika za opću namjenu (EN 10088-3:2005)
HRN EN 10296-2:2007, Zavarene okrugle čelične cijevi za strojarsku i inženjersku namjenu -- Tehnički uvjeti isporuke -- 2. dio: Nehrđajući čelik (EN 10296-2:2005)
HRN EN 10297-2:2007, Bešavne okrugle čelične cijevi za strojarsku i inženjersku namjenu -- Tehnički uvjeti isporuke, 2. dio: Nehrđajući čelik (EN 10297-2:2005)
HRN EN ISO 1127:20XX, Cijevi od nehrđajućeg čelika -- Mjere, dopuštena odstupanja i dogovorene mase po jediničnoj dužini (ISO 1127:1992; EN ISO 1127:1996)
HRN EN ISO 9445:20XX, Kontinuirano hladno valjana uska i široka traka, lim i štapovi iz nehrđajućih čelika – tolerancije mjera i oblika (ISO 9445:2002) 
A.6.3 Norme za čelične odljevke
HRN EN 1559-1:2001, Ljevarstvo -- Tehnički uvjeti isporuke -- 1. dio: Općenito
(EN 1559-1:1997)
HRN EN 1559-2:2001, Ljevarstvo -- Tehnički uvjeti isporuke -- 2. dio: Dodatni zahtjevi za čelične odljevke (EN 1559-2:2000)
HRN EN 10293:2007, Čelični odljevci za opću inženjersku uporabu (EN 10293:2005)
HRN EN 10340:2008, Čelični odljevci za konstrukcije (EN 10340:2007)
HRN EN 10283:2001, Čelični odljevci otporni na koroziju (EN 10283:1998)
PRILOG B

MEHANIČKI SPOJNI ELEMENTI

B.1 Područje primjene
B.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za mehaničke spojne elemente u čeličnim konstrukcijama, te način potvrđivanja njihove sukladnosti, ako ovim Propisom nije drugačije propisano.
B.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti mehaničkih spojnih elemenata određuju se odnosno provode prema normama navedenim u točki B.6, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog Propisa.
B.1.3 Mehanički spojni elementi u smislu točke B.1.1 ovoga Priloga su elementi navedeni u točki B.2.1.4, pod točke a) do c) ovoga Priloga, proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici) za tu vrstu proizvoda.
B.2 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
B.2.1 Specificirana svojstva
B.2.1.1 Tehnička svojstva mehaničkih spojnih elemenata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu, moraju biti specificirana prema normama navedenim u točki B.6. ovoga Priloga i normama na koje te norme upućuju, kao i odredbama ovoga Priloga.
B.2.1.2 Tehnička svojstva mehaničkih spojnih elemenata moraju biti specificirana u projektu čelične konstrukcije.
B.2.1.4 Vrste mehaničkih spojnih elemenata spajala su:
a) vijci s maticama i podloškama
b) zakovice
c) trnovi
B.2.2 Potvrđivanje sukladnosti
B.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti mehaničkih spojnih elemenata iz točke B.2.1.4 ovoga Priloga provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norma HRN EN 15048-1, i HRN EN 14399-1, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
B.2.3 Označavanje
B.2.3.1 Mehanički spojni elementi proizvedeni prema tehničkoj specifikaciji označavaju se na otpremnici i na ambalaži prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.
B.3 Ispitivanje
B.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje mehaničkih spojnih elemenata, ovisno o vrsti mehaničkog spojnog elementa elementa, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz točke B.6 ovoga Priloga.
B.4 Kontrola prije ugradnje
B.4.1 Mehanički spojni elementi proizvedeni prema normama iz točke B.6 ovoga Priloga, za koje je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smiju se ugraditi u čeličnu konstrukciju ili elemente čelične konstrukcije ako su sukladni zahtjevima projekta te čelične konstrukcije.
B.4.2 Neposredno prije ugradnje mehaničkih spojnih elemenata provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene Prilogom »I« ovoga Propisa.
B.5 Održavanje svojstava
B.5.1 Proizvođač i distributer mehaničkih spojnih elemenata te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava mehaničkih spojnih elemenata a tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim uputama proizvođača.
B.6 Popis norma
B.6.1 Norme za mehaničke spojne elemente
HRN EN 15048-1:20XX, Neprednapeti konstrukcijski vijčani spojni elementi – Dio 1: Opći zahtjevi
HRN EN 898-1:2005, Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od ugljičnih i legiranih čelika – 1. dio: Vijci i svorni vijci
HRN EN 20898-2:20XX, Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od ugljičnih i legiranih čelika – 2. dio: Matice s propisanim ispitnim silama, standardni navoj.
HRN EN ISO 3269:2005, Spojni elementi – Prijamno ispitivanje
HRN EN 14399-1:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 1: Opći zahtjevi
HRN EN 14399-2:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 2: Ispitivanje podobnosti za prednapinjanje
HRN EN 14399-3:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 3: Sustav HR – Šesterokutni sklopovi vijak matica
HRN EN 14399-4:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 4: Sustav HV – Šesterokutni sklopovi vijak matica
HRN EN 14399-5:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 5: Ravne podloške za sustav HR
HRN EN 14399-6:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 6: Ravne ukošene podloške za sustave HR i HV
HRN EN 14399-7:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 7: Vijčani sklop s upuštenom glavom
HRN EN 14399-8:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 8: Sustav HV – Šesterokutni vijčani sklop s upasnim vijkom
HRN EN 14399-9:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 9: Sustav HR ili HV – Vijčani sklop s direktnim pokazivačem vlaka
HRN EN 14399-10:20XX, Konstrukcijski vijčani spojni elementi visoke čvrstoće za prednapinjanje – Dio 10: Sustav HRC – Vijčani sklop s baždarenim prednaponom
HRN EN ISO 1479:2005, Vijci za lim sa šesterokutnom glavom
HRN EN ISO 1481:2005, Vijci za lim valjkaste glave s urezom
HRN EN ISO 2320:2005, Šesterokutne čelične matice s osiguranjem od odvijanja – Mehanička i uporabna svojstva
HRN EN ISO 3506-1:2005, Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od korozijski postojanih (nehrđajućih) čelika – 1. dio: Vijci i svorni vijci
HRN EN ISO 3506-2:2005, Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od korozijski postojanih (nehrđajućih) čelika – 2. dio: Matice
HRN EN ISO 7040:2005, Šesterokutna matica osigurana od odvijanja nemetalnim uloškom, oblik 1 – Razred čvrstoće 5, 8 i 10
HRN EN ISO 7042:2005, Šesterokutna matica osigurana od odvijanja, oblik 2 – Razred čvrstoće 5, 8, 10 i 12
HRN EN ISO 7719:2005, Šesterokutne matice s osiguranjem od odvijanja u cijelosti izrađene od metala, tip 1 – Razredi čvrstoće 5, 8 i 10
HRN EN ISO 10511:2005, Šesterokutna niska matica osigurana od odvijanja nemetalnim uloškom (nemetalni uložak)
HRN EN ISO 10512:2005, Šesterokutna matica osigurana od odvijanja nemetalnim uloškom, oblik 1, fini metrički navoj – Razred čvrstoće materijala 6, 8 i 10
HRN EN ISO 10513:2005, Šesterokutna matica osigurana od odvijanja, tip 2, fini metrički navoj – Razred čvrstoće 8, 10 i 12
HRN EN ISO 15480:2005, Samonarezni vijci sa šesterokutnom prirubnom glavom
HRN EN ISO 15976:2005, Oklopljene zakovice zatvorenog struka s prekidnim trnom i zaobljenom glavom – St/St
HRN EN ISO 15979:2005, Oklopljene zakovice šupljeg struka s prekidnim trnom i zaobljenom glavom – St/St
HRN EN ISO 15980:2005, Oklopljene zakovice šupljeg struka s prekidnim trnom i upuštenom glavom – St/St
HRN EN ISO 15983:2005, Oklopljene zakovice šupljeg struka s prekidnim trnom i zaobljenom glavom – A2/A2
HRN EN ISO 15984:2005, Oklopljene zakovice šupljeg struka s prekidnim trnom i upuštenom glavom – A2/A2.
PRILOG C

DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE

C.1 Područje primjene
C.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za dodatne materijale za zavarivanje, koji se upotrebljavaju u čeličnim konstrukcijama, te način potvrđivanja njihove sukladnosti, ako ovim Propisom nije drugačije propisano.
C.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti za dodatne materijale za zavarivanje određuju se odnosno provode prema normama navedenim u točki C.6, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu sa odredbama posebnog propisa.
C.1.3 Dodatni materijali za zavarivanje, u smislu točke C.1.1 ovoga Priloga, su navedeni u točki C.2.1.2, podtočke a) do d) ovoga Priloga, proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici).
C.2 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
C.2.1 Specificirana svojstva
C.2.1.1 Tehnička svojstva dodatnih materijala za zavarivanje iz točke C.2.1.2 pod točke a) do d) moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i moraju biti specificirani prema normama navedenim u točki C.6. ovoga Priloga i normama na koje te norme upućuju, kao i odredbama ovoga Priloga.
C.2.1.2 Dodatni materijali za zavarivanje su:
a) obložene elektrode
b) žičane elektrode
c) prašak
d) praškom punjena žica
e) zaštitni plinovi
C.2.2 Potvrđivanje sukladnosti
C.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti dodatnog materijala za zavarivanje iz točke C.2.1.2 ovoga Priloga provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 13479, te odredbama ovoga priloga i posebnog propisa.
C.2.3 Označavanje
C.2.3.1 Dodatni materijali za zavarivanje iz točke C.2.1.2 ovoga Priloga, proizvedeni prema tehničkim specifikacijama označavaju se na otpremnici i na ambalaži prema odredbama tih specifikacija. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom. 
C.3 Ispitivanje
C.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje dodatnog materijala za zavarivanje, ovisno o vrsti, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz točke C.6 ovoga Priloga.
C.4 Kontrola prije ugradnje
C.4.1 Dodatni materijali za zavarivanje proizvedeni prema tehničkoj specifikaciji za koji je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smiju se ugraditi u čeličnu konstrukciju, ako ispunjavaju zahtjeve projekta čelične konstrukcije.
C.4.2 Neposredno prije ugradnje provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene prilogom »I« ovoga Propisa.
C.5 Održavanje svojstava
C.5.1 Proizvođač i distributer dodatnog materijala za zavarivanje te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim pravilima i uputama proizvođača.
C.6 Popis norma
C.6.1 Norme za dodatne materijale za zavarivanje za nosive čelične konstrukcije
HRN EN 13479:2007, Dodatni i potrošni materijali za zavarivanje – Opća norma za dodatne materijale i praškove za zavarivanje metalnih materijala taljenjem (EN 13479:2004)
HRN EN ISO 2560:2007, Dodatni i potrošni materijali za zavarivanje – Obložene elektrode za ručno elektrolučno zavarivanje nelegiranih i sitnozrnatih čelika – Razredba
HRN EN 439:1999, Dodatni i potrošni materijali – Zaštitni plinovi za elektrolučno zavarivanje i rezanje
HRN EN 440:1997, Dodatni materijali za zavarivanje – Žice za elektrolučno zavarivanje metalnom taljivom elektrodom u zaštitnoj atmosferi plinova i metal zavara, namijenjeni za nelegirane i sitnozrnate čelike – Razvrstavanje
HRN EN 756:2004, Dodatni i potrošni materijali za zavarivanje – Kombinacije žica i praškova za zavarivanje pod praškom nelegiranih i sitnozrnatih čelika – Razredba
HRN EN 757:1999, Dodatni i potrošni materijali – Obložene elektrode za REL zavarivanje čelika povišene čvrstoće – Razredba
HRN EN 758:1999, Dodatni i potrošni materijali – Praškom punjene žice za MIG/MAG zavarivanje nelegiranih i sitnozrnatih čelika sa zaštitnim plinom i bez njega – Razredba
HRN EN 760:1999, Dodatni i potrošni materijali – Praškovi za zavarivanje pod praškom –Razredba
HRN EN 14295:2004, Dodatni i potrošni materijali za zavarivanje – Kombinacija žica i praškova za zavarivanje pod praškom čelika povišene čvrstoće – Razredba
HRN EN 13918:2001, Zavarivanje – Svornjaci i keramički prstenovi za elektrolučno zavarivanje svornjaka
HRN EN ISO 14343:20XX, Dodatni materijal za zavarivanje – Žičane elektrode, trakaste elektrode, žice i štapovi za zavarivanje fuzijom nehrđajućih i čelika otpornih na toplinu – Razredba
HRN EN ISO 16834:20XX, Dodatni materijal za zavarivanje – Žičane elektrode, žice, štapovi i depoziti za zavarivanje čelika visoke čvrstoće pod zaštitom plina – Razredba
HRN EN ISO 17633:20XX, Dodatni materijal za zavarivanje – Cjevaste obložene elektrode i štapovi za zavarivanje nehrđajućih i čelika otpornih na toplinu, pod zaštitom i bez zaštite plina
HRN EN ISO 18276:20XX, Dodatni materijal za zavarivanje – Cjevaste obložene elektrode za zavarivanje čelika visoke čvrstoće pod zaštitom i bez zaštite plina – Razredba
HRN EN 1600:1999, Dodatni i potrošni materijali – Obložene elektrode za REL zavarivanje nehrđajućih čelika i čelika otpornih na povišene temperature – Razredba
HRN EN 1668:1999, Dodatni i potrošni materijali – Šipke, žice i metal zavara/navara pri TIG zavarivanju nelegiranih i sitnozrnih čelika – Razredba.
PRILOG D

VLAČNI ELEMENTI VISOKE ČVRSTOĆE

D.1 Područje primjene
D.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za vlačne elemente visoke čvrstoće, koji se upotrebljavaju u čeličnim konstrukcijama, te način potvrđivanja sukladnosti za iste, ako ovim Propisom nije drugačije propisano.
D.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti za vlačne elemente visoke čvrstoće određuju se odnosno provode prema normama navedenim u točki D.6, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu sa odredbama posebnog propisa.
D.1.3 Vlačni elementi visoke čvrstoće, u smislu točke D.1.1 ovoga Priloga, su navedeni u točki D.2.1.2, podtočke a) do e) ovoga Priloga, proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici).
D.2 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
D.2.1 Specificirana svojstva
D.2.1.1 Tehnička svojstva vlačnih elemenata visoke čvrstoće iz točke D.2.1.2 pod točke a) do e) moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i moraju biti specificirani prema normama navedenim u točki D.6. ovoga Priloga i normama na koje te norme upućuju, kao i odredbama ovoga Priloga.
D.2.1.2 Vlačni elementi visoke čvrstoće su:
a) čelične šipke
b) čelična žica
c) čelična užad
d) čelični kabeli
e) završetci (kotve).
D.2.2 Potvrđivanje sukladnosti.
D.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti vlačnih elemenata visoke čvrstoće iz točke D.2.1.2 ovoga Priloga provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 1+ te primjerenim postupcima i kriterijima ocjenjivanja sukladnosti, za sva svojstva vlačnih elemenata visoke čvrstoće određena odgovarajućom normom s popisa iz točke D.6, koja svojstva se odnose na ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine te otpornosti na požar, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
D.2.3 Označavanje
D.2.3.1 Vlačni elementi visoke čvrstoće iz točke D.2.1.2 ovoga Priloga, proizvedeni prema tehničkim specifikacijama označavaju se na otpremnici i na ambalaži prema odredbama tih specifikacija. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom. 
D.3 Ispitivanje
D.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje dodatnog materijala za zavarivanje, ovisno o vrsti, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz točke D.6 ovoga Priloga.
 
D.4 Kontrola prije ugradnje

D.4.1 Vlačni elementi visoke čvrstoće proizvedeni prema tehničkoj specifikaciji za koji je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smiju se ugraditi u čeličnu konstrukciju, ako ispunjavaju zahtjeve projekta čelične konstrukcije.
D.4.2 Neposredno prije ugradnje provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene prilogom »I« ovoga Propisa.
D.5 Održavanje svojstava
D.5.1 Proizvođač i distributer vlačnih elemenata visoke čvrstoće te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim pravilima i uputama proizvođača.
D.6 Popis norma
D.6.1 Norme za vlačne elemente visoke čvrstoće za nosive čelične konstrukcije
HRN EN 10138-3:20XX, Čelici za prednapinjanje – Dio 3: Pramenovi
HRN EN 10264-3:2003, Čelična žica i žičani proizvodi – Čelična žica za užad – 3. dio: Hladno vučena i hladno oblikovana žica od nelegiranog čelika za visoka opterećenja
HRN EN 10264-4:2003, Čelična žica i žičani proizvodi – Čelična žica za užad – 4. dio: Žica od nehrđajućeg čelika
HRN EN 12385-1:2003, Čelična užad – Sigurnost – 1. dio: Opći zahtjevi
HRN EN 12385-10:2004, Čelična užad – Sigurnost – 10. dio: Spiralna užad za opću primjenu
HRN EN 13411-4:2003, Završetci čeličnih užadi – Sigurnost – 4. dio: Metalni i plastični zaliveni završetci.
PRILOG E

KONSTRUKCIJSKI LEŽAJEVI

E.1 Područje primjene
E.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za konstrukcijske ležajeve, koji se upotrebljavaju u čeličnim konstrukcijama, te način potvrđivanja sukladnosti za iste, ako ovim Propisom nije drugačije propisano.
E.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti za konstrukcijske ležajeve određuju se odnosno provode prema normama navedenim u točki E.6, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu sa odredbama posebnog propisa.
E.1.3 Tipovi konstrukcijskih ležajeva, u smislu točke E.1.1 ovoga Priloga, su navedeni u točki E.2.1.2, podtočke a) do e) ovoga Priloga, proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici).
E.2 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
E.2.1 Specificirana svojstva
E.2.1.1 Tehnička svojstva konstrukcijskih ležajeva iz točke E.2.1.2 pod točke a) do e) moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i moraju biti specificirani prema normama navedenim u točki E.6. ovoga Priloga i normama na koje te norme upućuju, kao i odredbama ovoga Priloga.
E.2.1.2 Tipovi konstrukcijskih ležajeva:
a) neoprenski
b) valjkasti
c) lončasti
d) sferični i cilindrični PTFE
e) usmjeravajući i ograničavajući.
E.2.2 Potvrđivanje sukladnosti
E.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti konstrukcijskih ležajeva iz točke E.2.1.2 ovoga Priloga provodi se:
– prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti te postupcima i kriterijima Dodatka ZA odgovarajuće norme s popisa iz točke E.6, za konstrukcijske ležajeve za koje norme sadrže Dodatak ZA,
– prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 1 te primjerenim postupcima i kriterijima ocjenjivanja sukladnosti, za sva svojstva konstrukcijskih ležajeva određena odgovarajućom normom s popisa iz točke E.6, koja svojstva se odnose na ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine te otpornosti na požar, za konstrukcije ležajeve za koje norme ne sadrže Dodatak ZA, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
E.2.3 Označavanje
E.2.3.1 Konstrukcijski ležajevi iz točke E.2.1.2 ovoga Priloga, proizvedeni prema tehničkim specifikacijama označavaju se na otpremnici i na ambalaži prema odredbama tih specifikacija. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom. 
E.3 Ispitivanje
E.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje konstrukcijskih ležajeva, ovisno o vrsti, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz točke E.6 ovoga Priloga.
E.4 Kontrola prije ugradnje
E.4.1 Konstrukcijski ležajevi proizvedeni prema tehničkoj specifikaciji za koji je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smiju se ugraditi u čeličnu konstrukciju, ako ispunjavaju zahtjeve projekta čelične konstrukcije.
E.4.2 Neposredno prije ugradnje provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene prilogom »I« ovoga Propisa.
E.5 Održavanje svojstava
E.5.1 Proizvođač i distributer konstrukcijskih ležajeva te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim pravilima i uputama proizvođača.
E.6 Popis norma
E.6.1 Norme za konstrukcijske ležajeve za nosive čelične konstrukcije
HRN EN 1337-2:2004, Konstrukcijski ležajevi -- 2. dio: Klizni elementi (EN 1337-2:2004)
HRN EN 1337-3:2005, Konstrukcijski ležajevi -- 3. dio: Elastomerni ležajevi (EN 1337-3:2005)
HRN EN 1337-4:Ispr.1:2008, Konstrukcijski ležajevi -- 4. dio: Valjkasti ležajevi (EN 1337-4:2004/AC:2007)
HRN EN 1337-4:2004, Konstrukcijski ležajevi -- 4. dio: Valjkasti ležajevi (EN 1337-4:2004)
HRN EN 1337-5:2005, Konstrukcijski ležajevi -- 5. dio: Lončasti ležajevi (EN 1337-5:2005)
HRN EN 1337-6:2004, Konstrukcijski ležajevi -- 6. dio: Zakretni ležajevi (EN 1337-6:2004)
HRN EN 1337-7:2004, Konstrukcijski ležajevi -- 7. dio: Sferni i valjkasti PTFE ležajevi (EN 1337-7:2004)
HRN EN 1337-8:20XX Konstrukcijski ležajevi -- 8. dio: Usmjeravajući i ograničavajući ležajevi.
PRILOG F

PREDGOTOVLJENI ELEMENTI

F.1 Područje primjene
F.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za predgotovljene elemente čeličnih konstrukcija (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi), ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
F.1.2 Predgotovljeni element u smislu točke F.1.1 je element izrađen ili proizveden na mjestu različitom od konačnog mjesta u građevini, na gradilištu za potrebe toga gradilišta ili proizveden u pogonu za proizvodnju predgotovljenih elemenata, od čeličnih proizvoda, proizvedenih prema Prilogu »A« do »E«, i eventualno drugih proizvoda.
F.1.3 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog elementa određuje se odnosno provodi prema točki F.1.3.1 odnosno točki F.1.3.2 ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
F.1.3.1 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izrađenog prema projektu čelične konstrukcije, određuju se odnosno provodi u skladu s tim projektom.
F.1.3.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji (normi ili tehničkom dopuštenju) određuju se odnosno provodi prema toj specifikaciji.
F.2 Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
F.2.1 Specificirana svojstva
F.2.1.1 Tehnička svojstva predgotovljenih elemenata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u građevini, i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 1090-1, te normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
F.2.1.2 Tehnička svojstva čeličnih proizvoda i zaštitnih sredstava od kojih se izrađuje odnosno proizvodi predgotovljeni element moraju biti specificirana prema Prilozima »A«, »B«, »C«, »D« ili »E« ovoga Propisa.
F.2.1.3 Predgotovljeni element izrađuje se odnosno proizvodi za:
a) konstrukcijsku uporabu (element djelomično predgotovljene čelične konstrukcije, element predgotovljene čelične konstrukcije ili zasebna građevina),
b) nekonstrukcijsku uporabu (oplate, ograde, itd).
F.2.1.4 Tehnička svojstva predgotovljenog elementa moraju se specificirati u projektu čelične konstrukcije, a u slučaju predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji, specificiraju se u tehničkoj specifikaciji za taj element.
F.2.2 Dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti
F.2.2.1 Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izrađenog prema projektu čelične konstrukcije provodi se prema projektu čelične konstrukcije te odredbama ovoga Priloga, i uključuje zahtjeve za:
a) izvođačevom kontrolom izrade i ispitivanja tipa pred gotovljenog elementa, te
b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvođačeve kontrole izrade pred gotovljenog elementa,
na način primjeren postizanju tehničkih svojstava čelične konstrukcije u skladu s ovim Propisom.
F.2.2.2 Potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikacije, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
F.2.3 Označavanje
F.2.3.1 Predgotovljeni element izrađen prema projektu čelične konstrukcije označava se na otpremnici i na samom elementu sukladno oznaci iz projekta.
F.2.3.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici i na samom elementu sukladno odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.
F.3 Ispitivanje
F.3.1 Predgotovljeni element izrađen prema projektu čelične konstrukcije ispituje se prema tom projektu.
F.3.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji ispituje se prema toj specifikaciji.
F.4 Projektiranje
F.4.1 Predgotovljeni element projektira se u skladu s odredbama Priloga »G« odnosno Priloga »H«, te odredbama ovoga Propisa.
F.4.2 Projektom predgotovljenog elementa moraju se dokazati tehnička svojstva i ponašanje za sve faze predviđenog vijeka uporabe elementa, tj. za fazu izrade, prijenosa, odlaganja na odlagalištu, prijevoza do gradilišta, ugradnju, uporabu, održavanje i razgradnju.
F.5 Građenje, izrada i proizvodnja
F.5.1 Pri građenju čelične konstrukcije s predgotovljenim elementima treba odgovarajuće primijeniti pravila određena Prilogom »I« ovoga Propisa, te:
– pojedinosti koje se odnose na sve faze predviđenog vijeka uporabe elemenata,
– pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale te norme kojima se potvrđuje sukladnost tih proizvoda,
– pojedinosti koje se odnose na uporabu i održavanje, dane projektom čelične konstrukcije i/ili tehničkom uputom za ugradnju i uporabu.
F.5.2 Pri izradi predgotovljenog elementa odgovarajuće se primjenjuju odredbe Priloga »I« ovoga Propisa.
F.5.3 Pri proizvodnji predgotovljenog elementa treba poštivati pravila određena odgovarajućom tehničkom specifikacijom za taj proizvod.
F.6 Kontrola prije ugradnje
F.6.1 Predgotovljeni element izrađen u skladu s projektom čelične konstrukcije smije se ugraditi u čeličnu konstrukciju ako je sukladnost čeličnih proizvoda i zaštitnih sredstava potvrđena i ako je uporabljivost predgotovljenog elementa dokazana na način određen projektom čelične konstrukcije i ovim Prilogom.
F.6.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u čeličnu konstrukciju ako je sukladan zahtjevima projekta te čelične konstrukcije.
F.6.3 Neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene Prilogom »I« ovoga Propisa.
F.7 Popis norma
F.7.1 Norme za predgotovljene elemente
HRN EN 1090-1:2008, Komponente čeličnih i aluminijskih konstrukcija – Dio 1: Opći uvjeti isporuke
PRILOG G

PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIČKIM PRAVILIMA

G.1 Područje primjene
G.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 16. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje čeličnih konstrukcija građevina iz stavka 1. istoga članka u skladu s priznatim tehničkim pravilima, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
G.1.2 Ovaj Prilog odnosi se na projektiranje čeličnih konstrukcija građevina uzimajući u obzir i odgovarajuća pravila za djelovanja na nosive čelične konstrukcije, pravila za gradnju u seizmičkim područjima i pravila za temeljenje.
G.2 Projektiranje, proračun i građenje
G.2.1 Za projektiranje i proračune čeličnih konstrukcija građevina primjenjuju se odredbe ovoga Priloga i priznata tehnička pravila određena ovim Prilogom. Pojam »objekt« i »građevinski objekt« koji se koristi u priznatim tehničkim pravilima odgovara pojmu »građevina« prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
G.2.2 Za djelovanja na nosive čelične konstrukcije građevina primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
G.2.3 Za gradnju građevina u seizmičkim područjima primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu tih propisa odnosno pravilnika.
G.2.4 Za proračun i konstruiranje čeličnih konstrukcija građevina primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
G.2.5 Za temeljenje građevina primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
G.2.6 Za otpornost na požar primjenjuju se djelovanja određena HRN ENV 1991-2-2.
G.2.7 Ako se u skladu sa člankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proračun otpornosti na požar, čelična konstrukcija građevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opća načela zaštite od požarnog djelovanja.
G.3 Primjena Pravilnika o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija
G.3.1 U Privremenim tehničkim propisima za opterećenje zgrada koji su vezani uz primjenu Pravilnika o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija, umjesto točke 213 primjenjuju se točke G.3.1.1 do G.3.1.5 ovoga Priloga.
G.3.1.1 Za ravne ili do 20° prema horizontali nagnute krovove mora se u proračunu čelične konstrukcije uzeti osnovno opterećenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji građevine koji nije manje od:
Lika i Gorski kotar                     s0 = 2.00 kN/m2
Ostala kontinentalna područja     s0 = 1.25 kN/m
U planinskim predjelima višim od 300 m.n.v. koji obiluju snijegom uzima se u obzir uvećano opterećenje snijegom, ovisno o lokalnim uvjetima, tako da opterećenje, kod krovova nagnutih do 20° prema horizontali iznosi:
s = s0 + (h – 300)/400
s – opterećenje snijegom (kN/m2)
s0 – osnovno opterećenje snijegom (kN/m2)
h – nadmorska visina (m)
Na lokacijama u Gorskom Kotaru i Lici, s iznimno velikim snježnim padalinama te na nadmorskim visinama višim od 700 m, uzeti stvarno obrađene podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda.
G.3.1.2 U krajevima bez snijega (priobalje i otoci) mora se uzeti u proračun čelične konstrukcije zamjensko opterećenje koje nije manje od s = 0,35 kN/m2.
G.3.1.3 Za krovove s nagibom ? > 20°, može se u proračunu čelične konstrukcije uzeti umanjeno opterećenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji građevine koje nije manje od:
s? = s [1 – 14(? -20°)/1000], gdje je: 
s – iznos opterećenja snijegom iz točke G.3.1.1.
? – nagib krovne plohe prema horizontali izražen u °
G.3.1.4 Mjestimično nagomilavanje snijega na krovovima s uvalama ili u zaklonima te kod drugih nepovoljnih konfiguracija krova kod kojih postoji mogućnost nagomilavanja snijega, potrebno je odgovarajuće uzeti u obzir.
U formiranim bazenima uzeti minimalnu zapreminsku težinu snijega od 5,0 kN/m3.
G.3.1.5 Kod dvostrešnih krovova, osim proračuna s punim opterećenjem snijegom, potrebno je proračun provesti i za slučaj punog opterećenja snijegom s jedne strane krova i polovine punog opterećenja s druge strane krova.
G.4 Tehnička svojstva proizvoda od čelika
G.4.1 Tehnička svojstva nelegiranih konstrukcijskih čelika specificiraju se u projektu u skladu s točkom A.6.1 Priloga »A« ovoga Propisa ako ovim Prilogom nije drugačije određeno.
G.4.1.1 U proračunima nosivosti i deformacija prema priznatim tehničkim pravilima potrebno je na odgovarajući način koristiti vrijednosti svojstava čelika, kako su ona određena u normama navedenim u točki A.6.1 Priloga »A« ovoga Propisa.
G.4.1.2 Oznake proizvoda od čelika prema normi HRN EN 10025-2 orijentacijski odgovaraju oznakama proizvoda od čelika prema normi HRN C.B0.500 na način kako je to prikazano u tablici G.1 ovoga Priloga.
Tablica G.1 Oznake proizvoda od čelika HRN C.B0.500 i orijentacijski odgovarajuće oznake proizvoda od čelika prema normi HRN EN 10025-2
 
 Oznaka prema HRN C.B0.500:1988Oznaka prema HRN EN 10025-2:2007
Toplovaljani
proizvodi
Nelegirani konstrukcijski čelici
 Č.0361S 235 JR
Č.0362S 235 J0
Č.0363S 235 J2+N
Č.0363S 235 J2
Č.0451S 275 JR
Č.0452S 275 J0
Č.0453S 275 J2+N
Č.0453 S 275 J2
Č.0561S 355 JR
Č.0562S 355 J0
Č.0563S 355 J2+N
Č.0563S 355 J2
Č.0545E 295
Č.0645E 335
Č.0745E 360


G.5 Tehnička svojstva ostalih proizvoda
G.5.1 Tehnička svojstva mehaničkih spojnih elemenata specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama Priloga »B« ovoga Propisa.
G.5.2 Tehnička svojstva dodatnog materijala za zavarivanje specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama Priloga »C« ovoga Propisa.
G.5.3 Tehnička svojstva vlačnih elemenata visoke čvrstoća specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama Priloga »D« ovoga Propisa.
G.5.4 Tehnička svojstva konstrukcijskih ležajeva specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama Priloga »E« ovoga Propisa.
G.5.5 Tehnička svojstva zaštitnih sredstava specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama Priloga »I« ovoga Propisa.
G.6 Popis priznatih tehničkih pravila i normi za projektiranje

G.6.1 Djelovanja (Opterećenja)
Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija (SL br. 26/88) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
HRN U.C7.121/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Korisna opterećenja stambenih i javnih zgrada.
HRN U.C7.122/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Određivanje korisnog opterećenja stropova u proizvodnim pogonima i skladištima.
HRN U.C7.123/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Vlastita težina konstrukcija i konstrukcijskih elemenata i uskladištenog materijala koji se uzima u obzir pri dimenzioniranju
Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (SL br. 31/81,49/82, 29/83, 21/88 i 52/90) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
Privremeni tehnički propisi za građenje u seizmičkim područjima (Službeni list br. 39/64.) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu tih propisa.
Tehnički propisi za djelovanje vjetra na nosive čelične konstrukcije. (SL br. 41/64)
Pravilnik o tehničkim normativima za određivanje opterećenja mostova. (SL br. 1/91)
HRN ENV 1991-2-2 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-2.dio: Djelovanja na konstrukcije – Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (ENV 1991-2-2:1995) 
G.6.2 Dimenzioniranje i konstruiranje
Pravilnik o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije (SL br. 61/86) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
Tehnički propisi za jednostavne konstrukcije zgrada kod nosivih čeličnih konstrukcija. (SL br. 6/65)
Tehnički propisi za lake čelične građevine kod nosivih čeličnih konstrukcija. (SL br. 6/65)
Nosive čelične konstrukcije od općih konstrukcijskih čelika. Izbor osnovnog materijala. HRN U.E7.010.
Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Centrično pritisnuti štapovi konstantnog jednodjelnog presjeka. HRN U.E7.081.
Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Određivanje duljine izvijanja štapova. HRN U.E7.086.
Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Centrično pritisnuti štapovi konstantnog višedjelnog presjeka HRN U.E7.091.
Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Štapovi izloženi pritisku i savijanju. HRN U.E7.096.
Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Bočno izvijanje nosača. HRN U.E7.101. i HRN U.E7.101/1.
Stabilnost nosivih čeličnih konstrukcija. Pritisnuti štapovi sa elastičnim poprečnim osloncima. HRN U.E7.106.
Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Stabilnost okvirnih nosača. HRN U.E7.111.)
Stabilnost nosivih čeličnih konstrukcija. Stabilnost lučnih nosača. HRN U.E7.116.
Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Proračun izbočivanja limova. HRN U.E7.121.
Ležišta i zglobovi nosivih čeličnih konstrukcija. HRN U.E7.131.
Spojevi s vijcima visoke klase čvrstoće kod nosivih čeličnih konstrukcija Tehnički uvjeti. HRN U.E7.140.
Nosive čelične konstrukcije spojene zakovicama i vijcima. Tehnički uvjeti HRN U.E7.145. i HRN U.E7.145/I/91.
PRILOG H

PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

H.1 Područje primjene
I.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 14. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje čeličnih konstrukcija građevina, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
H.1.2 Odredbe ovoga Priloga odnose se na projektiranje čeličnih konstrukcija uzimajući u obzir i osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije, geotehničko projektiranje te projektiranje konstrukcija otpornih na potres.
H.2 Projektiranje, proračun i građenje
H.2.1 Pravila za projektiranje čeličnih konstrukcija određena su hrvatskim normama nizova HRN EN 1990, HRN EN 1991, HRN EN 1993, HRN EN 1997 i HRN EN 1998 s nacionalnim specifičnostima danim nacionalno određenim parametrima u okviru pojedine norme, te hrvatskim normama na koje ove norme upućuju.
H.2.2 Za osnove proračuna i djelovanja na čelične konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1990, HRN EN 1991 i HRN EN 1993 uključivo i pripadno nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
H.2.3 Za projektiranje čeličnih konstrukcija glede otpornosti na potres primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1998 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
H.2.4 Za projektiranje čeličnih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1993 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
H.2.5 Za geotehničko projektiranje primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1997 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
H.2.6 Ako se u skladu s člankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proračun otpornosti na požarno djelovanje u skladu s HRN EN 1993-1-2, čelična konstrukcija građevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opća načela zaštite od požarnog djelovanja.
H.3 Tehnička svojstva proizvoda od čelika, mehaničkih spojnih elemenata, dodatnog materijala za zavarivanje, vlačnih elemenata visoke čvrstoće i konstrukcijskih ležajeva
H.3.1 Tehnička svojstva proizvoda od čelika specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama iz Priloga »A« ovoga Propisa.
H.3.2 Tehnička svojstva mehaničkih spojnih elemenata specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama iz Priloga »B« ovoga Propisa.
H.3.3 Tehnička svojstva dodatnog materijala za zavarivanje specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama iz Priloga »C« ovoga Propisa.
H.3.4 Tehnička svojstva vlačnih elemenata visoke čvrstoće specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama iz Priloga »D« ovoga Propisa.
H.3.5 Tehnička svojstva konstrukcijskih ležajeva specificiraju se u projektu čelične konstrukcije prema odredbama iz Priloga »E« ovoga Propisa.
H.4 Popis norma
H.4.1 Norme za projektiranje i proračun
HRN EN 1990:20XX
Eurokod 0: Osnove projektiranja (EN 1990:2002)
HRN EN 1991-1-1:20XX
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-1 dio: Općenita djelovanja – Prostorne težine, vlastite težine, uporabna opterećenja (EN 1991-1-1:2002)
HRN EN 1991-1-2:20XX
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-2 dio: Općenita djelovanja – Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (EN 1991-1-2:2002)
HRN EN 1991-1-3:20XX
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-3 dio: Općenita djelovanja – Opterećenje snijegom (EN 1991-1-3:2003)
HRN EN 1991-1-4:20XX
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-4 dio: Općenita djelovanja – Opterećenje vjetrom (EN 1991-1-4:2005)
HRN EN 1991-1-5:20XX
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-5 dio: Općenita djelovanja – Toplinska djelovanja (EN 1991-1-5:2003)
HRN EN 1991-1-6:20XX
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-6 dio: Općenita djelovanja – Djelovanja tijekom izvedbe (EN 1991-1-6:2005)
HRN EN 1991-1-7:20XX
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-7 dio: Općenita djelovanja – Izvanredna djelovanja (EN 1991-1-7:2006)
HRN EN 1991-3:20XX
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 3. dio: Djelovanja prouzročena kranovima i drugim strojevima (EN 1991-3:2006)
HRN EN 1993-1-1:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1993-1-1:2006)
HRN EN 1993-1-2:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-2: Opća pravila – Proračun konstrukcija na požarno djelovanje (EN 1993-1-2:2006)
HRN EN 1993-1-3:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-3: Opća pravila – dodatna pravila za hladnooblikovane elemente i limove (EN 1993-1-3:2006)
HRN EN 1993-1-4:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-4: Opća pravila – dodatna pravila za nehrđajuće čelike (EN 1993-1-4:2006)
HRN EN 1993-1-5:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-5: Opća pravila – Pločasti elementi konstrukcija (EN 1993-1-5:2006)
HRN EN 1993-1-6:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-6: Nosivost i stabilnost ljuski (EN 1993-1-6:2007)
HRN EN 1993-1-7:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-7: Nosivost i stabilnost poprečno opterećenih ravnih limenih konstrukcija (EN 1993-1-7:2007)
HRN EN 1993-1-8:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-8: Projektiranje veza (EN 1993-1-8:2005)
HRN EN 1993-1-9:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-9: Nosivost čeličnih konstrukcija na zamor (EN 1993-1-9:2005)
HRN EN 1993-1-10:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-10: Izbor čelika u pogledu žilavosti i svojstava po debljini (EN 1993-1-10:2005)
HRN EN 1993-1-11:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-11: Projektiranje konstrukcija sa zategnutim elementima od čelika (EN 1993-1-11:2006)
HRN EN 1993-1-12:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-12: Dodatna pravila za čelike visoke čvrstoće (EN 1993-1-12:2007)
HRN EN 1993-2:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 2: Čelični mostovi (EN 1993-2:2006)
HRN EN 1993-3-1:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 3-1: Tornjevi, jarboli i dimnjaci – tornjevi i jarboli (EN 1993-3-1:2006)
HRN EN 1993-3-2:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 3-2: Tornjevi, jarboli i dimnjaci – dimnjaci (EN 1993-3-2:2006)
HRN EN 1993-4-1:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 4-1: Silosi (EN 1993-4-1:2007)
HRN EN 1993-4-2:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 4-2: Spremnici (EN 1993-4-2:2007)
HRN EN 1993-4-3:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 4-3: Cjevovodi (EN 1993-4-3:2007)
HRN EN 1993-5:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 5: Piloti (EN 1993-5:2007)
HRN EN 1993-6:20XX
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 6: Nosači kranskih staza (EN 1993-6:2007)
HRN EN 1997-1:20XX
Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila (EN 1997-1:2004)
HRN EN 1997-2:20XX
Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 2. dio: Istraživanje tla i ispitivanje (EN 1997-2:2007)
HRN EN 1998-1:20XX
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za građevine (EN 1998-1:2004)
HRN EN 1998-2:20XX
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 2. dio: Mostovi (EN 1998-2:2005)
HRN EN 1998-3:20XX
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 3. dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada (EN 1998-3:2005)
HRN EN 1998-4:20XX
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 4. dio: Silos, tanks and pipelines (EN 1998-4:2006)
HRN EN 1998-5:20XX
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 5. dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnička pitanja (EN 1998-5:2004). 
PRILOG I

IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

I.1 PODRUČJE PRIMJENE
I.1.1. Ovim se prilogom sukladno članku 27. ovoga Propisa propisuju tehnički i drugi zahtjevi i uvjeti za izvođenje čeličnih konstrukcija te nadzorne radnje i kontrolni postupci pri izvođenju čeličnih konstrukcija te održavanje čeličnih konstrukcija građevina, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
I.1.2. Tehnički i drugi zahtjevi i uvjeti iz točke I.1.1 ovoga Priloga određeni su, odnosno, izvođenje i održavanje čeličnih konstrukcije provodi se prema normama iz točke I.4.1. i I.4.2. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
I.1.3 Na izvođenje i održavanje čelične konstrukcije primjenjuju se i odgovarajuće norme za izvođenje i održavanje drugih vrsta proizvoda koji se rabe u čeličnim konstrukcijama u skladu s propisima za te proizvode, osim onih na koje se odnose Prilozi »A«, »B«, »C«,»D« i »E« ovoga Propisa.
I.2 IZVOĐENJE, NADZORNE RADNJE I KONTROLNI POSTUPCI NA GRADILIŠTU

I.2.1. Izvođenje
I.2.1.1 Elementi čelične konstrukcije se izvode od proizvoda od čelika, proizvedenih prema Prilozima »A do E«, i drugih proizvoda, ili kao predgotovljeni elementi proizvedeni prema Prilogu »F«, prema projektu čelične konstrukcije i odredbama ovoga Priloga.
I.3 ODRŽAVANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA
I.3.1. Radnje u okviru održavanja čeličnih konstrukcija treba provoditi prema odredbama ovoga Priloga i normama na koje upućuje ovaj Prilog, te odgovarajućom primjenom odredaba ostalih Priloga ovoga Propisa.
I.4 POPIS NORMA ZA IZVOĐENJE, ZAŠTITU, ODRŽAVANJE, KONTROLU I ISPITIVANJE

I.4.1 Općenito
HRN EN 1090-1:20XX Komponente čeličnih i aluminijskih konstrukcija– 1. dio: Opći uvjeti isporuke
HRN EN 1090-2:20XX Izvedba čeličnih i aluminijskih konstrukcija – 2. dio: Tehnički zahtjevi za čelične konstrukcije
Tehnički propisi za održavanje čeličnih konstrukcija za vrijeme eksploatacije, SL 6/65
Tehnički propisi za pregled i ispitivanja nosivih čeličnih konstrukcija, SL 6/65.
I.4.2. Popis normi prema radnim operacijama

I.4.2.1. Priprema
HRN EN ISO 9013:2003, Toplinsko rezanje -- Razredba rezova -- Geometrijska specifikacija proizvoda i dozvoljena odstupanja kakvoće (ISO 9013:2002; EN ISO 9013:2002)
HRN ISO 286-2:, ISO sustav dimenzionalnih tolerancija – 2 dio: Tablice standardnih stupnjeva tolerancije i graničnih odstupanja za rupe i osovine
HRN CEN/TR 10347, Smjernice za oblikovanje konstrukcijskih čelika u proizvodnji.
I.4.2.2. Zavarivanje
HRN EN 287-1/AC:2007, Provjera osposobljenosti zavarivača -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004/AC:2004)
HRN EN 287-1:2004, Provjera osposobljenosti zavarivača -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004)
HRN EN 1011-1/A1:2003, Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio: Opće upute za elektrolučno zavarivanje (EN 1011-1:1998/A1:2002)
HRN EN 1011-1/A2:2007, Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio: Opće upute za elektrolučno zavarivanje (EN 1011-1:1998/A2:2003)
HRN EN 1011-1:1999, Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio: Opće upute za elektrolučno zavarivanje (EN 1011-1:1998)
HRN EN 1011-2:2002, Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 2. dio: Elektrolučno zavarivanje feritnih čelika (EN 1011-2:2001)
HRN EN 1011-3:2001, Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 3. dio: Elektrolučno zavarivanje nehrđajućih čelika (EN 1011-3:2000)
HRN EN 1418:1999, Zavarivačko osoblje -- Provjera osposobljenosti rukovatelja za elektrolučno zavarivanje i elektrootporno zavarivanje pri potpuno mehaniziranom i automatiziranom zavarivanju metalnih materijala (EN 1418:1997)
HRN EN ISO 3834-1:2007, Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 1. dio: Kriteriji za izbor odgovarajuće razine zahtjeva za kvalitetu (ISO 3834-1:2005; EN ISO 3834-1:2005)
HRN EN ISO 3834-2:2007, Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 2. dio: Sveobuhvatni zahtjevi za kvalitetu (ISO 3834-2:2005; EN ISO 3834-2:2005)
HRN EN ISO 3834-3:2007, Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 3. dio: Standardni zahtjevi za kvalitetu (ISO 3834-3:2005; EN ISO 3834-3:2005)
HRN EN ISO 3834-4:2007, Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 4. dio: Osnovni zahtjevi za kvalitetu (ISO 3834-4:2005; EN ISO 3834-4:2005)
HRN EN ISO 3834-5:2007, Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 5. dio: Dokumenti kojih se treba pridržavati za traženje usklađivanja prema zahtjevima za kvalitetu prema ISO 3834-2, ISO 3834-3 ili ISO 3834-4 (ISO 3834-5:2005; EN ISO 3834-5:2005)
HRN EN ISO 4063:2001, Zavarivanje i srodni postupci -- Nomenklatura postupaka i referentni brojevi (ISO 4063:1998; EN ISO 4063:2000)
HRN EN ISO 5817:2004, Zavarivanje -- Zavari nastali taljenjem u čeliku, niklu, titanu i njihovim legurama (zavarivanje elektronskim snopom isključeno) -- Razine kakvoće s obzirom na nepravilnosti (ISO 5817:2003; EN ISO 5817:2003)
HRN EN ISO 9692-1:2004, Zavarivanje i srodni postupci -- Preporuke za pripremu spoja -- 1. dio: Ručno elektrolučno zavarivanje, MIG/ MAG zavarivanje, plinsko zavarivanje, TIG zavarivanje i zavarivanje elektronskim snopom (ISO 9692-1:2003; EN ISO 9692-1:2003)
HRN EN ISO 9692-2:1999, Zavarivanje i srodni procesi -- Priprema spoja -- 2. dio: Zavarivanje čelika pod praškom (ISO 9692-2:1998; EN ISO 9692-2:1998 + Ispravak:1999)
HRN EN ISO 13916:1999, Zavarivanje -- Upute za mjerenje temperature predgrijavanja, međuslojne temperature i održavanje temperature predgrijavanja (ISO 13916:1996; EN ISO 13916:1996)
HRN EN ISO 14373: Elektrootporno zavarivanje – Postupak za točkasto zavarivanje nezaštićenih i zaštićenih niskougljičnih čelika (Iso 14373:2006)
HRN EN ISO 14554-1:2001, Zahtjevi za kakvoću zavarivanja -- Elektrootporno zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio: Sveobuhvatni zahtjevi za kakvoću (ISO 14554-1:2000; EN ISO 14554-1:2000)
HRN EN ISO 14554-2:2001, Zahtjevi za kakvoću zavarivanja -- Elektrootporno zavarivanje metalnih materijala -- 2. dio: Osnovni zahtjevi za kakvoću (ISO 14554-2:2000; EN ISO 14554-2:2000)
HRN EN ISO 14555:2001, Zavarivanje -- Elektrolučno zavarivanje svornjaka od metalnih materijala (ISO 14555:1998; EN ISO 14555:1998)
HRN EN ISO 14731: Koordinacija kod zavarivanja – Dužnosti i odgovornosti (ISO 14731:2006)
HRN EN ISO 15609-1: Specifikacija i klasifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 1. dio: Lučno zavarivanje (EN ISO 15609-1:2004)
HRN EN ISO 15609-4:2007, Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 4. dio: Zavarivanje laserom (ISO 15609-4:2004; EN ISO 15609-4:2004)
HRN EN ISO 15609-5:2007, Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Specifikacija postupka zavarivanja -- 5. dio: Elektrootporno zavarivanje (ISO 15609-5:2004; EN ISO 15609-5:2004)
HRN EN ISO 15610:2004, Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija na osnovi ispitanih dodatnih i potrošnih materijala za zavarivanje (ISO 15610:2003; EN ISO 15610:2003)
HRN EN ISO 15611:2004, Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija na osnovi prethodnog zavarivačkog iskustva (ISO 15611:2003; EN ISO 15611:2003)
HRN EN ISO 15612:2004, Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija prihvaćenjem normiranoga zavarivačkog postupka (ISO 15612:2004; EN ISO 15612:2004)
HRN EN ISO 15613:2008, Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Kvalifikacija pri pokusnome zavarivanju (ISO 15613:2004; EN ISO 15613:2004)
HRN EN ISO 15614-1:2007, Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Ispitivanje postupka zavarivanja -- 1. dio: Elektrolučno i plinsko zavarivanje čelika te elektrolučno zavarivanje nikla i legura nikla (ISO 15614-1:2004; EN ISO 15614-1:2004)
HRN EN ISO 115614-11:2003, Specifikacija i odobravanje postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Ispitivanje postupka zavarivanja -- 11. dio: Zavarivanje elektronskim snopom i laserom (ISO 15614-11:2002; EN ISO 15614-11:2002)
HRN EN ISO 115614-13:2007, Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -- Ispitivanje postupka zavarivanja -- 12. dio: Elektrootporno točkasto, šavno i bradavičasto zavarivanje (ISO 15614-12:2004; EN ISO 15614-12:2004)
HRN EN ISO 15620:2002, Zavarivanje -- Zavarivanje metalnih materijala trenjem (ISO 15620:2000; EN ISO 15620:2000)
HRN EN ISO 16432:, Elektrootporno zavarivanje – Postupak za bradavičasto zavarivanje niskougljičnih čelika bez prevlake ili s prevlakom, primjenom bradavičastog spoja s nadvišenjem (ISO 16432:2006)
HRN EN ISO 16433:, Elektrootporno zavarivanje – Postupak za kontinuirane zavare niskougljičnih čelika bez prevlake ili sa prevlakom (ISO 16433:2006)
HRN CEN ISO/TR 3834-6:, Zahtjevi kvalitete za zavarivanje taljenjem metalnih materijala – 6. dio: Smjernice za formiranje norme ISO 3834 (ISO/TR 3834-6:2007)
HRN EN 14555:2001, Zavarivanje -- Elektrolučno zavarivanje svornjaka od metalnih materijala (ISO 14555:1998; EN ISO 14555:1998).
I.4.2.3. Ispitivanja
HRN EN 473/A1:2007, Nerazorno ispitivanje -- Kvalifikacija i potvrđivanje osoblja u nerazornom ispitivanju -- Opća načela (EN 473:2000/A1:2005)
HRN EN 473:199, Nerazorno ispitivanje -- Kvalifikacija i potvrđivanje osoblja u nerazornom ispitivanju -- Opća načela (ISO 473:1982)
HRN EN 571-1:2002, Nerazorno ispitivanje -- Ispitivanje penetrantima -- 1. dio: Opća načela (EN 571-1:1997)
HRN EN 970:2000, Nerazorno ispitivanje zavara nastalih taljenjem -- Vizualno ispitivanje (EN 970:1997)
HRN EN 1290/A1:2003, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje zavarenih spojeva magnetskim česticama (EN 1290:1998/A1:2002)
HRN EN 1290/A2:2008, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje zavarenih spojeva magnetskim česticama (EN 1290:1998/A2:2003)
HRN EN 1290:2000, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje zavarenih spojeva magnetskim česticama (EN 1290:1998)
HRN EN 1435/A1:2003, Nerazorno ispitivanje zavara -- Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva (EN 1435:1997/A1:2002)
HRN EN 1435/A2:2008, Nerazorno ispitivanje zavara -- Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva (EN 1435:1997/A2:2003)
HRN EN 1435:2000, Nerazorno ispitivanje zavara -- Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva (EN 1435:1997)
HRN EN 1713/A1:2003, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje ultrazvukom -- Karakterizacija indikacija u zavarima (EN 1713:1998/A1:2002)
HRN EN 1713/A2:2008, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje ultrazvukom -- Karakterizacija indikacija u zavarima (EN 1713:1998/A2:2003)
HRN EN 1713:2000, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje ultrazvukom -- Karakterizacija indikacija u zavarima (EN 1713:1998)
HRN EN 1714/A1:2003, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje zavarenih spojeva ultrazvukom (EN 1714:1997/A1:2002)
HRN EN 1714/A2:2008, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje zavarenih spojeva ultrazvukom (EN 1714:1997/A2:2003)
HRN EN 1714:2000, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ispitivanje zavarenih spojeva ultrazvukom (EN 1714:1997)
HRN EN 10160:2001: Ultrazvučno ispitivanje plosnatih čeličnih proizvoda s debljinom jednakom ili većom od 6 mm (tehnika odjeka) (EN 10160:1999)
HRN EN 12062/A1:2003, Nerazorno ispitivanje zavara -- Opća pravila za metalne materijale (EN 12062:1997/A1:2002)
HRN EN 12062/A2:2008, Nerazorno ispitivanje zavara -- Opća pravila za metalne materijale (EN 12062:1997/A2:2003)
HRN EN 12062:2000, Nerazorno ispitivanje zavara -- Opća pravila za metalne materijale (EN 12062:1997)
HRN EN ISO 6507-1:1999, Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoće prema Vickersu -- 1. dio: Ispitna metoda (ISO 6507-1:1997; EN ISO 6507-1:1997)
HRN EN ISO 6507-2:2001, Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoće prema Vickersu -- 2. dio: Provjeravanje ispitnih uređaja (ISO 6507-2:1997; EN ISO 6507-2:1997)
HRN EN ISO 6507-3:2001, Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoće prema Vickersu -- 3. dio: Umjeravanje etalonskih pločica (ISO 6507-3:1997; EN ISO 6507-3:1997)
HRN EN ISO 6507-4:2008, Metalni materijali -- Ispitivanje tvrdoće prema Vickersu -- 4. dio: Tablice vrijednosti tvrdoća (ISO 6507-4:2005; EN ISO 6507-4:2005)
HRN EN ISO 9018:2004, Razorno ispitivanje zavara metalnih materijala -- Vlačno ispitivanje križnih i preklopnih spojeva (ISO 9018:2003; EN ISO 9018:2003)
HRN EN ISO 10447: Elektrootporno zavarivanje – Ispitivanje ljuštenjem i siječenjem mjesta otpora i bradavičastog zavara (ISO 10447:2008)
I.4.2.4. Montaža
HRN EN 1337-11:2002, Konstrukcijski ležajevi -- 11. dio: Prijevoz, skladištenje i ugradnja (EN 1337-11:1997)
HRN ISO 4463-1:20XX, Metode mjerenja u zgradarstvu – iskolčavanje – Part 1: Planiranje i organizacija, postupci mjerenja, kriteriji prihvaćanja
HRN ISO 7976-1:20XX, Tolerancije u zgradarstvu – Metode mjerenja zgrada i proizvoda koji čine zgradu – 1. dio: Metode i uređaji za mjerenje
HRN ISO 7976-2:20XX, Tolerancije u zgradarstvu – Metode mjerenja zgrada i proizvoda koji čine zgradu – 2. dio: Određivanje geodetskih točaka
HRN EN 17123-1:2004, Optika i optički instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 1. dio: Teorija (ISO 17123-1:2002)
HRN EN 17123-2:2004, Optika i optički instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 2. dio: Niveliri (ISO 17123-2:2001)
HRN EN 17123-3:2004, Optika i optički instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 3. dio: Teodoliti (ISO 17123-3:2001)
HRN EN 17123-4:2004, Optika i optički instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 4. dio: Elektrooptički daljinomjeri (EDM instrumenti) (ISO 17123-4:2001)
HRN EN 17123-6:2004, Optika i optički instrumenti -- Terenski postupci za ispitivanje geodetskih instrumenata i instrumenata izmjere -- 6. dio: Rotirajući laseri (ISO 17123-6:2003).
I.4.2.5. Zaštita od korozije
HRN EN 14616:20XX, Toplinsko špricanje – Preporuke za toplinsko špricanje
HRN EN 15311:20XX, Toplinsko špricanje – Elementi s vruće špricanom prevlakom – Tehnički uvjeti isporuke
HRN EN ISO 1461:2001, Vruće pocinčane prevlake na željeznim i čeličnim predmetima -- Specifikacije i metode ispitivanja (ISO 1461:1999; EN ISO 1461:1999)
HRN EN ISO 2063:2007, Toplinsko naštrcavanje -- Metalne i druge anorganske prevlake -- Cink, aluminij i njihove legure (ISO 2063:2005; EN ISO 2063:2005)
HRN EN ISO 2808:2004, Boje i lakovi -- Određivanje debljine filma (ISO 2808:1997; EN ISO 2808:1999)
HRN EN ISO 8501-1:2007, Priprema čeličnih podloga prije nanošenja boja i srodnih proizvoda -- Vizuelna procjena čistoće površine -- 1. dio: Stupnjevi hrđanja i stupnjevi pripreme nezaštićenih čeličnih površina i čeličnih površina nakon potpunog uklanjanja prethodnih prevlaka (ISO 8501-1:2007; EN ISO 8501-1:2007)
HRN EN ISO 8501-2:2006, Priprema čeličnih podloga prije nanošenja boja i srodnih proizvoda -- Vizualna procjena čistoće površine -- 2. dio: Stupnjevi pripreme prethodno zaštićenih čeličnih površina nakon mjestimičnog uklanjanja prethodnih prevlaka (ISO 8501-2:1994; EN ISO 8501-2:2001)
HRN EN ISO 8503-1:1999, Priprema čeličnih podloga prije nanošenja boja i srodnih proizvoda -- Svojstva hrapavosti površina čeličnih podloga čišćenih mlazom abraziva -- 1. dio: Specifikacije i definicije ISO komparatora profila površine za procjenu površina čišćenih mlazom abraziva (ISO 8503-1:1988; EN ISO 8503-1:1995)
HRN EN ISO 8503-2:1999, Priprema čeličnih podloga prije nanošenja boja i srodnih proizvoda -- Svojstva hrapavosti površina čeličnih podloga čišćenih mlazom abraziva -- 2. dio: Metoda stupnjevanja profila površine čelika čišćenog mlazom abraziva -- Postupak s komparatorom (ISO 8503-2:1988; EN ISO 8503-2:1995)
HRN EN ISO 12944-1:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja -- 1. dio: Opći uvod (ISO 12944-1:1998; EN ISO 12944-1:1998)
HRN EN ISO 12944-2:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja -- 2. dio: Razredba okoliša (ISO 12944-2:1998; EN ISO 12944-2:1998)
HRN EN ISO 12944-3:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja -- 3. dio: Razmatranje oblikovanja (ISO 12944-3:1998; EN ISO 12944-3:1998)
HRN EN ISO 12944-4:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja -- 4. dio: Vrste površina i priprema površina (ISO 12944-4:1998; EN ISO 12944-4:1998)
HRN EN ISO 12944-5:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja -- 5. dio: Zaštitni sustavi boja (ISO 12944-5:1998; EN ISO 12944-5:1998)
HRN EN ISO 12944-6:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja -- 6. dio: Metode laboratorijskih ispitivanja svojstava (ISO 12944-6:1998; EN ISO 12944-6:1998)
HRN EN ISO 12944-7:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja -- 7. dio: Izvođenje i nadzor radova bojenja (ISO 12944-7:1998; EN ISO 12944-7:1998)
HRN EN ISO 12944-8:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja -- 8. dio: Razvoj specifikacija za nove radove i održavanje (ISO 12944-8:1998; EN ISO 12944-8:1998)
HRN EN ISO 14713:2001, Zaštita od korozije željeznih i čeličnih konstrukcija -- Cinkove i aluminijske prevlake -- Smjernice (ISO 14713:1999; EN ISO 14713:1999)
HRN ISO 19840:2007, Boje i lakovi -- Zaštita čeličnih konstrukcija od korozije sustavima zaštitne boje -- Mjerenje i kriteriji prihvaćanja za debljinu suhih filmova na hrapavim površinama (ISO 19840:2004)
HRN ISO 8501-3:20XX, Priprema čeličnih podloga prije nanošenja boja i pripadnih proizvoda -- Vizualna procjena čistoće površine -- 3. dio: Stupnjevi pripreme zavara, rezanih površina i drugih površina sa površinskim nepravilnostima.
I.4.2.6. Tolerancije
HRN EN ISO 13920:1999, Zavarivanje -- Opća dopuštena odstupanja za zavarene konstrukcije -- Dimenzije za dužine i kutove -- Oblik i položaj (ISO 13920:1996; EN ISO 13920:1996).
I.4.3. Ostalo
HRN EN 508-1:20XX, Proizvodi za krovove od lima – Karakteristike samonosivih proizvoda od čelika, aluminija ili nehrđajućeg čelika – 1 dio: Čelik
HRN EN 508-3:20XX, Proizvodi za krovove od lima – Karakteristike samonosivih proizvoda od čelika, aluminija ili nehrđajućeg čelika – 3 dio: Nehrđajući čelik
HRN ISO 2859-5:20XX, Postupci uzorkovanja za kontrolu prema atributima -- 5. dio: Sustav planskog slijednog uzorkovanja, indeksiran prema prihvatljivoj razini kakvoće (AQL) za kontrolu po skupinama (ISO 2859-1:1989).
 



Tehnički propis za dimnjake u građevinama


  

Narodne novine br.: 3 - Datum: 08.01.2007. - Interni ID: 20070202


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Tehnički propis za dimnjake u građevinama

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
202
Na temelju članka 16. Zakona o gradnji (»Narodne novine« br. 175/03. i 100/04.) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi
TEHNIČKI PROPIS
ZA DIMNJAKE U GRAĐEVINAMA
I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za dimnjake u građevinama (u daljnjem tekstu: dimnjaci), zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje dimnjaka i drugi zahtjevi za dimnjake, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake (u daljnjem tekstu: građevni proizvodi).
Članak 2.
Projektiranje, građenje, održavanje i način korištenja građevine čiji je sastavni dio dimnjak moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.
Članak 3.
Ovaj se Propis ne primjenjuje na samostojeći dimnjak i dimnjak koji je isključivo u funkciji proizvodnog pogona.
Članak 4.
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju sljedeće značenje:
– Dimnjak je dio građevnog sklopa građevine, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na požar čađe, koji služi za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje,
– Montažni dimnjak je dimnjak koji se izvodi na gradilištu od međusobno usklađenih građevnih proizvoda,
– Predgotovljeni (sistemski) dimnjak je dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan gradilišta od međusobno usklađenih građevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se kao predgotovljeni građevni proizvod ugrađuje u građevinu,
– Zidani dimnjak je dimnjak koji se zida na gradilištu od punih opeka,
– Dimovod je prolaz za provođenje produkata izgaranja u vanjsku atmosferu,
– Pričuvni dimnjak jest dimnjak najmanje ploštine svijetlog otvora 200 cm2 koji služi za priključenje uređaja za loženje na kruta goriva u izvanrednim uvjetima.
Članak 5.
(1) Vrste dimnjaka s obzirom na način izvođenja su:
– montažni,
– predgotovljeni (sistemski),
– zidani.
(2) Svaki pojedini dimnjak iz stavka 1. ovoga članka mora se izvoditi samo od istovrsnih i/ili kompatibilnih građevnih proizvoda namijenjenih za izvođenje takvog dimnjaka.
(3) Građevni i drugi proizvodi iz stavka 2. ovoga članka moraju biti međusobno usklađeni na način da, nakon izvođenja montažnog odnosno zidanog dimnjaka ili ugradnje predgotovljenog dimnjaka, osiguravaju ispunjavanje zahtjeva određenih ovim Propisom.
Članak 6.
Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis su:
– glineni/keramički proizvodi za dimnjake,
– metalni proizvodi za dimnjake,
– betonski proizvodi za dimnjake,
– predgotovljeni (sistemski) dimnjaci, te
– drugi građevni proizvodi koji se ugrađuju zajedno s proizvodima iz podstavka 1. do 4. ovoga stavka, a za koje su zahtjevi pobliže propisani u prilozima ovoga Propisa.
Članak 7.
(1) Dimnjaci i građevni proizvodi, na koje se primjenjuje ovaj Propis, moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.
(2) Odvođenjem dimnih plinova dimnjakom koji ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve sukladno ovom Propisu postiže se ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu u odnosu na odvođenje dimnih plinova.
Članak 8.
(1) Zidani dimnjaci i građevni proizvodi koji se rabe za njihovo zidanje, osim uvjeta propisanih ovim Propisom moraju ispunjavati i uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuju zidane konstrukcije.
(2) Nosiva konstrukcija dimnjaka i građevni proizvodi koji se u nju ugrađuju, osim uvjeta propisanih ovim Propisom moraju ispunjavati i uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuju nosive konstrukcije.
II. TEHNIČKA SVOJSTVA DIMNJAKA
Članak 9.
(1) Tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da, tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje dimnjaka, on podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša, tako da tijekom izvođenja i uporabe dimnjaka:
– predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče rušenje ili oštećenje dimnjaka,
– ne prouzroči, prenese i/ili širi požar,
– ne proizvode buku preko dozvoljene razine prema posebnom propisu,
– uslijed odvođenja (oslobađanja) dimnih plinova iz ložišta ne budu ugrožena higijena, zdravlje ljudi i okoliš,
– se izbjegnu moguće ozljede korisnika,
– potrošnja energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, tehnička svojstva dimnjaka moraju biti usklađena s uređajem za loženje i njemu pripadajućom priključnom cijevi i/ili gorivom, koji se namjerava priključiti na dimnjak.
(3) Tehnička svojstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem dimnjaka u skladu s odredbama ovoga Propisa.
(4) Očuvanje tehničkih svojstava dimnjaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka postiže se održavanjem dimnjaka u skladu s odredbama ovoga Propisa.
Članak 10.
Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zaštita dimnjaka ili dijelova građevine izloženih nepovoljnom utjecaju dimnjaka radi ispunjavanja propisanih tehničkih svojstava, ta će se zaštita smatrati sastavnim dijelom tehničkog rješenja dimnjaka.
Članak 11.
Tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se uređuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za građevinu.
Članak 12.
(1) Dimnjak mora nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine čiji je sastavni dio, a kojom se rekonstrukcijom odnosno adaptacijom utjecalo na zatečena tehnička svojstva dimnjaka, imati jednaka ili povoljnija tehnička svojstva nego prije rekonstrukcije odnosno adaptacije.
(2) Dimnjak mora nakon promjene uređaja za loženje i/ili promjene goriva imati tehnička svojstva propisana člankom 9. stavak 1. i 2. te člankom 11. ovoga Propisa.
III. GRAĐEVNI PROIZVODI ZA DIMNJAKE
Članak 13.
Građevni proizvodi za dimnjake proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilišta.
Članak 14.
(1) Građevni proizvod smije se ugraditi u dimnjak odnosno u građevinu vezano za izvedbu dimnjaka ako ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
(2) U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama za taj proizvod, proizvođač građevnog proizvoda mora odmah prekinuti proizvodnju i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.
(3) Ako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti, i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(4) Proizvođač odnosno uvoznik i distributer građevnog proizvoda dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava građevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladištenja i prijevoza, a izvođač dimnjaka tijekom prijevoza, rukovanja, skladištenja i ugradnje građevnog proizvoda.
Članak 15.
(1) Tehnička odnosno specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti te označavanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju građevina koje sadrže dimnjak te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u prilozima ovoga Propisa i to za:
– glinene/keramičke, betonske i metalne proizvode za dimnjake – u Prilogu »A«,
– predgotovljene (sistemske) dimnjake – u Prilogu »B«.
(2) Potvrđivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaćeni normama ili znatno odstupaju od harmoniziranih normi na koje upućuju prilozi iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema tehničkim dopuštenjima za te proizvode.
(3) Potvrđivanje sukladnosti u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje certifikata unutarnje kontrole proizvodnje građevnih proizvoda odnosno izdavanje certifikata sukladnosti građevnih proizvoda.
IV. PROJEKTIRANJE DIMNJAKA
Članak 16.
(1) Projektiranjem dimnjaka moraju se za građenje i projektirani uporabni vijek građevine predvidjeti svi utjecaji na dimnjak koji proizlaze iz načina i redoslijeda građenja građevine koje sadrže dimnjak i izvođenja dimnjaka, te predvidivih uvjeta uobičajene uporabe građevine i predvidivih utjecaja okoliša na građevinu.
(2) Projektom građevine u dijelu u kojem se odnosi na dimnjak mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da će građevina tijekom građenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitne zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, zaštite od buke, higijene, zdravlja i zaštite okoliša, sigurnosti u korištenju te uštede energije i toplinske zaštite građevine u odnosu na odvođenje dimnih plinova.
(3) Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa potrebna dodatna zaštita dimnjaka, ta će se zaštita smatrati sastavnim dijelom tehničkog rješenja dimnjaka.
Članak 17.
(1) Ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu sukladno članku 7. stavku 2. ovoga Propisa u odnosu na odvođenje dimnih plinova dokazuje se:
1. proračunom nosivosti i uporabljivosti nosivog dijela dimnjaka,
2. proračunom svijetlog otvora u odnosu na ogrjevnu vrijednost (sastav) goriva, vrstu i priključnu snagu predviđenog uređaja za loženje i visinu dimnjaka,
3. određivanjem minimalne udaljenosti plašta dimnjaka od zapaljivih i nezapaljivih dijelova građevine oko dimnjaka.
(2) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se primjenom prikladnih proračunskih postupaka koji se po potrebi dopunjuju ispitivanjima, pri čemu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.
(3) Proračunski i drugi modeli moraju biti takvi da, uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i točnost izvođenja, odgovaraju ponašanju dimnjaka tijekom izvođenja i uporabe.
Članak 18.
(1) Na projektiranje dimnjaka primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga »C« ovoga Propisa.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja dimnjaka koja se razlikuju od pravila utvrđenih hrvatskim normama iz Priloga »C« ovoga Propisa, uz uvjet da se dokaže da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi propisani ovim Propisom najmanje na razini određenoj tim normama.
(3) Prilogom »C« ovoga Propisa pobliže se određuje projektiranje dimnjaka.
Članak 19.
(1) Svijetli otvor dimovodnog kanala mora biti takvih dimenzija da osigurava podtlak odnosno predtlak za sigurne uvjete izgaranja s obzirom na vrstu, broj i snagu predviđenih uređaja za loženje i odabranu visinu dimnjaka.
(2) Na jednu dimovodnu cijev smiju se priključiti samo kompatibilni uređaji za loženje koji koriste istu vrstu goriva.
(3) U prostoru oko izlaznog otvora dimnjaka ne smiju se nalaziti prepreke koje bi ometale i/ili onemogućavale ispuštanje dimnih plinova u vanjsku atmosferu i/ili koje bi na drugi način ugrožavale i/ili onemogućile ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta koje mora ispunjavati građevina.
(4) Nadvišenja dimnjaka iznad kosih krovova i terasa ili drugih dijelova građevine određuju se u projektu građevine.
(5) Pri gradnji nove građevine koja je viša od okolnih građevina moraju se osigurati sva potrebna nadvišenja za dimnjake zatečenih okolnih građevina radi osiguranja nesmetanog odvođenja dimnih plinova tim dimnjacima.
(6) Pristup dimnjaku mora biti takav da omogući održavanje dimnjaka na siguran način.
(7) Zidani dimnjaci smiju se zidati punom opekom najmanje razreda tlačne čvrstoće 15 N/mm˛ i razreda proizvodnje I u skladu s odredbama posebnog propisa.
(8) Na priključnu cijev kada je ona sastavni dio dimnjaka primjenjuju se svi zahtjevi ovoga Propisa koji se primjenjuju na dimnjak.
Članak 20.
(1) Sadržaj glavnog projekta građevine u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje dimnjaka i uvjete za njegovo izvođenje i održavanje, ako ovim Propisom za pojedine vrste građevina nije drukčije određeno, obuhvaćeno je:
– arhitektonskim i/ili građevinskim projektom,
– strojarskim projektom,
(2) Arhitektonski ili građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje vanjskog oblikovanja dimnjaka i pristupa dimnjaku mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu:
1.1. opis i zahtjeve za završnu obradu vanjskih ploha dimnjaka,
1.2. opis i zahtjeve za požarnu otpornost nosivog dijela dimnjaka i dijelova građevine koji se nalaze u prostoru nepovoljnog toplinskog utjecaja dimnjaka,
1.3. opis i zahtjeve za naprave za pristup dimnjaku,
2. u programu kontrole i osiguranja kvalitete:
2.1. svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju kao završna obrada vanjskih ploha dimnjaka i naprava za pristup dimnjaku,
2.2. razred nezapaljivosti ili zapaljivosti dijelova građevine koji se nalaze u prostoru nepovoljnoga toplinskog utjecaja dimnjaka te njihovu minimalnu međusobnu udaljenost,
2.3. druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i drugim propisima.
3. u nacrtima:
3.1. broj i položaj priključaka uređaja za loženje
3.2. položaj dimnjaka u građevini,
3.3 položaj izlaznog otvora dimnjaka i njegova visina iznad krova građevine i/ili nadvišenja u odnosu na prepreke koje se nalaze u prostoru utjecaja izlaznog otvora,
3.4. položaj naprava za pristup dimnjaku i pristupnih otvora s vratašcima za kontrolu i čišćenje.
(3) Građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje nosive konstrukcije dimnjaka mora sadržavati dijelove propisane posebnim propisom za odgovarajuću vrstu konstrukcije.
(4) Strojarski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje dimnjaka mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu:
1.1. uvjete kompatibilnosti dimnjaka i uređaja za loženje
1.2. opis dimnjaka s dimenzijama i opisom svijetlog otvora dimovoda
1.3. opis svojstva dimnjaka za projektom predviđen uređaj ili uređaje za loženje i alternativna rješenja u smislu:
1.3.1. temperaturne uporabljivosti
1.3.2. dopuštenog podtlaka ili predtlaka
1.3.3. postojanosti na čađu
1.3.4. postojanosti na kondenzat
1.3.5. otpornosti na koroziju
1.3.6. otpornosti na toplinsku vodljivost
1.3.7. otpornosti na požar čađe
1.3.8. karakteristike dimnih plinova u skladu s projektom predviđenog sustava grijanja građevine za svaki pojedini priključeni uređaj za loženje i/ili goriva
1.4. opis načina izvođenja strojarskim projektom obuhvaćenog dijela dimnjaka i ugradnje građevnih proizvoda
1.5. opis i način priključenja spojne dimovodne cijevi na priključak dimnjaka
1.6. opis i zahtjevi za vratašca za kontrolu i čišćenje
1.7. način prihvata i odvodnje kondenzata;
2. u proračunu:
2.1. podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na strojarskim projektom obuhvaćene dijelove dimnjaka
2.2. proračun svijetlog otvora dimovoda za odabrane karakteristike uređaja za loženje i/ili goriva i odgovarajuće karakteristike dimnih plinova
2.3. proračun potrebne protupožarne i toplinske izolacije
2.4. broj i položaj priključaka uređaja za loženje
2.5. proračun korisne visine dimnjaka;
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete:
3.1. svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u strojarskim projektom obuhvaćeni dio dimnjaka
3.2. uvjeti izvođenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja dimnjaka, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih svojstava dimnjaka i ispunjenja bitnih zahtjeva za dimnjak i građevinu
3.3. zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda
3.4. pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se dokazati sukladnost s projektom predviđenim svojstvima
3.5. druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima.
3.6. zahtjeve za održavanje dimnjaka koji moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojim je dimnjak izveden.
Članak 21.
Iznimno od odredbe članka 20. ovoga Propisa glavni projekt obiteljske kuće i jednostavne građevine u dijelu koji se odnosi na dimnjak mora sadržavati:
1. u tehničkom opisu:
1.1. opis oblikovnog rješenja i pristupa dimnjaku
1.2. opis konstrukcije dimnjaka
1.3. opis svojstva dimnjaka s dimenzijama i opisom svijetlog otvora dimovoda za odabrane karakteristike uređaja za loženje i/ili goriva i odgovarajuće karakteristike dimnih plinova, te zahtjeve za građevne proizvode
1.4. opis i zahtjeve za požarnu otpornost dijelova građevine koji se nalaze u prostoru nepovoljnoga toplinskog utjecaja dimnjaka
1.5. podatke o načinu izvođenja dimnjaka
1.6. zahtjeve za održavanje dimnjaka koji moraju biti takvi da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtijevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojim je dimnjak izveden
1.7. opis načina izvođenja dimnjaka i ugradnje građevnih proizvoda
1.8. opis i način priključenja uređaja za loženje na priključak dimnjaka;
2. u nacrtima:
2.1. položaj dimnjaka u građevini,
2.2. položaj izlaznog otvora dimnjaka i njegova visina iznad krova građevine i/ili nadvišenja u odnosu na prepreke koje se nalaze u prostoru utjecaja izlaznog otvora,
2.3. položaj, naprava za pristup dimnjaku i pristupnih otvora s vratašcima za kontrolu i čišćenje.
Članak 22.
Ako projekt dimnjaka radi ispunjavanja uvjeta iz članka 20. i 21. ovoga Propisa određuje primjenu norme iz odgovarajućeg priloga ovoga Propisa na način određen tim prilogom, smatra se da dimnjak ispunjava propisane zahtjeve u dijelu normom uređenog područja.
Članak 23.
(1) Projekti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene obvezno sadrže i tehničko rješenje pričuvnih dimnjaka.
(2) Broj i raspored pričuvnih dimnjaka iz stavka 1. ovoga članka određuje se tako da svaka stambena jedinica ima najmanje jedan priključak na pričuvni dimnjak.
(3) Na jednu dimovodnu cijev pričuvnog dimnjaka dopušteno je priključivanje najviše pet ložišta na kruto gorivo.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveza davanja tehničkog rješenja pričuvnog dimnjaka u projektu građevine ne odnosi se na obiteljske kuće.
Članak 24.
(1) Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 16. do 23. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine kojim se utječe na tehnička svojstva dimnjaka obvezno mora sadržavati podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima dimnjaka.
(2) Zatečena tehnička svojstva dimnjaka utvrđuju se uvidom u dokumentaciju građevine, ispitivanjima, proračunima i/ili na drugi primjeren način.
V. IZVOĐENJE I UPORABLJIVOST DIMNJAKA
Članak 25.
(1) Građenje građevine koja sadrži dimnjak mora biti takvo da dimnjak ima tehnička svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane ovim Propisom, u skladu s tehničkim rješenjem građevine i uvjetima za građenje utvrđenim projektom, te da se osigura očuvanje tih svojstava i uporabljivost građevine tijekom njezinog trajanja.
(2) Pri izvođenju dimnjaka izvođač je dužan pridržavati se dijela projekta koji se odnosi na dimnjak, tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda i odredaba ovoga Propisa.
Članak 26.
(1) Kod preuzimanja građevnog proizvoda namijenjenog ugradnji u dimnjak, izvođač dimnjaka mora utvrditi:
1. je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje označavanje građevnih proizvoda i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u propisanoj oznaci,
2. je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu,
3. jesu li svojstva, uključivo i rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost dimnjaka sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim projektom.
(2) Utvrđeno iz stavka 1. ovoga članka zapisuje se u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je građevni proizvod isporučen pohranjuje se među dokaze o sukladnosti građevnih proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu.
Članak 27.
(1) Prije pristupanja izvođenju dimnjaka obvezno se provjerava položaj, (visina, udaljenost i dr.) postojećih prepreka dimnim plinovima odnosno nadvišenja okolnih građevina koje se nalaze u prostoru utjecaja izlaznog otvora dimnjaka (u daljnjem tekstu: prepreke), te se o tome sačinjava skica i utvrđuje usklađenost stvarnog i projektiranog stanja. Skica i utvrđeno stanje unosi se u građevinski dnevnik.
(2) U slučaju da položaj prepreka iz stavka 1. ovoga članka ne odgovara glavnim projektom predviđenom položaju, nastavak izvođenja dimnjaka dopušten je nakon izrade dijela izvedbenog projekta s dopunjenim tehničkim rješenjem dimnjaka koje je usklađeno sa stvarnim stanjem.
Članak 28.
Zabranjena je ugradnja građevnog proizvoda koji:
– je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje označavanje građevnih proizvoda,
– je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu,
– nema svojstva zahtijevana projektom građevine ili mu je istekao rok uporabe, odnosno o kojem podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost dimnjaka nisu sukladni podacima određenim glavnim projektom.
Članak 29.
(1) Uvjeti za izvođenje dimnjaka određuju se najmanje u skladu s odredbama Priloga »D« ovoga Propisa, u programu kontrole i osiguranja kvalitete, koji je sastavni dio glavnog projekta građevine.
(2) Izvođenje dimnjaka mora biti sukladno uvjetima utvrđenim programom kontrole i osiguranja kvalitete, kojima se mora osigurati da dimnjak ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve određene projektom i ovim Propisom.
(3) Kada je tehničko rješenje dimnjaka, odnosno kada su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva dimnjaka, takvi, da nisu obuhvaćeni odredbama Priloga »D« ovoga Propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju urediti posebni uvjeti izvođenja dimnjaka kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Prilogom »D« ovoga Propisa pobliže se određuje izvođenje, dokazivanje uporabljivosti, naknadno dokazivanje tehničkih svojstava i održavanje dimnjaka.
Članak 30.
(1) Smatra se da dimnjak ima projektom predviđena tehnička svojstva i da je uporabljiv ako:
1. su građevni proizvodi ugrađeni u dimnjak na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti prema članku 14. stavku 1. ovoga Propisa,
2. su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva dimnjaka, bile sukladne zahtjevima iz projekta,
3. dimnjak ima dokaze nepropusnosti kada je takav dokaz propisan kao obvezan odnosno zahtijevan projektom,
te ako o svemu određenom točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.
(2) Smatra se da je uporabljivost dimnjaka dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i iz članka 27. ovoga Propisa.
Članak 31.
(1) Ako se utvrdi da dimnjak nema projektom predviđena tehnička svojstva, mora se provesti naknadno dokazivanje da dimnjak ispunjava zahtjeve iz ovoga Propisa.
(2) Dokaz iz stavka 1. ovoga članka smatra se dijelom izvedbenog projekta.
(3) U slučaju da se dokaže da postignuta tehnička svojstva dimnjaka ne ispunjavaju zahtjeve ovoga Propisa mora se izraditi projekt sanacije.
VI. ODRŽAVANJE DIMNJAKA
Članak 32.
(1) Održavanje dimnjaka mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njegova tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i ovim Propisom, te drugi bitni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
(2) Održavanje dimnjaka koji je izveden odnosno koji se izvodi u skladu s prije važećim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njegova tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojima je dimnjak izveden.
Članak 33.
(1) Održavanje dimnjaka podrazumijeva:
– redovite preglede dimnjaka, u razmacima i na način određen projektom građevine, ovim Propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji,
– izvanredne preglede dimnjaka nakon kakvoga izvanrednog događaja ili po inspekcijskom nadzoru,
– izvođenje radova kojima se dimnjak zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom građevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je dimnjak izveden.
(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja dimnjaka, dokumentira se u skladu s projektom građevine te:
– izvješćima o pregledima i ispitivanjima dimnjaka,
– zapisima o radovima održavanja,
– na drugi prikladan način,
ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije što drugo određeno.
(3) Izvođenjem radova iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka smatra se i zamjena dimovodne cijevi postojećeg dimnjaka ugradnjom predgotovljene dimovodne cijevi. Ugradnja predgotovljene dimovodne cijevi provodi se u skladu s Prilogom »D« ovoga Propisa, uz uvjet da se tim radovima ne utječe na zatečena svojstva dimnjaka odnosno građevine, koja nisu u vezi s odvođenjem dimnih plinova tim dimnjakom.
Članak 34.
(1) Za održavanje dimnjaka dopušteno je rabiti samo one građevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu.
(2) Održavanjem građevine ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva za dimnjak.
Članak 35.
Na izvođenje radova na održavanju dimnjaka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvođenje dimnjaka.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 36.
(1) Prilozi »A«, »B«, »C« i »D« s odgovarajućim sadržajem sastavni su dio ovoga Propisa.
(2) Ministar ovlašten za donošenje ovoga Propisa posebnom odlukom će, osim normi određenih prilozima iz stavka 1. ovoga članka, odrediti norme na koje upućuju norme iz tih priloga i druge norme bitne za primjenu ovoga propisa. Ova odluka objavljuje se na WEB stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 37.
(1) Dana 29. veljače 2008. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila u dijelu u kojem se odnose na dimnjake:
– Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00),
te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju.
(2) Glavni projekt u kojemu je tehničko rješenje dimnjaka dano prema priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se pravovaljanim dokumentom za izdavanje građevinske dozvole ako je zahtjev za izdavanje te dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 29. veljače 2008. godine.
Članak 38.
(1) U građevinu koja se izvodi prema građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 37. stavka 1. ovoga Propisa smije se ugraditi građevni proizvod specificiran prema ovom Propisu ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu građevinu uključujući uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
(2) Radi provedbe odredbi iz stavka 1. ovoga članka za dio dimnjaka koji je izveden do početka ugradnje građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu, mora se evidentirati stanje izvedenih radova u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
(3) Izvedbeni projekt građevine iz stavka 1. ovoga članka u dijelu u kojem se odnosi na dimnjak, za ugradnju građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu mora sadržavati detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta kojom će se, u skladu s ovim Propisom, odrediti osobito:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u dimnjak, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
– ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti dimnjaka,
– uvjeti građenja građevine i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja dimnjaka, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih svojstava dimnjaka i ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, te
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima, uključivo i ocjenu međusobne usklađenosti načina dokazivanja uporabljivosti dijela dimnjaka izvedenog do početka ugradnje građevnih proizvoda specifiranih prema ovom Propisu i kasnije izvedenog dijela dimnjaka.
Članak 39.
Ako za projektiranje dimnjaka sukladno članku 18. stavku 1. ovoga Propisa nema tehničkih specifikacija na koje upućuju norme iz Priloga »C« ovoga Propisa, primjenjuju se odredbe odgovarajućih priznatih tehničkih pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04), ovim Propisom i normama na koje ovaj Propis upućuje, a za određivanje kojih je sukladno Zakonu o gradnji odgovoran projektant.
Članak 40.
(1) Nakon 29. veljače 2008. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda za koje je potvrđivanje sukladnosti uređeno prilozima ovoga Propisa, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
(2) Postupci izdavanja svjedodžbi o ispitivanju građevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka započeti do 29. veljače 2008. godine prema priznatim tehničkim pravilima, dovršit će se prema tim tehničkim pravilima.
(3) Svjedodžbe o ispitivanju građevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka izdane prema priznatim tehničkim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti tih građevnih proizvoda do datuma važenja koji je u njima određen ali ne duže od 31. svibnja 2008. godine.
Članak 41.
Do potpisivanja ugovora kojim se uređuje područje građevnih proizvoda između Republike Hrvatske i Europske unije, označavanje građevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim u skladu s načelima usklađivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje to pitanje.
Članak 42.
(1) Nakon potpisivanja ugovora iz članka 41. ovoga Propisa i u skladu s tim ugovorom, za projektiranje, izvođenje i održavanje dimnjaka mogu se rabiti i građevni proizvodi sukladni harmoniziranim tehničkim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upućuje ako:
– su naslovi, referencijske oznake i datum početka primjene tih tehničkih specifikacija, te datum završetka istovremene primjene oprečnih nacionalnih tehničkih specifikacija objavljeni u službenom glasilu Europske unije,
– je za te građevne proizvode potvrđena sukladnost s tim tehničkim specifikacijama,
– su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske.
(2) U dimnjak koji se izvodi prema građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis, građevni proizvod iz stavka 1. ovoga članka smije se ugraditi ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za taj dimnjak uključujući uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 38. stavka 2. i 3. ovoga Propisa.
Članak 43.
Ovaj Propis stupa na snagu 1. ožujka 2007. godine.

Klasa: 360-01/06-04/00003
Urbroj: 531-01-266-06-28
Zagreb, 27. prosinca 2006.
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.

PRILOG A

GLINENI/KERAMIČKI, BETONSKI I METALNI PROIZVODI ZA DIMNJAKE

A.1. Područje primjene
A.1.1. Ovim se Prilogom sukladno članku 15. stavku 1. podstavku 1. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva, način potvrđivanja sukladnosti i drugi zahtjevi za glinene/keramičke, betonske i metalne proizvode za dimnjake.
A.1.2. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti glinenih/keramičkih, betonskih i metalnih proizvoda za dimnjake određuju se odnosno provode, ovisno o vrsti proizvoda, prema odgovarajućim normama navedenim u točki A.5.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
A.1.3. Glineni/keramički, betonski i metalni građevni proizvodi za dimnjake koriste se za izvođenje montažnih odnosno zidanih dimnjaka u građevinama.

A.2. Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti ioznačavanje
A.2.1. Specificirana svojstva
A.2.1.1. Tehnička svojstva glinenih/keramičkih proizvoda za dimnjake moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva dimnjaka i ovisno o vrsti proizvoda moraju biti specificirana prema normama HRN EN 1457, HRN EN 1806 i HRN EN 13502, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
A.2.1.2. Vrste glinenih/keramičkih proizvoda za dimnjake su:
a) dimovodne cijevi,
b) dimovodni elementi s jednom stijenkom,
c) izlazni nastavci,
d) vanjski plaštevi za sistemske dimnjake.
A.2.1.3. Tehnička svojstva betonskih proizvoda za dimnjake moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva dimnjaka i ovisno o vrsti proizvoda moraju biti specificirana prema normama HRN EN 1857, HRN EN 1858 i HRN EN 12446, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
A.2.1.4. Vrste betonskih proizvoda za dimnjake su:
a) dimovodne cijevi,
b) dimovodni elementi,
c) elementi plašta.
A.2.1.5. Tehnička svojstva metalnih proizvoda za dimnjake moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva dimnjaka i ovisno o vrsti proizvoda moraju biti specificirana prema normi HRN EN 1856-1, i normi HRN EN 1856-2, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
A.2.1.6. Vrste metalnih proizvoda za dimnjake su:
a) metalne dimovodne cijevi i propadajući dijelovi,
b) priključni element (priključna cijev).
A.2.1.7. Tehnička svojstva glineno/keramičkih, betonskih i metalnih proizvoda za dimnjake specificiraju se u projektu građevine.
A.2.2. Potvrđivanje sukladnosti
A.2.2.1. Potvrđivanje sukladnosti glinenih/keramičkih proizvoda za dimnjake, ovisno o vrsti proizvoda, provodi se prema točkama A.2.2.1.1., A.2.2.1.2. i A.2.2.1.3. ovoga Priloga, normama na koje upućuju norme iz tih točaka te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
A.2.2.1.1. Potvrđivanje sukladnosti dimovodnih cijevi provodi se prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 1457.
A.2.2.1.2. Potvrđivanje sukladnosti dimovodnih elemenata za dimnjake s jednom stijenkom provodi se u skladu s normom HRN EN 1806, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 2+ prema posebnom propisu, za sve značajke dimovodnih elemenata sadržane u Tablici B1. Dodatka B norme HRN EN 1443.
A.2.2.1.3. Potvrđivanje sukladnosti izlaznih nastavaka provodi se prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 13502.
A.2.2.2. Potvrđivanje sukladnosti, betonskih proizvoda za dimnjake, ovisno o vrsti, provodi se prema odredbama Dodatka ZA norma HRN EN 1857, HRN EN 1858 i norme HRN EN 12446, normama na koje te norme upućuju te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
A.2.2.3. Potvrđivanje sukladnosti metalnih proizvoda za dimnjake, ovisno o vrsti, provodi se prema odredbama Dodatka ZA norma HRN EN 1856-1 i HRN EN 1856-2, normama na koje te norme upućuju te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
A.2.3. Označavanje
A.2.3.1. Glineni/keramički, betonski i metalni proizvodi za dimnjake označavaju se, na otpremnici i na ambalaži odnosno na proizvodu, ovisno o vrsti proizvoda prema točkama A.2.3.1.1., A.2.3.1.2. i A.2.3.1.3. ovoga Priloga. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na odgovarajuću normu, a u skladu s posebnim propisom.
A.2.3.1.1. Glineno/keramički proizvod za dimnjake označava se prema normama HRN EN 1457, HRN EN 1806 i HRN EN 13502.
A.2.3.1.2. Betonski proizvod za dimnjake označava se prema normama HRN EN 1857, HRN EN 1858 i HRN EN 12446.
A.2.3.1.3. Metalni proizvod za dimnjake označava se prema normama HRN EN 1856-1 i HRN EN 1856-2.

A.3. Ispitivanje
A.3.1. Uzimanje uzoraka glinenih/keramičkih proizvoda za dimnjake radi ispitivanja i ispitivanje svojstava glinenog/keramičkog proizvoda za dimnjake provodi se, ovisno o vrsti proizvoda, prema normama HRN EN 1457, HRN EN 1806 i HRN EN 13502, i normama na koje te norme upućuju.
A.3.2. Uzimanje uzoraka betonskih proizvoda za dimnjake radi ispitivanja i ispitivanje svojstava betonskog proizvoda za dimnjake provodi se, ovisno o vrsti proizvoda, prema normama HRN EN 1857, HRN EN 1858 i HRN EN 12446 i normama na koje te norme upućuju.
A.3.3. Uzimanje uzoraka metalnih proizvoda za dimnjake radi ispitivanja i ispitivanje svojstava metalnog proizvoda za dimnjake provodi se prema normama HRN EN 1856-1 i HRN EN 1856-2 i normama na koje te norme upućuju.

A.4. Kontrola građevnih proizvoda prije ugradnje
A.4.1. Glineno/keramički, betonski i metalni proizvodi za dimnjake proizvedene prema tehničkoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u građevinu ako je element sukladan zahtjevima iz projekta te građevine.
A.4.2. Prije ugradnje glinenog/keramičkog, betonskog i metalnog proizvoda za dimnjake provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene normama HRN DIN 18160-1 i HRN DIN 18160-5 i kontrolne radnje određene Prilogom »D« ovoga Propisa.

A.5. Popis norma

A.5.1. Norme za glinene/keramičke, betonske metalne građevne proizvode

HRN EN 1443:2003 Dimnjaci – Opći zahtjevi (EN 1443:2003)
HRN EN 1457:2003 Dimnjaci – Glinene/keramičke dimovodne cijevi – Zahtjevi i ispitne metode
(EN 1457:1999+AC:1999+A1:2002)
HRN EN 1806:2003 Dimnjaci – Glineni/keramički dimovodni elementi za dimnjake s jednom stijenkom – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1806:2000)
HRN EN 13502:2004 Dimnjaci – Zahtjevi i ispitne metode za glinene/keramičke izlazne nastavke
(EN 13502:2002)
HRN EN 1857:2003 Dimnjaci – Dijelovi – Betonske dimovodne cijevi (EN 1857:2003)
HRN EN 1858:2003 Dimnjaci – Dijelovi – Betonski elementi dimnjaka (EN 1858:2003)
HRN EN 12446:2003 Dimnjaci – Dijelovi – Elementi betonskog plašta (EN 12446:2003
HRN EN 1856-1:2003 Dimnjaci – Zahtjevi za metalne dimnjake – 1. dio: Proizvodi sustava dimnjaka (EN 1856-1:2003)
HRN EN 1856-2:2004 Dimnjaci – Zahtjevi za metalne dimnjake – 2. dio: Metalne cijevi i priključne dimovodne cijevi (EN 1856-2:2004)
HRN EN 12391-1:2004 Dimnjaci – Norma za izvedbu metalnih dimnjaka – 1. dio: Dimnjaci za nebrtvljene zatvorene sustave za loženje (EN 12391-1:2003) 
PRILOG B

PREDGOTOVLJENI (SISTEMSKI) DIMNJACI
B.1. Područje primjene
B.1.1. Ovim se Prilogom, sukladno članku 15. stavku 1. podstavku 2. ovoga Propisa propisuju tehnička odnosno specificirana svojstva i drugi zahtjevi za predgotovljene (sistemske) dimnjake.
B.1.2. Predgotovljeni (sistemski) dimnjak u smislu točke B.1.1. ovoga Priloga je dimnjak sastavljen od međusobno kompatibilnih elemenata za dimnjake proizveden u pogonu za proizvodnju predgotovljenih (sistemskih) dimnjaka izvan gradilišta.
B.1.3. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti predgotovljenih (sistemskih) dimnjaka određuje se odnosno provodi prema normama iz točke B.5.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga te u skladu s odredbama posebnog propisa.

B.2. Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti ioznačavanje
B.2.1. Specificirana svojstva
B.2.1.1. Tehnička svojstva predgotovljenih (sistemskih) dimnjaka moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u građevini, i ovisno o vrsti predgotovljenog (sistemskog) dimnjaka moraju biti specificirana prema odredbama odgovarajuće norme iz točke B.5.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju te odredbama ovoga Priloga.
B.2.1.2. Tehnička svojstva predgotovljenog (sistemskog) dimnjaka specificiraju se u projektu građevine.
B.2.2. Potvrđivanje sukladnosti
B.2.2.1. Potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog (sistemskog) dimnjaka, ovisno o vrsti dimnjaka, provodi se prema odredbama Dodatka ZA normi HRN EN 13063-1, HRN EN 13063-2, HRN EN 13069, i HRN EN 1856-1, normama na koje te norme upućuju te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
B.2.3. Označavanje
B.2.3.1. Predgotovljeni (sistemski) dimnjak označava se, ovisno o vrsti dimnjaka, na otpremnici i na ambalaži odnosno dimnjaku prema odredbama odgovarajuće norme iz točke B.5.1. ovoga Priloga. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.

B.3. Ispitivanje
B.3.1. Predgotovljeni (sistemski) dimnjak ispituje se, ovisno o vrsti dimnjaka, prema odredbama odgovarajuće norme iz točke B.5.1. ovoga Priloga i normama na koje te norme upućuju.

B.4. Kontrola predgotovljenog (sistemskog) dimnjaka prije ugradnje
B.4.1. Predgotovljeni (sistemski) dimnjak za kojeg je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u građevinu ako je sukladan zahtjevima projekta te građevine.
B.4.2. Prije ugradnje predgotovljenog (sistemskog) dimnjaka provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene normama HRN DIN 18160-1 i HRN DIN 18160-5, te druge kontrolne radnje određene Prilogom »D« ovoga Propisa.

B.5. Norme

B.5.1. Norme za predgotovljene (sistemske) dimnjake

HRN EN 1443:2003 Dimnjaci – Opći zahtjevi (EN 1443:2003)
HRN EN 13063-1:2006 Dimnjaci – Sustavni dimnjaci s glinenim/keramičkim dimovodnim cijevima – 1. dio: Zahtjevi i ispitne metode za otpornost na požar čađe (EN 13063-1:2005)
HRN EN 13063-2:2005 Dimnjaci – Sustavi dimnjaka s glinenim/keramičkim dimovodnim cijevima – 2. dio: Zahtjevi i ispitne metode u vlažnim uvjetima (EN 13063-2:2005)
HRN EN 13069:2005 Dimnjaci – Glineni/keramički vanjski plaštevi za sustave dimnjaka – Zahtjevi i ispitne metode (EN 13069:2005)
HRN EN 1856-1:2003 Dimnjaci – Zahtjevi za metalne dimnjake – 1. dio: Proizvodi sustava dimnjaka
(EN 1856-1:2003) 
PRILOG C

PROJEKTIRANJE DIMNJAKA
C.1. Područje primjene
C.1.1. Ovim se Prilogom sukladno članku 18. stavku 3. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje dimnjaka u građevinama, ako ovim Propisom nije drugačije određeno.
C.1.2. Odredbe ovoga Priloga odnose se na projektiranje dimnjaka uzimajući u obzir i osnove proračuna i djelovanja na dimnjake te projektiranje dimnjaka otpornih na potres.

C.2. Projektiranje i proračun
C.2.1. Pravila za projektiranje dimnjaka određena su hrvatskim normama iz točke C.4.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
C.2.2. Kod projektiranja mora se uzeti u obzir međusobno djelovanje dimnjaka i ostalih dijelova građevine.
C.2.3. Proračun, djelovanja, otpornost na potres, otpornost na požarno djelovanje, projektiranje i geotehničko projektiranje nosive konstrukcije dimnjaka provodi se sukladno posebnim Propisima.

C.3. Tehnička svojstva
C.3.1. Tehnička svojstva glinenih/keramičkih, betonskih i metalnih proizvoda za dimnjak specificiraju se u dijelu projekta koji se odnosi na dimnjak prema odredbama Priloga »A« ovoga Propisa.
C.3.2. Tehnička svojstva predgotovljenih (sistemskih) dimnjaka specificiraju se u dijelu projekta koji se odnosi na dimnjak prema odredbama Priloga »B« ovoga Propisa.
C.3.3. Tehnička svojstva drugih građevnih proizvoda (npr. ziđa, zidnih elemenata, morta, betona, armature i sastavnih materijala) specificiraju se u dijelu projekta koji se odnosi na dimnjak prema odredbama posebnih Propisa.

C.4. Norme

C.4.1. Norme za projektiranje i proračun

HRN EN 1443:2003 Dimnjaci – Opći zahtjevi (EN 1443:2003)
HRN DIN 18160-1:2003 Dimnjaci – 1. dio: Projektiranje i izvedba (DIN 18160-1:2001)
HRN DIN 18160-5:2003 Dimnjaci – 5. dio: Naprave za pristup dimnjaku – Zahtjevi, projektiranje i izvedba (DIN 18160-5:1998)
HRN EN 13384-1:2003 Dimnjaci – Metode toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida – 1. dio: Dimnjaci s jednim uređajem za loženje (EN 13384-1:2002)
HRN EN 13384-1/AC:2004 Dimnjaci – Metode toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida – 1. dio: Dimnjaci s jednim uređajem za loženje (EN13384-1:2002/AC:2003)
HRN EN 13384-2:2003 Dimnjaci – Metode toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida – 2. dio: Dimnjaci s više uređaja za loženje (EN 13384-2:2003) 
PRILOG D

IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE DIMNJAKA
D.1. Područje primjene
D.1.1. Ovim se Prilogom sukladno članku 29., stavku 4. ovoga Propisa propisuju tehnički i drugi zahtjevi i uvjeti za izvođenje, nadzorne radnje, dokazivanje uporabljivosti, naknadno dokazivanje tehničkih svojstava i održavanje dimnjaka.
D.1.2. Izvođenje, dokazivanje uporabljivosti i održavanje dimnjaka provodi se prema normama iz točke D.4.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnih propisa.

D.2. Izvođenje, ugradnja, uporabljivost, nadzorne radnje i kontrolni postupci na gradilištu
D.2.1. Izvođenje i ugradnja
D.2.1.1. Dimnjaci u građevinama izvode se na gradilištu od glinenih/keramičkih, betonskih i metalnih proizvoda za dimnjake kao montažni i zidani dimnjaci ili se ugrađuju kao predgotovljeni (sistemski) dimnjaci. Montažni, zidani i predgotovljeni (sistemski) dimnjaci moraju se izvesti odnosno ugraditi prema tehničkoj uputi za izvedbu, ugradnju i uporabu, normama iz toke D.4.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
D.2.1.2. Nosive konstrukcije dimnjaka (ziđa, zidnih elemenata, morta, betona, armature i sastavnih materijala) izvode se prema odredbama posebnih Propisa
D.2.1.3. Rukovanje, skladištenje i zaštita glinenih/keramičkih, betonskih i metalnih proizvoda za dimnjake, predgotovljenih (sistemskih) dimnjaka i ostalih građevnih proizvoda koji se ugrađuju u nosivu konstrukciju dimnjaka treba biti u skladu sa zahtjevima tehničkih specifikacija koje se odnose na te proizvode, tehničkoj uputi te u skladu s projektom građevine, odredbama ovoga Priloga i odredbama posebnih propisa.
D.2.1.4. Izvođač za izvedbu odnosno ugradnju dimnjaka mora prije početka izvedbe odnosno ugradnje dimnjaka provjeriti odgovaraju li glineni/keramički, betonski ili metalni proizvodi za dimnjake odnosno predgotovljeni (sistemski) dimnjaci zahtjevima iz projekta građevine, te je li tijekom rukovanja i skladištenja tih proizvoda došlo do njihovog oštećivanja, deformacije ili drugih promjena koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva dimnjaka.
D.2.1.5. Izvođač nosive konstrukcije dimnjaka mora prije početka izvedbe provjeriti odgovaraju li građevni proizvodi koji se ugrađuju u nosivu konstrukciju dimnjaka zahtjevima iz projekta građevine i zahtjevima posebnih propisa, te je li tijekom rukovanja i skladištenja tih proizvoda došlo do njihovog oštećivanja, deformacije ili drugih promjena koje bi bile od utjecaja na tehnička svojstva nosive konstrukcije dimnjaka.
D.2.1.6. Nadzorni inženjer neposredno prije početka izvođenja odnosno ugradnje dimnjaka mora:
a) provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za glinene/keramičke, betonske, metalne građevne proizvode za dimnjake odnosno predgotovljenog (sistemskog) dimnjaka i ostale građevne proizvode koji se ugrađuju u nosivu konstrukciju dimnjaka i jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta građevine,
b) provjeriti jesu li glineni/keramički, betonski i metalni proizvodi za dimnjake odnosno predgotovljeni (sistemski) dimnjak i ostali proizvodi koji se ugrađuju u nosivu konstrukciju dimnjaka postavljeni i povezani u skladu s projektom građevine i/ili tehničkom uputom za ugradnju i uporabu dimnjaka, te u skladu s Prilogom »C« ovoga Propisa i odredbama posebnih Propisa,
c) provjeriti da li položaj dimnjaka u građevini u odnosu na okolne građevine, okolno raslinje ili druge prepreke koje mogu biti od utjecaja za nesmetano funkcioniranje dimnjaka, odgovara pretpostavkama iz projekta,
d) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.
2.1.7. Nakon izvođenja dimnjaka nadzorni inženjer mora provjeriti prohodnost izvedenog dimnjaka i usklađenost dimnjaka obzirom na projektom predviđeni uređaj za loženje te dokumentirati nalaz te provjere zapisom u građevinski dnevnik.
D.2.2. Uporabljivost dimnjaka
D.2.2.1. Pri dokazivanju uporabljivosti dimnjaka treba uzeti u obzir:
a) zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o građevnim proizvodima ugrađenim u dimnjak,
b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno ovom Propisu obvezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u dimnjak,
c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom izvođenja dimnjaka,
d) rezultate ispitivanja određenih projektom građevine ili ispitivanja provedenih u slučaju sumnje,
e) uvjete građenja i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva dimnjaka, a mogu se utvrditi prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevnog proizvoda.
D.2.2.2. Ispitivanje dimnjaka u svrhu dokazivanja uporabljivosti provodi se u skladu s odredbama iz projekta građevine.
D.2.2.3. Ispitivanje dimnjaka u slučaju sumnje obvezno se provodi, tako da se na odgovarajući način primjeni norma HRN EN 13216-1 odnosno HRN EN 1859.
D.2.2.4. Dokazivanje uporabljivosti nosive konstrukcije dimnjaka provodi se sukladno odredbama posebnih Propisa.
D.2.3. Naknadno dokazivanje tehničkih svojstava dimnjaka
D.2.3.1. Za dimnjak koji nema projektom predviđena tehnička svojstva ili se ona ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proračunima utvrditi tehnička svojstva dimnjaka i nosive konstrukcije dimnjaka odgovarajućom primjenom norme HRN EN 13216-1 odnosno norme HRN EN 1859 i normama na koje te norme upućuju, te odredbama ovoga Priloga i posebnih Propisa.
D.2.3.2. Radi utvrđivanja tehničkih svojstava dimnjaka i nosive konstrukcije dimnjaka iz točke D.2.5.1. ovoga Priloga potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o dimnjaku i nosivoj konstrukciji dimnjaka u opsegu i mjeri koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, požarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za dimnjak prema odredbama posebnih propisa.

D.3. Održavanje dimnjaka
D.3.1. Radnje vezane za održavanje dimnjaka treba provoditi prema odredbama ovoga Priloga i normama na koje upućuje ovaj Prilog, te odgovarajućom primjenom odredbi iz Priloga »A«, »B« i »C« ovoga Propisa.
D.3.2. Redoviti pregledi u svrhu održavanja dimnjaka provode se sukladno zahtjevima iz projekta građevine, ali najmanje jednom godišnje.
D.3.2.1. Način obavljanja redovitih pregleda u svrhu održavanja dimnjaka određuje se projektom građevine, a uključuje najmanje:
a) vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje tehničkih svojstva dimnjaka,
b) tlačnu probu u slučaju sumnje,
c) usklađenost uređaja za loženje i dimnjaka.
D.3.2.2. Pregled dimnjaka sukladno odredbi točke D.3.2.1. ovoga Priloga provodi se i prije prve uporabe uređaja za loženje, odnosno prije ponovne uporabe ako dimnjak nije bio u uporabi dulje od godinu dana.
D.3.2.3. Prigodom pregleda dimnjaka iz točke D.3.2.1. i D.3.2.2. ovoga Priloga dimnjak se obvezno čisti primjereno vrsti dimnjaka (mehanički i/ili na drugi način).
D.3.2.4. Izvanredni pregled dimnjaka provodi se prije svake promjene uređaja za loženje ili promjene goriva, nakon svakog izvanrednog događaja koji može utjecati na tehnička svojstva dimnjaka ili izaziva sumnju u uporabljivost dimnjaka te po nalogu inspekcije. Izvanredni pregled dimnjaka uključuje ispitivanja dimnjaka odgovarajućom primjenom norme HRN EN 13216-1 odnosno norme HRN EN 1859, te normi na koje norme upućuju kao i odredbi ovoga Priloga i posebnih propisa.
D.3.2.5. U slučaju iz točke D.3.2.4. ovoga Priloga, pregled nosive konstrukcije dimnjaka provodi se prema odredbama posebnih propisa.
D.3.3 Zamjena dimovodne cijevi postojećeg dimnjaka ugradnjom predgotovljene dimovodne cijevi mora se provesti na način da se tim radovima ne utječe na zatečena tehnička svojstva građevine koja nisu u vezi s odvođenjem dimnih plinova tim dimnjakom.
D.3.3.1. Predgotovljena dimovodna cijev iz točke D.3.3. ovoga Priloga mora ispunjavati uvjete određene Prilogom »B« ovoga Propisa.
D.3.3.2. Tehnička uputa proizvođača za zamjenu dimovodne cijevi postojećeg dimnjaka ugradnjom predgotovljene dimovodne cijevi, te sama ugradnja predotovljene dimovodne cijevi mora biti takva da dimnjak nakon ugradnje predgotovljene dimovodne cijevi ispunjava zahtjeve iz ovoga Propisa.
D.3.3.3. Dokumentaciju o pregledima iz točke D.3.2. te ugradnji pregotovljene dimovodne cijevi iz točke D.3.3. ovoga Priloga kao i drugu dokumentaciju o održavanju dimnjaka dužan je trajno čuvati vlasnik građevine.

D.4. Norme

D.4.1. Norme za izvođenje i održavanje dimnjaka

HRN EN 1457:2003 Dimnjaci – Glinene/keramičke dimovodne cijevi – Zahtjevi i ispitne metode
(EN 1457:1999+AC:1999+A1:2002)
HRN EN 1806:2003 Dimnjaci – Glineni/keramički dimovodni elementi za dimnjake s jednom stijenkom – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1806:2000)
HRN EN 13502:2004 Dimnjaci – Zahtjevi i ispitne metode za glinene/keramičke izlazne nastavke
(EN 13502:2002)
HRN EN 13063-1:2006 Dimnjaci – Sustavi dimnjaka s glinenim/keramičkim dimovodnim cijevima – 1. dio: Zahtjevi i ispitne metode za otpornost na požar čađe (EN 13063-1:2005)
HRN EN 13063-2:2005 Dimnjaci – Sustavi dimnjaka s glinenim/keramičkim dimovodnim cijevima – 2. dio: Zahtjevi i ispitne metode u vlažnim uvjetima (EN 13063-2:2005)
HRN EN 13069:2005 Dimnjaci – Glineni/keramički vanjski plaštevi za sustave dimnjaka – Zahtjevi i ispitne metode (EN 13069:2005)
HRN EN 12391-1:2004 Dimnjaci – Norma za izvedbu metalnih dimnjaka – 1. dio: Dimnjaci za nebrtvljene zatvorene sustave za loženje (EN 12391--1:2003)
HRN DIN 18160-1:2003 Dimnjaci – 1. dio: Projektiranje i izvedba (DIN 18160-1:2001)
HRN DIN 18160-5:2003 Dimnjaci – 5. dio: Naprave za pristup dimnjaku – Zahtjevi, projektiranje i izvedba (DIN 18160-5:1998) 
D.4.2. Norme za ispitivanje dimnjaka

HRN EN 1859:2003 Dimnjaci – Metalni dimnjaci – Ispitne metode (EN 1859:2000)
HRN EN 13216-1:2004 Dimnjaci – Ispitne metode za sustave dimnjaka – 1. dio: Opće ispitne metode (EN 13216-1:2004) 



Tehnički propis za drvene konstrukcije


  

Narodne novine br.: 121 - Datum: 26.11.2007. - Interni ID: 20073520


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Tehnički propis za drvene konstrukcije

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
3521
Na temelju članka 19. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/07) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi
TEHNIČKI PROPIS
ZA DRVENE KONSTRUKCIJE
I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
(1) Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za drvene konstrukcije u građevinama (u daljnjem tekstu: drvena konstrukcija), zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za drvene konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u drvenu konstrukciju (u daljnjem tekstu: građevni proizvodi).
(2) Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije (nekonstrukcijski elementi - drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.) odnosno na elemente drvene konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.
(3) Ovaj Propis ne odnosi se na završne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge stropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji služe kao toplinska, zvučna ili druga izolacija.
Članak 2.
Projektiranje, izvođenje, održavanje i način korištenja građevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.
Članak 3.
(1) Drvena konstrukcija je dio građevnog sklopa građevine.
(2) Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela bitnog zahtjeva zaštite od požara, koji se odnosi na očuvanje nosivosti drvene konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na požar), postiže se drvenom konstrukcijom koja ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
Članak 4.
Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
– drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo, nosači na osnovi drva i ploče na osnovi drva)
– mehanička spajala
– ljepila
– predgotovljeni elementi
– zaštitna sredstva,
– drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa radi ugradnje zajedno s proizvodima iz podstavaka 1. do 5. ovoga stavka.
Članak 5.
(1) Drvena konstrukcija i građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.
(2) Sastavni dijelovi drvene konstrukcije (spregovi, zatege, temelji i sl.) i građevni proizvodi koji se u njih ugrađuju, a koji nisu obuhvaćeni ovim Propisom, moraju, osim odredbi ovoga Propisa, zadovoljiti i odredbe posebnog Propisa kojim se uređuju takve konstrukcije.
II. TEHNIČKA SVOJSTVA DRVENE KONSTRUKCIJE

Članak 6.
(1) Tehnička svojstva drvene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje drvene konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče:
– rušenje građevine ili njezinog dijela,
– deformacije nedopuštena stupnja,
– oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije drvene konstrukcije,
– nerazmjerno velika oštećenja građevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
(2) Tehnička svojstva drvene konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, moraju biti takva da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom određenog vremena propisanog posebnim propisom.
(3) Tehnička svojstva drvene konstrukcije iz stavka 1. i 2. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem drvene konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.
(4) Očuvanje tehničkih svojstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka postiže se održavanjem drvene konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.
Članak 7.
(1) Ako drvena konstrukcija ima tehnička svojstva propisana člankom 6. stavkom 1. i 2. ovoga Propisa, podrazumijeva se da građevina ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, te da ima propisanu otpornost na požar.
(2) Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebno dodatno zaštićivanje drvene konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na požar (obloga, sprinkler instalacija i sl.), to zaštićivanje smatrat će se sastavnim dijelom tehničkog rješenja drvene konstrukcije.
Članak 8.
Tehnička svojstva drvene konstrukcije moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se uređuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za građevinu.
Članak 9.
(1) Drvena konstrukcija mora, nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine čiji je sastavni dio, imati tehnička svojstva propisana člankom 6. stavkom 1. i 2. i člankom 8. ovoga Propisa.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, drvena konstrukcija mora nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine, kojom se ne utječe bitno na tehnička svojstva drvene konstrukcije, imati najmanje tehnička svojstva koja je imala prije rekonstrukcije odnosno adaptacije (u daljnjem tekstu: zatečena tehnička svojstva).
(3) Smatra se da rekonstrukcija odnosno adaptacija građevine nemaju bitan utjecaj na tehnička svojstva drvene konstrukcije ako su zatečena tehnička svojstva vezana za mehaničku otpornost i stabilnost zadovoljavajuća i ako se mijenjaju do uključivo 10% (npr. promjena računskih vrijednosti reznih sila u proračunskim presjecima i sl.).
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se:
– na višestruke rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine kojima se mijenjaju zatečena tehnička svojstva drvene konstrukcije u cjelini odnosno njezinih pojedinih dijelova, koja svojstva su vezana za mehaničku otpornost i stabilnost građevine
– na rekonstrukciju odnosno adaptaciju građevine kojoj je drvena konstrukcija oštećena tako da postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.
Članak 10.
(1) Tehnička svojstva zaštite drvene konstrukcije moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz članka 6. ovoga Propisa.
(2) Zaštita drvene konstrukcije mora se provoditi na način da se osigura postizanje svojstava zaštite iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako se zaštita provodi prema normama na koje upućuje Prilog »E« ovoga Propisa smatra se da je osigurano postizanje svojstava zaštite iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Dopušteno je koristiti i druge norme osim onih određenih Prilogom »E« ovoga Propisa pod uvjetom da je postignuta ista razina usklađenosti.
(5) Zaštita drvene konstrukcije smatra se sastavnim dijelom tehničkog rješenja drvene konstrukcije.
(6) Prilogom »E« ovoga Propisa pobliže je određena zaštita drvenih konstrukcija.
III. GRAĐEVNI PROIZVODI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Članak 11.
(1) Građevni proizvodi proizvode se u proizvodnim pogonima (tvornicama) izvan gradilišta, ako ovim Propisom za pojedine građevne proizvode nije drukčije propisano.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predgotovljeni elementi drvene konstrukcije (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi) mogu biti izrađeni na gradilištu za potrebe toga gradilišta.
(3) Pod gradilištem se, osim prostora određenog Zakonom o gradnji, u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka podrazumijeva i proizvodni pogon u kojem se predgotovljeni elementi, primjenom odgovarajuće tehnologije građenja, proizvode ili izrađuju za potrebe određenog gradilišta a u skladu s projektom drvene konstrukcije.
Članak 12.
(1) Građevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilišta smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
(2) Predgotovljeni elementi izrađeni na gradilištu za potrebe toga gradilišta, smiju se ugraditi u drvenu konstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom drvene konstrukcije i ovim Propisom.
(3) U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom drvene konstrukcije, proizvođač građevnog proizvoda odnosno izvođač drvene konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.
(4) Ako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti, i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(5) Proizvođač odnosno uvoznik i distributer građevnog proizvoda dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava građevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladištenja i prijevoza, a izvođač drvene konstrukcije tijekom prijevoza, rukovanja, skladištenja i ugradnje građevnog proizvoda.
Članak 13.
(1) Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti te označavanje građevnih proizvoda, ispitivanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u prilozima ovoga Propisa i to za:
– drvne proizvode – u Prilogu »A«,
– mehanička spajala – u Prilogu »B«,
– ljepila – u Prilogu »C«,
– predgotovljene elemente – u Prilogu »D«,
– zaštitna sredstva – u Prilogu »E«.
(2) Potvrđivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaćeni normama ili znatno odstupaju od harmoniziranih normi na koje upućuju Prilozi »A« do »E« iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema tehničkim dopuštenjima za te proizvode.
(3) Potvrđivanje sukladnosti, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka, obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje certifikata unutarnje kontrole proizvodnje odnosno izdavanje certifikata sukladnosti građevnih proizvoda.
IV. PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

Članak 14.
(1) Projektiranjem drvenih konstrukcija moraju se za građenje i projektirani uporabni vijek građevine predvidjeti svi utjecaji na drvenu konstrukciju koji proizlaze iz načina i redoslijeda građenja, predvidivih uvjeta uobičajene uporabe građevine i predvidivih utjecaja okoliša na građevinu.
(2) Projektom drvene konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da će građevina tijekom građenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar, te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.
(3) Ako ovim ili posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek građevine iz stavka 1. ovoga članka je najmanje 50 godina.
Članak 15.
(1) Mehanička otpornost i stabilnost, te otpornost građevine na požarna djelovanja dokazuju se proračunima nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otpornost na požarna djelovanja se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije određeno vrijeme očuvanja graničnog stanja nosivosti drvene konstrukcije u slučaju požara.
(3) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se primjenom prikladnih proračunskih postupaka koji se po potrebi mogu dopuniti ispitivanjima, pri čemu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.
(4) Proračunski i drugi modeli moraju biti takvi da, uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i točnost izvedbe, odgovaraju ponašanju konstrukcije tijekom građenja i u uporabi.
Članak 16.
(1) Na projektiranje drvenih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga »G« ovoga Propisa.
(2) Dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja drvenih konstrukcija koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga »G« ovoga Propisa, ako se dokaže da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini određenoj hrvatskim normama iz Priloga »G«.
(3) Prilogom »G« iz stavka 1. ovoga članka pobliže se određuje projektiranje drvenih konstrukcija.
Članak 17.
(1) Iznimno od odredbi članka 16. ovoga Propisa, u razdoblju do 31. prosinca 2010. godine na projektiranje drvenih konstrukcija primjenjuju se priznata tehnička pravila i odredbe Priloga »F« ovoga Propisa.
(2) Prilogom »F« iz stavka 1. ovoga članka pobliže se određuje projektiranje drvenih konstrukcija iz toga stavka ovoga članka.
Članak 18.
Pri projektiranju drvene konstrukcije nije dopuštena primjena priznatih tehničkih pravila i odredbi iz Priloga »F« ovoga Propisa i istodobna primjena hrvatskih normi iz Priloga »G« ovoga Propisa za istu drvenu konstrukciju, osim u slučaju i na način dopušten ovim Propisom.
Članak 19.
(1) Drvo koje se lijepi mora imati sadržaj vode koja odgovara tehničkoj uputi proizvođača ljepila ali ne manje od 9% i ne više od 15% s time da maksimalna razlika sadržaja vode elemenata koji se lijepe smije biti ± 2 %.
(2) Početne imperfekcije u sredini štapnog elementa, tj. odstupanje od pravca osi štapa, i vitkih savijenih nosača kod kojih se može javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti veće od 1/500 duljine za lijepljeno lamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo.
Članak 20.
(1) Nije dopušteno ugrađivanje različitih vrsta spajala u jednom spoju, ukoliko nemaju iste ili slične elasto-mehanička svojstva
(2) Nije dopuštena uporaba različitih vrsta ljepila za izvođenje jedne lijepljene drvene konstrukcije.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka dopušteno je korištenje čavala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja ali samo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja, ali ne i kao nosivih spojnih elemenata.
(4) Nije dopuštena ugradnja drvnih proizvoda iz Priloga »A« koji imaju sadržaj vode veći od 22% u drvene konstrukcije.
(5) Nije dopuštena ugradnja elemenata koji nisu preventivno zaštićeni postupcima organizacijske zaštite na način da se spriječi ponovno vlaženje drvene građe tijekom transporta, obrade, međuskladištenja, montaže i uporabe, izbjegavanjem izravnog kontakta sa vodom i tlom, ispravnim slaganjem elementa i natkrivanjem.
Članak 21.
(1) Građevinski projekt – projekt drvene konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu
– opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša na svojstva drvene konstrukcije,
– podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i podatke iz drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva drvene konstrukcije,
– opis drvene konstrukcije, uključivo i temeljenje,
– opis načina izvođenja drvene konstrukcije i ugradnje pojedinih građevnih proizvoda,
– razred izloženosti dijelova drvene konstrukcije, uključivo metalne i betonske dijelove,
– opis mjera konstruktivne zaštite, mjera kemijske zaštite i posebne zaštite, ako je takva potrebna.
2. u proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti
– podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na građevinu,
– podatke o temeljnom tlu i potresnom području,
– proračun nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje, te proračune pojedinih dijelova drvene konstrukcije, za sve faze prijevoza, prijenosa, izvođenja i uporabe građevine,
– proračun globalne stabilnosti konstrukcije.
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete drvene konstrukcije:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u drvenu konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
– ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
– kontrolu građevnih proizvoda, koji se ugrađuju u drvenu konstrukciju, koju treba provesti prije ugradnje,
– ispitivanja i postupke dokazivanja nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije, uključivo klasične moždanike i skobe,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja drvene konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih svojstava drvene konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu,
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima, te
– sadržaj vode elementa drvene konstrukcije prije ugradnje u drvenu konstrukciju odnosno sadržaj vode drvene konstrukcije prije sklapanja s drugim dijelovima građevine.
(2) Zahtjevi iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja mogu biti detaljnije razrađeni u izvedbenom projektu drvene konstrukcije.
Članak 22.
Ako projekt drvene konstrukcije radi ispunjavanja uvjeta iz članka 21. ovoga Propisa određuje primjenu norme iz Priloga ovoga Propisa na način određen tim Prilogom, smatra se da drvena konstrukcija ispunjava propisane zahtjeve u dijelu normom uređenog područja.
Članak 23.
Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 14. do 22., ovoga Propisa, projekt drvene konstrukcije kojim se razrađuje izvođenje drvene konstrukcije obvezno mora sadržavati tehničko rješenje:
– elemenata drvene konstrukcije te način njegove proizvodnje odnosno izrade,
– ugradnje elemenata u drvenu konstrukciju, uključivo proračun i zahtijevana svojstva spojeva elemenata s ostalim elementima drvene konstrukcije,
– prijenosa i prijevoza elemenata drvene konstrukcije (mjesta oslanjanja i vješanja i opis sustava podizanja, položaj elemenata prilikom prijenosa i prijevoza, put prijevoza, i drugo), te projektiranu težinu i dopuštena odstupanja težine elementa drvene konstrukcije,
– rasporeda oslonaca, potrebnih potpora, sustava i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti i sprječavanja oštećivanja ili mjestimičnog utiskivanja elemenata konstrukcije tijekom prijevoza, ugrađivanja i spajanja elemenata konstrukcije.
Članak 24.
(1) Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 14. do 22. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine, kojom se mijenja drvena konstrukcija, obvezno mora sadržavati podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima drvene konstrukcije.
(2) Zatečena tehnička svojstva drvene konstrukcije utvrđuju se uvidom u dokumentaciju građevine, ispitivanjima, proračunima ili na drugi primjereni način.
V. IZVOĐENJE I UPORABLJIVOST DRVENIH KONSTRUKCIJA

Članak 25.
(1) Građenje građevina koje sadrže drvenu konstrukciju mora biti takvo da drvena konstrukcija ima tehnička svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane ovim Propisom u skladu s tehničkim rješenjem građevine i uvjetima za građenje danim projektom, te da se osigura očuvanje tih svojstava i uporabljivost građevine tijekom njezinog trajanja.
(2) Pri izvođenju drvene konstrukcije izvođač je dužan pridržavati se projekta drvene konstrukcije i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda i odredaba ovoga Propisa.
Članak 26.
(1) Kod preuzimanja građevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilišta izvođač mora utvrditi:
– je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u oznaci,
– je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu,
– jesu li svojstva, uključivo rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost drvene konstrukcije sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim projektom.
(2) Utvrđeno iz stavka 1. ovoga članka zapisuje se u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je građevni proizvod isporučen se pohranjuje među dokaze o sukladnosti građevnih proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu.
Članak 27.
(1) Propisana svojstva i uporabljivost građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu utvrđuju se na način određen projektom i ovim Propisom.
(2) Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima građevnog proizvoda iz stavka 1. ovoga članka izvođač zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
Članak 28.
(1) Zabranjena je ugradnja građevnog proizvoda koji:
– je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom,
– je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu,
– nema svojstva zahtijevana projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosno čiji podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost drvene konstrukcije nisu sukladni podacima određenim glavnim projektom.
(2) Ugradnju građevnog proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzorni inženjer, što se zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
Članak 29.
(1) Izvođenje drvene konstrukcije mora biti takvo da drvena konstrukcija ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve određene projektom i ovim Propisom.
(2) Uvjeti za izvođenje drvene konstrukcije određuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta drvene konstrukcije najmanje u skladu sa odredbama Priloga »H« ovoga Propisa.
(3) Ako je tehničko rješenje drvene konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva drvene konstrukcije, takvi, da nisu obuhvaćeni odredbama Priloga »H« ovoga Propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju odrediti posebni uvjeti građenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Prilogom »H« iz stavka 2. i 3. ovoga članka pobliže se određuje izvođenje i održavanje drvene konstrukcije.
Članak 30.
(1) Smatra se da drvena konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva i da je uporabljiva ako:
– su građevni proizvodi ugrađeni u drvenu konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti prema članku 12. stavku 1. ovoga Propisa, odnosno dokaze uporabljivosti prema članku 12. stavku 2. ovoga Propisa,
– su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva drvene konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta,
– drvena konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrđene ispitivanjem pokusnim opterećenjem, kada je ono propisano kao obvezno, ili zahtijevano projektom,
te ako o provjerama tih činjenica postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.
(2) Smatra se da je uporabljivost drvene konstrukcije dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i članka 29. ovoga Propisa.
Članak 31.
(1) Ako se utvrdi da drvena konstrukcija nema projektom predviđena tehnička svojstva, mora se provesti naknadno dokazivanje da drvena konstrukcija ispunjava zahtjeve ovoga Propisa.
(2) Dokaz iz stavka 1. ovoga članka smatra se dijelom izvedbenog projekta.
(3) U slučaju da se dokaže da postignuta tehnička svojstva drvene konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve ovoga Propisa potrebno je izraditi projekt sanacije drvene konstrukcije.
VI. ODRŽAVANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

Članak 32.
(1) Održavanje drvene konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i ovim Propisom, te drugi bitni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
(2) Održavanje drvene konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije važećim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojima je drvena konstrukcija izvedena.
Članak 33.
(1) Održavanje drvene konstrukcije podrazumijeva:
– redovite preglede drvene konstrukcije, u razmacima i na način određen projektom građevine, ovim Propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji,
– izvanredne preglede drvene konstrukcije nakon kakvog izvanrednog događaja ili po zahtjevu inspekcije,
– izvođenje radova kojima se drvena konstrukcija zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom građevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je drvena konstrukcija izvedena.
(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja drvene konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom građevine te:
– izvješćima o pregledima i ispitivanjima drvene konstrukcije,
– zapisima o radovima održavanja,
– na drugi prikladan način, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije što drugo određeno.
Članak 34.
(1) Za održavanje drvene konstrukcije dopušteno je rabiti samo one građevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom građevine i ovim Propisom.
(2) Održavanjem građevine ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva drvene konstrukcije.
Članak 35.
Na izvođenje radova na održavanju drvene konstrukcija odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvođenje drvenih konstrukcija.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.
(1) Prilozi »A«, »B«, »C«, »D«, »E«, »F«, »G« i »H« s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Propis i njegov su sastavni dio.
(2) Ministar ovlašten za donošenje ovoga Propisa posebnom odlukom će, osim normi određenih u prilozima iz stavka 1. ovoga članka, odrediti norme na koje upućuju norme iz tih priloga i druge norme te priznata tehnička pravila bitna za primjenu ovoga Propisa. Ova odluka objavljuje se na WEB-stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 37.
(1) Dana 31. prosinca 2010. prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila u dijelu u kojem se odnose na projektiranje, izvođenje i održavanje drvenih konstrukcija obuhvaćenih ovim Propisom, sadržana u:
– Pravilniku o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija (»Službeni list« 26/88)
– Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (»Službeni list« 31/81,29/83, 20/88 i 52/90)
– Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata (»Službeni list« 15/90)
– Pravilnik o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije (»Službeni list« 61/86)
te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih priznata tehnička pravila iz podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga stavka upućuju.
(2) Glavni projekt u kojemu je tehničko rješenje drvene konstrukcije dano prema priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se pravovaljanim dokumentom za:
– početak radova na zgradi čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja,
– izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno izdavanje građevinske dozvole ako je zahtjev za izdavanje te potvrde odnosno dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 30. lipnja 2011. godine.
Članak 38.
(1) U građevinu koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 37. ovoga Propisa smije se ugraditi građevni proizvod specificiran prema ovom Propisu ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu građevinu uključujući uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
(2) Radi provedbe odredbi iz stavka 1. ovoga članka za dio drvene konstrukcije koji je izveden do početka ugradnje građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu, mora se popisati stanje izvedenih radova u skladu sa posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
(3) Izvedbeni projekt drvene konstrukcije iz stavka 1. ovoga članka mora za ugradnju građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu sadržavati detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta kojom će se, u skladu s ovim Propisom, odrediti osobito:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u drvenu konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
– ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
– ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja drvene konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih svojstava drvene konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, te
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima,
te u odnosu na podstavke 1. do 5. ovoga stavka i ocjenu međusobne usklađenosti načina dokazivanja uporabljivosti dijela drvene konstrukcije izgrađenog do početka ugradnje građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu i kasnije izgrađenog dijela drvene konstrukcije.
(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na glavni projekt i drugu dokumentaciju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, a koji glavni projekt je izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 37. stavak 1. ovoga Propisa.
Članak 39.
Ako za projektiranje drvene konstrukcije sukladno članku 16. stavku 1. ovoga Propisa nema tehničkih specifikacija – hrvatskih normi odnosno normi na koje upućuju nizovi normi HRN EN 1991, HRN EN 1995, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, primjenjuju se odredbe odgovarajućih priznatih tehničkih pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07), ovim Propisom i normama na koje ovaj Propis upućuje, a za određivanje kojih je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji odgovoran projektant.
Članak 40.
(1) Nakon 31. prosinca 2008. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda za koje je potvrđivanje sukladnosti uređeno prilozima ovoga Propisa, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
(2) Postupci izdavanja svjedodžbi o ispitivanju građevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka započeti do 31. prosinca 2008. godine prema priznatim tehničkim pravilima, dovršiti će se prema tim tehničkim pravilima.
(3) Svjedodžbe o ispitivanju građevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka izdane prema priznatim tehničkim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti građevnih proizvoda do datuma važenja koji je u njima određen ali ne duže od 30. lipnja 2009. godine.
Članak 41.
Do potpisivanja ugovora kojim se uređuje područje građevnih proizvoda između Republike Hrvatske i Europske unije, označavanje građevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim u skladu s načelima usklađivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje to pitanje.
Članak 42.
(1) Nakon potpisivanja ugovora iz članka 41. ovoga Propisa i u skladu s tim ugovorom, za projektiranje, izvođenje i održavanje drvenih konstrukcija mogu se rabiti i građevni proizvodi sukladni harmoniziranim tehničkim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upućuje ako:
– su naslovi, referencijske oznake i datum početka primjene tih tehničkih specifikacija, te datum završetka istovremene primjene oprečnih nacionalnih tehničkih specifikacija objavljeni u službenom glasilu Europske unije,
– je za te građevne proizvode potvrđena sukladnost s tim tehničkim specifikacijama,
– su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske.
(2) U drvenu konstrukciju koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis, građevni proizvod iz stavka 1. ovoga članka smije se ugraditi ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu drvenu konstrukciju uključujući uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na glavni projekt zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, a koji glavni projekt je izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis.
(4) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavaka 2., 3. i 4. članka 38. ovoga Propisa.
Članak 43.
Ovaj Propis stupa na snagu 1. siječnja 2008. godine osim:
– odredbe točke A.3.2. iz Priloga »A« ovoga Propisa koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, i
– odredbe Priloga »G« ovoga Propisa koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih normi na koje upućuje taj Prilog.

Klasa: 360-01/07-04/8
Urbroj: 531-01-266-07-02
Zagreb, 22. studenoga 2007. 
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.
PRILOG A:

DRVNI PROIZVODI
A.1 Područje primjene
A.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za drvne proizvode koji su sastavni dio elemenata konstrukcije odnosno predgotovljenih elemenata iz Priloga »D« ovoga Propisa, te način potvrđivanja sukladnosti drvnog proizvoda ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
A.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti drvnog proizvoda određuju se odnosno provodi prema normama navedenim u točki A.6.1, A.6.2 i A.6.3 ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
A.1.3 Drvni proizvodi u smislu točke A.1.1 ovoga Priloga su proizvodi proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici) za takvu vrstu proizvoda, a obuhvaćaju:
a) konstrukcijsko drvo (piljena i tesana građa) navedeno u točki A.2.1.5, podtočke a) do b) ovoga Priloga,
b) lijepljeno lamelirano drvo navedeno u točki A.2.1.6 i konstrukcijske proizvode na osnovi drva (npr. LVL)
c) ploče na osnovi drva navedene u točki A.2.1.7, podtočke a) do g) ovoga Priloga

A.2 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
A.2.1 Specificirana svojstva
A.2.1.1 Tehnička svojstva konstrukcijskog drva moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu konstrukcijskog drva i ovisno o vrsti konstrukcijskog drva moraju biti specificirana prema normama niza HRN EN 14081 ili normi HRN EN 14544, normi HRN EN 385, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
A.2.1.2 Tehnička svojstva nosača na osnovi drva moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu nosača na osnovi drva i ovisno o vrsti nosača na osnovi drva moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14080 ili normi HRN EN 14374, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
A.2.1.3 Tehnička svojstva ploča na osnovi drva moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ploča na osnovi drva i ovisno o vrsti ploče na osnovi drva moraju biti specificirana prema normama HRN EN 13986, HRN EN 14279 odnosno HRN EN 634-1, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
A.2.1.4 Tehnička svojstva drvnih proizvoda moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije.
A.2.1.4.1 Neovisno o uvjetima uporabe drvene konstrukcije za konstrukcijsko drvo, lijepljeno lamelirano drvo i konstrukcijske proizvode na osnovi drva u projektu drvene konstrukcije obvezno moraju biti specificirana sljedeća svojstva:
a) Čvrstoća na savijanje
b) Vlačna čvrstoća
c) Modul elastičnosti
d) Kakvoća čvrstoće vezanja
e) Bubrenje i utezanje
f) Trajnost
A.2.1.4.2 Neovisno o uvjetima uporabe drvene konstrukcije, za ploče na osnovi drva u projektu drvene konstrukcije obvezno moraju biti specificirana sljedeća svojstva:
g) Karakteristične vrijednosti čvrstoće okomito na ravninu ploče (savijanje, posmik, vlak, tlak)
h) Moduli krutosti (okomito na ravninu ploče i u ravnini ploče)
i) Karakteristične vrijednosti čvrstoće u ravnini ploče (savijanje, posmik, vlak i tlak)
j) Gustoća
k) Vezivo, postotak udjela veziva i kakvoća čvrstoće vezanja
l) Stabilnost dimenzija (bubrenje) – za furnirske ploče treba definirati stabilnost dimenzija u oba smjera
m) Trajnost (razred hazarda)
n) Razred sadržaja vode
A.2.1.4.3 Za ploče na osnovi drva koje odgovaraju razredu uporabljivosti 2 i 3, osim svojstava iz točke A.2.1.4.2 u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano i svojstvo propusnosti vodene pare.
A.2.1.4.4 Za ploče na osnovi drva koje se nalaze između prostora sa različitim mikroklimatskim uvjetima, osim svojstava iz točke A.2.1.4.2 u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano i svojstvo toplinske provodljivosti.
A.2.1.4.5 Za građevine koje su prema posebnom propisu svrstane u grupu zahtjevnih građevina, za sve vrste drvnih proizvoda u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo otpornosti na požar.
A.2.1.4.6 U prostorima u kojima bi oslobađanje formaldehida moglo imati utjecaj na zdravlje (prostori gdje borave ljudi, životinje, prostori u kojima se čuva hrana i sl.) za konstrukcijsko drvo koje se međusobno povezuje ili nastavlja lijepljenjem (zupčasto spojeno konstrukcijsko drvo), nosače na osnovi drva i ploče na osnovi drva, u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo emisije formaldehida.
A.2.1.5 Konstrukcijsko drvo proizvodi se kao:
a) Konstrukcijsko drvo pravokutnog poprečnog presjeka
b) Konstrukcijsko drvo okruglog poprečnog presjeka
A.2.1.6 Lijepljeno lamelirano drvo i konstrukcijski proizvodi na osnovi drva (npr. LVL)
A.2.1.7 Ploče na osnovi drva proizvode kao:
a) Višeslojne ploče od masivnog drva (površinski sloj može biti i od materijala na osnovi drva)
b) Ploče od lameliranog furnirskog drva (LVL) – ploče s dužno usmjerenim furnirima i ploče s max. 20% poprečno usmjerenih furnira
c) Ploče s križno uslojenim furnirima
d) Ploče s usmjerenim iverjem (OSB)
e) Ploče iverice (iverje nabacano na preši paralelno s ravninom ploče i slučajan raspored iverja u sloju – adheziv je ljepilo)
f) Ploče s česticama povezanim cementom
g) Ploče vlaknatice (tvrde i vlagootporne tvrde, polutvrde, meke – smiju se koristiti samo kao ukrutni elementi, MDF srednjetvrde)

A.2.2 Potvrđivanje sukladnosti
A.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti konstrukcijskog drva iz točke A.2.1.5 ovoga Priloga provodi se ovisno o vrsti konstrukcijskog drva prema postupku i kriterijima Dodatka ZA normi niza HRN EN 14081 ili postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14544 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
A.2.2.2 Potvrđivanje sukladnosti nosača na osnovi drva provodi se ovisno o vrsti nosača prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14080 ili postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14374 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
A.2.2.3 Potvrđivanje sukladnosti ploča na osnovi drva iz točke A.2.1.6 ovoga Priloga provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 13986 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.

A.2.3 Označavanje
A.2.3.1 Drvni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici i na proizvodu prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.

A.3 Ispitivanje
A.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje drvnih proizvoda, ovisno o vrsti drvnog proizvoda, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz točke A.6.
A.3.2 Umjesto ispitivanjem iz točke A.3.1 ovoga Priloga, za botaničku vrstu drva i zemlju porijekla određene tablicom 1 i 2 norme HRN EN 1912, razred čvrstoće se može odrediti i vizualnim ili strojnim ocjenjivanjem prema normi HRN EN 14081-1 i normama na koje ta norma upućuje.

A.4 Kontrola prije ugradnje
A.4.1 Drvni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji za koji je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u element drvene konstrukcije ako je uporabljivost dokazana sukladno zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije.
A.4.2 Neposredno prije ugradnje drvnog proizvoda provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene Prilogom »H« ovoga Propisa.
A.4.3 U slučaju sumnje u svojstva drvnog proizvoda, moraju se prije ugradnje provesti ispitivanja primjenom odgovarajućih normi na koje upućuju norme iz točke A.6 ovoga Priloga.

A.5 Održavanje svojstava
A.5.1 Proizvođač i distributer drvnih proizvoda, te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava drvnih proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladištenja i ugradnje prema tehničkim uputama proizvođača.

A.6 Popis norma

A.6.1 Norme za konstrukcijsko drvo
HRN EN 14081-1:2006
Drvene konstrukcije – Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprečnog presjeka razvrstano prema čvrstoći – 1. dio: Opći zahtjevi (EN 14081-1:2005)
HRN EN 14081-2:2006
Drvene konstrukcije – Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprečnog presjeka razvrstano prema čvrstoći – 2. dio: Strojno razvrstavanje; dodatni zahtjevi za početno ispitivanje tipa (EN 14081-2:2005)
HRN EN 14081-3:2006
Drvene konstrukcije – Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprečnog presjeka razvrstano prema čvrstoći – 3. dio: Strojno razvrstavanje; dodatni zahtjevi za tvorničku kontrolu proizvodnje (EN 14081-3:2005)
HRN EN 14081-4:2006
Drvene konstrukcije – Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprečnog presjeka razvrstano prema čvrstoći – 4. dio: Strojno razvrstavanje – Podešavanje strojeva za strojno kontrolirane sustave (EN 14081-4:2005)
nHRN EN 14544:2008
Drvene konstrukcije – Konstrukcijsko drvo okruglog poprečnog presjeka – Zahtjevi (prEN 14544)
HRN EN 385:2006
Zupčasto spojeno konstrukcijsko drvo – Zahtjevi za izvedbu i minimalni zahtjevi proizvodnje (EN 385:2001)
A.6.2 Norme za nosače na osnovi drva
HRN EN 14080:2006
Drvene konstrukcije – Lijepljeno lamelirano drvo – Zahtjevi (EN 14080:2005)

A.6.3 Norme za ploče na osnovi drva
HRN EN 13986:2002
Ploče na osnovi drva za primjenu u konstrukcijama – Svojstva, vrednovanje sukladnosti i označivanje (EN 13986:2002)
HRN EN 14279:2008
Lamelirano furnirsko drvo (LVL) – Definicije, razredba i specifikacije (EN 14279:2004)
HRN EN 14374:2006
Drvene konstrukcije – Konstrukcijsko lamelirano furnirsko drvo – Zahtjevi (EN 14374:2004)
HRN EN 634-1:2002
Ploče s česticama povezanim cementom – Specifikacija – 1.dio: Opći zahtjevi (EN 634-1:1995)
PRILOG B:

MEHANIČKA SPAJALA
B.1 Područje primjene
B.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za mehanička spajala u drvenim konstrukcijama, te način potvrđivanja sukladnosti mehaničkih spajala ako ovim Propisom nije drugačije propisano.
B.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti mehaničkog spajala određuju se odnosno provode prema normama navedenim u točki B.6, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog Propisa
B.1.3 Mehanička spajala u smislu točke B.1.1 ovoga Priloga su štapasta spajala navedena u točki B.2.1.4, podtočke a) do e) ovoga Priloga i spajala posebne izvedbe navedena u točki B.2.1.5, podtočke a) do b) ovoga Priloga, proizvedena u proizvodnom pogonu (tvornici) za tu vrstu proizvoda.

B.2 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje

B.2.1 Specificirana svojstva
B.2.1.1 Tehnička svojstva štapastog spajala moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu štapastog spajala i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14592 i normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Priloga.
B.2.1.2 Tehnička svojstva spajala posebne izvedbe moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu spajala posebne izvedbe i moraju biti specificirana prema normama HRN EN 14545 i HRN EN 912 i normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
B.2.1.3 Tehnička svojstva mehaničkog spajala moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije.
B.2.1.3.1 U projektu drvene konstrukcije obvezno se specificira svojstvo zaštite od korozije u ovisnosti o vrsti mehaničkog spajala i razredima uporabljivosti kako je to navedeno u Prilogu »E«.
B.2.1.4 Vrste štapastih spajala su:
a) čavli
b) vijci
c) trnovi
d) vijci za drvo
e) skobice
B.2.1.5 Vrste spajala posebne izvedbe su:
a) metalne ježaste ploče za utiskivanje
b) moždanici posebne izvedbe
c) čavlane ploče

B.2.2 Potvrđivanje sukladnosti
B.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti štapastih spajala iz točke B.2.1.4 ovoga Priloga provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14592 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
B.2.2.2 Potvrđivanje sukladnosti spajala posebne izvedbe iz točke B.2.1.5 ovoga Priloga provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14545 i kriterijima norme HRN EN 912 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.

B.2.3 Označavanje
B.2.3.1 Mehaničko spajalo proizvedeno prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici i na ambalaži prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.

B.3 Ispitivanje
B.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje mehaničkih spajala, ovisno o vrsti mehaničkog spajala, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz točke B.6 ovoga Priloga.

B.4 Kontrola prije ugradnje
B.4.1 Mehanička spajala proizvedena prema normama iz točke B.6 ovoga Priloga, za koje je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smiju se ugraditi u drvenu konstrukciju ili elemente drvene konstrukcije ako su sukladna zahtjevima projekta te drvene konstrukcije.
B.4.2 Neposredno prije ugradnje mehaničkih spajala provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene Prilogom «H» ovoga Propisa.

B.5 Održavanje svojstava
B.5.1 Proizvođač i distributer mehaničkih spajala, te izvođač radova dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava mehaničkih spajala tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim uputama proizvođača.

B.6 Popis norma

B.6.1 Norme za štapasta spajala
nHRN EN 14592:2008 
Drvene konstrukcije – Štapasta spajala – Zahtjevi (prEN 14592)

B.6.2 Norme za spajala posebne izvedbe
nHRN EN 14545:2008
Drvene konstrukcije – Spajala posebne izvedbe – Zahtjevi (prEN 14545)
HRN EN 912:2006
Spajala za drvo – Specifikacije za moždanike posebne izvedbe za drvo (EN 912:1999+AC:2000)
PRILOG C:

LJEPILA
C.1 Područje primjene
C.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za ljepila koji se upotrebljavaju u drvenim konstrukcijama, te način potvrđivanja sukladnosti ljepila ako ovim Propisom nije drugačije propisano.
C.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti ljepila određuju se odnosno provode prema normama navedenim u točki C.6, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu sa odredbama posebnog propisa.
C.1.3 Ljepila u smislu točke C.1.1 ovoga Priloga su ljepila navedena u točki C.2.1.8, podtočke a) do b) ovoga Priloga proizvedena u proizvodnom pogonu (tvornici).

C.2 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje

C.2.1 Specificirana svojstva
C.2.1.1 Tehnička svojstva ljepila iz točke C.2.1.8.1, podtočke a) moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 301, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Priloga.
C.2.1.2 Tehnička svojstva ljepila iz točke C.2.1.8.1, podtočke b) moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12436, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Priloga.
C.2.1.3 Tehnička svojstva ljepila iz točke C.2.1.8.1, podtočke c) moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 15425, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Priloga.
C.2.1.4 Tehnička svojstva ljepila iz točke C.2.1.8.2, podtočke a) moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12765, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Priloga.
C.2.1.5 Tehnička svojstva ljepila iz točke C.2.1.8.2, podtočke b) moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 204, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Priloga.
C.2.1.6 Tehnička svojstva ljepila određuje izvođač drvene konstrukcije ili proizvođač predgotovljenog elementa u skladu sa zahtjevima koje, prema projektu ili tehničkoj specifikaciji, drvena konstrukcija ili predgotovljeni element moraju ispuniti.
C.2.1.7 Za kazeinska ljepila, osim tehničkih svojstava određenih normom HRN EN 12436, obvezno se moraju ispitati svojstvo otpornosti na raslojavanje i svojstvo otpornosti na učinak promjene dimenzija drveta.
C.2.1.8 Prema namjeni ljepila se dijele na:
a) ljepila za nosive drvene konstrukcije
b) ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjene (oplatu, pregrade, ograde, ispune i sl.)
C.2.1.8.1 Ljepila za nosive drvene konstrukcije su:
a) fenolna i aminoplastična
b) kazeinska
c) jednokomponentna poliuretanska
C.2.1.8.2. Ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjene su:
a) termoreaktivna (fenolna, aminoplastična, epoksidna i sl.)
b) termoplastična (ostala na bazi termoplastičnih smola, PVAc, epoxy, PU I sl.)

C.2.2 Potvrđivanje sukladnosti
C.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti ljepila iz točke C.2.1.8 provodi se, ovisno o vrsti ljepila, prema odredbama točki C.2.2.1.1, C.2.2.1.2, C.2.2.1.3, C.2.2.1.4 i C.2.2.1.5 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
C.2.2.1.1 Potvrđivanje sukladnosti ljepila iz točke C.2.1.8.1, podtočke a) provodi se prema normi HRN EN 301 i normama na koje ta norma upućuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 za svojstva vezana za zahtjeve u uvjetima požara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustava ocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva.
C.2.2.1.2 Potvrđivanje sukladnosti ljepila iz točke C.2.1.8.1, podtočke b) provodi se prema normi HRN EN 12436 i normama na koje ta norma upućuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 za svojstva vezana za zahtjeve u uvjetima požara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustava ocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva.
C.2.2.1.3 Potvrđivanje sukladnosti ljepila iz točke C.2.1.8.1, podtočke c) provodi se prema normi HRN EN 15425 i normama na koje ta norma upućuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 za svojstva vezana za zahtjeve u uvjetima požara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustava ocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva.
C.2.2.1 .4 Potvrđivanje sukladnosti ljepila C.2.1.7.2. podtočke a) provodi se prema normi HRN EN 12765 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3.
C.2.2.1.5 Potvrđivanje sukladnosti ljepila C.2.1.7.2, podtočke b) provodi se prema normi HRN EN 204 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3.

C.2.3 Označavanje
C.2.3.1 Ljepilo proizvedeno prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici i na ambalaži prema odredbama te specifikacije, pri čemu oznaka mora najmanje sadržavati iskazanu obavijest o svojstvima za koja je potvrđena sukladnost te poziv na tu normu, a u skladu sa posebnim propisom.

C.3 Ispitivanje
C.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje ljepila, ovisno o vrsti ljepila, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz točke C.6 za određenu vrstu ljepila.

C.4 Kontrola prije ugradnje
C.4.1 Ljepilo proizvedeno prema tehničkoj specifikaciji za koje je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve izvođača drvene konstrukcije ili proizvođača predgotovljenog elementa.
C.4.2 Neposredno prije ugradnje ljepila potrebno je vizualno prekontrolirati boju, viskoznost, eventualnu pojavu taloga, postojanje grudica i sl.
C.4.3 Neposredno prije ugradnje ljepila provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene prilogom »H« ovoga Propisa.

C.5 Održavanje svojstava
C.5.1 Proizvođač i distributer ljepila, te izvođač radova dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava ljepila tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim uputama proizvođača.

C.6 Popis norma

C.6.1 Norme za ljepila za nosive drvene konstrukcije
HRN EN 12436:2005
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije – Kazeinski adhezivi – Klasifikacija i zahtjevi izvedbe (EN 12436:2001)
HRN EN 301:2005
Fenolni i aminoplastični adhezivi za nosive drvene konstrukcije – Klasifikacija i zahtjevi izvedbe (EN 301:1992)
nHRN EN 15425:2008
Jednokomponentni poliuretanski adhezivi za nosive drvene konstrukcije – Klasifikacija i zahtjevi izvedbe (EN 15425)
C.6.2 Norme za ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjene
HRN EN 12765:2003
Klasifikacija termoreaktivnih adheziva za drvo za nekonstrukcijske primjene (EN 12765:2001)
HRN EN 204:2003
Klasifikacija termoplastičnih adheziva za drvo za nekonstrukcijske primjene (EN 204:2001)
PRILOG D:

PREDGOTOVLJENI ELEMENTI
D.1 Područje primjene
D.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za predgotovljene elemente drvenih konstrukcija (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi), ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
D.1.2 Predgotovljeni element u smislu točke D.1.1 je element izrađen ili proizveden na mjestu različitom od konačnog mjesta u građevini, na gradilištu za potrebe toga gradilišta ili proizveden u pogonu za proizvodnju predgotovljenih elemenata, od drvnih proizvoda, proizvedenih prema Prilogu »A«, mehaničkih spajala proizvedenih prema prilogu »B«, ljepila proizvedenih prema prilogu «C», zaštitnih sredstava proizvedenih prema prilogu »E« i drugih proizvoda.
D.1.3 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog elementa određuje se odnosno provodi prema točki D.1.3.1 odnosno točki D.1.3.2 ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
D.1.3.1 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izrađenog prema projektu drvene konstrukcije, određuju se odnosno provodi u skladu s tim projektom.
D.1.3.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji (normi ili tehničkom dopuštenju) određuju se odnosno provodi prema toj specifikaciji.

D.2 Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti i označavanje

D.2.1 Specificirana svojstva
D.2.1.1 Tehnička svojstva predgotovljenih elemenata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u građevini, i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14732 te ovisno o vrsti predgotovljenog elementa i prema normama HRN EN 14250 ili HRN EN 13377, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
D.2.1.2 Tehnička svojstva drvnih proizvoda, mehaničkih spajala, adheziva i zaštitnih sredstava od kojih se izrađuje odnosno proizvodi predgotovljeni element moraju biti specificirana prema Prilogu »A«, Prilogu »B«, Prilogu »C« odnosno prilogu »E« ovoga Propisa.
D.2.1.3 Tehnička svojstva drugih proizvoda, osim onih na koje upućuje točka D.2.1.2, od kojih se izrađuje odnosno proizvodi predgotovljeni element moraju biti specificirana prema odgovarajućim normama za te vrste proizvoda.
D.2.1.4 Predgotovljeni element izrađuje se odnosno proizvodi za:
a) konstrukcijsku uporabu (element djelomično predgotovljene drvene konstrukcije, element predgotovljene drvene konstrukcije ili zasebna građevina),
b) nekonstrukcijsku uporabu (oplate, pregrade, ograde, ispune).
D.2.1.5 Tehnička svojstva predgotovljenog elementa moraju se specificirati u projektu drvene konstrukcije, a u slučaju predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji, specificiraju se u tehničkoj specifikaciji za taj element.

D.2.2 Dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti
D.2.2.1 Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izrađenog prema projektu drvene konstrukcije provodi se prema projektu drvene konstrukcije te odredbama ovoga Priloga, i uključuje zahtjeve za:
a) izvođačevom kontrolom izrade i ispitivanja tipa predgotovljenog elementa, te
b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvođačeve kontrole izrade predgotovljenog elementa,
na način primjeren postizanju tehničkih svojstava drvene konstrukcije u skladu s ovim Propisom.
D.2.2.2 Potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikacije, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.

D.2.3 Označavanje
D.2.3.1 Predgotovljeni element izrađen prema projektu drvene konstrukcije označava se na otpremnici i na samom elementu sukladno oznaci iz projekta.
D.2.3.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici i na samom elementu sukladno odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.

D.3 Ispitivanje
D.3.1 Predgotovljeni element izrađen prema projektu drvene konstrukcije ispituje se prema tom projektu.
D.3.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji, ispituje se prema toj specifikaciji.

D.4 Projektiranje
D.4.1 Predgotovljeni element projektira se u skladu s odredbama Priloga »F« odnosno Priloga »G«, te odredbama ovoga Propisa.
D.4.2 Projektom predgotovljenog elementa mora se dokazati tehnička svojstva i ponašanje za sve faze predviđenog vijeka uporabe elementa, tj. za fazu izrade, prijenosa, odlaganja na odlagalištu, prijevoza do gradilišta, ugradnju, uporabu, održavanje i razgradnju.

D.5 Građenje, izrada i proizvodnja
D.5.1 Pri građenju drvene konstrukcije s predgotovljenim elementima treba odgovarajuće primijeniti pravila određena Prilogom »H« ovoga Propisa, te:
– pojedinosti koje se odnose na sve faze predviđenog vijeka uporabe elemenata,
– pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale spojeva te norme kojima se potvrđuje sukladnost tih proizvoda,
– pojedinosti koje se odnose na uporabu i održavanje,
dane projektom drvene konstrukcije i/ili tehničkom uputom za ugradnju i uporabu.
D.5.2 Pri izradi predgotovljenog elementa odgovarajuće se primjenjuju odredbe Priloga »H« ovoga Propisa.
D.5.3 Pri proizvodnji predgotovljenog elementa treba poštivati pravila određena odgovarajućom tehničkom specifikacijom za taj proizvod.

D.6 Kontrola prije ugradnje
D.6.1 Predgotovljeni element izrađen u skladu s projektom drvene konstrukcije smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako je sukladnost drvnih proizvoda, mehaničkih spajala, adheziva i zaštitnih sredstava potvrđena i ako je uporabljivost predgotovljenog elementa dokazana na način određen projektom drvene konstrukcije i ovim Prilogom.
D.6.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako je sukladan zahtjevima projekta te drvene konstrukcije.
D.6.3 Neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene Prilogom »H« ovoga Propisa.

D.7 Popis norma

D.7.1 Norme za predgotovljene elemente
nHRN EN 14732:2008
Drvene konstrukcije – Predgotovljeni elementi zidova, podova i krovova – Zahtjevi (prEN 14732)
HRN EN 14250:2006
Drvene konstrukcije – Zahtjevi za proizvod za predgotovljene konstrukcijske elemente spojene utisnutim metalnim ježastim pločama (EN14250:2004)
HRN EN 13377:2004
Predgotovljeni drveni nosači oplate – Zahtjevi, razredba i ocjena (EN 13377:2002)
PRILOG E:

ZAŠTITA DRVENIH KONSTRUKCIJA
E.1 Područje primjene
E.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 10. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi zaštite drvene konstrukcije i zaštitnih sredstava, te način potvrđivanja sukladnosti zaštitnih sredstava, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
E.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi zaštite drvene konstrukcije i zaštitnih sredstava te potvrđivanje sukladnosti zaštitnih sredstava određuje se, odnosno provodi, ovisno o vrsti zaštite odnosno zaštitnog sredstva prema odredbama ovoga Priloga, normama na koje on upućuje, te u skladu s odredbama posebnog Propisa.
E.1.3 Zaštita drvene konstrukcije u smislu točke E.1.1 obuhvaća građevinsko-fizikalne, konstruktivne, organizacijske i kemijske mjere zaštite od atmosferskih djelovanja, djelovanja unutarnje klime, djelovanja procjednih i drugih voda te bioloških i požarnih djelovanja radi očuvanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i otpornosti na požar drvene konstrukcije.

E.2 Tehnička svojstva zaštite drvene konstrukcije
E.2.1 Tehnička svojstva zaštite drvene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje zaštite drvene konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom izvođenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče gubitak tehničkih svojstava drvene konstrukcije.
E.2.2 Tehnička svojstva zaštite drvene konstrukcije moraju biti takva da, ovisno o razredu izloženosti drvene konstrukcije određenom prema odgovarajućim odredbama normi niza HRN EN 335, osiguraju ravnotežni sadržaj vlage tijekom vijeka trajanja građevine s time da je sadržaj vlage uvijek takav da osigura zaštitu protiv gljiva kao uzročnika truleži i omogućuje stabilnost dimenzija, bez time prouzročenih trajnih deformacija.
E.2.3 Svojstva zaštite drvene konstrukcije glede zaštite od požara moraju biti usklađena sa zahtjevima posebnih propisa, a najmanje sa zahtjevima normi na koje upućuju Prilog »F« odnosno Prilog »G« ovoga Propisa.
E.2.4 Zaštita drvene konstrukcije mora obuhvatiti zaštitu svih pojedinačnih elemenata drvene konstrukcije zasebno (drvenih, metalnih i drugih), kao i zaštitu drvene konstrukcije u cjelini.
E.2.5 Zaštitom pojedinih elemenata drvene konstrukcije ne smije se nepovoljno djelovati na zaštitu drugih elemenata.
E.2.6 Antikorozivna zaštita metalnih dijelova koji su sastavni dio drvene konstrukcije provodi se prema odredbama posebnih Propisa i u skladu sa odgovarajućim odredbama normi HRN EN 1992, HRN EN 1993 te primjerima minimalne antikorozivne zaštite metalnih dijelova u ovisnosti o razredima uporabljivosti danim normom HRN EN 1995-1-1.

E.3 Proizvodi za zaštitu drvene konstrukcije

E.3.1 Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
E.3.1.1 Specificirana svojstva
E.3.1.1.1 Tehnička svojstva zaštitnih sredstava moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu zaštitnih sredstava i moraju biti specificirana prema odgovarajućim normama iz točke E.6, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga.
E.3.1.1.2 Vrste zaštitnih sredstava su:
a) Sredstva za zaštitu od abiotskih uzroka razgradnje (atmosferilije, - hidroliza, utezanje, bubrenje, vitoperenje, površinske promjena boje nastale UV zračenjem, pucanje i raspucavanje, habanje, abrazija, ….bez požara)
b) Sredstva za zaštitu od biotskih uzročnika razgradnje (insekti, bakterije, gljive uzročnici plijesni, promjene boje i truleži, marinski štetnici)
c) Sredstva za zaštitu od požara (antipireni, protupožarna sredstva)
E.3.1.1.3 Tehnička svojstva zaštitnih sredstava moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije.
E.3.1.1.4 Za zaštitno sredstvo iz točke E.3.1.1.2, podtočke a) tehničko svojstvo vodoodbojnosti obvezno se specificira u projektu drvene konstrukcije.
E.3.1.1.5 Za zaštitno sredstvo iz točke E.3.1.1.2, podtočke b) tehničko svojstvo učinkovitosti protiv djelovanja biotskih uzročnika razgradnje obvezno se specificira u projektu drvene konstrukcije i to za one biotske uzročnike razgradnje koji su, u ovisnosti o razredu opasnosti od biološkog napada određenom sukladno normi HRN EN 335-1, prisutni u drvenoj konstrukciji.
E.3.1.1.6 Za zaštitno sredstvo iz točke E.3.1.1.2, podtočke, c) tehničko svojstvo reakcije na požar obvezno se specificira u projektu drvene konstrukcije u odnosu na projektom predviđenu otpornost drvene konstrukcije na požar.
E.3.1.2 Potvrđivanje sukladnosti
E.3.1.2.1 Potvrđivanje sukladnosti zaštitnih sredstava iz točke E.3.1.1.2 provodi se, ovisno o vrsti zaštitnog sredstva, prema odredbama točke E.3.1.2.1.1, točke E.3.1.2.1.2 i točke E.3.1.2.1.3 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
E.3.1.2.1.1. Potvrđivanje sukladnosti zaštitnih sredstava iz točke E.3.1.1.2, podtočke a), ovisno o vrsti zaštitnog sredstva, provodi se za svojstva zaštite od abiotskih uzroka prema odgovarajućim normama iz točke E.6 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 4 prema posebnom propisu.
E.3.1.2.1.2 Potvrđivanje sukladnosti zaštitnih sredstava iz točke E.3.1.1.2, podtočke b), ovisno o vrsti zaštitnog sredstva, provodi se za svojstva zaštite od biotskih uzročnika prema odgovarajućim normama iz točke E.6 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3 prema posebnom propisu.
E.3.1.2.1.3 Potvrđivanje sukladnosti zaštitnih sredstava iz točke E.3.1.1.2, podtočke c), ovisno o vrsti zaštitnog sredstva, provodi se za svojstva zaštite od požara prema odgovarajućim normama iz točke E.6 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1+ prema posebnom propisu.
E.3.1.3 Označavanje zaštitnih sredstava.
E.3.1.3.1 Zaštitna sredstva proizvedena prema odgovarajućoj normi iz točke E.6 označavaju se na otpremnici i na ambalaži prema odredbama te specifikacije, pri čemu oznaka mora najmanje sadržavati iskazanu obavijest o svojstvima za koja je potvrđena sukladnost te poziv na tu normu, a u skladu sa posebnim propisom.

E.3.2 Ispitivanje zaštitnih sredstava
E.3.2.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje svojstava zaštitnog sredstva iz točke E.3.1.1.2, provodi se, ovisno o vrsti zaštitnog sredstva, prema odgovarajućim normama iz točke E.6 i normama na koje te norme upućuju.

E.3.3 Kontrola zaštitnog sredstva prije ugradnje
E.3.3.1 Zaštitno sredstvo proizvedeno prema tehničkoj specifikaciji za koje je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve iz projekta drvene konstrukcije.
E.3.3.2 Neposredno prije ugradnje zaštitnog sredstva provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene prilogom »H« ovoga Propisa.

E.3.4 Održavanje svojstava zaštitnog sredstva
E.3.4.1 Proizvođač i distributer zaštitnog sredstva, te izvođač radova dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava zaštitnog sredstva tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim uputama proizvođača.

E.4 Projektiranje zaštite drvene konstrukcije
E.4.1 Projektiranje, proračun i građenje
E.4.1.1 Za osnove proračuna zaštite drvene konstrukcije u dijelu zaštite od požarnih djelovanja primjenjuju se norme na koje upućuje Prilog »F« odnosno Prilog »G« ovoga Propisa te norme na koje te norme upućuju ako ovim Propisom nije drugačije određeno.
E.4.1.2 Pri projektiranju zaštite drvene konstrukcije u dijelu zaštite od atmosferskih djelovanja, djelovanja unutarnje klime, djelovanja procjednih i drugih voda te bioloških djelovanja primjenjuju se odredbe točkaka E.4.1.2.1, E.4.1.2.2, E.4.1.2.3 i E.4.1.2.4 ovoga Priloga.
E.4.1.2.1 Pri projektiranju građevinsko-fizikalnih mjera zaštite drvene konstrukcije treba osobito:
– svesti na najmanju moguću mjeru utjecaj padalina ili vlaženje elemenata konstrukcije iz okoliša ili iz susjednih elemenata konstrukcija (npr strehama, nadstrehama, nadvojima, zidnim napustima i sl.),
– onemogućiti kontakt elemenata konstrukcije sa tlom, zemljom ili drugim materijalima i medijima koji mogu prouzročiti prekomjerno vlaženje (npr. odizanjem elementa drvene konstrukcije od tla, oblaganjem i sl.),
– dugoročno zaštititi od vremenskih utjecaja one elemente drvene konstrukcije koji su padalinama izloženi te omogućiti njihovu jednostavnu izmjenu,
– omogućiti što veći protok zraka i dostupnost elementima drvene konstrukcije radi obavljanja kontrolnih pregleda.
E.4.1.2.2 Pri projektiranju konstruktivnih mjera zaštite drvene konstrukcije treba osobito:
– osigurati otjecanje tekuće vode s drvenih površina i što je kraće moguće zadržavanje vode i snijega na izloženim plohama (obradom površine, zaobljavanjem krajeva nosača i sl.),
– spriječiti prodor oborinske vode u poprečne presjeke (pokrivanjem, premazivanjem, brtvljenjem i sl.),
– omogućiti što je veće moguće cirkuliranje zraka i isušivanje svih dijelova konstrukcije.
E. 4.1.2.3 Pri projektiranju organizacijskih mjera zaštite drvene konstrukcije treba osobito:
– dati takvo tehničko rješenje građevine kojim će se tijekom korištenja građevine, stalnim ili povremenim provjetravanjem spriječiti da drvena konstrukcija bude izložena zraku relativne vlažnosti veće od 80% u zatvorenim prostorima,
– odrediti način popravka zaštite drvene konstrukcije koja (zaštita) se ošteti tijekom transporta, obrade, međuskladištenja i montaže drvene konstrukcije
– odrediti, u skladu s posebnim propisom, uvjete gospodarenja građevnim otpadom koji nastaje zamjenom dijelova drvene konstrukcije tijekom održavanja građevine ili prilikom njezinog uklanjanja.
E.4.1.2.4 Pri projektiranju kemijskih mjera zaštite drvene konstrukcije treba osobito:
– spriječiti propadanje površine uslijed vlaženja i sunčevog zračenja površinskim premazom,
– odrediti vrstu i postupak nanošenja zaštitnog sredstva uzimajući u obzir vrstu drva, namjenu, razred izloženosti prema odgovarajućim odredbama normi niza HRN EN 335, estetiku, trajnost prema odgovarajućim odredbama normi HRN EN 1995-1-1, HRN EN 350-1:2005, HRN EN 350-2:2005, HRN EN 460:2005, HRN ENV 1099:2002 i točkama C.3., C.4. i C.5. norme HRN EN 14080, zaštitu površine nakon postupka, svrhu, izloženost naknadnom provlaživanju, utjecaj korozije na metalne dijelove, utjecaj na okoliš, održavanje konstrukcije, način montaže, prethodno poduzetim mjerama konstruktivne zaštite, emisiju formaldehida i sl.
– odrediti postupak nanošenja završnog premaza elemenata drvene konstrukcije kada su ti elementi preventivno zaštićeni u proizvodnom pogonu, ako je tehničkim rješenjem drvene konstrukcije predviđeno da će se završni sloj nanositi na gradilištu.
E.4.1.3 Prilikom projektiranja mjera zaštite iz točki E.4.1.2.1, E.4.1.2.2 i E.4.1.2.4 potrebno je prednost dati građevinsko-fizikalnim te konstruktivnim mjerama zaštite, dok se kemijske mjere zaštite primjenjuju:
– ako se građevinsko-fizikalnim i konstruktivnim mjerama zaštite ne postiže propisana razina zaštite.
– ako klimatske i ostale prilike posebno pridonose razvoju biotskih uzročnika razgradnje (insekti i gljive u vlažnijoj i/ili toplijoj klimi jače napadaju, čemu također pogoduje i blizina šume, mikroklima, itd.)
E.4.1.4 Pri projektiranju zaštite drvene konstrukcije moraju se uzeti u obzir i eventualni nepovoljni učinci primijenjenih mjera zaštite i/ili zaštitnih sredstava na ispunjavanje tehničkih svojstava drvene konstrukcije iz članka 6. ovoga Propisa.
E.4.2 Tehnička svojstva zaštitnih sredstava
E.4.2.1 Tehnička svojstva građevnih proizvoda koji su sastavni dijelovi zaštite drvene konstrukcije specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama točke E.3.1 ovoga Priloga.

E.5 Izvođenje zaštite drvene konstrukcije

E.5.1 Izvođenje, nadzorne radnje i kontrolni postupci na gradilištu
E.5.1.1 Tijekom transporta, obrade, međuskladištenja, montaže i uporabe potrebno je spriječiti vlaženje drvene građe, izbjegavanjem izravnog kontakta sa vodom ili tlom, ispravnim slaganjem elementa i natkrivanjem.
E.5.1.2 Elemente drvene konstrukcije treba slagati u složajeve tako da su natkriveni, međusobno razmaknuti i izloženi stalnom provjetravanju. Pri skladištenju na slobodnom prostoru lijepljeno lamelirano drvo, namijenjeno ugradnji u konstrukciju, obvezno se mora u što kraćem periodu ugraditi.
E.5.1.3 Nije dopuštena preventivna zaštita (impregnacija) primjenom kemijskih zaštitnih sredstava na gradilištu.
E.5.1.4 Odredba iz točke E.5.1.3 ne odnosi se na slučaj nanošenja završnog premaza kada je to određeno projektom drvene konstrukcije, te na popravak zaštite koji je nužan zbog eventualnog oštećenja zaštite prilikom transporta, obrade, međuskladištenja i montaže elemenata drvene konstrukcije.
E.5.1.5 U slučaju izvođenja radova prema točki E.5.1.4 moraju se spriječiti emisija opasnih tvari u okoliš i provoditi primjerene mjere zaštite na radu.
E.5.1.6 Prilikom nanošenja zaštitnog sredstva potrebno je u svemu se pridržavati tehničke upute proizvođača i zahtjeva iz projekta drvene konstrukcije.
E.5.1.7 Prije nanošenja zaštitnih sredstava potrebno je površinu elementa konstrukcije očistiti prema zahtjevima projekta i u skladu sa tehničkom uputom proizvođača.
E.5.1.8 Za zaštitu elemenata konstrukcije sa lijepljenim spojevima nije dopuštena upotreba zaštitnog sredstva (premaza) koje kemijski reagira sa upotrebljenim ljepilom.
E.5.1.9 Tijekom izvođenja drvene konstrukcije potrebno je gospodariti, u skladu s posebnim propisom, s otpadnim količinama zaštitnih sredstava.
E.5.1.10 Na gradilištu je potrebno je provoditi nadzorne radnje i kontrolne postupke u skladu s odredbama Priloga »G« ovoga Propisa.

E.5.2 Uporabljivost zaštite
E.5.2.1 Pri dokazivanju uporabljivosti zaštite drvene konstrukcije treba uzeti u obzir:
a) zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o zaštiti drvene konstrukcije,
b) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom provođenja postupaka zaštite drvene konstrukcije,
c) uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevnog proizvoda, mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva zaštite drvene konstrukcije.

E.5.3 Naknadno dokazivanje svojstava zaštite
E.5.3.1 Za zaštitu drvene konstrukciju koja nema projektom predviđena tehnička svojstva ili se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, moraju se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proračunima utvrditi tehnička svojstva zaštite drvene konstrukcije.
E.5.3.2 Radi utvrđivanja tehničkih svojstava zaštite drvene konstrukcije prema točki E.5.3.1 ovoga Priloga potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o zaštiti drvene konstrukcije i okolnostima pri njezinom izvođenju u opsegu i mjeri koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, požarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za građevinu prema odredbama posebnih propisa.

E.5.4 Održavanje zaštite
E.5.4.1 Radnje vezane za održavanje zaštite drvene konstrukcije treba provoditi prema odredbama ovoga Priloga i odgovarajućim normama iz točke E.6 te odgovarajućom primjenom odredaba ostalih Priloga ovoga Propisa.
E.5.4.2 Redoviti vizualni pregledi u svrhu održavanja zaštite drvene konstrukcije provode se sukladno zahtjevima iz projekta građevine, ali najmanje jednom godišnje.
E.5.4.3 Utvrđivanje stanja zaštite drvene konstrukcije u odnosu na projektirane karakteristike u svrhu održavanja zaštite drvene konstrukcije, mora se provesti najmanje svakih 5 godina.
E.5.1.4. Način obavljanja redovitih pregleda u svrhu održavanja zaštite drvene konstrukcije određuje se projektom građevine, a uključuje najmanje:
a) vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje stupnja oštećenja zaštite te eventualnih oštećenja drvene konstrukcije koja su bitna za očuvanje tehničkih svojstva zaštite,
b) utvrđivanja stanja zaštite ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtočki a) sumnja u ispunjavanje svojstava zaštite.

E.6 Popis norma

E.6.1 Norme vezane za trajnost drva
HRN EN 335-1:2005
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva – Određivanje razreda opasnosti od biološkog napada – 1. dio: Općenito (EN 335-1:1992)
HRN EN 335-2:2005
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva – Određivanje razreda opasnosti od biološkog napada – 2. dio: Primjena na masivnom drvu (EN 335-2:1992)
HRN EN 335-3:2002
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva – Definicija razreda opasnosti od biološkog napada – 1. dio: Primjena na ploče na osnovi drva (EN 335-3:1995)
HRN EN 350-1:2005
Trajnost drva i proizvoda iz drva – Prirodna trajnost masivnog drva – 1. dio: Upute o temeljnim načelima ispitivanja i razredbe prirodne trajnosti drva (EN 350-1:1994)
HRN EN 350-2:2005
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva – Prirodna trajnost masivnog drva – 2. dio: Upute za određivanje prirodne trajnosti i sposobnosti tretiranja određenih vrsta drva značajnih za Europu (EN 350-2:1994)
HRN EN 460:2005
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva – Prirodna trajnost masivnog drva – Upute za određivanje zahtjeva za trajnost drva u odnosu na razrede opasnosti (EN 460:1994)
HRN EN 14080:2006
Drvene konstrukcije – Lijepljeno lamelirano drvo – Zahtjevi (EN 14080:2005)
HRN ENV 1099:2002
Uslojeno drvo – Biološka trajnost – Smjernice za ocjenu uporabe uslojenog drva u različitim razredima opasnosti (ENV 1099:1997)

E.6.2 Norme za zaštitna sredstva
HRN EN 351-1:2005
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva – Zaštićeno masivno drvo – 1. dio: Razredba penetracije i retencije zaštitnog sredstva (EN 351-1:1995)
HRN EN 599-1:2008 
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva – Svojstva preventivnih zaštitnih sredstava određena biološkim ispitivanjem – 1. Dio: Specifikacija prema razredima opasnosti (EN 599-1:1996)
HRN EN 599-2:2008 
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva – Svojstva preventivnih zaštitnih sredstava određena biološkim ispitivanjem – 2. Dio: Razredba i označivanje (EN 599-2:1995)
nHRN EN 15228:2008
Konstrukcijsko drvo – Zaštita konstrukcijskog drva protiv štetnih ujecaja biološkog podrijetla (prEN 15228:2006)
HRN EN 927-1:2002
Boje i lakovi – Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloženo vanjskim utjecajima – 1. dio: Razredba i selekcija (EN 927-1:1996)
HRN ENV 927-2:2007
Boje i lakovi – Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloženo vanjskim utjecajima – 2. dio: Specifikacija za primjenu (ENV 927-2:2006)
HRN EN 971-1:2002
Boje i lakovi – Nazivi i definicije za prekrivne materijale – 1. dio: Opći nazivi (EN 971-1:1996)

E.6.3 Norme za zaštitu od požara
HRN EN 13501-1:2002
Razredba građevnih proizvoda i građevnih elemenata prema ponašanju u požaru – 1. dio: Razredba prema rezultatima ispitivanja reakcije na požar (EN 13501-1:2002)
HRN EN 1995-1-2:2010 
Projektiranje drvenih konstrukcija – Dio 1-2: Općenito – Protupožarno projektiranje (EN 1995-1-2:2004)
PRILOG F:

PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIČKIM PRAVILIMA
F.1 Područje primjene
F.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 17. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje drvenih konstrukcija građevina iz stavka 1. istoga članka u skladu s priznatim tehničkim pravilima, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
F.1.2 Ovaj Prilog odnosi se na projektiranje drvenih konstrukcija građevina uzimajući u obzir i odgovarajuća pravila za djelovanja nosivih drvenih konstrukcija, pravila za gradnju u seizmičkim područjima i pravila za temeljenje.

F.2 Projektiranje, proračun i građenje
F.2.1 Za projektiranje i proračune drvenih konstrukcija građevina primjenjuju se odredbe ovoga Priloga i priznata tehnička pravila određena ovim Prilogom. Pojam »objekt« i »građevinski objekt« koji se koristi u priznatim tehničkim pravilima odgovara pojmu »građevina« prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
F.2.2 Za djelovanja na nosive drvene konstrukcija građevina primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
F.2.3 Za gradnju građevina u seizmičkim područjima primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
F.2.4 Za proračun i konstruiranje drvenih konstrukcija građevina primjenjuju se hrvatske norme HRN U.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnička pravila na koje važeći dijelovi tih normi upućuju.
F.2.5 Za temeljenje građevina primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
F.2.6 Za proračun i konstruiranje metalnih dijelova drvenih konstrukcija građevina primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
F.2.7 Za proračun otpornosti na požar primjenjuje se hrvatska norma HRN EN U.C9.500.
F.2.8 Ako se u skladu sa člankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proračun otpornosti na požar, drvena konstrukcija građevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opća načela zaštite od požarnog djelovanja.

F.3 Primjena Pravilnika o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija
F.3.1 U Privremenim tehničkim propisima za opterećenje zgrada koji su vezani uz primjenu Pravilnika o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija, umjesto točke 213 primjenjuju se točke F.3.1.1 do F.3.1.7 ovoga Priloga.
F.3.1.1 Za ravne ili do 20° prema horizontali nagnute krovove čija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima težinu ?1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h L 500 m, mora se u proračunu drvene konstrukcije uzeti računsko opterećenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji građevine:
Lika i Gorski kotar                                 s = 2.000 N/m2
Sjeverozapadna Hrvatska i Slavonija      s = 1.000 N/m2 
Ostala kontinentalna područja                 s = 1.500 N/m2
F.3.1.2 Za ravne ili do 20° prema horizontali nagnute krovove čija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima težinu ?1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h > 500 m, mora se u proračunu drvene konstrukcije uzeti računsko opterećenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji građevine prema izrazu:
sh = s + (10h – 5.000)/4
gdje je:
s – iznos računskog opterećenja snijegom iz točke F.3.1.1
h – nadmorska visina izražena u m
F.3.1.3 Za krovove s nagibom a ? 20° čija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima težinu ?1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h L 500 m, mora se u proračunu drvene konstrukcije uzeti računsko opterećenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji građevine prema izrazu:
sa = s [1 – 14(a -20°)/1000]
gdje je:
s – iznos računskog opterećenja snijegom iz točke F.3.1.1
a – nagib krovne plohe prema horizontali izražen u °
F.3.1.4 Za krovove s nagibom a ?20° čija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima težinu ? 1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h > 500 m, mora se u proračunu drvene konstrukcije uzeti računsko opterećenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji građevine prema izrazu:
sa = sh [1 - 14(a -20°)/1000]
gdje je:
sh – iznos računskog opterećenja snijegom iz točke F.3.1.3
a – nagib krovne plohe prema horizontali izražen u °
F.3.1.5 Za krovove čija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima težinu < 1.000 N/m2, mora se u proračunu drvene konstrukcije uzeti računsko opterećenje snijegom iz točaka F.3.1.2 do F 3.1.4 uvećane s koeficijentom koji ovisi o lokaciji građevine:
Lika i Gorski kotar                                 k = 1,1
Sjeverozapadna Hrvatska i Slavonija      k = 1,3 
Ostala kontinentalna područja                 k = 1,2
F.3.1.6 Kod dvostrešnih krovova, osim proračun pod punim računskim opterećenjem snijegom, potrebno je proračun provesti i za slučaj punog opterećenja snijegom s jedne strane krova i polovine punog opterećenja s druge strane krova.
F.3.1.7 Uvale i druge konfiguracije krova kod koji postoji mogućnost nagomilavanja snijega, potrebno je provjeriti na zapunjenje snijegom minimalne zapreminske težine od 5,0 kN/m3.
F.3.1.8 U krajevima bez snijega (priobalje) mora se uzeti u proračun drvene konstrukcije zamjensko opterećenje u iznosu s = 500 N/m2.

F.4 Primjena Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima
F.4.1 Koeficijent kategorije građevine za II kategoriju građevine iz tablice u članku 4. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima mijenja se i iznosi Ko= 1,5.
F.4.2 Umjesto odredbe članka 25. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima primjenjuje se točka F.4.2.1 ovoga Priloga.
F.4.2.1 Koeficijent dinamičnosti Kd određuje se prema tablici F.2
Tablica F.2: Koeficijenti dinamičnosti Kd u odnosu na kategoriju tla
Kategorija tlaKoeficijent KdGranične vrijednosti koeficijenta Kd
IKd = 0,50/T0,33 L Kd L 1,0
IIKd = 0,70/T0,47 L Kd L 1,0
IIIKd = 0,90/T0,60 L Kd L 1,0

F.4.3 Za drvene konstrukcije koeficijenti duktilnosti i prigušenja Kp određenih člankom 27. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima mijenjaju se i iznose:
– za tip konstrukcije iz točke 1) Kp = 1,5
– za tip konstrukcije iz točke 2) Kp = 2,0
– za tip konstrukcije iz točke 3) Kp = 2,4
– za tip konstrukcije iz točke 4) Kp = 3,0.

F.5 Primjena hrvatskih normi HRN U.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i HRN U.C9.500
F.5.1 Ako točkama F.5.2 do F.5.4 ovoga Priloga nije drugačije određeno primjenjuju se odredbe hrvatskih normi HRN U.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i HRN U.C9.500.
F.5.2 U normi HRN U.C9.200 ne primjenjuje se poglavlje 15 koje se odnosi na uvjete izvođenja nosivih drvenih konstrukcija te tablica 6.
F.5.3 U normi HRN U.C9.300 ne primjenjuje se poglavlje 13 koje se odnosi na izradu konstrukcija.
F.5.4 U normi HRN U.C9.500 ne primjenjuju se poglavlja 8, 9 i 10 koja se odnose na zaštitu građevinskog drveta od vlage, zaštitu fungicidnim i insekticidnim sredstvima te zaštitu konstruktivnim mjerama.

F.6 Tehnička svojstva drvnih proizvoda
F.6.1 Tehnička svojstva konstrukcijskog drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom »A« ako ovim Prilogom nije drugačije određeno..
F.6.1.1 U proračunima nosivosti i deformacija prema HRN U.C9.200 potrebno je koristiti vrijednosti dopuštenih napona iz tablice 2, modula elastičnosti iz tablice 9 i odgovarajućih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200 za odgovarajuće razrede čvrstoće konstrukcijskog drva odabrane prema normi HRN EN 338.
F.6.1.2 Razredi čvrstoće konstrukcijskog drva prema normi HRN EN 338 odgovaraju klasama drvene građe prema normi HRN U.C9.200 na način kako je to prikazano u tablicama F.3 i F.4 ovoga Priloga.
F.6.1.3 U projektu se ne smije specificirati konstrukcijsko drvo razreda čvrstoće manje od C18 za četinjače odnosno D35 za listače prema normi HRN EN 338.
Tablica F.3 Klase drvene građe normi HRN U.C9.200 i odgovarajući razredi čvrstoće konstrukcijskog drva (četinjače) prema normi HRN EN 338
Klase drvene građeIIIIII
Razredi čvrstoćeC30, C35, C40, C45, C50C24, C27C22

Tablica F.4 Klase drvene građe prema normi HRN U.C9.200 i odgovarajući razredi čvrstoće konstrukcijskog drva (listače) prema normi HRN EN 338
Klase drvene građeIII
Razredi čvrstoćeD50, D60, D70D35, D40

 
F.6.2 Tehnička svojstva nosača na osnovi drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom »A“ ako ovim Prilogom nije drugačije određeno.
F.6.2.1 Za lijepljeno lamelirano drvo potrebno je u proračunima nosivosti i deformacija prema normama HRN U.C9.200 i HRN U.C9.300 koristiti vrijednosti dopuštenih napona iz tablice 1 i odgovarajućih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.300 te vrijednosti modula elastičnosti iz tablice 12 i odgovarajućih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200 za odgovarajuće razrede čvrstoće lijepljenog lameliranog drva odabrane prema normi HRN EN 1194.
F.6.2.2 Razredi čvrstoće lijepljenog lameliranog drva prema normi HRN EN 1194 odgovaraju klasama drvene lamelirane građe prema normi HRN U.C9.300 na način kako je to prikazano u tablicama F.5 ovoga Priloga.
Tablica F.5 Klase drvene lamelirane građe prema normi HRN U.C9.300 i odgovarajući razredi čvrstoće lijepljenog lameliranog drva (četinjače) prema normi HRN EN 1194
Klase drvene lamelirane građeIII
Uobičajeni razredi čvrstoćeGL28h, GL28cGL24h, GL24c
Posebni razredi čvrstoćeGL36hGL32h

F.6.2.3 Za lijepljeno furnirsko drvo potrebno je u proračunima nosivosti i deformacija prema normama HRN U.C9.200 i HRN U.C9.300 koristiti vrijednosti dopuštenih napona za I klasu listača iz tablice 1 i odgovarajućih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.300 te vrijednosti modula elastičnosti iz tablice 12 i odgovarajućih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200.
F.6.3 Tehnička svojstva ploča na osnovi drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom »A« ako ovim Prilogom nije drugačije određeno.
F.6.3.1 U proračunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti dopuštenih napona za ploče iz masivnog drva uzeti 50% vrijednosti čvrstoća iz norme HRN EN 13353 isključivo za sadržaj vode 12%.
F.6.3.2 U proračunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za ploče iz lameliranog furnirskog drva i ploče iz uslojenog drva koristiti vrijednosti dopuštenih napona iz tablice 5, za opterećenja iz grupe 1+2, modula elastičnosti iz tablice 14 i odgovarajućih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200.
F.6.3.3 U proračunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti dopuštenih napona za ploče sa usmjerenim iverjem uzeti 50% vrijednosti čvrstoća iz norme HRN EN 300.
F.6.3.4 U proračunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti dopuštenih napona za ploče iverice uzeti 40% vrijednosti čvrstoća iz normi niza HRN EN 312-2 do HRN EN 312-7.
F.6.3.5 U proračunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti dopuštenih napona za ploče sa česticama povezanim cementom uzeti 50% vrijednosti čvrstoća iz norme HRN EN 634-2.
F.6.3.6 U proračunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednosti dopuštenih napona za ploče vlaknatice uzeti 40% vrijednosti čvrstoća iz normi niza HRN EN 622-2 do HRN EN 622-5.

F.7 Tehnička svojstva ostalih proizvoda
F.7.1 Tehnička svojstva mehaničkih spajala specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama Priloga »B« ovoga Propisa.
F.7.2 Tehnička svojstva ljepila moraju biti specificirana prema odredbama Priloga »C« ovoga Propisa.
F.7.3 Tehnička svojstva zaštitnih sredstava specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama Priloga »E« ovoga Propisa.

F.8 Popis priznatih tehničkih pravila i norma
F.8.1 Priznata tehnička pravila za projektiranje
Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija (»Službeni list« 26/88) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (»Službeni list«31/81,29/83, 20/88 i 52/90) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata (»Službeni list« 15/90) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
Pravilnik o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije (»Službeni list« 61/86) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.

F.8.2 Norme
HRN U.D0.001
Projektiranje i izvođenje drvenih konstrukcija – Materijali za izradu drvenih konstrukcija i tehnički uvjeti
HRN U.C9.200
Projektiranje i izvođenje drvenih konstrukcija – Konstrukcije od monolitnog drveta i ploča
HRN U.C9.300
Projektiranje i izvođenje drvenih konstrukcija – Lamelirane lijepljene konstrukcije – Tehnički uvjeti
HRN U.C9.400
Projektiranje i izvođenje drvenih konstrukcija – Drvene skele i oplate – Tehnički uvjeti
HRN U.C9.500
Projektiranje i izvođenje drvenih konstrukcija – Zaštita drveta u konstrukcijama – Tehnički uvjeti
nHRN EN 13353:2008
Ploče iz masivnog drva – Zahtjevi (prEN 13353)
HRN EN 300:1997
Ploče sa usmjerenim iverjem – Definicije, razredba i specifikacije (EN 300:1997)
HRN EN 312-2:2000
Ploče iverice – Specifikacije – 2.dio: Zahtjevi za ploče za opću uporabu u normalnim uvjetima (EN 312-2:1996)
HRN EN 312-3:2000
Ploče iverice – Specifikacije – 3.dio: Zahtjevi za ploče za unutrašnje opremanje (uključujući namještaj) u normalnim uvjetima (EN 312-3:1996)
HRN EN 312-4:2000
Ploče iverice – Specifikacije – 4.dio: Zahtjevi za nosive ploče u normalnim uvjetima (EN 312-4:1996)
HRN EN 312-5:2000
Ploče iverice – Specifikacije – 5.dio: Zahtjevi za nosive ploče u vlažnim uvjetima (EN 312-5:1997)
HRN EN 312-6:2000
Ploče iverice – Specifikacije – 6.dio: Zahtjevi za visoko opterećene ploče u normalnim uvjetima (EN 312-6:1996)
HRN EN 312-7:2000
Ploče iverice – Specifikacije – 7.dio: Zahtjevi za visoko opterećene ploče u vlažnim uvjetima (EN 312-7:1997)
HRN EN 634-2:2002
Ploče s česticama povezanim cementom – Specifikacija – 2.dio: Zahtjevi za ploče s česticama povezanim OPC-om za uporabu u suhim, vlažnim i vanjskim uvjetima (EN 634-2:1996)
HRN EN 622-2:2000
Ploče vlaknatice – Specifikacije – 2.dio: Zahtjevi za tvrde ploče (EN 622-2:1997)
HRN EN 622-3:2000
Ploče vlaknatice – Specifikacije – 3.dio: Zahtjevi za srednje ploče (EN 622-3:1997)
HRN EN 622-4:2000
Ploče vlaknatice – Specifikacije – 4.dio: Zahtjevi za lake ploče (EN 622-4:1997)
HRN EN 622-5:2000
Ploče vlaknatice – Specifikacije – 5.dio: Zahtjevi za ploče proizvedene suhim postupkom (MDF) (EN 622-5:1997)
PRILOG G:

PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA
G.1 Područje primjene
G.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 14. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje drvenih konstrukcija građevina, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
G.1.2 Odredbe ovoga Priloga odnose se na projektiranje drvenih konstrukcija uzimajući u obzir i osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije, geotehničko projektiranje te projektiranje konstrukcija otpornih na potres.

G.2 Projektiranje, proračun i građenje
G.2.1 Pravila za projektiranje drvenih konstrukcija određena su hrvatskim normama nizova HRN EN 1990, HRN EN 1991, HRN EN 1995, HRN EN 1997 i HRN EN 1998 s nacionalnim specifičnostima danim nacionalno određenim parametrima u okviru pojedine norme, te hrvatskim normama na koje ove norme upućuju.
G.2.2 Za osnove proračuna i djelovanja na drvene konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1990, HRN EN 1991 i HRN EN 1995 uključivo i pripadno nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
G.2.3 Za projektiranje drvenih konstrukcija glede otpornosti na potres primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1998 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
G.2.4 Za projektiranje drvenih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1995 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
G.2.5 Za geotehničko projektiranje primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1997 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
G.2.6 Ako se u skladu sa člankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proračun otpornosti na požarno djelovanje u skladu s HRN EN 1995-1-2, drvena konstrukcija građevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opća načela zaštite od požarnog djelovanja.

G.3 Tehnička svojstva elemenata konstrukcije, drvnih proizvoda, mehaničkih spojnih sredstava, ljepila, predgotovljenih elemenata i zaštitnih sredstava
G.3.1 Tehnička svojstva drvnih proizvoda specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga »A« ovoga Propisa.
G.3.2 Tehnička svojstva mehaničkih spajala specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga »B« ovoga Propisa.
G.3.3 Tehnička svojstva ljepila specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga »C« ovoga Propisa.
G.3.4 Tehnička svojstva predgotovljenih elemenata konstrukcije specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga »D« ovoga Propisa.
G.3.5 Tehnička svojstva zaštite drvene konstrukcije i zaštitnih sredstava specificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama iz Priloga «E» ovoga Propisa.

G.4 Popis norma

G.4.1 Norme za projektiranje i proračun
HRN EN 1990:2010
Eurokod 0: Osnove projektiranja (EN 1990:2002)
HRN EN 1991-1-1:2010
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-1 dio: Općenita djelovanja - Prostorne težine, vlastite težine, uporabna opterećenja (EN 1991-1-1:2002)
HRN EN 1991-1-2:2010
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-2 dio: Općenita djelovanja – Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (EN 1991-1-2:2002)
HRN EN 1991-1-3:2010
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-3 dio: Općenita djelovanja - Opterećenje snijegom (EN 1991-1-3:2003)
HRN EN 1991-1-4:2010
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-4 dio: Općenita djelovanja - Opterećenje vjetrom (EN 1991-1-4:2005)
HRN EN 1991-1-5:2010
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-5 dio: Općenita djelovanja - Toplinska djelovanja (EN 1991-1-5:2003)
HRN EN 1991-1-6:2010
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-6 dio: Općenita djelovanja - Djelovanja tijekom izvedbe (EN 1991-1-6:2005)
HRN EN 1991-1-7:2010
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 1-7 dio: Općenita djelovanja - Izvanredna djelovanja (EN 1991-1-7:2006)
HRN EN 1991-3:2010
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 3. dio: Djelovanja prouzročena kranovima i drugim strojevima (EN 1991-3:2006)
HRN EN 1995-1-1:2010
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija – 1. dio: Općenito – Zajednička pravila i pravila za građevine (EN 1995-1-1:2004)
HRN EN 1995-1-1/AC:2010
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija – 1. dio: Općenito – Zajednička pravila i pravila za građevine (EN 1995-1-1:2004/AC)
HRN EN 1995-1-2:2010
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija – 1-1 dio: Općenito – Projektiranje konstrukcija na požarno djelovanje (EN 1995-1-2:2004)
HRN EN 1995-2:2010
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija – 2. dio: Mostovi (EN 1995-2:2004)
HRN EN 1997-1:2010
Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila (EN 1997-1:2004)
HRN EN 1997-2:2010
Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 2. dio: Istraživanje tla i ispitivanje (EN 1997-2:2007)
HRN EN 1998-1:2010
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za građevine (EN 1998-1:2004)
HRN EN 1998-2:2010
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 2. dio: Mostovi (EN 1998-2:2005)
HRN EN 1998-3:2010
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 3. dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada (EN 1998-3:2005)
HRN EN 1998-4:2010
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 4. dio: Silos, tanks and pipelines (EN 1998-4:2006)
HRN EN 1998-5:2010
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres – 5. dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnička pitanja (EN 1998-5:2004) 
PRILOG H:

IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA
H.1 Područje primjene
H.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 29. ovoga Propisa propisuju tehnički i drugi zahtjevi i uvjeti za izvođenje drvenih konstrukcija, nadzorne radnje i kontrolni postupci pri izvođenju drvenih konstrukcija te održavanje drvenih konstrukcija građevina, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
H.1.2 Tehnički i drugi zahtjevi i uvjeti iz točke H.1.1 ovoga Priloga određeni su, odnosno, izvođenje i održavanje drvenih konstrukcije provodi se prema normama iz točke H.4.1. i H.4.2. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
H.1.3 Na izvođenje i održavanje drvene konstrukcije primjenjuju se i odgovarajuće norme za izvođenje i održavanje drugih vrsta proizvoda koji se koriste u drvenim konstrukcijama u skladu s propisima za te proizvode, osim onih na koje se odnose Prilozi »A«, »B«, »C« i »E« ovoga Propisa.

H.2 Izvođenje, nadzorne radnje i kontrolni postupci na gradilištu

H.2.1 Izvođenje
H.2.1.1 Elementi drvene konstrukcije se na gradilištu izvode od drvnih proizvoda, proizvedenih prema Prilogu »A«, mehaničkih spajala proizvedenih prema prilogu »B«, ljepila proizvedenih prema prilogu »C«, zaštitnih sredstava proizvedenih prema prilogu »E« i drugih proizvoda ili kao predgotovljeni elementi proizvedeni prema Prilogu »D«, prema projektu drvene konstrukcije i odredbama ovoga Priloga.
H.2.1.2 Prije izvođenja elemenata drvene konstrukcije izvođač mora:
– pregledati svaku otpremnicu i oznaku na drvnim proizvodima, mehaničkim spajalima, ljepilima, zaštitnim sredstvima i drugim građevnim proizvodima, koji se koriste,
– vizualno kontrolirati drvne proizvode, ambalažu mehaničkih spajala, ljepila, zaštitnih sredstava i ambalaže ostalih građevnih proizvoda da se utvrde moguća oštećenja,
– utvrditi sadržaj vode drvnih odnosno predgotovljenih proizvoda.
H.2.1.3 Sadržaj vode drvnih proizvoda se utvrđuje neposredno prije izvođenja elemenata drvene konstrukcije u skladu sa normama HRN EN 13183-1 i HRN EN 13183-2.
H.2.1.4 Prije početka izvođenja elemenata drvene konstrukcije provode se kontrolna ispitivanja građevnih proizvoda u slučaju sumnje.
H.2.1.5 Elementi drvene konstrukcije moraju biti označeni smjerom montiranja ako to nije jasno vidljivo iz njihovog oblika.
H.2.1.6 Elementi drvene konstrukcije, proizvodi na koje se odnose Prilozi »A«, »B«, »C« i »E« ovoga Propisa i drugi proizvodi koji se ugrađuju u drvenu konstrukciju moraju biti transportirani i uskladišteni do trenutka ugradnje na način kako je to određeno projektom drvene konstrukcije i tehničkom uputom proizvođača.
H.2.1.7 Prilikom transporta do gradilišta i po gradilištu te prilikom montaže potrebno je u svemu se pridržavati zahtjeva iz projekta drvene konstrukcije i osigurati da se drvni proizvodi i predgotovljeni elementi ne dovedu u položaj neusklađen s projektom koji bi mogao prouzročiti prekoračenje naprezanja u odnosu na ona u eksploataciji, gubitak stabilnosti elementa ili prevrtanje.
H.2.1.8 Krojenje drvnih proizvoda radi se u pravilu na zato pripremljenoj i natkrivenoj podlozi odnosno stolu, na kojem je nacrtana konstrukcija sa svim detaljima i nadvišenjima u prirodnoj veličini uz primjenu preciznih alata.
H.2.1.9 Iznimno od točke H.2.1.8 u slučaju jednostavnih elemenata drvene konstrukcije (rogovi za krovište i sl.) ili elemenata drvene konstrukcije čiji se pojedini dijelovi mogu spojiti istovremeno u konačnom položaju, podloga na kojoj se krojenje drvnih proizvoda radi ne mora imati na sebi nacrtanu konstrukciju u prirodnoj veličini.
H.2.1.10 Prilikom krojenja drvnih proizvoda, preostali dijelovi koji će se ugraditi moraju biti nakon krojenja primjereno uskladišteni i tako označeni da ne dođe u sumnju o kojoj vrsti i kojem razredu proizvoda se radi.
H.2.1.11 Kod rešetkastih nosača potrebno je prekontrolirati krajeve pojedinih elemenata rešetke na postojanje kvrga i raspuklina te elemente koji ne zadovoljavaju kriterije ugradbe odbaciti.
H.2.1.12 Rupe, utori i zarezi za spajala moraju biti izvedeni s takvom preciznošću da se osiguraju projektom predviđena svojstva spoja.
H.2.1.13 Smatra se da je uvjet iz točke H.2.1.12 ispunjen ako se rupe za spajala izvode istovremeno na svim elementima istog spoja privremeno složenim u konačni položaj. 
H.2.1.14 Ugradba spajala provodi se u takvom privremenom položaju elemenata konstrukcije kojim se osigurava projektirano nadvišenje.
H.2.1.15 Tijekom izvođenja drvena konstrukcija mora biti osigurana od opterećenja prouzročenih samom izvedbom (uključujući od opreme koja se koristi pri izvođenju ili samih postupaka izvedbe) kao i od utjecaja vjetra ili nedovršenosti konstrukcije u skladu s projektom drvene konstrukcije.
H.2.1.16 Sva se privremena učvršćenja i pridržanja moraju ostaviti u drvenoj konstrukciji dok drvena konstrukcija ne bude izvedena do onog stupnja koji dopušta njihovo sigurno uklanjanje.

H.2.2 Lijepljenje konstrukcija
H.2.2.1 Lijepljenje na gradilištu dopušteno je samo u kontroliranim uvjetima u skladu sa tehničkom uputom proizvođača ljepila, zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije i odredbama ovoga Priloga.
H.2.2.2 Lijepiti se smiju samo elementi čija je površina prethodno pripremljena (osušena, odmašćena, otprašena i sl.) u skladu s projektom i prema tehničkoj uputi proizvođača.
H.2.2.3 Pri izvođenju lijepljenih spojeva zabranjuje se brusnim papirom popravljati neravne površine.
H.2.2.4 Pri izvođenju lijepljenih spojeva sadržaj vode drvnog proizvoda na mjestu spoja mora se kontrolirati neposredno prije lijepljenja u skladu s odgovarajućom normom iz točke H.4.1 ovoga Priloga.
H.2.2.5 Maksimalna razlika sadržaja vode drvnog proizvoda na mjestu spoja ne smije biti veća od 2% u odnosu na projektom određen sadržaj vode.
H.2.2.6 Svi spojevi moraju biti izvedeni sa ljepilima istog porijekla, kao i ljepilo s kojim je izvedeno međusobno lijepljenje lamela u slučaju lameliranih nosača.
H.2.2.7 Ljepilo se mora pripraviti i upotrijebiti na način i u vremenu kako je to određeno tehničkom uputom proizvođača.
H.2.2.8 Lijepljeni spoj se mora tretirati prema tehničkoj uputi proizvođača.
H.2.2.9 Pritisak za vrijeme lijepljenja mora biti ravnomjerno raspoređen po čitavoj spoja.
H.2.2.10 Pritisak mora biti u skladu sa tehničkom uputom proizvođača, a ni u kojem slučaju ne smije biti manji od 50 N/cm2.
H.2.2.11 Trajanje pritiska mora odgovarati karakteristikama upotrijebljenog ljepila i mikroklimatskim uvjetima u kojima se lijepi.
H.2.2.12 U toku vezivanja ljepila nije dopušteno pomicanje elemenata.
H.2.2.13 Kontrola lijepljenog spoja i čvrstoća ljepila moraju se u lijepljenoj konstrukciji kontrolirati i poslije završetka lijepljenja, što se postiže ispitivanjem probnih uzoraka izrađenih u istim uvjetima i identičnim okolnostima kao i kod osnovne lijepljene konstrukcije ili uzimanjem probnih uzoraka iz osnovne konstrukcije odgovarajućom primjenom normi niza HRN EN 15416 i niza HRN EN 302 (1-4).

H.2.3 Ugradnja elementa drvene konstrukcije
H.2.3.1 Općenito
H.2.3.1.1 Pravila navedena u točki H.2.3.2 odgovarajuće se primjenjuju na svaki dio drvene konstrukcije izrađen na gradilištu izvan mjesta ugradnje.
H.2.3.2 Ugradnja predgotovljenog elementa
H.2.3.2.1 Predgotovljeni element izrađen ili proizveden prema odredbama Priloga «D» ovoga Propisa ugrađuje se u drvenu konstrukciju prema projektu drvene konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu predgotovljenog elementa i odredbama ovoga Propisa.
H.2.3.2.2 Rukovanje, skladištenje i zaštita predgotovljenog elementa treba biti u skladu sa zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije, odgovarajućim tehničkim specifikacijama za taj predgotovljeni element te odredbama ovoga Priloga.
H.2.3.2.3 Izvođač mora prije početka ugradnje u drvenu konstrukciju provjeriti je li izrađeni odnosno proizvedeni predgotovljeni element (uključivo sadržaj vode tog elementa utvrđen neposredno prije ugradnje) u skladu sa zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja predgotovljenog elementa došlo do njegovog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva drvene konstrukcije.
H.2.3.2.4 Nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa u drvenu konstrukciju mora:
a) provjeriti da li je za predgotovljeni element, izrađen prema projektu drvene konstrukcije, dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom.
b) provjeriti postoji li za predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji isprava o sukladnosti te da li je predgotovljeni element sukladan zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije,
c) provjeriti da li je predgotovljeni element postavljen u skladu s projektom drvene konstrukcije i Prilogom «D» ovoga Propisa, odnosno s tehničkom uputom za ugradnju i uporabu,
d) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.

H.2.4 Uporabljivost drvene konstrukcije
H.2.4.1 Pri dokazivanju uporabljivosti drvene konstrukcije treba uzeti u obzir:
a) zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o građevnim proizvodima ugrađenim u drvenu konstrukciju,
b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno ovom Propisu obvezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u drvenu konstrukciju,
c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom građenja drvene konstrukcije,
d) rezultate ispitivanja pokusnim opterećenjem drvene konstrukcije ili njezinih dijelova,
e) uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva drvene konstrukcije.
H.2.4.2 Ispitivanje pokusnim opterećenjem drvenih konstrukcija provodi se u cilju ocjene ponašanja konstrukcije u odnosu na projektom predviđene pretpostavke. Pokusnim opterećenjem ispituju se drvene konstrukcije za koje je ispitivanje predviđeno projektom, za koje postoji sumnja i za koje je to određeno ovim Prilogom.
H.2.4.3 Ispitivanje iz točke H.2.4.2 treba provoditi prema projektu drvene konstrukcije, odgovarajućom primjenom normi iz točke H.4 ovoga Priloga i prema odredbama ovoga Propisa.
H.2.4.4 Ispitivanje iz točke H.2.4.2 obavezno se provodi za konzolne konstrukcije (uključivo prepuste) istaka 15 m i više, gredne konstrukcije raspona 30 m i više te lučne konstrukcije duljine luka 60 m i više.

H.2.5 Naknadno dokazivanje tehničkih svojstava drvene konstrukcije
H.2.5.1 Za drvenu konstrukciju koja nema projektom predviđena tehnička svojstva ili se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proračunima utvrditi tehnička svojstva drvene konstrukcije.
H.2.5.2 Radi utvrđivanja tehničkih svojstava drvene konstrukcije prema točki H.2.5.1 ovoga Priloga potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o drvenoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, požarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za građevinu prema odredbama posebnih propisa.

H.3 Održavanje drvenih konstrukcija
H.3.1 Radnje u okviru održavanje drvenih konstrukcija treba provoditi prema odredbama ovoga Priloga i normama na koje upućuje ovaj Prilog, te odgovarajućom primjenom odredaba ostalih Priloga ovoga Propisa.
H.3.2 Učestalost redovitih pregleda u svrhu održavanja drvene konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta drvene konstrukcije, ali ne rjeđe od:
a) 6 mjeseci za dijelove zaštite drvene konstrukcije koji služe za odvodnju (oluci i sl.), odnosno prema Prilogu »E« ovoga Propisa,
b) 1 godine za dijelove drvene konstrukcije koji su izloženi učestalim promjenama sadržaja vode,
c) 3 godine za dijelove drvene konstrukcije koji se nalaze u prostoru sa otežanim strujanjem zraka,
d) 10 godina za dijelove drvene konstrukcije koji se nalaze u prostoru sa osiguranim dobrim provjetravanjem.
H.3.3 Način obavljanja pregleda određuje se projektom drvene konstrukcije, a uključuje najmanje:
a) vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine pukotina, nastanka ili širenja biološke zaraze drva (gljivama i/ili insektima) te drugih oštećenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine,
b) utvrđivanja stanja sloja zaštitnog premaza elemenata drvene konstrukcije
c) utvrđivanje veličine progiba glavnih nosivih elemenata drvene konstrukcije za slučaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtočki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti,
d) utvrđivanje sadržaja vode.
H.3.4 Dokumentaciju iz točaka H.3.2 i H.3.3 te drugu dokumentaciju o održavanju drvene konstrukcije dužan je trajno čuvati vlasnik građevine.

H.4. Popis normi

H.4.1 Norme za izvođenje i održavanje
HRN EN 1995-1-1:2010
Projektiranje drvenih konstrukcija – Dio 1-1: Općenito – Zajednička pravila i pravila za građevine (EN 1995-1-1:2004+AC:2006)
HRN ENV 12872:2002
Ploče na osnovi drva – Smjernice za uporabu nosivih ploča za podove, zidove i stropove (ENV 12872:2000)
HRN EN 13183-1:2008
Sadržaj vlage piljenog drva – 1. dio: Određivanje gravimetrijskom metodom (EN 13183-1:2002+AC:2003)
HRN EN 13183-2:2008
Sadržaj vlage piljenog drva – 2. dio: Procjena metodom električnog otpora (EN 13183-2:2002+AC:2003)
HRN EN 594:2006
Drvene konstrukcije – Metode ispitivanja – Određivanje nosivosti i krutosti drvenih okvirnih zidnih panela (EN 594:1995)
HRN EN 595:2006
Drvene konstrukcije – Metode ispitivanja – Ispitivanje nosivosti i deformabilnosti rešetkastih nosača (EN 595:1995)
HRN EN 596:2006
Drvene konstrukcije – Metode ispitivanja – Ispitivanje zidova od ploča na osnovi drva na djelovanje udara mekog tijela (EN 596:1995)
HRN EN 1195:2006
Drvene konstrukcije – Metode ispitivanja – Ponašanje nosivih drvenih podova (EN 1195:1997)
HRN U.M1.046:1984
Ispitivanje mostova pokusnim opterećenjem
HRN U.M1.047:1987
Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim opterećenjem i ispitivanje do sloma
HRN EN 302-1:2005
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije – Metode ispitivanja – 1.dio: Određivanje čvrstoće prionljivosti u uzdužnoj posmičnoj čvrstoći (EN 302-1:2004)
HRN EN 302-2:2005
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije – Metode ispitivanja – 2.dio: Određivanje otpornosti na raslojavanje (EN 302-2:2004)
HRN EN 302-3:2005
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije – Metode ispitivanja – 3.dio: Određivanje učinka oštećenja kiselinom na drvena vlakna promjenom temperature i vlažnosti na poprečnu posmičnu čvrstoću (EN 302-3:2004)
HRN EN 302-4:2005
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije – Metode ispitivanja – 4.dio: Određivanje učinaka promjene dimenzija drveta na posmičnu čvrstoću (EN 302-4:2004)
HRN EN 205:2005
Adhezivi – Adhezivi za drvo za nekonstrukcijske primjene – Određivanje posmične čvrstoće preklopnih spojeva (EN 205:2003)
nHRN EN 15416-1:2008
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije osim fenolnih i aminoplastičnih adheziva – Metode ispitivanja – 1.dio: Statičko ispitivanje pojedinačnih povezanih uzoraka pri tlačnom posmiku (prEN 15416-1)
nHRN EN 15416-2:2008
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije osim fenolnih i aminoplastičnih adheziva – Metode ispitivanja – 2.dio: Statičko ispitivanje višestrukih povezanih uzoraka pri tlačnom posmiku (prEN 15416-2)
nHRN EN 15416-3:2008
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije osim fenolnih i aminoplastičnih adheziva – Metode ispitivanja – 3.dio: Deformacija puzanja pri cikličkim klimatskim uvjetima na uzorcima opterećenim savijajućim posmikom (prEN 15416-3)



Tehnički propis za prozore i vrata


  

Narodne novine br.: 69 - Datum: 21.06.2006. - Interni ID: 20061658


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Tehnički propis za prozore i vrata

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
1661
Na temelju članka 16. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, donosi
TEHNIČKI PROPIS
ZA PROZORE I VRATA
Članak 1.
Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode – prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine (u daljnjem tekstu: prozori i vrata), te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima.
Članak 2.
(1) Vrata u smislu ovoga Propisa su vrata namijenjena isključivo prolazu pješaka.
(2) Prozorima odnosno vratima u smislu ovoga Propisa smatraju se:
– vanjski prozori odnosno vrata, ugrađeni u građevinske otvore građevnih dijelova koji razdvajaju unutarnji prostor građevine od vanjskog prostora,
– ostali prozori odnosno vrata, na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornosti na požar i propuštanje dima.
(3) Prozorima odnosno vratima smatraju se i stijene, po konstrukciji slične prozorima ili vratima, koje se ugrađuju u građevinske otvore na isti način kao prozori ili vrata, ako se na njih odnose uvjeti odnosno zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 3.
Ovaj se Propis ne primjenjuje na:
– vrata i stijene izrađene u potpunosti od stakla,
– rotirajuća vrata,
– vrata opremljena mehaničkim pogonom,
– ostakljene krovne konstrukcije i druge krovne konstrukcije sličnog pokrova,
– ovješene fasade,
– garažna vrata, industrijska vrata i vrata za skloništa.
Članak 4.
Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine, uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje, oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve.
Članak 5.
Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilišta.
Članak 6.
(1) Prozori i vrata smiju se ugraditi u građevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
(2) Prozori i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim sektorima smiju se ugraditi u građevinu ako ispunjavaju uvjet iz stavka 1. ovoga članka i ako je za njih izdana potvrda o sukladnosti u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 14. ovoga Propisa.
(3) Prozori i/ili vrata proizvedeni prema projektu za potrebe ugradnje u tu građevinu, smiju se ugraditi ako je za prozor odnosno vrata dokazana uporabljivost u skladu s projektom i ovim Propisom.
(4) Dokumentacija s kojom se isporučuju prozori i/ili vrata mora sadržavati:
– podatke koji povezuju radnje i dokumentaciju o sukladnosti prozora odnosno vrata i izjave o sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka odnosno potvrde o sukladnosti iz stavka 2. ovoga članka,
– podatke u vezi s označavanjem prozora odnosno vrata propisane u Prilogu iz članka 7. stavka 1. ovoga Propisa, i
– druge podatke značajne za rukovanje, prijevoz, pretovar, skladištenje, ugradnju, uporabu i održavanje prozora i/ili vrata te za njihov utjecaj na bitna svojstva i trajnost građevine.
(5) U slučaju nesukladnosti prozora odnosno vrata s tehničkim specifikacijama ili projektom za taj građevni proizvod, proizvođač prozora i/ili vrata mora odmah prekinuti njihovu proizvodnju i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.
(6) Ako dođe do isporuke nesukladnog prozora i/ili vrata proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga građevnog proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(7) Proizvođač odnosno uvoznik i distributer prozora i/ili vrata, te izvođač građevine, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava prozora odnosno vrata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i njihove ugradnje u građevinu.
Članak 7.
(1) Tehnička svojstva i njihovo specificiranje, potvrđivanje sukladnosti, dokazivanje uporabljivosti, označavanje i ispitivanje prozora i vrata, te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati prozori i vrata, određeni su u Prilogu ovoga Propisa.
(2) Potvrđivanje sukladnosti prozora odnosno vrata, koji nisu obuhvaćeni normama ili znatno odstupaju od normi na koje upućuje Prilog iz stavka 1. ovoga članka, provodi se prema tehničkim dopuštenjima za te građevne proizvode.
(3) Potvrđivanje sukladnosti u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti prozora odnosno vrata.
Članak 8.
(1) Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine, osobito u vezi:
– otpornosti na opterećenje vjetrom, koja mora odgovarati predviđenom djelovanju vjetra,
– vodonepropusnosti, koja mora odgovarati utjecaju kiše pri predviđenom djelovanju vjetra,
– propusnosti zraka, za prozore i vrata koji se ugrađuju u prostorima i prostorijama koje moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka i/ili toplinskih gubitaka provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomoćne prostorije i sl.) sukladno posebnom propisu,
– prolaska topline, za prozore i vrata koji se ugrađuju između vanjskog prostora i grijanih prostorija odnosno između prostorija koje imaju različitu unutarnju projektnu temperaturu sukladno posebnom propisu,
– zvučne izolacije, za prozore i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija s različitim razinama buke sukladno posebnom propisu,
– otpornosti na požar i propuštanje dima, za prozore i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim sektorima sukladno posebnom propisu.
(2) Uvjeti za ugradnju, uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispunjavati građevina.
(3) Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata, projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene.
Članak 9.
Ako se prozori i/ili vrata proizvode prema projektu, tada glavni projekt mora u programu kontrole i osiguranja kvalitete sadržavati zahtjeve u vezi karakteristika prozora odnosno vrata i postupaka dokazivanja njihove uporabljivosti, najmanje na razini određenoj normama na koje upućuje Prilog iz članka 7. stavka 1. ovoga Propisa.
Članak 10.
(1) Kod rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine, novougrađeni prozori i/ili vrata smiju imati jednaka ili povoljnija svojstva od postojećih ugrađenih prozora ili vrata odgovarajućeg položaja i namjene u građevini, a dokazivanje uporabljivosti tih prozora odnosno vrata provodi se odgovarajućom primjenom norma na koje upućuje Prilog iz članka 7. stavak 1. ovoga Propisa.
(2) Kod održavanja građevine odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka, s time da se ne smije mijenjati oblik i veličinu zamijenjenih prozora odnosno vrata.
Članak 11.
Ugradnja i održavanje prozora odnosno vrata određenih projektom moraju biti takvi da osiguraju ispunjavanje projektom određenih svojstava prozora i/ili vrata i ispunjavanje drugih uvjeta iz članka 8. ovoga Propisa.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 12.
U građevinu koja se izvodi prema građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima koja se odnose na prozore i vrata smiju se ugrađivati prozori i vrata specificirani prema ovom Propisu uz uvjet da:
– imaju odgovarajuća tehnička svojstva i na odgovarajući način ispunjavaju druge zahtjeve određene glavnim projektom, te da je
– to određeno izvedbenim projektom i da je u skladu s njim utvrđeno da su uporabljivi za tu građevinu uključujući uvjete njezine uporabe i utjecaje okoline.
Članak 13.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Propisa na prozore i vrata, koji se specificiraju prema ovom Propisu, prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila sadržana u Pravilniku o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu (»Službeni list« 21/90), te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju, a koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Propisa.
(2) Postupci izdavanja svjedodžbi o ispitivanju prozora odnosno vrata prema priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka započeti do 30. rujna 2006. godine dovršit će se prema tim tehničkim pravilima.
(3) Svjedodžbe o ispitivanju prozora odnosno vrata izdane prema priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka priznaju se kao dokaz uporabljivosti tih građevnih proizvoda do datuma važenja koji je u njima određen, ali ne kasnije od 31. ožujka 2007. godine.
(4) Na temelju glavnog projekta u kojem su prozori i vrata specificirani prema priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka može se izdati građevinska dozvola ako je zahtjev za izdavanje te dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 30. rujna 2006. godine.
Članak 14.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Propisa na prozore i vrata koji se specificiraju prema ovom Propisu nastavljaju se primjenjivati priznata tehnička pravila koja se odnose na uporabljivost prozora i vrata, a sadržana su u Pravilniku o obaveznom atestiranju elemenata tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00), te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju.
Članak 15.
Do potpisivanja ugovora kojim se uređuje područje građevnih proizvoda između Republike Hrvatske i Europske unije, označavanje prozora i vrata koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim u skladu s načelima usklađivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje to pitanje.
Članak 16.
(1) Nakon potpisivanja ugovora iz članka 15. ovoga Propisa i u skladu s tim ugovorom, za projektiranje, izvođenje i održavanje građevina mogu se rabiti i prozori i vrata sukladni harmoniziranim tehničkim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upućuje ako:
– su naslovi, referencijske oznake i datum početka primjene tih tehničkih specifikacija, te datum završetka istovremene primjene oprečnih nacionalnih tehničkih specifikacija objavljeni u službenom glasilu Europske unije,
– je za te prozore i vrata potvrđena sukladnost s tim tehničkim specifikacijama,
– su ti prozori i vrata uporabljivi u Republici Hrvatskoj s obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske.
(2) U građevinu koja se izvodi prema građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis, prozori i vrata iz stavka 1. ovoga članka smiju se ugraditi ako imaju odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu građevinu uključujući uvjete njihove ugradbe i utjecaje okoline.
Članak 17.
Prilog iz članka 7. stavka 1. ovoga Propisa sastavni je dio ovoga Propisa.
Članak 18.
Ovaj Propis stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 360-01/06-04/2
Urbroj: 531-01-266-06-11
Zagreb, 1. lipnja 2006.
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.
PRILOG
»TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA, TE NAČIN POTVRĐIVANJA SUKLADNOSTI«
1. Područje primjene
1.1. Ovim se Prilogom sukladno članku 7. stavku 1. ovoga Propisa određuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata, te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata, ako ovim Popisom nije drukčije propisano.
1.2. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti prozora i vrata određuju se odnosno provode, ovisno o vrsti prozora i/ili vrata, prema normama iz točke 6.2.1. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Propisa, te u skladu s posebnim propisom.
2. Specificirana svojstva, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
2.1. Specificirana svojstva
2.1.1. Tehnička svojstva prozora i vrata, ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu u građevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1 odnosno prema posebnom propisu.
2.1.2. Prozori i vrata prema podjeli u normi HRN EN 14351-1, te ostali prozori i vrata na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska topline i zvučne izolacije, moraju se specificirati prema toj normi.
2.1.3. Prozori i vrata koji se nalaze između prostora različitih požarnih sektora glede otpornosti na požar i propuštanja dima moraju se specificirati u skladu s posebnim propisom.
2.1.4. Svojstva prozora i vrata moraju biti specificirana u projektu građevine.
2.1.4.1. Svojstvo propusnosti zraka obvezno se specificira.
2.1.4.2. Svojstvo otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornost na požar i propuštanje dima mora se specificirati u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u građevini i uvjetima njezine uporabe.
2.2. Potvrđivanje sukladnosti
2.2.1. Potvrđivanje sukladnosti prozora i/ili vrata na koje se primjenjuje ovaj Prilog glede svojstava propusnosti zraka, otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, prolaska topline i zvučne izolacije provodi se, ovisno o vrsti prozora odnosno vrata, prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 14351-1, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
2.3. Označavanje
2.3.1. Prozori i vrata označavaju se, na otpremnici i na prozoru ili vratima prema normi HRN EN 14351-1. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.
2.3.2. Oznaka iz točke 2.3.1 ovoga Priloga obvezno sadržava iskazanu obavijest o svojstvima propusnosti zraka te o ostalim svojstvima (kao što su: otpornost na opterećenje vjetrom, vodonepropusnost, prolaz topline, zvučna izolacija te otpornost na požar i propuštanje dima) kada se ta svojstva, u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u građevini i uvjetima njezine uporabe, specificiraju projektom građevine.
3. Ispitivanje
3.1. Ispitivanje svojstava propusnosti zraka, otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, prolaska topline i zvučne izolacije prozora i vrata i uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje, ovisno o vrsti prozora i vrata, provodi se prema normama na koje upućuje norma iz točke 6.2.1. ovoga Priloga.
3.2. Ispitivanje prozora i/ili vrata na svojstva otpornosti na požar i na propuštanje dima provodi se, ovisno o vrsti prozora odnosno vrata, prema priznatom tehničkom pravilu iz točke 6.1.3. ovoga Priloga i priznatim tehničkih pravilima na koje ono upućuje.
4. Održavanje svojstava
4.1. Održavanje svojstva prozora i/ili vrata tijekom prijevoza, pretovara i skladištenja mora se osigurati u skladu s uputom proizvođača.
5. Projektiranje
5.1 Djelovanje vjetra određuje se proporcionalno referentnim brzinama vjetra određenim normom nHRN ENV 1991-2-4 za odgovarajuću visinu ugradnje prozora odnosno vrata.
6. Popis priznatih tehničkih pravila i norma
6.1 Priznata tehnička pravila
6.1.2 Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu (»Službeni list« 21/90), te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju.
6.1.3. Pravilnik u obaveznom atestiranju elemenata tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00), te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju.
6.2 Norme za prozore i vrata
6.2.1. 
HRN EN 14351-1:2006 Prozori i vrata – norma za proizvod, izvedbene značajke – 1. dio: Prozori i vanjska pješačka vrata bez otpornosti na požar i/ili propuštanje dima (EN 14351-1:2006)
HRN EN 1192:2001 Vrata – Razredba zahtjeva čvrstoće (EN 1192:1999)
HRN EN 1529:2001    Vratna krila – Visina, širina, debljina i pravokutnost – Razredba dopuštenih odstupanja  (EN 1529:1999)
HRN EN 1530:2001 Vratna krila – Opća i lokalna ravnost – Razredba dopuštenih odstupanja (EN 1530:1999)
HRN EN 12207:2001Prozori i vrata – Propusnost zraka – Razredba (EN 12207:1999)
HRN EN 12208:2001 Prozori i vrata – Vodonepropusnost – Razredba (EN 12208:1999)
HRN EN 12210:2001 Prozori i vrata – Otpornost na opterećenje vjetrom – Razredba (EN 12210:1999)
HRN EN 12210/AC:2005Prozori i vrata – Otpornost na opterećenje vjetrom – Razredba (EN 12210:1999/AC:2002)
HRN EN 12217:2005Vrata – Sile otvaranja i zatvaranja – Zahtjevi i razredba (EN 12217:2003)
HRN EN 12219:2001 Vrata – Klimatski utjecaji – Zahtjevi i razredba (EN 12219:1999)
HRN EN 12608:2003Profili od neomekšanog polivinil-klorida (PVC-U) za proizvodnju prozora i vrata – Razredba, zahtjevi i ispitne metode (EN 12608:2003)
HRN EN 13115:2001 Prozori – Razredba mehaničkih svojstava – Vertikalno opterećenje, torzija i sile otvaranja i zatvaranja (EN 13115:2001)
HRN EN 179:2001Građevni okovi – Dijelovi izlaza za nuždu s kvakom ili pritisnom pločom -– Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 179:1997+A1:2001)
HRN EN 179/A1/AC:2003 Građevni okovi – Dijelovi izlaza za nuždu s kvakom ili pritisnom pločom – Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 179:1997/A1:2001/AC:2002)
HRN EN 1125:2003    Građevni okovi – Dijelovi izlaza za nuždu s pritisnom šipkom – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1125:1997+A1:2001)
HRN EN 1125/A1/AC:2005Građevni okovi – Naprave izlaza za nuždu s pritisnom horizontalnom šipkom – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1125:1997/A1:2001/AC:2002)
HRN EN ISO 10077-1:2002Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona – Proračun koeficijenta prolaska topline – 1. dio: Pojednostavnjena metoda (ISO 10077-1:2000; EN ISO 10077-1:2000)
HRN EN ISO 10077-2:2004Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona – Proračun koeficijenta prolaska topline – 2. dio: Numerička metoda za okvire (ISO 10077-2:2003; EN ISO 10077-2:2003)
 

6.2.2. Ministar ovlašten za donošenje ovoga Propisa posebnom odlukom će utvrđivati popis ostalih norma bitnih za primjenu ovoga Propisa i norma na koje upućuje norma iz točke 6.2.1. ovoga Priloga. Ova odluka objavljuje se na WEB stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

6.3 Norme za određivanje djelovanja vjetra
6.3.1.nHRN ENV 1991-2-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-4– dio: Djelovanja na konstrukcije – Opterećenje vjetrom (ENV 1991-2-3:1995)


 



Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona


  

Narodne novine br.: 119 - Datum: 01.10.2009. - Interni ID: 20092938


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
2938
Na temelju članka 19. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/07 i 38/09) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi
TEHNIČKI PROPIS
ZA SPREGNUTE KONSTRUKCIJE OD ČELIKA I BETONA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za spregnute konstrukcije od čelika i betona u građevinama (u daljnjem tekstu: spregnuta konstrukcija), zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za spregnute konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u spregnutu konstrukciju (u daljnjem tekstu: građevni proizvodi).
(2) Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio spregnute konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente spregnute konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.
(3) Ovaj Propis ne odnosi se na spregnute konstrukcije koje nisu obuhvaćene normama na koje upućuje Prilog »E«.
Članak 2.
Projektiranje, izvođenje, održavanje i način uporabe građevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.
Članak 3.
(1) Spregnuta konstrukcija je dio građevnog sklopa građevine.
(2) Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela bitnog zahtjeva zaštite od požara, koji se odnosi na očuvanje nosivosti spregnute konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na požar), postiže se spregnutom konstrukcijom koja ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
Članak 4.
(1) Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
– sredstva za sprezanje čelik-beton
– beton,
– cement,
– agregat,
– dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega,
– proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih dijelova,
– armatura,
– čelik za armiranje,
– čelik za prednapinjanje,
– proizvodi od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev),
– proizvodi za zaštitu čeličnih dijelova od korozije
– mehanički spojni elementi,
– dodatni materijali za zavarivanje,
– vlačni elementi visoke čvrstoće,
– konstrukcijski ležajevi,
– predgotovljeni elementi spregnute konstrukcije
– drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa radi ugradnje zajedno s proizvodima iz podstavaka 1. do 8. ovoga stavka.
Članak 5.
(1) Spregnuta konstrukcija i građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.
(2) Sastavni dijelovi spregnute konstrukcije (temelji i slično), i građevni proizvodi koji se u njih ugrađuju, a koji nisu obuhvaćeni ovim Propisom, moraju, osim odredbi ovoga Propisa, zadovoljiti i odredbe posebnog Propisa kojim se uređuju takve konstrukcije.
II. TEHNIČKA SVOJSTVA SPREGNUTE KONSTRUKCIJE
Članak 6.
(1) Tehnička svojstva spregnute konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje spregnute konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče:
– rušenje građevine ili njezinog dijela,
– deformacije nedopuštena stupnja,
– oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije spregnute konstrukcije,
– nerazmjerno velika oštećenja građevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
(2) Tehnička svojstva spregnute konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, moraju biti takva da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom određenog vremena propisanog posebnim propisom.
(3) Tehnička svojstva spregnute konstrukcije iz stavka 1. i 2. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem spregnute konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.
(4) Očuvanje tehničkih svojstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka postiže se održavanjem spregnute konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.
Članak 7.
(1) Ako spregnuta konstrukcija ima tehnička svojstva propisana člankom 6. stavkom 1. i 2. ovoga Propisa, podrazumijeva se da građevina ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, te da ima propisanu otpornost na požar.
(2) Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zaštita spregnute konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na požar (obloga, sprinkler instalacija i sl.), to zaštićivanje smatrat će se sastavnim dijelom tehničkog rješenja spregnute konstrukcije.
Članak 8.
Tehnička svojstva spregnute konstrukcije moraju biti takva da, osim ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se uređuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za građevinu.
Članak 9.
(1) Spregnuta konstrukcija mora, nakon rekonstrukcije građevine čiji je sastavni dio, imati tehnička svojstva propisana člankom 6. stavkom 1. i 2. i člankom 8. ovoga Propisa.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, spregnuta konstrukcija mora nakon rekonstrukcije građevine, kojom se ne utječe bitno na tehnička svojstva spregnute konstrukcije imati najmanje tehnička svojstva koja je imala prije rekonstrukcije (u daljnjem tekstu: zatečena tehnička svojstva).
(3) Smatra se da rekonstrukcija građevine nema bitan utjecaj na tehnička svojstva spregnute konstrukcije ako su zatečena tehnička svojstva vezana za mehaničku otpornost i stabilnost zadovoljavajuća i ako se mijenjaju do uključivo 10% (npr. promjena mase građevine, promjena položaja središta masa ili središta krutosti, promjena naprezanja u proračunskim presjecima i sl.).
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se:
– na nove dijelove spregnute konstrukcije koji nastaju rekonstrukcijom,
– na višestruke rekonstrukcije građevine kojima se mijenjaju zatečena tehnička svojstva spregnute konstrukcije u cjelini odnosno njezinih pojedinih dijelova, koja svojstva su vezana za mehaničku otpornost i stabilnost građevine,
– na rekonstrukciju građevine kojoj je spregnuta konstrukcija oštećena tako da postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu,
– na rekonstrukciju građevine kojoj je prema projektnom zadatku cilj produljenje projektiranog vijeka trajanja građevine,
– na rekonstrukcije građevina prometa i veza, energetskih građevina, građevina za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala, građevina radija i televizije, telekomunikacija, građevina namijenjenih okupljanju većeg broja ljudi (npr. kinodvorane, kazališta, sportske i izložbene građevine, fakultete, škole, zdravstvene objekti i sl.), građevina interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti i sl.), građevina s više od deset etaža i sl.,
– na rekonstrukciju građevine javne namjene za koju je projekt izrađen prije 8. listopada 1964. godine, u kojem slučaju građevina nakon rekonstrukcije mora imati seizmičku otpornost prema ovom Propisu.
Članak 10.
(1) Tehnička svojstva zaštite spregnute konstrukcije od korozije moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz članka 6. ovoga Propisa.
(2) Zaštita spregnute konstrukcije od korozije mora se provoditi na način da se osigura postizanje svojstava zaštite iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
(3) Ako se zaštita provodi:
– odgovarajućom primjenom Priloga »J« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (»Narodne novine« br. 101/05 i 85/06), smatra se da je osigurano postizanje svojstava zaštite iz stavka 1. ovoga članka u dijelu u kojem se zaštita odnosi na betonski dio spregnute konstrukcije,
– odgovarajućom primjenom Priloga »I« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije (»Narodne novine« br. 112/08), smatra se da je osigurano postizanje svojstava zaštite iz stavka 1. ovoga članka u dijelu u kojem se zaštita odnosi na čelični dio spregnute konstrukcije.
(4) Dopušteno je koristiti i druge norme osim onih na koje upućuju Prilozi tehničkih propisa navedenih u stavku 3. ovoga članka pod uvjetom da je postignuta ista razina zaštite.
(5) Zaštita spregnute konstrukcije od korozije smatra se sastavnim dijelom tehničkog rješenja spregnute konstrukcije.
III. GRAĐEVNI PROIZVODI ZA SPREGNUTE KONSTRUKCIJE
Članak 11.
(1) Građevni proizvodi proizvode se u proizvodnim pogonima (tvornicama) izvan gradilišta, ako ovim Propisom za pojedine građevne proizvode nije drukčije propisano.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predgotovljeni elementi spregnute konstrukcije i sredstva za sprezanje spregnute konstrukcije (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi) mogu biti izrađeni na gradilištu za potrebe toga gradilišta.
(3) Pod gradilištem se, osim prostora određenog Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka podrazumijeva i proizvodni pogon u kojem se predgotovljeni elementi, primjenom odgovarajuće tehnologije građenja, proizvode ili izrađuju za potrebe određenog gradilišta a u skladu s projektom spregnute konstrukcije.
Članak 12.
(1) Građevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilišta smije se ugraditi u spregnutu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
(2) Predgotovljeni elementi izrađeni na gradilištu za potrebe toga gradilišta, smiju se ugraditi u spregnutu konstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom spregnute konstrukcije i ovim Propisom.
(3) U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom spregnute konstrukcije, proizvođač građevnog proizvoda odnosno izvođač spregnute konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.
(4) Ako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti, i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(5) Proizvođač odnosno uvoznik i distributer građevnog proizvoda dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava građevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladištenja i prijevoza, a izvođač spregnute konstrukcije tijekom prijevoza, rukovanja, skladištenja i ugradnje građevnog proizvoda.
Članak 13.
(1) Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti te označavanje građevnih proizvoda, ispitivanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u prilozima ovoga Propisa i to za:
– sredstva za sprezanje čelik-beton – u Prilogu »A«
– beton, cement, agregat, voda, dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega, proizvode i sustave za zaštitu i popravak betonskih dijelova spregnute konstrukcije od čelika i betona, armaturu, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, proizvode od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev), proizvode za zaštitu čeličnih dijelova od korozije spregnute konstrukcije od čelika i betona, mehaničke spojne elemente, dodatne materijale za zavarivanje, vlačne elemente visoke čvrstoće i konstrukcijske ležajeve – u Prilogu »B«
– predgotovljene elemente – u Prilogu »C«
(2) Potvrđivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaćeni normama ili znatno odstupaju od hrvatskih norma na koje upućuju Prilozi »A« do »C« iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema tehničkim dopuštenjima za te proizvode.
(3) Potvrđivanje sukladnosti, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka, obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje potvrde tvorničke kontrole proizvodnje odnosno izdavanje potvrde o sukladnosti građevnih proizvoda.
IV. PROJEKTIRANJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA
Članak 14.
(1) Projektiranjem spregnutih konstrukcija moraju se za građenje i projektirani uporabni vijek građevine predvidjeti svi utjecaji na spregnutu konstrukciju koji proizlaze iz načina i redoslijeda građenja, predvidivih uvjeta uobičajene uporabe građevine i predvidivih utjecaja okoliša na građevinu.
(2) Projektom spregnute konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da će građevina tijekom građenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar, te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.
(3) Ako ovim ili posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek građevine iz stavka 1. ovoga članka je najmanje 50 godina.
Članak 15.
(1) Mehanička otpornost i stabilnost, te otpornost građevine na požarna djelovanja dokazuju se proračunima nosivosti i uporabljivosti spregnute konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otpornost na požarna djelovanja se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije određeno vrijeme očuvanja graničnog stanja nosivosti spregnute konstrukcije u slučaju požara.
(3) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se primjenom prikladnih proračunskih postupaka koji se po potrebi mogu dopuniti ispitivanjima, pri čemu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.
(4) Proračunski i drugi modeli moraju biti takvi da, uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i točnost izvedbe, odgovaraju ponašanju konstrukcije tijekom građenja i u uporabi.
Članak 16.
(1) Na projektiranje spregnutih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga »E« ovoga Propisa.
(2) Dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja spregnutih konstrukcija, koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga »E« ovoga Propisa, ako se dokaže da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini određenoj hrvatskim normama iz Priloga »E«.
(3) Prilogom »E« iz stavka 1. ovoga članka pobliže se određuje projektiranje spregnutih konstrukcija.
Članak 17.
(1) Iznimno od odredbi članka 16. ovoga Propisa, u razdoblju do 31. prosinca 2010. godine na projektiranje spregnutih konstrukcija primjenjuju se priznata tehnička pravila i odredbe Priloga »D« ovoga Propisa.
(2) Prilogom »D« iz stavka 1. ovoga članka pobliže se određuje projektiranje spregnutih konstrukcija iz toga stavka ovoga članka.
(3) U razdoblju određenom stavkom 1. ovoga članka, pouzdanost spregnutih konstrukcija može se utvrditi i na temelju znanstveno potvrđenih teorija ili eksperimenata, ako se time dokazuje pouzdanost utvrđena priznatim tehničkim pravilima i odredbama priloga »D« ovoga Propisa.
Članak 18.
(1) Pri projektiranju spregnute konstrukcije nije dopuštena primjena priznatih tehničkih pravila i odredbi iz Priloga »D« ovoga Propisa i istodobna primjena normi iz Priloga »E« ovoga Propisa za istu spregnutu konstrukciju, osim u slučaju i na način dopušten ovim Propisom.
Članak 19.
Nije dopuštena izvedba zaštite od korozije čeličnih dijelova spregnute konstrukcije premazima na mjestima sprezanja betonskih i čeličnih dijelova konstrukcije.
Članak 20.
(1) Građevinski projekt – projekt spregnute konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
1. u tehničkom opisu
– opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša na svojstva spregnute konstrukcije,
– podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i podatke iz drugih elaborata, studija i podloga koji mogu utjecati na svojstva spregnute konstrukcije
– opis spregnute konstrukcije, uključivo i temeljenje,
– opis načina izvođenja spregnute konstrukcije i ugradnje pojedinih građevnih proizvoda,
– opis sredstava za sprezanje i načina sprezanja
– razred izloženosti dijelova spregnute konstrukcije,
– opis mjera zaštite od korozije čeličnih dijelova spregnute konstrukcije,
– opis potrebnih mjera zaštite od požara, uključivo podatke o požarnom djelovanju i analizu mogućih izvorišta požara.
2. u proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti
– podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na građevinu,
– podatke o temeljnom tlu i potresnom području,
– proračun nosivosti i uporabljivosti spregnute konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje, te proračune pojedinih dijelova spregnute konstrukcije, za sve faze prijevoza, prijenosa, izvođenja i uporabe građevine,
– proračun globalne stabilnosti konstrukcije,
– proračun otpornosti spregnute konstrukcije na požarna djelovanja, ako je to prema članku 15. stavku 2. ovoga Propisa potrebno.
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete spregnute konstrukcije:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u spregnutu konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
– ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
– kontrolu građevnih proizvoda, koji se ugrađuju u spregnutu konstrukciju, koju treba provesti prije ugradnje,
– način provjere ugrađenih sredstava za sprezanje
– ispitivanja i postupke dokazivanja nosivosti i uporabljivosti spregnute konstrukcije,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja spregnute konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih svojstava spregnute konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, te
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima.
(2) Zahtjevi iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja mogu biti detaljnije razrađeni u izvedbenom projektu spregnute konstrukcije.
Članak 21.
Ako projekt spregnute konstrukcije radi ispunjavanja uvjeta iz članka 19. ovoga Propisa određuje primjenu norme iz Priloga ovoga Propisa na način određen tim Prilogom, smatra se da spregnuta konstrukcija koja ispunjava zahtjeve te norme ispunjava propisane zahtjeve u dijelu normom uređenog područja.
Članak 22.
Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 14. do 21., ovoga Propisa, projekt spregnute konstrukcije kojim se razrađuje izvođenje spregnute konstrukcije obvezno mora sadržavati tehničko rješenje:
– elemenata spregnute konstrukcije te način njihove proizvodnje odnosno izrade,
– ugradnje elemenata u spregnutu konstrukciju, uključivo proračun i zahtijevana svojstva spojeva elemenata s ostalim elementima spregnute konstrukcije,
– prijenosa i prijevoza elemenata spregnute konstrukcije (mjesta oslanjanja i vješanja i opis sustava podizanja, položaj elemenata prilikom prijenosa i prijevoza, put prijevoza, i drugo), te projektiranu težinu i dopuštena odstupanja težine elementa spregnute konstrukcije,
– rasporeda oslonaca, potrebnih potpora, sustava i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti i sprječavanja oštećivanja elemenata konstrukcije tijekom prijevoza, ugrađivanja i spajanja elemenata konstrukcije.
Članak 23.
(1) Osim uvjeta propisanih odredbama članaka 14. do 21. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije građevine, kojom se mijenja spregnuta konstrukcija, obvezno mora sadržavati podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima spregnute konstrukcije.
(2) Zatečena tehnička svojstva spregnute konstrukcije za stvarno izvedeno stanje spregnute konstrukcije prije početka projektiranja rekonstrukcije, utvrđuju se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem uzoraka, ispitivanjima uzoraka i dijelova spregnute konstrukcije, proračunima ili na drugi primjereni način.
V. IZVOĐENJE I UPORABLJIVOST SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA
Članak 24.
(1) Građenje građevina koje sadrže spregnutu konstrukciju mora biti takvo da spregnuta konstrukcija ima tehnička svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane ovim Propisom u skladu s tehničkim rješenjem građevine i uvjetima za građenje danim projektom, te da se osigura očuvanje tih svojstava i uporabljivost građevine tijekom njezinog trajanja.
(2) Pri izvođenju spregnute konstrukcije izvođač je dužan pridržavati se projekta spregnute konstrukcije i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda i odredaba ovoga Propisa.
Članak 25.
(1) Kod preuzimanja građevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilišta izvođač mora utvrditi:
– je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u oznaci,
– je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu,
– jesu li svojstva, uključivo rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost spregnute konstrukcije sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim projektom.
(2) Utvrđeno iz stavka 1. ovoga članka zapisuje se u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je građevni proizvod isporučen se pohranjuje među dokaze o sukladnosti građevnih proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu.
Članak 26.
(1) Propisana svojstva i uporabljivost građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu utvrđuju se na način određen projektom i ovim Propisom.
(2) Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima građevnog proizvoda iz stavka 1. ovoga članka izvođač zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
Članak 27.
(1) Zabranjena je ugradnja građevnog proizvoda koji:
– je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom,
– je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu,
– nema svojstva zahtijevana projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosno čiji podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost spregnute konstrukcije nisu sukladni podacima određenim glavnim projektom.
(2) Ugradnju građevnog proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzorni inženjer, što se zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
Članak 28.
(1) Izvođenje spregnute konstrukcije mora biti takvo da spregnuta konstrukcija ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve određene projektom i ovim Propisom.
(2) Uvjeti za izvođenje spregnute konstrukcije određuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta spregnute konstrukcije u skladu sa odredbama Priloga »F« ovoga Propisa.
(3) Ako je tehničko rješenje spregnute konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva spregnute konstrukcije takvi, da nisu obuhvaćeni odredbama Priloga »F« ovoga Propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju odrediti posebni uvjeti građenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Prilogom »F« iz stavka 2. i 3. ovoga članka pobliže se određuje izvođenje i održavanje spregnute konstrukcije.
Članak 29.
(1) Smatra se da spregnuta konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva i da je uporabljiva ako:
– su građevni proizvodi ugrađeni u spregnutu konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti prema članku 12. stavku 1. ovoga Propisa, odnosno dokaze uporabljivosti prema članku 12. stavku 2. ovoga Propisa,
– su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva spregnute konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta,
– spregnuta konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrđene ispitivanjem pokusnim opterećenjem, kada je ono propisano kao obvezno, ili zahtijevano projektom,
te ako o provjerama tih činjenica postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.
(2) Smatra se da je uporabljivost spregnute konstrukcije dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i članka 28. ovoga Propisa.
Članak 30.
(1) Ako se utvrdi da spregnuta konstrukcija nema projektom predviđena tehnička svojstva, mora se provesti naknadno dokazivanje da spregnuta konstrukcija ispunjava zahtjeve ovoga Propisa.
(2) Dokaz iz stavka 1. ovoga članka smatra se dijelom izvedbenog projekta.
(3) U slučaju da se dokaže da postignuta tehnička svojstva spregnute konstrukcije ispunjavaju zahtjeve ovoga Propisa potrebno je izraditi projekt sanacije spregnute konstrukcije.
VI. ODRŽAVANJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA
Članak 31.
(1) Održavanje spregnute konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i ovim Propisom, te drugi bitni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
(2) Održavanje spregnute konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije važećim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojima je spregnuta konstrukcija izvedena.
Članak 32.
(1) Održavanje spregnute konstrukcije podrazumijeva:
– redovite preglede spregnute konstrukcije, u razmacima i na način određen projektom građevine, ovim Propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji,
– izvanredne preglede spregnute konstrukcije nakon kakvog izvanrednog događaja ili po zahtjevu inspekcije,
– izvođenja radova kojima se spregnuta konstrukcija zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom građevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je spregnuta konstrukcija izvedena.
(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja spregnute konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom građevine te:
– izvješćima o pregledima i ispitivanjima spregnute konstrukcije,
– zapisima o radovima održavanja,
– na drugi prikladan način, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji nije što drugo određeno.
Članak 33.
(1) Za održavanje spregnute konstrukcije dopušteno je rabiti samo one građevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom građevine i ovim Propisom.
(2) Održavanjem građevine ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva za spregnute konstrukcije.
Članak 34.
Na izvođenje radova na održavanju spregnute konstrukcija odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvođenje spregnutih konstrukcija.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 35.
(1) Prilozi »A«, »B«, »C«, »D«, »E« i »F«, s odgovarajućim sadržajem, tiskani su uz ovaj Propis i njegov su sastavni dio.
(2) Ministar ovlašten za donošenje ovoga Propisa posebnom odlukom će, osim normi određenih u prilozima iz stavka 1. ovoga članka, odrediti norme na koje upućuju norme iz tih priloga i druge specifikacije te priznata tehnička pravila bitna za primjenu ovoga Propisa. Ova odluka objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 36.
(1) Dana 31. prosinca 2010. prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije u dijelu u kojem se odnose na projektiranje, izvođenje i održavanje spregnutih konstrukcija obuhvaćenih ovim Propisom, sadržana u:
HRN U.Z1.010/1990 – Spregnute konstrukcije čelik-beton,
te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih priznata tehnička pravila iz podstavka 1. ovoga stavka upućuju.
(2) Glavni projekt u kojemu je tehničko rješenje spregnute konstrukcije dano prema priznatim tehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se pravovaljanim dokumentom za:
– početak radova na zgradi čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, ako prijavi početak građenja do 30. lipnja 2011. godine,
– izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno izdavanje građevinske dozvole ako je zahtjev za izdavanje te potvrde odnosno dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 30. lipnja 2011. godine.
Članak 37.
(1) U građevinu koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 36. ovoga Propisa smije se ugraditi građevni proizvod specificiran prema ovom Propisu ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu građevinu uključujući uvjete njegove ugrade i utjecaje okoline.
(2) Radi provedbe odredbi iz stavka 1. ovoga članka za dio spregnute konstrukcije koji je izveden do početka ugradnje građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu, mora se popisati stanje izvedenih radova u skladu sa posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.
(3) Izvedbeni projekt spregnute konstrukcije iz stavka 1. ovoga članka mora za ugradnju građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu sadržavati detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta kojom će se, u skladu s ovim Propisom, odrediti osobito:
– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u spregnutu konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
– ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta,
– ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti spregnute konstrukcije,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja spregnute konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih svojstava spregnute konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, te
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima,
te u odnosu na podstavke 1. do 5. ovoga stavka i ocjenu međusobne usklađenosti načina dokazivanja uporabljivosti dijela spregnute konstrukcije izgrađenog do početka ugradnje građevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu i kasnije izgrađenog dijela spregnute konstrukcije.
(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na glavni projekt i drugu dokumentaciju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, a koji glavni projekt je izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz članka 36. stavak 1. ovoga Propisa.
Članak 38.
Ako za projektiranje spregnute konstrukcije sukladno članku 16. stavku 1. ovoga Propisa nema tehničkih specifikacija – hrvatskih norma odnosno norma na koje upućuju nizovi norma HRN EN 1990, HRN EN 1991, HRN EN 1992, HRN EN 1993, HRN EN 1994, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, primjenjuju se odredbe odgovarajućih priznatih tehničkih pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07 i 38/09), ovim Propisom i normama na koje ovaj Propis upućuje, a za određivanje kojih je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji odgovoran projektant.
Članak 39.
(1) Nakon 30. lipnja 2010. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda za koje je potvrđivanje sukladnosti uređeno prilozima ovoga Propisa, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
(2) Postupci izdavanja svjedodžbi o ispitivanju građevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka započeti do 30. lipnja 2010. godine prema priznatim tehničkim pravilima, dovršit će se prema tim tehničkim pravilima.
(3) Svjedodžbe o ispitivanju građevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka izdane prema priznatim tehničkim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti građevnih proizvoda do datuma važenja koji je u njima određen ali ne duže od 31. prosinca 2010. godine.
Članak 40.
Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, označavanje građevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim u skladu s načelima usklađivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje to pitanje.
Članak 41.
(1) Nakon prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, za projektiranje, izvođenje i održavanje spregnutih konstrukcija mogu se rabiti i građevni proizvodi sukladni harmoniziranim tehničkim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upućuje ako:
– su referencijske oznake, naslovi i datum početka primjene tih tehničkih specifikacija, te datum završetka istovremene primjene oprečnih nacionalnih tehničkih specifikacija objavljeni u službenom glasilu Europske unije,
– je za te građevne proizvode potvrđena sukladnost s tim tehničkim specifikacijama,
– su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske.
(2) U spregnutu konstrukciju koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis, građevni proizvod iz stavka 1. ovoga članka smije se ugraditi ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu spregnutu konstrukciju uključujući uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na glavni projekt zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, za koju investitor ima pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, a koji glavni projekt je izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis.
(4) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavaka 2., 3. i 4. članka 36. ovoga Propisa.
Članak 42.
(1) Ovaj Propis stupa na snagu 1. siječnja 2010. godine osim odredbe Priloga »E«, koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih norma s nacionalnim specifičnostima danim nacionalno određenim parametrima u okviru pojedine norme, na koje upućuje taj Prilog.
Klasa: 360-01/09-04/2
Urbroj: 531-10/2-2-2-613-09-27
Zagreb, 21. rujna 2009. 
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.
PRILOG A
SREDSTVA ZA SPREZANJE ČELIK-BETON
A.1 PODRUČJE PRIMJENE
A.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 13. ovog Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za sredstva za sprezanje čelik-beton u spregnutim konstrukcijama, te način potvrđivanja njihove sukladnosti, ako ovim Propisom nije drugačije propisano.
A.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti sredstava za sprezanje određuju se odnosno provode prema normi navedenoj u točki A.6, normama na koje ta norma upućuje, kao i odredbama ovog Priloga, te u skladu s odredbama posebnog Propisa.
A.1.3 Sredstva za sprezanje u smislu točke A.1.1 ovo Priloga su sredstva navedena u točki A.2.1.4 ovog priloga, proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici) za tu vrstu proizvoda.
A.2 SPECIFICIRANA SVOJSTVA, POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI I OZNAČAVANJE
A.2.1 Specificirana svojstva
A.2.1.1 Tehnička svojstva sredstava za sprezanje moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu, moraju biti specificirana prema normi navedenoj u točki A.6 ovog Priloga i normama na koje ta norma upućuje, kao i odredbama ovoga Priloga.
A.2.1.2 Tehnička svojstva sredstava za sprezanje moraju biti specificirana u projektu spregnute konstrukcije.
A.2.1.3 Sredstva za sprezanje su valjkasti moždanici s glavom.
A.2.2 Potvrđivanje sukladnosti
A.2.2.1 Potvrđivanje sukladnosti sredstava za sprezanje iz točke A.2.1.3 ovog Priloga provodi se prema sustavu za ocjenjivanje sukladnosti 2+ te primjerenim postupcima i kriterijima ocjenjivanja sukladnosti, za sva svojstva sredstava za sprezanje čelik-beton određena normom HRN EN ISO 13918:2008, Zavarivanje – Svornjaci i keramički prstenovi za elektrolučno zavarivanje svornjaka (ISO 13918:2008; EN ISO 13918:2008), koja svojstva se odnose na ispunjavanje bitnog zahtjrva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine te otpornosti na požar, te odredbama ovog Priloga i posebnog propisa.
A.2.3 Označavanje
A.2.3.1 Sredstva za sprezanje proizvedene prema specifikaciji označavaju se na otpremnici i na ambalaži prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obavezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.
A.3 ISPITIVANJE
A.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje sredstava za sprezanje, ovisno o vrsti sredstava za sprezanje, provodi se prema normama na koje upućuje norma iz točke A.6 ovog Priloga.
A.4 KONTROLA PRIJE UGRADNJE
A.4.1 Sredstvo za sprezanje proizvedeno prema normama iz točke A.6 ovog Priloga, za koje je sukladnost potvrđena na način određen ovim prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smiju se ugraditi u spregnutu konstrukciju ili elemente spregnute konstrukcije ako su sukladni zahtjevima projekta te čelične konstrukcije.
A.4.2 Neposredno prije ugradnje sredstava za sprezanje provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene prilogom »F« ovog Propisa.
A.5 ODRŽAVANJE SVOJSTAVA
A.5.1 Proizvođač i distributer sredstava za sprezanje te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava mehaničkih spojnih elemenata a tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim uputama proizvođača.
A.6 POPIS NORMA
HRN EN ISO 13918:2008
Zavarivanje – Svornjaci i keramički prstenovi za elektrolučno zavarivanje svornjaka (ISO 13918:2008; EN ISO 13918:2008)
PRILOG B
DRUGI PROIZVODI NAMIJENJENI UGRADNJI U SPREGNUTE KONSTRUKCIJE OD ČELIKA I BETONA
B.1 BETON
B.1.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.1.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za beton koji je sastavni dio spregnute konstrukcije ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.1.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti betona koji je sastavni dio spregnute konstrukcije, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »A« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.1.1.3 Svojstva očvrsnulog betona moraju biti specificirana u projektu spregnute konstrukcije ovisno o uvjetima njezine uporabe.
B.1.1.4 Određena svojstva svježeg betona, kada je to potrebno ovisno o uvjetima izvedbe i uporabe betonskih dijelova spregnute konstrukcije, moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.2 CEMENT
B.2.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.2.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za cement za primjenu u betonu iz točke »B.1.« ovoga Priloga koji je sastavni dio spregnute konstrukcije ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.2.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, potvrđivanje sukladnosti cementa za primjenu u betonu, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »C« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.2.1.3 Tehnička svojstva cementa moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.3 AGREGAT
B.3.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.3.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za agregat za primjenu u betonu iz Priloga »B.1.« koji je sastavni dio spregnute konstrukcije ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.3.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, potvrđivanje sukladnosti agregata za primjenu u betonu, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »D« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.3.1.3 Tehnička svojstva agregata moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.4 VODA
B.4.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.4.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za vodu za pripremu betona iz Priloga »B.1.« koji je sastavni dio spregnute konstrukcije ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.4.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, potvrđivanje prikladnosti vode za pripremu betona, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »F« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.4.1.3 Tehnička svojstva vode moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.5 DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA
B.5.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.5.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za kemijski i mineralni dodatak betonu, kemijski dodatak mlaznom betonu i za dodatak mortu za injektiranje natega za primjenu u betonu Priloga »B.1.« koji je sastavni dio spregnute konstrukcije ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.5.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, potvrđivanje sukladnosti, označavanje, ispitivanje, projektiranje, kontrola prije ugradnje te održavanje svojstava za kemijski i mineralni dodatak betonu, kemijski dodatak mlaznom betonu i za dodatak mortu za injektiranje natega koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, ovisno o vrsti, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »E« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.5.1.3 Tehnička svojstva za kemijski i mineralni dodatak betonu, kemijski dodatak mlaznom betonu i za dodatak mortu za injektiranje natega moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.6 PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZAŠTITU I POPRAVAK BETONSKIH DIJELOVA SPREGNUTE KONSTRUKCIJE OD ČELIKA I BETONA
B.6.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.6.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za proizvode i sustave za zaštitu i popravak betonskih dijelova spregnutih konstrukcija (u daljnjem tekstu: proizvodi i sustavi), ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.6.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, potvrđivanje sukladnosti, svojstva proizvoda i sustava, ovisno o vrsti, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »K« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.6.1.3 Tehnička svojstva proizvoda i sustava moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.7 ARMATURA, ČELIK ZA ARMIRANJE I ČELIK ZA PREDNAPINJANJE
B.7.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.7.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za armaturu, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje koji se ugrađuju u spregnutu konstrukciju i beton koji je sastavni dio spregnute konstrukcije, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.7.1.2 Armatura u smislu točke B.7.1.1. je armatura izrađena od čelika za armiranje ili čelika za prednapinajnaje i čelika za armiranje (dalje: čelici) proizvedena u centralnoj armiračnici (tvornici armature), u armiračnici pogona za predgotovljene elemente ili u armiračnici na gradilištu.
B.7.1.3 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti armature, čelika za armiranje i čelika za prednapinjanje koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, određuju se odnosno provode, ovisno o vrsti čelika, odgovarajućom primjenom Priloga »B« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.7.1.4 Tehnička svojstva armature, čelika za armiranje i čelika za prednapinjanje moraju se specificirati se u projektu spregnute konstrukcije odnosno u tehničkoj specifikaciji za taj proizvod.
B.8 PROIZVODI OD ČELIKA (TOPLO I HLADNO OBLIKOVANI ČELIČNI PROFILI, LIMOVI, TRAKE, ŠIPKE, ŽICE, ČELIČNI LIJEV)
B.8.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.8.1.1. Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za proizvode od čelika koji su sastavni dio spregnute konstrukcije ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.8.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti čeličnih proizvoda koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »A« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.8.1.3 Tehnička svojstva proizvoda od čelika moraju se specificirati se u projektu spregnute konstrukcije odnosno u tehničkoj specifikaciji za taj proizvod.
B.9 PROIZVODI ZA ZAŠTITU ČELIČNIH DIJELOVA OD KOROZIJE SPREGNUTE KONSTRUKCIJE OD ČELIKA I BETONA
B.9.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.9.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za proizvode od čelika koji su sastavni dio spregnute konstrukcije ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.9.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti proizvoda za zaštitu od korozije čeličnih dijelova koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »I« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.9.1.3 Tehnička svojstva proizvoda za zaštitu od korozije čeličnih dijelova spregnute konstrukcije moraju se specificirati se u projektu spregnute konstrukcije odnosno u tehničkoj specifikaciji za taj proizvod.
B.10 MEHANIČKI SPOJNI ELEMENTI
B.10.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.10.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za mehaničke spojne elemente spregnutih konstrukcija, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.10.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti mehaničkih spojnih elemenata koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »B« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.10.1.3 Tehnička svojstva mehaničkih spojnih elemenata sastavni dio spregnute konstrukcije moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.11. DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE
B.11.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.11.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za dodatne materijale za zavarivanje koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.11.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti dodatnih materijala za zavarivanje koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »C« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.11.1.3 Tehnička svojstva dodatnih materijala za zavarivanje koji su sastavni dio spregnute konstrukcije moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.12 VLAČNI ELEMENTI VISOKE ČVRSTOĆE
B.12.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.12.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za vlačne elemente visoke čvrstoće koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.12.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti vlačnih elemenata visoke čvrstoće koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »D« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.12.1.3 Tehnička svojstva vlačnih elemenata visoke čvrstoće koji su sastavni dio spregnute konstrukcije moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
B.13 KONSTRUKCIJSKI LEŽAJEVI
B.13.1 Područje primjene i drugi zahtjevi
B.13.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za konstrukcijske ležajeve koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
B.13.1.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti konstrukcijskih ležajeva koji su sastavni dio spregnute konstrukcije, određuju se odnosno provode odgovarajućom primjenom Priloga »E« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te u skladu s odredbama posebnog propisa.
B.13.1.3 Tehnička svojstva konstrukcijskih ležajeva koji su sastavni dio spregnute konstrukcije moraju se specificirati u projektu spregnute konstrukcije.
PRILOG C
PREDGOTOVLJENI ELEMENTI SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA OD ČELIKA I BETONA
C.1 PODRUČJE PRIMJENE
C.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno članku 13. ovoga Propisa propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za predgotovljene elemente spregnutih konstrukcija od čelika i betona, ako ovim Propisom nije drukčije propisano. (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi)
C.1.2 Predgotovljeni element u smislu točke C.1.1. je element izrađen ili proizveden na mjestu različitom od konačnog mjesta u građevini, na gradilištu za potrebe toga gradilišta ili proizveden u pogonu za proizvodnju predgotovljenih elemenata, od proizvoda koji ispunjavaju zahtjeve iz Priloga »B« ovoga Propisa.
C.1.3 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrđivanje sukladnosti određuje se odnosno provodi prema točki C.1.3.1. odnosno točki C.1.3.2. ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
C.1.3.1 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izrađenog prema projektu spregnute konstrukcije od čelika i betona određuje se odnosno provodi u skladu s tim projektom.
C.1.3.2 Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog betonskog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji (normi ili tehničkom dopuštenju) (u daljnjem tekstu: predgotovljeni proizvod) određuje se odnosno provodi prema toj specifikaciji.
C.2 SPECIFICIRANA SVOJSTVA, DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI, POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI I OZNAČAVANJE
C.2.1 Specificirana svojstva
C.2.1.1 Tehnička svojstva predgotovljenih elemenata spregnute konstrukcije moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u građevini, i moraju biti specificirana prema odgovarajućoj tehničkoj specifikaciji odnosno prema odgovarajućoj normi iz točke C.7 ovoga Priloga, te normama na koje te norme upućuju i drugim odredbama ovoga Priloga.
C.2.1.2 Tehnička svojstva betona i armature, te tehnička svojstva čeličnih proizvoda iz točke C.1.2 ovoga Priloga od kojih se izrađuje odnosno proizvodi predgotovljeni element moraju biti specificirana prema Prilogu »B« ovoga Propisa.
C.2.1.3 Predgotovljeni elementi izrađuju se odnosno proizvode za:
a) konstrukcijsku uporabu (element djelomično predgotovljene konstrukcije, element predgotovljene spregnute konstrukcije ili zasebna građevina),
C.2.1.4 Tehnička svojstva predgotovljenog elementa, specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije od čelika i betona, a u slučaju predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji, specificiraju se u tehničkoj specifikaciji za taj element.
C.2.2 Dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti
C.2.2.1 Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izrađenog prema projektu spregnute konstrukcije od čelika i betona provodi se prema tom projektu te odredbama ovoga Priloga, i uključuje zahtjeve za:
a) izvođačevom kontrolom izrade i ispitivanja tipa predgotovljenog elementa, te
b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvođačeve kontrole izrade predgotovljenog elementa,
na način primjeren postizanju tehničkih svojstava spregnute konstrukcije od čelika i betona u skladu s ovim Propisom.
C.2.2.2 Potvrđivanje sukladnosti predgotovljenog proizvoda proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikacije, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.
C.2.2.3 Na dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrđivanje sukladnosti predgotovljenih elemenata koji je izrađen od betona različitih svojstava ili od betona i drugih materijala odgovarajuće se primjenjuju odredbe točke C.2.2.1. odnosno točke C.2.2.2. ovoga Priloga.
C.2.2.4 Odredba točke C.2.2.3. primjenjuje se i na predgotovljene elemente od betona i armature odnosno od betona, armature i drugih materijala.
C.2.3 Označavanje
C.2.3.1 Predgotovljeni element izrađen prema projektu spregnute konstrukcije od čelika i betona označava se, na otpremnici i na oznaci prema tom projektu.
C.2.3.2 Predgotovljeni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji označava se, na otpremnici i na oznaci prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.
C.3 ISPITIVANJE
C.3.1 Predgotovljeni elementi izrađeni prema projektu spregnute konstrukcije od čelika i betona ispituju se prema tom projektu.
C.3.2 Predgotovljeni proizvodi proizvedeni prema tehničkoj specifikaciji, ispituju se prema toj specifikaciji.
C.4 PROJEKTIRANJE
C.4.1 Predgotovljeni elementi projektiraju se u skladu s odredbama Priloga »I« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, te u skladu s odredbama Priloga »G« odnosno Priloga »H« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije i drugim odredbama tih Propisa.
C.4.2 Projektom predgotovljenih elemenata uključivo predgotovljenih proizvoda mora se dokazati tehnička svojstva i ponašanje za sve faze predviđenog vijeka uporabe elementa, tj. za fazu izrade, dizanja iz kalupa, prijenosa, odlaganja na odlagalištu, prijevoza do gradilišta, ugradnju, uporabu, održavanje i razgradnju.
C.5 GRAĐENJE, IZRADA PREDGOTOVLJENIH ELEMENATA, PROIZVODNJA PREDGOTOVLJENIH PROIZVODA
C.5.1 Pri građenju spregnute konstrukcije od čelika i betona s predgotovljenim elementima treba odgovarajuće primijeniti pravila određena Prilogom »J« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i Prilogom »I« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije te:
– pojedinosti koje se odnose na sve faze predviđenog vijeka uporabe elementa,
– pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale spojeva te norme kojima se potvrđuje sukladnost tih proizvoda,
– pojedinosti koje se odnose na uporabu i održavanje,
dane projektom spregnute konstrukcije od čelika i betona i/ili tehničkom uputom za ugradnju i uporabu.
C.5.2 Pri izradi predgotovljenog elementa spregnute konstrukcije odgovarajuće se primjenjuju odredbe Priloga »J« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i odredbe Priloga »I« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.
C.5.3 Pri proizvodnji predgotovljenih proizvoda treba poštivati pravila određena odgovarajućom tehničkom specifikacijom za taj proizvod.
C.6 KONTROLA PREDGOTOVLJENOG ELEMENTA PRIJE UGRADNJE
C.6.1 Predgotovljeni element izrađen u skladu s projektom spregnute konstrukcije od čelika i betona smije se ugraditi u spregnutu konstrukciju od čelika i betona ako je sukladnost betona odnosno betona i armature kao i sukladnost čeličnih proizvoda i zaštitnih sredstava potvrđena i ako je uporabljivost predgotovljenog elementa dokazana na način određen projektom spregnute konstrukcije od čelika i betona i ovim Prilogom.
C.6.2 Predgotovljeni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrđena na način određen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u spregnutu konstrukciju od čelika i betona ako je sukladan zahtjevima projekta te spregnute konstrukcije od čelika i betona.
C.6.3 Prije ugradnje predgotovljenog elementa provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene normom HRN ENV 13670-1, te druge kontrolne radnje određene Prilogom »J« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i Prilogom »I« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.
C.7 POPIS NORMA
HRN EN 1090-1:20XX
Komponente čeličnih i aluminijskih konstrukcija – Dio 1: Opći uvjeti isporuke
HRN EN 13369:2004
Opća pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004)
HRN EN 13369:2004/Ispr.1:2008
Opća pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004/AC:2007)
HRN DIN 4102-1:2000
Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru – 1. dio: Građevni materijali – Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-1:1998 + Ispravak 1:1998)
PRILOG D
PROJEKTIRANJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIČKIM PRAVILIMA
D.1 PODRUČJE PRIMJENE
D.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 17. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje spregnutih konstrukcija građevina u skladu s priznatim tehničkim pravilima, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
D.1.2 Ovaj Prilog odnosi se na projektiranje spregnutih konstrukcija građevina uzimajući u obzir i odgovarajuća pravila za djelovanja na nosive spregnute konstrukcije, pravila za gradnju u seizmičkim područjima i pravila za temeljenje.
D.2 PROJEKTIRANJE, PRORAČUN I GRAĐENJE
D.2.1 Za projektiranje i proračune spregnutih konstrukcija građevina primjenjuju se odredbe ovoga Priloga i priznata tehnička pravila određena ovim Prilogom. Pojam »objekt« i »građevinski objekt« koji se koristi u priznatim tehničkim pravilima odgovara pojmu »građevina« prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
D.2.2 Za djelovanja na nosive spregnute konstrukcije građevina primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
D.2.3 Za gradnju građevina u seizmičkim područjima primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu tih propisa odnosno pravilnika.
D.2.4 Za proračun i konstruiranje spregnutih konstrukcija građevina primjenjuje se priznato tehničko pravilo sadržano u HRN U.Z1.010/1990, te norme i priznata tehnička pravila za projektiranje betonskih konstrukcija i projektiranje čeličnih konstrukcija, uz prilagođenu primjenu tih norma i priznatih tehničkih pravila zahtjevima koji su propisani za spregnute konstrukcije.
D.2.5 Za temeljenje građevina primjenjuje se Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
D.2.6 Za otpornost na požar primjenjuju se djelovanja određena HRN ENV 1991-2-2.
D.2.7 Ako se u skladu sa člankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proračun otpornosti na požar, spregnuta konstrukcija građevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opća načela zaštite od požarnog djelovanja.
D.3 PRIMJENA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA DJELOVANJA NOSIVIH GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA
D.3.1 U Privremenim tehničkim propisima za opterećenje zgrada koji su vezani uz primjenu Pravilnika o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija, umjesto točke 213 primjenjuju se točke D.3.1.1 do D.3.1.5 ovoga Priloga.
D.3.1.1 Za ravne ili do 20° prema horizontali nagnute krovove mora se u proračunu čelične konstrukcije uzeti osnovno opterećenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji građevine koji nije manje od:
Lika i Gorski kotar s0 = 2.00 kN/m2
Ostala kontinentalna područja s0 = 1.25 kN/m2
U planinskim predjelima višim od 300 m.n.v. koji obiluju snijegom uzima se u obzir uvećano opterećenje snijegom, ovisno o lokalnim uvjetima, tako da opterećenje, kod krovova nagnutih do 20° prema horizontali iznosi:
s = s0 + (h – 300)/400
s – opterećenje snijegom (kN/m2)
s0 – osnovno opterećenje snijegom (kN/m2)
h – nadmorska visina (m)
Na lokacijama u Gorskom Kotaru i Lici, s iznimno velikim snježnim padalinama te na nadmorskim visinama višim od 700 m, uzeti stvarno obrađene podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda.
D.3.1.2 U krajevima bez snijega (priobalje i otoci) mora se uzeti u proračun spregnute konstrukcije zamjensko opterećenje koje nije manje od s = 0,35 kN/m2.
D.3.1.3 Za krovove s nagibom ? > 20°, može se u proračunu spregnute konstrukcije uzeti umanjeno opterećenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji građevine koje nije manje od:
s? = s [1 – 14(? -20°)/1000], gdje je:
s – iznos opterećenja snijegom iz točke D.3.1.1.
? – nagib krovne plohe prema horizontali izražen u °
D.3.1.4 Mjestimično nagomilavanje snijega na krovovima s uvalama ili u zaklonima te kod drugih nepovoljnih konfiguracija krova kod kojih postoji mogućnost nagomilavanja snijega, potrebno je odgovarajuće uzeti u obzir. U formiranim bazenima uzeti minimalnu zapreminsku težinu snijega od 5,0 kN/m3.
D.3.1.5 Kod dvostrešnih krovova, osim proračuna s punim opterećenjem snijegom, potrebno je proračun provesti i za slučaj punog opterećenja snijegom s jedne strane krova i polovine punog opterećenja s druge strane krova.
D.4 TEHNIČKA SVOJSTVA PROIZVODA OD ČELIKA
D.4.1 Tehnička svojstva nelegiranih konstrukcijskih čelika specificiraju se u projektu u skladu s točkom A.6.1 Priloga »A« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije ako ovim Prilogom nije drugačije određeno.
D.4.1.1 U proračunima nosivosti i deformacija prema priznatim tehničkim pravilima potrebno je na odgovarajući način koristiti vrijednosti svojstava čelika, kako su ona određena u normama navedenim u točki A.6.1 Priloga »A« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.
D.4.1.2 Oznake proizvoda od čelika prema normi HRN EN 10025-2 orijentacijski odgovaraju oznakama proizvoda od čelika prema normi HRN C.B0.500 na način kako je to prikazano u tablici D.1 ovoga priloga (odgovara tablici G.1. Tehničkog propisa za čelične konstrukcije).
Tablica D.1 Oznake proizvoda od čelika HRN C.B0.500 i orijentacijski odgovarajuće oznake proizvoda od čelika prema normi HRN EN 10025-2
Oznaka prema HRN C.B0.500:1988Oznaka prema HRN EN 10025-2:2007
Toplovaljani proizvodi
Nelegirani konstrukcijski čeliciČ.0361S 235 JR
Č.0362S 235 J0
Č.0363S 235 J2+N
Č.0363S 235 J2
Č.0451S 275 JR
Č.0452S 275 J0
Č.0453S 275 J2+N
Č.0453 S 275 J2
Č.0561S 355 JR
Č.0562S 355 J0
Č.0563S 355 J2+N
Č.0563S 355 J2
Č.0545E 295
Č.0645E 335
Č.0745E 360

D.5 TEHNIČKA SVOJSTVA OSTALIH PROIZVODA
D.5.1 Tehnička svojstva mehaničkih spojnih elemenata specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama Priloga »B« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.
D.5.2 Tehnička svojstva dodatnog materijala za zavarivanje specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama Priloga »C« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.
D.5.3 Tehnička svojstva vlačnih elemenata visoke čvrstoća specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama Priloga »D« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.
D.5.4 Tehnička svojstva konstrukcijskih ležajeva specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama Priloga »E« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.
D.5.5 Tehnička svojstva zaštitnih sredstava specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama Priloga »I« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.
D.5.6 Tehnička svojstva profiliranih čeličnih limova specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama iz Priloga »A«, »B« i »C« ovoga Propisa.
D.5.7 Tehnička svojstva betona specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama Priloga »A« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
D.5.8 Tehnička svojstva armature specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama Priloga »B« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
D.5.9 Tehnička svojstva predgotovljenih betonskih elemenata specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama Priloga »A« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
D.6 POPIS PRIZNATIH TEHNIČKIH PRAVILA I NORMI ZA PROJEKTIRANJE
HRN U.Z1.010/1990 – Spregnute konstrukcije čelik-beton
Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija (Službeni list, br. 26/88) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.
HRN U.C7.121/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Korisna opterećenja stambenih i javnih zgrada
HRN U.C7.122/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Određivanje korisnog opterećenja stropova u proizvodnim pogonima i skladištima
HRN U.C7.123/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Vlastita težina konstrukcija i konstrukcijskih elemenata i uskladištenog materijala koji se uzima u obzir pri dimenzioniranju
Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Službeni list, br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika
Privremeni tehnički propisi za građenje u seizmičkim područjima (Službeni list, br. 39/64.) i priznata tehnička pravila koja su vezana uz primjenu tih propisa
Tehnički propisi za djelovanje vjetra na nosive čelične konstrukcije (Službeni list, br. 41/64)
Pravilnik o tehničkim normativima za određivanje opterećenja mostova (Službeni list, br. 1/91)
HRN ENV 1991-2-2
Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 2-2.dio: Djelovanja na konstrukcije – Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (ENV 1991-2-2:1995)
PRILOG E
PROJEKTIRANJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA
E.1 PODRUČJE PRIMJENE
E.1.1 Ovim se Prilogom sukladno članku 14. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje spregnutih konstrukcija građevina, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
E.1.2 Odredbe ovoga Priloga odnose se na projektiranje spregnutih konstrukcija uzimajući u obzir i osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije, geotehničko projektiranje te projektiranje konstrukcija otpornih na potres.
E.2 PROJEKTIRANJE, PRORAČUN I GRAĐENJE
E.2.1 Pravila za projektiranje spregnutih konstrukcija određena su hrvatskim normama nizova HRN EN 1990, HRN EN 1991, HRN EN 1994, HRN EN 1997 i HRN EN 1998 s nacionalnim specifičnostima danim nacionalno određenim parametrima u okviru pojedine norme, te hrvatskim normama na koje ove norme upućuju.
E.2.2 Za osnove proračuna i djelovanja na spregnute konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1990, HRN EN 1991 i HRN EN 1994 uključivo i pripadno nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
E.2.3 Za projektiranje spregnutih konstrukcija glede otpornosti na potres primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1998 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
E.2.4 Za projektiranje spregnutih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1994 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
E.2.5 Za geotehničko projektiranje primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1997 uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upućuju.
E.2.6 Ako se u skladu sa člankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proračun otpornosti na požarno djelovanje u skladu s HRN EN 1994-1-2, spregnuta konstrukcija građevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opća načela zaštite od požarnog djelovanja.
E.3 TEHNIČKA SVOJSTVA SREDSTAVA ZA SPREZANJE, BETONA, PROIZVODA OD ČELIKA, MEHANIČKIH SPOJNIH ELEMENATA, DODATNOG MATERIJALA ZA ZAVARIVANJE, VLAČNIH ELEMENATA VISOKE ČVRSTOĆE I KONSTRUKCIJSKIH LEŽAJEVA
E.3.1 Tehnička svojstva sredstava za sprezanje specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama iz Priloga »A« ovoga Propisa.
E.3.2 Tehnička svojstva betona, proizvoda od čelika, mehaničkih spojnih elemenata, dodatnog materijala za zavarivanje, vlačnih elemenata visoke čvrstoće i konstrukcijskih ležajeva specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama iz Priloga »B« ovoga Propisa.
E.3.3 Tehnička svojstva predgotovljenih elemenata specificiraju se u projektu spregnute konstrukcije prema odredbama iz Priloga »C« ovoga Propisa.
E.4 POPIS NORMA
E.4.1 Norme za projektiranje i proračun
HRN EN 1990:2008 
Eurokod 0 -- Osnove projektiranja konstrukcija (EN 1990:2002+A1:2005+AC:2008)
HRN EN 1991-1-1:2008 
Eurokod 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opća djelovanja -- Prostorne težine, vlastita težina i uporabna opterećenja za zgrade (EN 1991-1-1:2002)
HRN EN 1991-1-2:2008 
Eurokod 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opća djelovanja -- Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (EN 1991-1-2:2002)
HRN EN 1991-1-3:2008 
Eurokod 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opća djelovanja -- Opterećenje snijegom (EN 1991-1-3:2003)
HRN EN 1991-1-4:2008 
Eurokod 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opća djelovanja -- Djelovanja vjetra (EN 1991-1-4:2005)
HRN EN 1991-1-5:2008 
Eurokod 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-5: Opća djelovanja -- Toplinska djelovanja (EN 1991-1-5:2003)
HRN EN 1991-1-6:2008 
Eurokod 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-6: Opća djelovanja -- Djelovanja tijekom izvedbe (EN 1991-1-6:2005+AC:2008)
HRN EN 1991-1-7:2008 
Eurokod 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-7: Opća djelovanja -- Izvanredna djelovanja (EN 1991-1-7:2006)
HRN EN 1991-2:2008 
Eurokod 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- 2. dio: Prometna opterećenja mostova (EN 1991-2:2003)
HRN EN 1992-1-1:2008
Eurokod 2 -- Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1992-1-1:2004+AC:2008)
HRN EN 1992-1-2:2008
Eurokod 2 -- Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-2: Opća pravila -- Projektiranje konstrukcija na djelovanje požara (EN 1992-1-2:2004+AC:2008)
HRN EN 1992-2:2008
Eurokod 2 -- Projektiranje betonskih konstrukcija -- 2. dio: Betonski mostovi -- Proračun i pravila oblikovanja pojedinosti (EN 1992-2:2005+AC:2008)
HRN EN 1993-1-1:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1993-1-1:2006)
HRN EN 1993-1-2:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-2: Opća pravila – Proračun konstrukcija na požarno djelovanje (EN 1993-1-2:2006)
HRN EN 1993-1-3:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-3: Opća pravila – dodatna pravila za hladnooblikovane elemente i limove (EN 1993-1-3:2006)
HRN EN 1993-1-4:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-4: Opća pravila – dodatna pravila za nehrđajuće čelike (EN 1993-1-4:2006)
HRN EN 1993-1-5:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-5: Opća pravila – Pločasti elementi konstrukcija (EN 1993-1-5:2006)
HRN EN 1993-1-6:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-6: Nosivost i stabilnost ljuski (EN 1993-1-6:2007)
HRN EN 1993-1-7:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-7: Nosivost i stabilnost poprečno opterećenih ravnih limenih konstrukcija(EN 1993-1-7:2007)
HRN EN 1993-1-8:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-8: Projektiranje veza (EN 1993-1-8:2005)
HRN EN 1993-1-9:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-9: Nosivost čeličnih konstrukcija na zamor(EN 1993-1-9:2005)
HRN EN 1993-1-10:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-10: Izbor čelika u pogledu žilavosti i svojstava po debljini (EN 1993-1-10:2005)
HRN EN 1993-1-11:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-11: Projektiranje konstrukcija sa zategnutim elementima od čelika (EN 1993-1-11:2006)
HRN EN 1993-1-12:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 1-12: Dodatna pravila za čelike visoke čvrstoće (EN 1993-1-12:2007)
HRN EN 1993-2:2008
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – dio 2: Čelični mostovi (EN 1993-2:2006)
HRN EN 1994-1-1:2008
Eurokod 4 – Projektiranje spregnutih konstrukcija od čelika i betona – Dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1994-1-1:2004)
HRN EN 1994-1-2:2008
Eurokod 4 – Projektiranje spregnutih konstrukcija od čelika i betona – Dio 1-2: Opća pravila – Projektiranje konstrukcija na djelovanje požara (EN 1994-1-2:2005+AC:2008)
HRN EN 1994-2:2008
Eurokod 4 – Projektiranje spregnutih konstrukcija od čelika i betona – 2. dio: Opća pravila i pravila za mostove (EN 1994-1-1:2005+AC:2008)
HRN EN 1997-1:2008 
Eurokod 7 -- Geotehničko projektiranje -- 1. dio: Opća pravila (EN 1997-1:2004)
HRN EN 1997-2:2008 
Eurokod 7 -- Geotehničko projektiranje -- 2. dio: Istraživanje i ispitivanje temeljnoga tla (EN 1997-2:2007)
HRN EN 1998-1:2008 
Eurokod 8 -- Projektiranje konstrukcija otpornih na potres -- 1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade (EN 1998-1:2004)
HRN EN 1998-2:2008 
Eurokod 8 -- Projektiranje konstrukcija otpornih na potres -- 2. dio: Mostovi (EN 1998-2:2005)
HRN EN 1998-3:2008 
Eurokod 8 -- Projektiranje konstrukcija otpornih na potres -- 3. dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada (EN 1998-3:2005)
HRN EN 1998-5:2008 
Eurokod 8 -- Projektiranje konstrukcija otpornih na potres -- 5. dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnička pitanja (EN 1998-5:2004)
PRILOG F
IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA
F.1 PODRUČJE PRIMJENE
F.1.1 Ovim se prilogom sukladno članku 27. ovoga Propisa propisuju tehnički i drugi zahtjevi i uvjeti za izvođenje spregnutih konstrukcija te nadzorne radnje i kontrolni postupci pri izvođenju spregnutih konstrukcija kao i održavanje spregnutih konstrukcija građevina, ako ovim Propisom nije drukčije propisano.
F.1.2 Tehnički i drugi zahtjevi i uvjeti iz točke F.1.1 ovoga Priloga određeni su, odnosno, izvođenje i održavanje spregnute konstrukcije provodi se prema normama iz točke F.4. ovoga Priloga, normama na koje te norme upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
F.1.3 Na izvođenje i održavanje spregnute konstrukcija primjenjuju se i odgovarajuće norme za izvođenje i održavanje drugih vrsta proizvoda koji se rabe u spregnutim konstrukcijama u skladu s propisima za te proizvode, osim onih na koje se odnose Prilozi »A«, »B«, »C«, »D« i »E« ovoga Propisa.
F.2 IZVOĐENJE, NADZORNE RADNJE I KONTROLNI POSTUPCI NA GRADILIŠTU
F.2.1 Elementi spregnute konstrukcije se izvode od proizvoda od čelika, betona i sredstava za sprezanje beton-čelik proizvedenih prema prilozima »A«, »B« i »C«, prema projektu spregnute konstrukcije i odredbama ovog Propisa.
F.3 ODRŽAVANJE SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA
F.3.1 Radnje u okviru održavanja spregnutih konstrukcija treba provoditi prema odredbama ovog Priloga i normama na koje upućuje ovaj Prilog, te odgovarajućom primjenom odredaba ostalih Priloga ovog Propisa
F.4 POPIS NORMA I PRIZNATIH TEHNIČKIH PRAVILA ZA IZVOĐENJE, ZAŠTITU, ODRŽAVANJE, KONTROLU I ISPITIVANJE
HRN EN 13670-1:20XX
Izvođenje betonskih konstrukcija
HRN EN 1090-1: 20XX
Izvođenje čeličnih i aluminijskih konstrukcija 1. dio – Opći uvjeti isporuke
HRN EN 1090-2: 2008
Komponente čeličnih i aluminijskih konstrukcija 1. dio – Tehnički zahtjevi za čelične konstrukcije
Norme iz Priloga »I« Tehničkog propisa za čelične konstrukcije popisane u točkama I.4.2 i I.4.3
Norme iz Priloga »J« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije popisane u točkama J.4
Tehnički propis za održavanje čeličnih konstrukcija za vrijeme eksploatacije, (Službeni list, br. 6/65)
Tehnički propis za pregled i ispitivanja nosivih čeličnih konstrukcija, (Službeni list, br. 6/65)


First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
  Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna

Nova ponuda za poduzetnike

Internet usluge za poduzetnike

Izrada internet stranica

CMS internet stranice ! ! ! !

Hosting - Windows serveri

Prodaja gotovih izvještaja

Izrada poslovnih planova

Gotovi primjeri planova

Investicijski projekti

Primjeri ugovora - šprance
  Poslovni imenici - adresari

Internet imenik - web adrese

Istraživanje tržišta

Marketing - oglašavanje

Trgovačko posredovanje

Proizvodi i usluge u HR

Poslovno savjetovanje

Poslovna psihologija

Poslovne informacije

Poslovni web katalog
  Pregled zakona - propisa

Informatika i poslovanje

Korisni poslovni programi

Programiranje po narudžbi

Sigurnost u poslovanju

Besplatni online rječnik

Besplatne poslovne usluge

Pregled korisnih linkova

Novi internet projekti

Poslovni forum



Jeste li tražili:

Tehnički propis za drvene konstrukcije - Narodne novine br.: 121 / 2007
Tehnički propis za prozore i vrata - Narodne novine br.: 69 / 2006
Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama - Narodne novine br.: 87 / 2008
Tehnički propis za zidane konstrukcije - Narodne novine br.: 1 / 2007
Temeljni kolektivni ugovor za javne službe - Narodne novine br.: 11 / 2007




Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti, primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...