Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga


  

Narodne novine br.: 84 - Datum: 20.10.1995. - Interni ID: 19951352


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA 

Na temelju članka 16. stavka 3. Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine", br. 53/94) ministar pomorstva, prometa i veza donosi 

PRAVILNIK 
O OPĆIM UVJETIMA ZA OBAVLJANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA 

1. OPĆE ODREDBE 

Sadržaj pravilnika 

Članak 1. 
(1) Ovim se pravilnikom utvrđuju uvjeti, rokovi, način i postupak za obavljanje telekomunikacijskih usluga. 
(2) Opći uvjeti odnose se na: 

1. osnovne usluge koje obavlja jedino Hrvatska pošta i telekomunikacije (u daljnjem štivu: HPT); 
2. posebne usluge koje su obvezne za HPT, a mogu ih obavljati i drugi davatelji usluga, koncesionari (obvezne usluge otvorene za konkurenciju); 

3. ostale usluge u uvjetima slobodnog tržišta (ostale usluge otvorene za konkurenciju). 

Pojmovi 

Članak 2. 
Značenje pojmova što se upotrebljavaju u ovom pravilniku 1. Telekomunikacijska mreža 
Pod telekomunikacijskom mrežom se podrazumijeva svako uređenje ili skupina naprava, uređaja i vodova koja osigurava prijenos ili prijenos i usmjeravanje telekomunikacijskih signala, kao i razmjenu tim signalima pridruženih upravljačkih informacija, između završnih točaka te mreže. 
2. Završne točke telekomunikacijske mreže 
Pod završnim točkama telekomunikacijske mreže se podrazumijevaju točke fizičkog priključka koje udovoljavaju tehničkim specifikacijama potrebnim za osiguranje pristupa mreži i za učinkovito komuniciranje preko svog terminalnog uređaja. One su sastavni dio te mreže. 
3. Telefonska usluga 
Pod teleionskom uslugom se podrazumijeva komercijalna eksploatacija izravnog prijenosa glasa u stvarnom vremenu između korisnika priključenih u završnim točkama neke telekomunikacijske mreže. 
4. Teleks-usluga 
Pod teleks-uslugom se podrazumijeva eksploatacija izravnog prijenosa u stvarnom vremenu, a pomoću razmjene telegrafskih signala, tiskanih poruka između korisnika priključenih u završnim točkama neke telekomunikacijske mreže. 

5. Služba nositelja 
Pod službom nositelja se podrazumijeva usluga koja se sastoji od prijenosa ili od prijenosa i usmjeravanja signala između završnih točaka neke telekomunikacijske mreže, a da se ti signali ne podvrgavaju obradama različitim od onih potrebnih za prijenos i usmjeravanje signala i za kontrolu tih funkcija. To su osnovne telekomunikacijske mogućnosti koje mogu nositi određene usluge ili iz kojih se druge usluge mogu izvesti. One se formiraju u obliku mreža u funkcijskoj ravnini službi. 

6. Terminalna oprema 
Pod terminalnom opremom se podrazumijeva svaki uređaj ili skup uređaja namijenjen za izravno ili neizravno priključenje u završnu točku neke telekomunikacijske mceže radi prijenosa, obrade ili prijema informacija. 

USLUGE KOJE OBAVLJAJU HPT I KONCESIONARI 

Opći uvjeti obavljanja telekomunikacijskih usluga 

Članak 3. 
(1) Davatelj usluga osigurava raspoloživost, neutralnost i stalno prilagođavanje svojih usluga novim tehnologijama i potrebama korisnika. 
(2) Davatelj usluga stalno osigurava raspoloživost telekomunikacijskih usluga za sve korisnike. 
(3) Davatelj usluga ima tarifni sustav za prodaju telekomunikacijskih usluga, zasnovan na troškovnim načelima. 
(4) Da bi svim korisnicima olakšao pristup telekomunikacijskim uslugama, davatelj usluga vodi rauna o specifičnim potrebama hendikepiranih osoba u dogovoru sa specijaliziranim ustanovama. 
(5) U slučaju prekida ili poremećaja usluga, davatelj usluga poduzima potrebne mjere za njihovo ponovno uspostavljanje u najkraćem roku, poglavito kad se radi o uspostavljanju telekomunikacijskih sveza za potrebe državnih tijela. Davatelj usluga izvješćuje ministra pomorstva, prometa i veza (u daljnjem štivu: ministar) o mjerama predviđenim za tu svrhu i o njihovu provođenju. 
(6) Davatelj usluga može privremeno ograničiti neke usluge drugim korisnicima, kako bi se izbjeglo zagušenje u prometu. Prednost određuje ministar u suradnji s ministrom unutarnjih poslova i ministrom obrane. 

Osnovne usluge koje obavlja jedino HPT 

Članak 4. 
(1) U skladu s uvjetima iz članka 3. ovog pravilnika, HPT osigurava za sve korisnike: 
telefonsku uslugu u nepokretnoj mreži, 
- usluge prijenosa brzojavnih priopćenja (brzojav, teleks), 
- uslugu zakupa telekomunikacijskih vodova za prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugo, 
- uslugu prijenosa podataka po posebnoj javnoj mreži za prijenos podataka (službu nositelja) u nepokretnoj mreii. 
(2) HPT osigurava telekomunikacijski priključak od za vršne točke u uvjetima predviđenim Zakonom o telekomunikacijama i ovim pravilnikom, svakoj osobi koja to traži na cijelom državnom teritoriju, kada za to postoje tehničke mogućnosti. 
(3) HPT priključuje pretplatničku terminalnu opremu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja zahtjeva, te razvija i održava visoku kakvoću usfuge. Svakom pretplatniku koji to zatraži, osigurava najam i održavanje osnovne terminalne opreme. 
(4) HPT je mjerodavan predložiti svaku dodatnu uslugu kojoj je cilj da poboljša uporabu terminalnog uređaja. 
(5) HPT mora omogućiti rad drugih davatelja usluga, koji korisnicima javne telekomunikacijske mreže daju dodatne usluge uz koncesiju Vijeća za telekomunikacije. 

Posebne usluge otvorene za konkurenciju 

Članak 5. 
(1) Posebne usluge omogućuju : 
- telefonsku uslugu u pokretnoj mreži (u Hrvatskoj i globalnom sustavu - GSM), 
- satelitsku uslugu u pokretnoj mreži, 
- telematsku uslugu (prijenos podataka, širokopojasni prijenos podataka, elektroničku razmjenu poruka, videoteks i drugo), 
- telefonsku uslugu s dodatnom cijenom, 
- telefonsku uslugu na javnom mjestu uz naplatu, 
- informacijsku i poslovnu uslugu. 
(2) HPT je obvezan usluge otvorene za konkurenciju voditi u posebnom računovodstvenom popisu. 
(3) HPT ne može usluge otvorene za konkurenciju subvencionirati iz osnovnih usluga. 

Informiranje korisnika usluga 

Članak 6. 
Štujući odredbe članka 3. ovog pravilnika davatelj usluga: 1. izdaje imenik pretplatnika prema uvjetima iz članka 78. Zakona o telekomunikacijama; 
2. osigurava uslugu telefonskih informacija koja omogućuje dobivanje pretplatničkog broja na osnovi imena i adrese u bazi podataka, uz štovanje prava pretplatnika da se njegov pozivni broj ne objavljuje. 

Ostele usluge otvorene za konkurenciju 

Članak 7. 
(1) Ostale usluge otvorene za konkurenciju su: 
- iznajmljivanje telekomunikacijske opreme, 
- prodaja telekomunikacijske opreme, 
- održavanje telekomunikacijske opreme. 
(2) Davatelji usluga posluju u uvjetima slobodnog tržišta 

Nove usluge 

Članak 8. 
Davatelji usluga imaju mogućnost da, u skladu sa zahtjevima korisnika i u okviru svoje djelatnosti, uvedu i druge telekomunikacijske usluge, osim onih navedenih u člancima4., 5., 6. i 7. ovog pravilnika. 

3. OBVEZE KONCESIONARA 

Članak 9. 
(1) Koncesionar mora, u okviru koncesije, svima pod jednakim uvjetima omogućiti korištenje uslugom primjerene kakvoće u skladu s tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe. 
(2) Za davanje tefekomunikacijskih usluga koncesionar mora odrediti uvjete poslovanja, uključujući i cijene usluga. 
(3) Koncesionar mora dozvoliti i drugim davateljima usluga pristup svojoj pokretnoj mreži radi obavljanja usluga. 

Opći uvjeti povezivanja telekomunikacija na koncesionara na javnu telekomonikacijsku mrežu 

Članak 10. 
(1) HPT osigurava uvjete pristupa na javnu telekomunikacijsku mrežu, koji su objektivni, otvoreni i jednaki za sve. 
(2) Kada Vijeće za telekomunikacije odobrava koncesiju nekoj pravnoj ili fizičkoj osobi, koja zahtijeva povezivanje na javnu telekomunikacijsku mrežu, HPT kao vlasnik javne telekomunikacijske mreže ima pravo: 
- odrediti uvjete povezivanja na svoju telekomunikacijsku mrežu, 
- osigurati osnovne telekomunikacijske mogućnosti. 
(3) U slučaju povezivanja koncesionara na javnu telekomunikacijsku mrežu, HPT kao vlasnik javne telekomunikacijske mreže mora omogućiti to povezivanje u skladu s odredbom iz članka 14. stavak 7. Zakona o telekomunikacijama. 
(4) Rokovi za osiguranje pristupa koncesionara na javnu mrežu su : 
- za terminalnu opremu: 3 mjeseca, 
- za pokretnu mrežu: 6 mjeseci, od dana podnošenja zahtjeva. 

Odnosi s davateljima informacijskih i poslovnih usluga dostupnih na javnim telekomunikacijskim mrežama HPT-a 

Članak 11. 
(1) HPT kao vlasnik javne telekomunikacijske mreže osigurava tehničke i tarifne uvjete za pristup informacijskim i poslovnim uslugama. Ugovori koji HPT sklapa s davateljima ovih usluga sadrže, osim usluge telekomunikacijskog povezivanja, obvezu fakturiranja za račun treće osobe, te odnos svake ugovorne strane s korisnicima. 
(2) Korisnici usluga plaćaju cijenu usluge, deinirane na troškovnom principu, koja se sastoji od cijene davatelja usluge i cijene koju HPT odredi za uslugu telekomunikacijskog povezivanja i fakturiranja. 
(3) Davatelji informacijskih i poslovnih usluga mogu: 

1. tražiti koncesiju Vijeća za telekomunikacije ako se koriste terminalnom opremom s mogućnošću daljnje obrade i prijenosa signala u smislu definicije članka 2. ovog pravilnika; 

2. koristiti se dodatnim uslugama koje proizlaze iz javne telekomunikacijske mreže HPT-a. 

Obveza prljavljivanja usluge 

Članak 12. 
(1) Drugi davatelji telekomunikacijskih usluga moraju planirano pružanje telekomunikacijske usluge kao i svaku promjenu rada i obustavu rada prijaviti, prije početka rada, promjene ili obustave rada mjerodavnom uredu vlasnika javne telekomunikaeijske mreže u čijem se podrueju nalazi stalno boravište da vatelja usluge. Prijava mora biti u pisanom obliku i mora sadržavati podatak o vrsti usluge, te tehničke i radne karakteristike. 

(2) Vlasnik javne telekomunikacijske mreže može naknadno zahtijevati promjenu ili prekid rada ako je to potrebno radi postizanja ili ponovnog uspostavljanja nesmetanog rada javne telekomunikacijske mreže. 

(3) Kod stavljanja zahtjeva prema stavku 2. ovog članka moraju se čuvati gospodarski interesi i tehnološki uvjeti davateIja usluge. Takvo stavljanje zahtjeva ne daje pravo na odštetu. 

4. OPĆI UVJETI DAVANJA POSEBNIH USLUGA 

Članak 13. 
(1) Uvjeti pristupa na javnu telekomunikacijsku mrežu moraju biti u skladu s načelima otvorene mreže koju je donijela Europska zajednica radi osiguranja slobodnog i nediskriminirajućeg pristupa na javnu telekomunikacijsku mrežu. 
(2) Ovi uvjeti moraju se zasnivati na objektivnim kriterijima, transparentni i javni uz jamstvo kvalitetnog pristupa bez diskriminacija i ograniěenja osim iz razloga: 
- sigurnosti rada mreže, 
- održavanje cjelovitosti mreže, 
- međusobnog rada usluga u propisanim slučajevima i 
- zaštite podataka. 
(3) Pri tome se mora askladiti: 
- tehnički interface (sučelje), 
- uvjeti uporabe i predaje, koje korisnik ili davatelj usluga mara štovati prigodom korištenja uslugom ili pružanja usluge, 
- tarifni principi zavise o tome obavlja li uslugu jedino HPT-a ili je ona za HPT obvezna, te o troškovima. 

Članak 14. 
Uvjeti za davanje posebnih telekomunikacijskih usluga određuju se ugovorom o davanju koncesije u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o koncesijama u javnim tele, komunikacijama i ovim pravilnikom. 

5. MEĐUNARODNE TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE 

Članak 15. 
(1) HPT određuje i obavlja međunarodne telekonkunikacij ske usluge, te osigurava povezivanje svoje telekomunikacijske mreže sa svjetskim mrežama. 
(2) HPT obavlja ovu zadaću u skladu s propisima definiranim Konvencijom i Statutom Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) i međunarodnim ugovorima. 

Članak 16. 
(1) HPT pregovara i zaključuje ugovore sa stranim upravama ili telekomunikacijskim operatorinka za uspostavljanje; međunarodnih telekomunikacijskih sveza i usluga, kao i povezivanje različitih mreža čiji razvoj i uporabu osigurava 
(2) HPT na cijelom državnom teritoriju osigurava na zadovoljavajući način obavljanje telekomunikacijskog prometa iz drugih država. 

Članak 17. 
HPT obavlja usluge medanarodnih satelitskih telekomunikacijskih organizacija Eutelsat, Intelsat i lnmarsat, čiji je Republika Hrvatska član, a može se koristiti i uslugama drugih satelitskih organizacija. 

Članak 18. 
HPT osigurava službu informacija koja omogućuje korisnicima dobivanje informacija potrebnih za uspostavu telefonskih sveza s inozemstvom. 

6. NAČELA UTVRĐIVANJA CIJENA 

Članak 19. 
(1) Cijene telekomunikacijskih usluga odreduju se cjenikom telekomunikacijskih usluga, a koji se donosi u skladu s tarifnim sustavom za prodaju telekomunikacijskih usluga i posebnim ugovorima. 
(2) Tarifni sustav za prodaju telekomunkac:ijskih usluga određuje davatelj usluga. 
(3) Tarifnim sustavom za prodaju telekomunikacijskih usluga utvrđuju se načela i kriteriji za odredivanje tarifne strukture i postupak za utvrđivanje obračunskih elemenata na koje se on primjenjuje. 
(4) Tarifni sustav transfocmira troškove uspostavljanja, održavanja i upravljanja telekomunikacijskim sustavom na cijene krajnjim korisnicima na temelju dvaju načela: 

- svaki korisnik zavisno o mjestu korištenja uslugama i vrsti telekomunikacijske usluge (po iznosu i vremenskoj dinamici) plaća troškove koje izaziva, i 
- cijena mora poticati korisnika na racionalnu i ravnomjernu uporabu telekomunikacijskih kapaciteta čime doprinosi, prometno i gospodarski, sebi i ostalim korisnicima u telekomunikacijskom sustavu. 
(5) Davatelj usluge može utvrditi, radi povećanja prometa i broja korisnika, određene popuste na cijenu usluga, koji se odobravaju na osnovi vremena uporabe (razdoblje dana, tjedna, vrijeme državnih praznika), na osnovi količine i slično, i to se ne smatra nepoštenom konkurencijom. 

Cijene u unutrašnjem prometu 

Članak 20. 
(1) Cijene za usluge koje obavlja jedino HPT: 
Na osnovi prihvaćenog tarifnog sustava za prodaju telekomunikacijskih usluga, HPT izraduje prijedlog cjenika telekomunikacijskih usluga i podnosi ga Ministarstvu pomorstva, prometa i veza (u daljenjem štivu: Ministarstvo). HPT je obvezan upoznati korisnike s novim cjenikom najmanje osam dana prije njegova stupanja na snagu. 
(2) Cijena posebnih usluga (obvezne usluge otvorene za konkurenciju) ; 
Drugi davatelji usluga slobodno utvrđuju cijene obvezriih usluga koje su otvorene za konkurenciju, pridržavajući se pravila dobrog poslovnog odnosa, osim ako odlukama iz članka 9. stavak 2. nije drukčije određeno. 

Cijene međunarodnih usluga 

Članak 21 
(1) Na osnovi tarifnog sustava za prbdaju telekomunikacijskih usluga, međunarodnih konvencija, preporuka i ugovora, HPT utvrđuje cijene usluga u međunarodnom prometu i podnosi ih Ministarstvu na odobrenje. 
(2) Ministarstvo prigodom odobravanja cijene u međunarodnom prometu mora uzeti u obzir obveze HPT-a koje proizlaze iz međunarodnih ugovora i konvencija, a koje je potvrdila Republika Hrvatska. 

Članak 22. 
(1) HPT dogovara sa stranim telekomunikacijskim upravama i operatorima principe i modalitete plaćanja za odgovarajuće sveze i opremu koju zajednički upotrebljavaju. 
(2) HPT je obvezan osigurati obračun međunarodnih usluga u skladu s međunarodnim preporukama na principu kompenzacije međunarodnih potraživanja. 
(3) Koncesionar za globalnu pokretnu telekomunikacijsku mrežu (GSM) samostalno ugovara i obračunava "roaming" funkcije s ostalim potpisnicima GSM MOU-a (Memorandum of understanding) u Hrvatskoj i svijetu. 

Cijene telekomunikacijskih usluga za druge davatelje usluga 

Članak 23. 
(1) Davatelji usluga koji kupuju osnovne telekomunikacijske usluge od vlasnika javnih telekomunikacija (HPT ili koncesionar) i prodaju ih svojim korisnicima zajedno sa svojim dodatnim uslugama ostvaruju posebne cijene temeljene na količinskom popustu. 
(2) Vlasnik javnih telekomunikacija (HPT ili koncesionar) dužan je izraditi cjenik za davatelja usluga putem terminalne opreme priključene na njeovu mrežu. Cijene moraju biti podijeIjene po skupinama zavisno od kakvoće i troškova davatelja, te o troškovima povezivanja i fakturiranja, koje ima vlasnik javnih telekomunikacija. 

7. ODNOSI S KORISNICIMA 

Kakvoća usluge i osnovna jamstva 

Članak 24. 
(1) Davatelji usluga osiguravaju kakvoću usluga, poglavito što se tiče brzine i učinkovitosti otklanjanja kvarova. 

(2) Davatelji usluga odlučuju o lokacijama i radnom vremenu svojih ureda za prodaju telekomunikacijskih usluga, vodeći računa o potrebama korisnika. 
(3) Djelatnici davatelja usluga dužni su štovati tajnost telekomunikacijskih priopćenja prema članku 17. Zakona o telekomunikacijama. Usluge koje davatelji usluga pružaju, moraju se odvijati u skladu sa zakonima i propisima koji štite osobne slobode i intimnost privatnog života. Prigodom registriranja i obrade obavljenih telekomunikacijskih usluga, davatelji usluga moraju postupati u skladu sa zakonskim odredbama i propisima štiteći osobni identitet, osobne ili javne slobode i intimnost privatnog života. 

Zahtjevi 

Članak 25. 
(1) Davatelj usluga mora na zahtjev pravne ili fizičke osobe priključiti pretplatničku terminalnu opremu na svoje javne telekomunikacije, kada za to postoje tehničke mogućnosti, odmah ili najkasnije u roku od 30 dana od dana prihvaćanja zahtjeva. 
(2) Obrazac zahtjeva propisuje davatelj usluga. 
(3) Davatelj usluga mora se očitovati o zahtjevu odmah ili najkasnije 30 dana od primitka zahtjeva. Pri tome može: 
1. prihvatiti zahtjev uz uvjete prema svojem cjeniku telekomunikacijskih usluga ; 
2. odbiti zahtjev uz obrazloženje i obvezno navodenje krajnjeg roka kada će zahtjev biti prihvaćen. U tom slučaju, davatelj usluga mora na zahtjev pravne ili fkzičke osobe ponuditi posebno tehničko rješenje za priključak pretplatničke terminalne opreme uz naknadu stvarnih troškova. 

Zasnivanje pretplatničkog odnosa 

Članak 26. 
(1) Pretplatnikom može postati pravna ili fizička osoba ako postoje tehničke mogućnosti za priključenje pretplatničke terminalne opreme na telekomunikacijsku mrežu. Pravna ili fizička osoba dužna je osigurati ispravnu pretplatničku instalaciju i nabaviti pretplatničku terminalnu opremu koja zadovoljava tehničke uvjete i norme za tu instalaciju i opremu i ima odgovarajuči certifikat. 
(2) Davatelj usluga, kada prihvati zahtjev za priključenje terminalne opreme, mora odmah a najkasnije za osam dana, izvijestiti pretplatnika kako će unutar propisanog roka, od 30 dana, obaviti priključenje terminalne opreme. 
(3) Priključenje pretplatničke terminalnc opreme na telekomunikacijsku mrežu obavlja ovlašteni djelatnik vlasnika telekomunikacijske mreže koji ujedno kontrolom kvalitete zapisnički konstatira da je instalacija kao dio pretplatničke terminalne opreme i ternlinalnog uređaja u skladu s tehničkim propisima. 
(4) Prava i obveze iz pretplatničkog odnosa počinju teći kada davatelj usluga priključi pretplatničku terminalnu opremu na telekomunikacijsku mrežu. 
(5) Pretplatnička terminalna oprema treba, u pravilu, biti priključena na najbliži komutacijski čvor u mjestu na čijem se području nalazi. U opravdanim slučajevima, davatelj usluga, na zahtjev pretplatnika može dopustiti priključenje pretplatničke terminalne opreme na drugi komutacijski čvor, a ne na najbliži komutacijski čvor u mjestu gdje se pretplatnička terminalna oprema nalazi. 

(6) Ako pretplatnik ne osigura uvjete za priključenje pretplatničke terminalne opreme (instalacija u zgradi, telekomunikacijski uređaj) u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti da je njegov zahtjev prihvaćen, smatrat će se da pretplatnički odnos nije zasnovan. 
Preseljenje pretplatničke termiaalae opreme 

Članak 27. 
(1) Pod preseljenjem se podrazumijeva preseljenje pretplatničke terminalne opreme s jedne na drugu lokaciju iz stana ili poslovnog prostora na području telekomunikacijske mreže davatelja usluga. 
(2) Zahtjev za preseljenje podnosi se, najkasnije 90 dana nakon iseljenja iz stana ili poslovnog prostora, a davdtelj usluga dužan ga je izvršiti onoga dana, koji je pretplatnik označio u zahtjevu, ako za to postoje tehničke mogućnosti. 
(3) Ako nema tehničkih mogućnosti za izvršenje preseljenja, davatelj usluga dužan je o tome izvijestiti pretplatnika odmah a najkasnije za 30 dana od dana primitka zahtjeva i obrazložiti da nema tehničke mogućnosti za realizaeiju njegova zahtjeva uz obvezno navodenje roka kada će zahtjev biti prihvaćen ili ponuditi pretplatniku tehničko rješenje. 

(4) Za preseljenje pretplatničke terminalne opreme, pretplatnik plaća iznos predviđen cjenikom davatelja usluga. 

Privremeno uključenje pretplatničke terminalne opreme 

Članak 28. 
(1) Davatelj usluga može pretplatničku terminalnu opremu (uključujući i sve potrebne instalacije) privremeno uključiti na posebno traženje korisnika u slučaju izvanrednih dogaaja, a poglavito prigodom većih manifestacija, koje imaju privremeni karakter (razne političke i kulturne proslave, sportske priredbe i sl.). 
(2) Korisnik podnosi pismeni zahtjev za privremeno uključenje pretplatničke terminalne opreme davatelju usluga s podrobno speeiflciranim potrebama. Cijena za tu uslugu određuje se prema stvarnim troškovima privremenog priključenja terminalne opreme i prema sjeniku. 

Premještaj pretplataičke terminalne opreme 

Članak 29, 
(1) Pretplatnik može pismeno zahtijevati premještaj svoje terminalne opreme o svom tro$ku, a davatelj usluga je dužan izvršiti traženi premještaj onog dana koji je pretplatnik označio u zahtjevu, ukoliko za to postoje tehničke mogućnosti. 
(2) Ako davatelj usluga nema mogućnosti izvesti radove na premještaju pretplatničke terminalne opreme dužan je o tome izvijestiti pretplatnika odmah, a najkasnije za 5 dana od dana primitka zahtjeva uz obvezno navodenje roka kada će premještaj izvršiti ili predložiti pretplatniku drugog izvoditelja. 
(3) Pod premještajem se podrazumijeva premještaj pretplatničke terminalne opreme s jednog mjesta na drugo u istom stanu ili poslovnom prostoru ili iz jednog stana ili poslovnog prostora u drugi u istoj zgradi, uz uvjet da se za priključenje na telekomunikacijsku mrežu upotrebljava isti uvod voda ili završetak uvodnog kabela telekomunikacijske mreže, te da je riječ o istom pretplatniku. 
(4) Zahtjev za premještaj podnosi se najmanje 30 dana prije dana kada se premještaj treba izvršiti. 
(5) U slučaju popravka, čišćenja ili drugih radova u prostoriji u kojoj se nalazi pretplatnička terminalna oprema, pretplatnik može tražiti privremeno isključenje i ponovno postavljanje te opreme. Ako pretplatnik ne želi terminalnu opremu postaviti na istom mjestu u prostoriji u kojoj se nalazio, nego na drugo mjesto u smislu stavka 3. ovog danka, dužan je davatelju usluga podnijeti zahtjev za premještaj. Dok je pretplatnička terminalna oprema isključena, pretplatnik plaća punu pretplatu. 
(b) Za premještaj i privremeno isključenje pretplatničke terminalne opreme pretplatnik plaća iznos predviđen cjenikom davatelja usluga. 

Prijenos pretplatnićkog odnosa uz promjenu imena u naslovu pretplatdika 

Članak 30. 
(1) Pretplatnik može pretplatnički odnos prenijeti na drugu pravnu ili fizičku osobu ako novi pretplatnik nastavi upotrebljavati postojeću pretplatničku terminalnu opremu u nepokretnoj mreži putem istog priključka na istoj lokaciji uz promjenu imena u naslovu pretplatnika. 
(2) Prijenos pretplatničkog odnosa i promjenu imena u naslovu pretplatnika pokretne telekomunikacijske mreže može se izvršiti na zahtjev pretplatnika ako novi pretplatnik nastavi upotrebljavati istu terminalnu opremu ili istu prometnu karticu za identifikaciju (SIM kartica). 
(3) Promjenekm imena u naslovu pretplatnika pođrazumijeva se promjena imena i prezimena, zanimanja pretplatnika ili naziva ustanove, udruge, poduzeća, trgovačkog društva i dr., uz uvjet da se nastavi upotrebljavati postojeća pretplatnička terminalna oprema putem istog priključka. 
(4) U slučaju prijenosa prava na nekretninu (stana ili poslovnog prostora) pretplatnik može prenijeti pretplatnički odnos novom korisniku stana ili poslovnog prostora ako on nastavi upotrebljavati postojeću pretplatničku terminalnu opremu putem istog priključka na istoj lokaciji, a dosadašnji pretplatnik se odriče prava na preseljenje. 
(5) U slučaju smrti pretplatnika, razvoda braka i drugih razloga ili prestanka postojanja pravne osobe koja je bila pretplatnik, nasljednik, član obiteljskog kućanstva (kojeg između sebe odrede ostali članovi) ili pravni sljednik mora davatelju usluga podnijeti zahtjev za promjenu imena u naslovu prema članku 79. stavak 8. Zakona o telekomunikacijama. 

(6) Davatelj usluga je dužan na zahtjev pretplatnika prenijeti pretplatnički odnos na člana njegovog obiteljskog kućanstva. 

Pregled pretplatničke terminalne opreme 

Članak 31. 
(1) Vlasnik javnih telekomunikacija može obaviti neposredan pregled ispravnosti pretplatničke terminalne opreme, osim opreme Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova. 
(2) Prigodom pregleda pretplatničke terminalne opreme u smislu članka 80. stavak 4. Zakona o telekomunikacijama, djelatnik davatelja usluga koji obavlja pregled dužan je pokazati prije pregleda ovlast koju je dobio od davatelja usluga. 

(3) Ako djelatnik davatelja usluga prigodom pregleda utvrdi neispravnost pretplatničke terminalne opreme, dužan je nađeno stanje pismeno konstatirati i skrenuti pozornost pretplatniku da uočenu neispravnost otkloni odmah, a najkasnije u 
roku od 31 dana. Na temelju pismenog izvješća djelatnika davatelja usluga, davatelj usluga može pretplatničku terminalnu opremu privremeno isključiti iz telekomunikacijskc mreže do otklanjanja te neispravnosti prema članku 80. stavak 5. Zakona o telekomunikacijama. 
(4) Ako pretplatnik ne otkloni neispravnost na pretplatničkoj terminalnoj opremi u roku od 30 dana od dana kada je djeIatnik davatelja usluga u pismenom izvješću tu neispravnost utvrdio ili pretplatničku terminalnu opremu privremeno isključio iz telekomunikacijske mreže, davatelj usluga može raskinuti pretplatnički odnos prema članku 79. stavak 9. Zakona o telekomunikacijama. 
(5) Ako pretplatnik ne dopusti pregled ispravnosti pretplatničke terminalne opreme ni nakon proteka roka od 30 dana nakon što mu je terminalna oprema privremeno isključena, davatelj usluga može raskinuti pretplatnički odnos prema članku 79. stavak 9. Zakona o telekomunikacijama. 
(6) Ako djelatnik davatefja usluga prigodom pregleda ispravnosti pretplatničke terminalne instalacije i terminalne opreme ustanovi da je na telekomunikacijsku mrežu neovlašteno priključena telekomunikacijska oprema ili da je njena funkcija bitno izmijenjena, davatelj usluge može raskinuti pretplatnički odnos. 

Priključenje telefonskih uređaja na dvojni priključak i promjena pozivnog broja telefona 

Članak 32. 
(1) Radi udovoljavanja zahtjevima za priključenje i preseIjenje pretplatničkog telefonskog uređaja, telefonski priključci pretplatnika mogu se priključiti na dvojni priključak iznimno, jedino u slučaju kada nema tehničkih mogućnosti za njihovo priključenje na izravni telefonski priključak i to privremeno do ostvarivanja tehničkih mogućnosti. 
(2) Telefonski pretplatnici ne mogu se prebaciti s izravnog telefonskog priključka na dvojni priključak, osim u izvanrednim okolnostima kada je to nužno za održavanje telefonskog prometa, dok te okolnosti traju. 
(3) Davatelj usluga može promijeniti pozivni broj telefona pretplatnika uz uvjet da ga o tome izvijesti najmanje 30 dana prije promjene. 

Privremeno isključenje pretplatničke terminalne opreme 

Članak 33. 
(1) Davatelj usluga može pretplatničku terminalnu opremu privremeno isključiti iz telekomunikacijske mreže u slučajevima : 
ako se utvrdi neispravnost na pretplatničkoj instalaciji i terminalnoj opremi - do otklanjanja neispravnosti, 
ako se obavljaju radovi u telekomunikacijskoj mreži na koju je priključena pretplatnička terminalna oprema - do završetka tih radova, 
ako pretplatnik u roku od 90 dana nakon nastale promjene u smislu članka 79. stavak 10. Zakona o telekomunikacijama ne podnese zahtjev za promjenu imena u naslovu - do podnošenja zahtjeva, 
ako pretplatnik ne dopusti pregled ispravnosti pretplatničke terminalne opreme - do 30 dana, 

ako pretplatnik ili druga osoba sa svoje terminalne opreme vrijeđa ili uznemirava druge pretplatnike - do 30 dana, a nakon što to utvrdi mjerodavni sud. 
(2) Ako pretplatnik ne namiri dospjeli račun telekomunikacijskih usluga, davatelj usluga dužan je pretplatniku dostaviti pisanu opomenu za plaćanje računa telekomunikacijskih usluga uz upozorenje da će po proteku 30 dana od opomene pretplatnička terminalna oprema biti privremeno isključena iz telekomunikacijske mreže, sve do podmirenja ukupnog dugovanja. 
(3) Davatelj usfuga je dužan pretplatniku na njegov zahtjev isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz telekomunikacijske mreže za vrijeme od 1 do 3 mjeseca. Privremeno isključenje na zahtjev pretplatnika može se izvršiti jedanput godišnje. 
(4) Za vrijeme privremenog isključenja pretplatničke terminalne opreme iz telekomunikacijske mreže iz stavka 2. ovog članka ne plaća se pretplata: 

Prestanak pretplatničkog odnosa 

Članak 34. 
Pretplatnički odnos između davatelja usluga i pretplatnika u smislu članka 79. Zakona o telekomunikacijama može prestati u slučajevima: 
1. ako pretplatnik ne otkloni neispravnosi na pretplatničkoj terminalnoj opremi u roku od 30 dana od dana kada je davatelj usluga tu neispravnost utvrdio ili nakon što je ta oprema privremeno isključena iz telekomunikacijske mreže; 
2. ako pretplatnik ne namiri svoje dugovanje iz pretplatničkog odnosa u roku od 30 dana nakon što je pretplatnička terminalna oprema privremeno isključena iz telekomunikacijske mreže; 
3: ako pretplatnik nakon proteka 90 dana ne zatraži ponovno uključenje pretplatničke terminalne opreme koja je privremeno tsključena na njegov zahtjev; 
4. ako pretplatnik iseli iz stambenog ili poslovnog prostora i pretplatničku terminalnu opremu ostavi na uporabu novom korisniku, a da nije izvršena promjena imena u naslovu pretplatnika u roku od 90 dana; 
5. ako pretplatnik pismenim zahtjevom zatraži raskid pretplatničkog odnosa ; 
6. ako pretplatnik ne dopusti pregled ispravnosti pretplatničke terminalne opreme i nakon proteka roka od 30 dana nakon što mu je oprema privremeno isključena iz telekomunikacijske mreže ; 
7. ako pretplatnik ni nakon proteka roka od 90 dana nakon što mu je pretplatnička terminalna oprema privremeno isključena iz telekomunikacijske mreže ne podnese zahtjev z peomjnu imena u naslovu; 
8. ako pretplatnik priključi na telekomunikacijsku mrežu terminalnu opremu koja nema odgovarajući certifikat; 
9. ako pretplatnik ili druga osoba sa svoje terminalne opreme uznemirava ili vrijeđa druge pretplatnike, a nakon što to utvrdi mjerodavni sud. 

Odgovornost pretplatnika za plaćanje 

Članak 35. 
(1) Pretplatnik će plaćati cijenu priključenja i korištenje uslugama davatelju usluga u skladu s njegovim važećim cjenikom. 
(2) U slučaju da dugovi pretplatnika prema davatelju usluga prijedu ranije dogovoreni kreditni iznos, pretplatnik je obvezan, nakon potraživanja platiti traženi iznos. Pretplatnik će podmiriti sve troškove koji su se pojavili u svezi s utjerivanjem dugova od strane davatelja usluga. 
(3) Pretplatnik može podnijeti pritužbu na iznos kojim je zadužen za obavljanje telekomunikacijske usluge. Pritužba se rješava po postupku određenom ovim pravilnikom. 

Pritužbe 

Članak 36. 
(1) Pretplatnik ili korisnik usluge može podnijeti davatelju usluga pritužbu na iznos kojim je zadužen za obavljenu telekomunikacijsku uslugu, za nepravilan rad djelatnika davatelja usluga, te za nepravodobno ili površno otklanjanje tehničkih smetnji. 
(2) Pritužbu iz stavka 1. ovog članka, korisnik podnosi pismeno ili osobno mjerodavnoj službi davatelja usluge, koja je dužna sprovesti odgovarajući postupak ispitivanja opravdanosti pritužbe. 
(3) Pretplatnik koji je podnio pritužbu na iznos kojim je zadužen za obavljane telekomunikacijske usluge plaća do konačnog rješenja pritužbe prosječan iznos kojim je bio zadužen u razdoblju od 3 mjeseca prije razdoblja na koji se odnosi pritužba. Ako se ne može utvrditi prosjek za posljednja 3 mjeseca (pretplatnik je ukopčan manje od 3 mjeseca) onda se uzima kraće vremensko razdoblje. 
(4) Ako se provjerom utvrdi tehnička smetnja ili druga neispravnost koja je uzrok povećanog zaduženja za obavljenu telekomunikacijsku uslugu, pretplatniku se ispostavlja novi račun za telekomunikacijske usluge. U slučaju da je račun telekomunikacijskih usluga plaćen prije podnošenja pritužbe, pretplatniku se vraća više zaračunati iznos ili se za taj iznos umanji slijedeći račun telekomunikacijskih usluga. 
(5) Davatelj usluga je dužan izjasniti se pismeno o utemeljenosti pritužbe za obavljene telekomunikacijske usluge u roku od 30 dana od dana njezinog podnošenja. 
(6) Ako tehnička smetnja nije uklonjena u roku od 24 sata, pretplatniku se umanjuje pretplata za onoliko dana koliko je smetnja trajala. 

Potraživanje naknade 

Članak 37. 
(1) Kada korisnik telekomunikacijske usluge ili druga ovlaštena osoba želi ostvariti naknadu štete ili druga potzaživanja iz ugovora o obavljanju telekomunikacijskih usluga, dužan je davatelju usluga podnijeti pismeni zahtjev. 
(2) U pismenom zahtjevu iz stavka 1. ovog članka, korisnik ili druga ovlaštena osoba dužna je navesti visinu potraživanja, činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev. 

(3) Davatelj usluga je dužan korisniku telekomunikacijske usluge ili drugoj ovlaštenoj osobi koja je podnijela zahtjev iz stavka 1. ovog članka odmah isplatiti potraživanje ako je zahtjev osnovan, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a nakon utvrđivanja istinitosti navoda korisnika. 

(4) Ako davatelj usluga ne isplati potraživanje u roku iz stavka 3. ovog članka, korisnik telekomunikacijske usluge ili druga ovlaštena osoba može podnijeti tužbu sudu. 

(5) Na potraživanje korisnika telekomunikacijskih usluga ili druge ovlaštene osobe, davatelj usluge plaća zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka. 

(6) Na potraživanje davatelja usluga, korisniku telekomunikacijske usluge ili drugoj ovlaštenoj osobi zatezne kamate teku od dana podnošenja zahtjeva. 
(7) Zastara potraživanja propisana je člankom 85. Zakona o telekomunikacijama. 

Informiranje korisnika 

Članak 38. 
(1) Davatelji usluga, izvješćuju svoje korisnike na jasan i pristupačan način o ponuđenim uslugama, poglavito o uvjetima pružanja načinu uporabe i tarifnim načelima. 
(2) Davatelji usluga poduzimaju sve mjere za svestrano širenje ovih informacija. 
(3) Svaka promjena u uvjetima ponude usluga mora se priopćiti korisnicima prije njene primjene. 
(2) Kada, iz tehničkih razloga, davatelj usluga mora ograničiti ili ukinuti uobičajene usluge, on o tome izvješćuje odmah Ministarstvo i korisnike. 
(5) Davatelj usluga daje na uvid korisniku svaki dokazni element izdane fakture, u skladu s tehnićkim mogućnostima, a u roku predviđenom za pritužbe u svezi s uslugama. 

8. POSEBNE ODREDBE ZA OSNOVNE USLUGE 

8.1. TELEFONSKA USLUGA 

Pojam usluge 

Članak 39. 
Telefonske usluge ostvaruju se u automatskom i poluautomatskom prometu. U automatskom prometu korisnik (pozivatelj) sam bkra određeni broj pomoću kojega automatskim putem uspostavlja svezu s pozvanim korisnikom. U poluautomatskom prometu operator posreduje u uspostavi sveze između pozivateIja i pozvanog korisnika. 

Članak 40. 
(1) Telefonske usluge u automatskom i poluautomatskom prometu obavljaju se u slijedećim vrstama prometa: 

- mjesni, 
- županijski, 
- međužupanijski, 
- međunarodni. 
(2) Mjesni promet odvija se između korisnika priključenih na pristupnu centralu (mjesnu ili područnu s ili bez njihovih udaljenih pretplatničkih stupnjeva) u centraliziranoj ili decentraliziranoj mreži biranjem samo pretplatničkog pozivnog broja telefona. 
(3) Županijski promet obavlja se unutar iste županije posredovanjem jednog tranzitnog ili tandem-tranzitnog čvora biranjem samo pretplatničkog pozivnog broja. 
(4) Medužupanijski promet obavlja se izmeu različitih županija posredovanjem barem dva tranzitna ili tandem-tranzitna čvora biranjem medužupanijskog predbroja ("0"), područnog koda (županijski kod), te pretplatničkog broja. 
(5) Međunarodni promet odvija se: 
- između korisnika priključenih na pristupni čvor u Hrvatskoj i korisnika u nekoj drugoj zemlji posredovanjem međunarodnog čvora u Hrvatskoj (terminalni međunarodni promet) biranjem međunarodnog predbroja, međunarodnog koda željene zemlje, te područnog koda s pretplatničkim pozivnim brojem. 
- između korisnika u stranim zemljama posredovanjem međunarodnog čvora u Hrvatskoj (tranzitni međunarodni promet). 

Razgovori u poluautomatskom telefonskom prometu 

Članak 41. 
(1) Pretplatnik, koji pomoću svojeg telefona želi razgovarati u poluautomatskom prometu, podnosi prijavu operatoru pozivajući određeni broj za unutrašnji i određeni broj za međunarodni razgovor. 
(2) Uz prijavu obvezno se operatoru priopćuje kompletan broj pozvanog pretplatnika, kao i broj svojega telefona. 

Članak 42. 
(1) Prijava razgovora na relaciji kopno - plovilo podnosi se operatoru uz uporabu telefonske pozivnice. 
(2) U prijavi pozivatelj je obvezan dati uz podatke o pozvanoj osobi i naziv plovila s njegovom približnom pozicijom. 

Članak 43. 
(1) Pozivatelj može, do trenutka uspostavljanja sveze, izmijeniti prijavu razgovora. 
(2) Ako se sveza ne može uspoštaviti s prkjavljenim brojem telefona pozivatelj može izmijeniti broj pozvanog telefona unutar iste lokacije ili otkazati prijavljeni razgovor. 
(3) Ako pozivatelj nije otkazao prijavljeni razgovor koji se nije mogao ostvariti (nenazočan, promijenjen korisnik i sl.), prijava prestaje vrijediti poslije četiri sata, nakon što je pozivatelj izvješćen da se sveza ne može uspostaviti. 

Članak 44. 
(1) Trajanje razgovora ne može se ograničiti. 
(2) U poluautomatskom prometu započeti razgovor može se prekinuti samo radi razgovora u svezi s obranom i sigurnosti. 
(3) U slučaju da operator primi najavu telefonskog razgovora za korisnika, čiji je razgovor upravo u tijeku, dužan ga je o tome izvijestiti upadom u svezu, a korisnik će odlučiti o prekidu postojećeg ili preuzimanja novog razgovora. 
(4) Razgovor je dovršen kada pozivatelj prekine svezu. 
(5) Ukoliko pozivatelj ne spusti slušalicu, a to učini pozvani, svezu raskida vremenska kontrola centrale, ili u poluautomatskom prometu operator. 

Članak 45. 
Razgovori se uspostavljaju prema radoslijedu 
- razgovori o obrani, 
- razgovori o sigurnosti, 
- službeni HPT razgovori, 
- ostali razgovori. 

Članak 46. 
Razgovori o obrani i sigurlkosti Države obavljaju za to ovlašteni predstavnici driavnih tijela ili druge pravne osobe i pojedinci uz dokaz identiteta: 

Članak 47 
(1) Razgovori o sigurnosti odnose se na osiguranje života Ijudi na moru, kopnu, u zraku ili u prostoru izvan atmosfere ili na imovinu većeg opsega, katastrofe i elementarne nepogode, a obavljaju se s mjerodavnim ustanovama i organiacijama, a iznimno s pojedincima, radi pružanja pomoći ili izviješća o tim događajima. 
(2) Osoba, koja prijavljuje razgovor o sigurnosti mora dokazati svoj identitet, koji podliježe provjeri. 
(3) Razgovor o sigurnosti, koji se prijavljuje u poštanskom uredu ne neplaćuje se. 

Članak 48. 
(1) Službeni HPT razgovori su svi oni, koji se prijavljuju s telefona HPT djelatnika zaduženih za nesmetano odvijanje prometa, a radi osigucanja toga prometa: 
(2) U ovu vrstu razgovora ubraja se i odašiljanje brzojava putem telefona. 

Članak 49. 
(1) Zaduženje za obavljeni razgovor obavlja se u automatskom prometu uređajima za tarifiranje. U poluautomatskom prometu zaduženje za obavljeni razgovor uspostavlja operator, uz dodatak za posredovanje. 
(2) U govornicama s posredovanjem naplaćuje se uz cijenu razgovora na osnovi dužine trajanja u minutama i jednokratna uporaba govornice, a korisniku se izdaje račun. 
(3) U automatskom prometu zaduženje razgovora poćinje prvim impulsom kad se pozvani korisnik javi i nastavlja se vremenskim slijedom impulsa na brojilu pozivatelja telefonskog priključka u centrali do prekida telefonske sveze. Vremenski slijed impulsa zavisi od tarifnog sustava i cijene minute razgovora i definirana je Cjenikom telekomunikacijskih usluga. 
(4) U poluautomatskom prometu zaduženje pozivatelju takoder počinje teći u trenutku javljanja pozvanog korisnika, ali se zadužuju ostvarene cijele minute, te posljednja kao cijela bez obzira koliko je od nje korisnik vremena iskoristio. 

Cijene usluga 

Članak 50. 
(1 ) Telefonska pretplata je naknada za spremnost telekomunikacijskog sustava. 
(2) Obračunski elementi tarifnog sustava telefonskog prometa na temelju kojih korisnici plaćaju ostvarene usluge zasnivaju se na slijedećim načelima: 
- cijena svih vrsta telefonskih razgovora utvrđuje se na bazi cijene impulsa, a u međunarodnom prometu na bazi cijene jedne minute trajanja razgovora, 
- registriranje podataka za naplatu obavljenih razgovora obavlja se tarifnim impulsima, a trajanje impulsnih intervala po zonama određuje se: 
za unutrašnji promet - tarifnim sustavom telefonskog 
prometa, 
2. za međunarodni promet - iz cijene minute razgovora određene međunarodnim protokolima i utvrđene cijene impulsa u unutrašnjem prometu. 
(3) U unutrašnjem prometu primjenjuju se najmanje dvije vrste tarife temeljene na ustaljenim dnevnim prometnim promjenama opterećenja telefonske mreže od kojih je najmanje jedna sodgovarajućim popustom u razdoblju slabijeg opterećenja telekomunikacijske mreže. 

Dodatne telefonske usluge 

Članak 51. 
HPT obavlja i dodatne usluge prema posebnom zahtjevu korisnia : 
- uporaba dodatnih magućnosti telefonske centrale, 
- serijski priključak (PBX), 
- prolazno biranje, 
- pozivanje pretplatnika u određeno vrijeme, 
- hvatanje zlonamjernih poziva, 
- brojilo na strani pretplatnika, 
- faksimil 
- dodatne usluge inteligentne mreže, 
- dodatne usluge u poluatomatskom prometu. Uporaba dodatnih mogućnosti telelonske centrale 

Članak 52. 
(1) Preusmjeravanje dolaznih poziva pretplatniku se omogućuje, da mu se dolazni poziv usmjeri na drugi broj telefona, posebnu službu, posrednik i automatski odzivnik. 
(2) Pretplatnik nenazoćan' pretplatniku se omogućuje, da biranjem koda "nenazočan" dolazne pozive usmjeri na drugi broj telefona, posebnu službu, posrednik ili automatski odzivnik. 
(3) Poziv na čekanju: pretplatnik čijije razgovor u tijeku, može dobiti tonski signal kao upozorenje o prispjeću novoga poziva. 
(4) Konferencijška sveza: pretplatniku se omogućuje, da u postojeću svezu uključi i više pretplatnika. 
(5) "Ne smetaj": pretplatniku se omogućuje, da u određenom vremenu, ne prima pozive, već se oni preusmjeravaju u centralu na govorni automat, kojim se pozivatelji izvješćuju, da pozvani pretplatnik ne želi biti uznemiravan. 
(6) Ponavlanje posljednjeg biranog broja: pretplatnik se omogućuje, da prije toga birani broj ponovi samo biranjem skraćenog koda. 
(7) Poziv bez biranja: pretplatniku se omogućuje, da jednostavnim podizanjem telefonske slušalice uspostavi svezu s određenim brojem pretplatnikog telefona, a bez biranja. 
(8) Skraćeno biranje: telefonskom pretplatniku se odredivanjem kratkog pozivnog koda omogućuje uspostava sveze za one brojeve, koji se češee pozivaju. 
(9) Serijski priključak (PBX): omogućuje se uspostavljanje sveze biranjem samo jednog pretplatnićkog pozivnog broja s većim brojem pojedinačnih glavnih pretplatniđkih telefona, pretplatničkom (kućnom) centralom, tajničkim uređajem i sl. U tom slučaju javna centrala automatski uspostavlja svezu s prvim slobodnim takvim priključkom. 
(10) Plolazno biranje: pretplatnička kučna centrala omogućuje izravan pristup korisniku iz javne mreže tj. bez posredovanja operatera. U slučaju zauzeća ili nejavljanja kućnog sudionika poziv se nakon izvjesnog vremena automatski preusmjerava na posrednik kućne centrale. Usluga je dostupna (bez podnošenja posebnog zahtjeva) svim pretplatnicima javnih i pretplatničkih centrala koje posjeduju takve tehničke mogućnosti. U slučaju, kada se brojevi primljeni iz javne mreže podudaraju s pozivnim brojevima kućne centrale, ona mora imati mogućnost pretvaranja pozivnih brojeva, koji su primljeni iz javne mreže. 

Članak 53. 
(1) Dodatne mogućnosti telefonske centrale mogu se upotrehljavati dodjeljivanjem odgovarajuće kategorije pretplatnika na temelju posebnog zahtjeva HPT-u. 
(2) Korištenje dodatnom uslugom pretplatnici plaćaju prema važećem cjeniku. 

Pozivanje pretplatnlka u određeno vrijeme 

Članak 54. 
(1) Pretplatniku se omogućuje, da na svoj pretplatnički broj naruči poziv u određeno vrijeme ili vremena, te da prigodom javljanja primi odgovarajuću obavijest. 
Usluga se može ostvariti: 
automatski, 
- pomoću operatera, 
(2) Automatski se usluga ostvaruje na način, da pretplatnik biranjem specijalnog koda, te programiranjem sata i minute zakazuje centrali pozivanje u određeno vrijeme. U određeno vrijeme zvoni telefon pozivajućeg pretplatnika. Razdoblje od trenutka slanja narudibe do pozivanja u određeno vrijeme ne može biti kraće od 5 minuta niti duže od 24 sata. U razdoblju od 24 sata pretplatnik možc naručiti i više poziva, ali s najmanjim vremenom od 5 minuta između pojedinog poziva. Ako odgovarajućom tonskom informacijom i prigodom ponovnog pokušaja pretplatnik ne može ostvariti programiranje u centrali, može pozvati operatora, biranjem određenog broja. 
(3) Pomoću operatera pretplatnik može sa svojeg telefona zahtijevati jedan ili više poziva u određeno vrijeme za isti ili slijedeći dan kao i više uzastopnih poziva tijekom jednog mjeseca pod uvjetom da ti pozivi budu svakog dana ili svakog radnog dana u isto vrijeme. Za jednokratni poziv vrijeme od prijama zahtjeva do pozivanja ne može biti kraće od 60 minuta. Ako pretplatnik zahtjeva poziv u određeno vrijeme za razdoblje dulje od mjesec dana, dužan je podnijeti HPT-u pismeni zahtjev u kojemu je uz osobne podatke (ime i prezime ili naziv, broj telefona, vrijeme pozivanja) označeno i vremensko razdoblje u kojem želi ovu uslugu. U tom slučaju pretplatnik može jednom u mjesecu i to najmanje 24 sata unaprijed, zatražiti promjenu vremena pozivanja. U slučaju da se prigodom prvog pozivanja pretplatnik ne javi, ponovni poziv obavlja se nakon pet lninuta, a prigodom svakog pozivanja pretplatniku se upućuje najmanje šest pozivnih signala. 

Hvatanje zlonamjernih poziva 

Članak 55. 
(1) Pozvanom pretplatniku se omogućuje da biranjem dogovorenog koda poziva odgovarajuću službu HPT-a. Sveza se zadržava i pozivajući korisnik je ne može raskinuti. 
(2) U centrali se na posebnom uređaju bilježi broj pozivajućeg korisnika. 
(3) Usluga se može ostvariti jedino putem sudskog rješenja. 

Brojilo na strani pretplatnika 

Članak 56. 
(1) Pretplatniku se omogućuje praćenje registracije tarifnih impulsa za obavljene razgovore. Zahtjev se podnosi HPT-u. 
(2) Pomoćno brojilo ne može služiti kao dokaz o broju ostvarenih impulsa. 

Faksimil 

Članak 57. 
(1) Posebnim terminalnim uređajem uključenim u automatsku telefonsku centralu omogućuje se prijenos teksta, crteža, natpisa, potpisa i sl. po postojećoj telekomunikacijskoj mreži bez ikakve prilagodbe. 
(2) Svaki glavni pretplatnićki faksimil uređaj dobiva svoj pozivni broj koji HPT određuje, a odredbe za pozivni broj glavnog pretplatničkog telefona primjenjuju se i na pozivni broj pretplatničkog faksimil-uređaja. 
(3) Svaki pretplatnički faksimil-uređaj mora imati svoj odzivnik - identifikaciju, koji se sastoji od pozivnog broja, skraćenog naziva pretplatnika i oznake zemlje (za Hrvatsku: RH). 

Dodatne usluge inteligentne mreže 

Članak 58. 
(1) Ustrojstvo upravljanja inteligentnim mrežama donosi krajnjim korisnicima niz dodatnih usluga: 
- besplatni telefon, 
- univerzalni broj, 
- virtualna privatna mreža, 
- pozive u direktan radio i televizijski kontakt program, 
- telefonsko glasovanje, 
- pozivi s kreditnom karticom, 
- informacijske usluge s dodatnom tarifom, i drugo. 
(2) U procesu davanja ovih usluga sudjeluju: vlasnik javne telekomunikacijske mreže (operator mreže), davatelj usluge, pretplatnik usluge i krajnji korisnik usluge. 
(3) Prava i obveze sudionika u procesu davanja ovih usluga definirani su u poglavlju 10. ovog pravilnika. 
(4) HPT dodjeljuje jedinstveni pristupni kod za dodatne usluge inteligentne mreže bez obzira na lokaciju davatelja usluge. 

Dodatne usluge u poluautomatskom prometu 

Članak 59. 
(1) Na zahtjev korisnika HPT omogućuje ostvarivanje telefonskog razgovora na poseban način. 
(2) Telefonska pozivnica: Pozivnicom se dogovara razgovor s određenom osobom, a služi kao poziv da se ta osoba pozove u poštanski ured - telefonsku govornicu radi obavljanja toga razgovora. Pozivnica se predaje u poštanskom uredu ili putem pretplatničkog telefona; kao obična ili žurna, a postupak i rokovi uručenja su isti kao i za brzojave. U pozivnicu se upisuje ime i prezime pozivatelja i pozvanoga, točna lokacija pozvanoga kao i vrijeme kada se razgovor želi obaviti. Ako je pozivnica predana putem telefona upisuje se i pretplatnički broj pozivateIja. 

(3) Croatia direct (Hrvatska izravno): Korisniku se omogućuje da iz strane zemlje biranjem bdredenog broja bez tarife oslvari telefonsku svezu posredovanjem operatora u Hrvatskoj na račun pozvanog pretplatnika. Ova usluga besplatna je za pozivatelja. Nakon biranja iz zemalja s kojima je to dogovoreno, korisnik automatski usposiavlja svezu s operatorom međunarodne telefonske centrale u Hrvatskoj. Razgovor plaća pozvani pretplatnik. 
(4) Country direct: To je međunarodna usluga koju korisnik može ostvariti sa svih glavnih i sporednih pretpfatničkih telefona u Hrvatskoj, birajući posebni telefonski broj kao i iz javnih automatskih telefonskih govornica, te telefonskih govornica s posredovanjem bez naplate usluge pozivatelju. Telefonskim pozivom uspostavlja se telefonska sveza s operatorom u zemlji pozvanog pretplatnika. Operator prima podatke o pozvanom pretplatniku i uspostavlja svezu, koju uz njegovu suglasnost, plaća pozvani pretplatnik. Ova usluga moguća je sa zemljama s kojima HPT ima posebni ugovor. 
(5) Usluga kreditne kartice: Usluga kojom se u unutrašnjem ili međunarodnom telefonskom prometu može koristiti vlasnik kreditne kartice što ju je izdalo inozemno telekomunikacijsko poduzeće, HPT ili drugi davatel,j usluge za plaćanje telefonskih razgovora. Prigodom prijave razgovora pozivatelj iskazuje želju da se cijenom za razgovor zaduži njegova kreditna kartica u matičnoj zemlji. 
(6) Usluge plative TA-karticom: U međunarodnom i unutrašnjem prometu domaćim i stranim novinarima omogućeno je plaćanje teleks i telefaks usluga pomoću TA-kartice (Transfer Account Card) s oznakom Međunarodne telekomunikaeijske udruge (ITU), koju korisnicima izdaju članice ITU-a. Takve se usluge mogu obavljati samo iz službenog telekomunikacijskog novinskog središta koje je postavljeno prigodom održavanja neke športske ili druge priredbe. 
(7) Razgovor između određenih (imenovanih) osoba: To je razgovor koji je prijavljen tako da pozivatelj osim pozivnog broja daje i ime osobe s kojom želi razgovarati. Korisnik usluge ne plaća razgovor ako ne dobije na telefon željenu osobu, a kad obavi razgovor, plaća dodatnu pristojbu za uslugu. Ta je usluga osobito pogodna kad pozivatelj treba bolnicu, hotel ili sl. u inozemstvu, a ne zna strani jezik, jer u tom slučaju telefonistica pomaže korisniku da uspostavi svezu s traženom osobom. 
(8) Obavrjest o brojevima pretplatničkih telefona: Na zahtjev korisnika, za to određena služba daje obavijest o broju i možebitno o adresi telefonskog pretplatnika u zemlji i inozemstvu. Jednim pozivom mogu se zatražiti dvije obavijesti uz naplatu cijene prema cjeniku. U tu svrhu mogu se odrediti određeni pozivni brojevi posebnih službi podijeljenih prema prometnim područjima: pristupnom, županijskom, medužupanijskom ili međunarodnom. 
(9) Razgovori plativi u dolazu: To je usluga, kojom se omogućuje, da na zahtjev pozivajućeg korisnika cijenu razgovora plaća pozvani pretplatnik. U međunarodnom prometu ova usluga moguća je sa zemljama koje zajedničkim dogovorom telekomunikacijske uprave dopuštaju korisnicima takve pogodnosti u plaćanju telefonskih razgovora. 
(10) Razne obavijesti: Obavijesti mogu biti o HPT uslugama i njihovim cijenama, točnom vremenu, kazališnim i kino pcogramima, dežurnim bolnicama i Ijekarnama, športskim i drugim rezultatima, dnevnim vijestima, meteorološkim izvješćima, stanju prometa na raznim prometnicama itd. Ove usluge mogu bitimanuelne ili automatske, a dobiju se pozivanjem posebnih pozivnih brojeva. HPT određuje i objavljuje u telefonskom imeniku ili na drugi pogodan naćin, koje će obavijesti davati i na koje pozivne brojeve. Jednim pozivom mogu se zatražiti dvije obavijesti. 
(11 ) Obavijesti o telefonskim brojevima pretplatnika : HPT daje obavijesti o brojevima telefona svojih pretplatnika i pretplatnika drugih telekomunikacijskih uprava u inozemstvu. 

8.2. USLUGE PRIJENOSA BRZOJAVNIH PRIOPCENJA (BRZOJAVI I TELEKS) 

Pojam usluge 

Članak 60. 
(1) Pod uslugom prijenosa brzojavnih priopćenja podrazumijeva se prijenos pisanog priopćenja preko javne telegrafske mreže. 
(2) Telegrafska mreža je povezani skup telegrafskih uređaja, sustava prijenosa, komutacijskih sustava, pretplatničkih vodova, itd. 
(3) Pod brzojavnim priopćenjima podrazumijevaju se brzojavi, radiobrzojavi, faksimil-brzojavi i teleks-priopćenja. 
(4) Brzojav je pisano priopćenje koje se prenosi od pošiljatelja do primatelja posredovanjem pošte. 
(5) Radiobrzojav je pisano priopćenje koje se prenosi od pošiljatelja iz poštanskih ureda do primatelja na plovilu i obrnuto, uz posredovanje poštanskog ureda ili obalne i radijske postaje na plovilu. 
(6) Faksimil-brzojav je priopćenje u obliku rukopisa, crteža, plana, stenograma, grafikona i sl. koje se predaje u poštanskom uredu koji posjeduje faksimil-uređaj. 
(7) Teleks-priopćenje je pisano priopćenje koje meusobno razmjenjuju pretplatnici priključeni na javnu telegrafsku mrežu (teleks-pretplatnici). 
(8) Korisnici mogu predati brzojav i faksimil-priopćenje u poštanskom uredu radi prijenosa teleks i telefaks-pretplatniku samo ako poštanski ured ima mogućnost izvršiti taj prijenos. 

8,2.1.Brzojavi 

Vrste brzojava 

Članak 61. 
Brzojavi se mogu predati kao: 
1. brzojavi koji se odnose na sigurnost ljudskih života i imovine ; 
2. državni brzojavi ; 
3. meteorološki brzojavi ; 4. uputnički brzojavi ; . 
5. HPT brzojavi ; 6. ostali brzojavi. 

Posebne usluge s brzojavima 

Članak 62. 
Posebne usluge omogućuju pošiljatelju da prigodom predaje brzojava zahtijeva poseban način prijenosa i urućenja brzojava. 

Dopunske usluge s brzojavima 

Članak 63. 
Dopunske usluge omogućuju pošiljatelju i primatelju da se na njihov zahtjev izvrši promjena načina prijenosa i uručenja brzojava. 

Ostale usluge s brzojavima 

Članak 64. 
Ostale usluge omogućuju pošiljatelju i primatelju brzojava da im se na njihov zahtjev: 
1. daje na uvid original brzojava; 
2. izdaje prijepis ili preslik brzojava; 
3. pokrene reklamacija u svezi s prijenosom i uručenjem brzojava. 

Adresiranje brzojava 

Članak 65. 
Pošiljatelj je dužan napisati potpunu adresu primatelja, koja omogućuje brzo i pravilno uručenje brzojava. 

Sadržaj brzojava 

Članak 66. 
(1) Sadržaj brzojava može biti napisan 1. na otvorenom slogu; 2. u šifriranom obliku. 
(2) Brzojav bez sadržaja se ne prima. 
(3) Pošiljatelj može kod mjerodavnog tijela ovjeroviti sadržaj i potpis na brzojavu i zahtijevati da se s tim ovjerovljenjem brzojav otpravi i uruči primatelju. 

Rokovi za prijenos i uručenje brzojava 

Članak 67. 
(1) Brzojavi koje treba urućiti na užem dostavnom području poštanskog ureda, moraju se prenijeti i uručiti u slijedećim rokovima : 
u gradovima u kojima je organizirana posebna dostava 
brzojava; 
brzojavi koji se odnose na sigurnost ljudskih života i imovine i svi žurni brzojavi - u roku od četiri sata, 
državni brzojavi, meteorološki brzojavi, HPT brzojavi, uputnički brzojavi i svi ostali brzojavi u roku od šest sati. 
2. u ostalim mjestima u kojima nije organizirana posebna dostava brzojava ; 
brzojavi koji se odnose na sigurnost ljudskih života i imovine i svi iurni brzojavi u roku od šest sati, 
: državni brzojavi, meteorološki brrojavi; HPT bojavi, uputnički brzojavi i svi ostali brzojavi u roku od deset sati. 
(2) Pod rokom prijenosa i uručenja uputničkog brzojava, u smislu ovog članka, razumijeva se vrijeme od prijama uputnićkog brzojava na otpravljanje do njegova uručenja poštanskom uredu. 
(3) Za radiobrzojave u rok za prijenos i uručenje računa se vrijeme od prijama brzojava u poštanskom uredu do obalne radijske postaje, i obrnuto, do obafne radijske postaje do primatelja radiobrzojava na kopnu. 
(4) U rok određen prema odredbama, stavka 1. i 2. ovog članka ne uračunava se: 
1. vrijeme kad poštanski ured ne radi ; 
2. noćno vrijeme (vrijeme od 20,01 do 07,00 sati slijedećeg dana) kod poštanskih ureda koji imaju neprekidno rađno vrijeme do pola noći, osim za brzojave koji se odnose na sigurnost ljudskih života i imovine, šifrirane brzojave upućene državnim tijelima, stranim veleposlanstvima i konzulatima u Hrvatskoj i druge žurne brzojave; 
3. vrijeme kašnjanja zbog netočnosti ili nepotpunosti adrese označene na brzojavu ; 
4. vrijeme kašnjenja zbog više sile ili zbog tehničkih smetnji koje su nastale bez krivnje davatelja usluga. 
(5) Za sve bnojave koje treba urućiti primatelju na širem ili najširem dostavnom području poštanskog ureda vrijede rokovl za prijenos i uručenje poštanskih pošiljaka, ako pošiljatelj izričito zahtijeva da se njegov brzojav uruči na način predvien za uručenje poštanskih pošiljaka ili ako poštanski ured, koji treba dostaviti brzojav, ne nađe odgovarajućeg posebnog nositelja u roku od četiri sata od prispijeća brzojava ne računajući vrijeme kada ured ne radi. 

Dokaz identiteta 

Članak 68. 
(1) Kada je pošiljatelj, primatelj ili druga ovlaštena osoba dužna dokazati svoj identitet, za dokaz identiteta mogu poslužiti slijedeće isprave : 
1. osobna iskaznica; 
2. iskaznica, ili vojna knjižica pripadnika Hrvatske vojske i iskaznica MUP-a; 
3. putovnica ; 
4. poštanska iskaznica (Carte d'identeite postale), koju je izdala neka inozemna uprava; 
5. osobna iskaznica ili putovnica stranih državljana; 
6. stalna pogranična dozvola-propusnica; 
7. vozačka dozvola. 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za dokaz identiteta može poslužiti i izjava svjedoka čiji se identitet može utvrditi ispravama iz stavka 1. ovog članka. 

Mjesto i način predaje brzojava i faksimil brzojava 

Članak 69. 
(1) Brzojavi se predaju radi daljnjeg otpravljanja u poštanskom uredu koji korisnicima pruža te usluge i poštonoši šireg i najšireg dostavnog podrućja poštanskog ureda. 
(2) Radiobrzojavi se predaju u poštanskom uredu i na plovilima na moru. 
(3) Faksimil-brzojavi se predaju radi daljnjeg otpravljanja u poštanskom uredu koji korisnicima pruža te usluge. 
(4) Telegrafski, telefonski i telefaks-pretplatnici mogu predavati brzojave na određeni pozivni broj u poštanskom uredu ili telegrafu. 
(5) Telefonski pretplatnici mogu predavati brzojave na stcanim jezicima poštanskom uredu ili telegrafu samo ako je takav prijam organiziran. 
(6) Brzojav mora biti napisan latinicom. 

Brojanje riječi u brzojavu - brojanje stranica u faksimil-brzojavu 

Članak 70. 
(1) Sve što je pošiljatelj napisao u brzojavu uračunava se u broj riječi. Prigodom brojanja riječi razlikuje se broj stvarnih riječi od broja riječi za naplatu. Naplata se vrši prema broju riječi za naplatu. 
(2) Faksimil-brzojav može biti napisan na propisanom obrascu ili na listu papira. Naplata faksimil-brzojava vrši se prema broju stranica. 

Potvrda o primiiku brzojava, faksimil-brzojava 

Članak 71. 
(1) Za svaki primljeni brzojav, faksimil-brzojav na šalteru, koji je plaćen gotovinom, pošiljatelju se izdaje "Potvrda o primitku brzojava" ili "Potvrda o primitku faksimil-brzojava". 
(2) Pošiljatelji koji redovito ili povremeno predaju pet ili više brzojava na šalteru trebaju te brzojave predati s obrascem " Prijamna knjiga za brzojave", koji ujedno zamjenjuje " Potvrdu o primitku brzojava". 
(3) Duplikat "Potvrde o primitku brzojava" se ne izdaje. Ako je pošiljatelj izgubio navedenu potvrdu, može zahtijevati da mu se izda prijepis ili preslik brzojava. 
(4) Za brzojav primljen telefonom pošiljatelju se umjesto "Potvrde o primitku brzojava" priopćava broj brzojava i vrijeme prijama. 
(5) Za brzojave primljene teleprinterom i faksimilom kao "Potvrda o primitku brzojava" služi izmjena odzivnika (identifikacije) na početku i na kraju predanog brzojava. 
(6) Vremenom prijama brzojava, faksimil-brzojava, preko poštonoše na širem i najširem dostavnom području poštanskog ureda smatra se vrijeme kada je brzojav primljen u poštanskom uredu. 

Mjesto i način uručenja brzojava, faksimil-brzojava 

Članak 72. 
(1) Brzojav se može uručiti: 
- na užem dostavnom području poštanskog ureda: preko dostavljača brzojava, poštonoše i u poštanskom ucedu, 
- na širem i najširem dostavnom području poštanskog ureda preko posebnog nositelja i poštonoše. 
(2) Nezavisno od toga nalazi li se primatelj na užem, širem ili najširem dostavnom području poštanskog ureda, telefonskim ili telegrafskim pretplatnicima bnojavi se priopćavaju telefonom ili predaju teleprinterom ili faksimilom, bez obzira je li to pošiljatelj naznačio u adresi ili nije. Preslik brzojava, uručenih na taj način, uručuje se primatelju redovitom poštanskom dostavom. 
(3) Brzojavi koji se dostavljaju primatelju po posebnom nositelju na širem i najširem dostavnom području nose oznaku Xpx. Ako odredišni poštanski ured ne nađe odgovarajućeg posebnog nositelja brzojava u roku od 4 sata od prispijeća brzojava, ne računajući vrijeme kad ured ne radi, brzojav se dostavlja redovitom poštanskom dostavom, a uplaćeni iznos za posebnog nositelja vraća se pošiljatelju. 

Urućenje brzojava 

Članak 73. 
(1) Brzojavi se uručuju, osobno primatelju ili osobi koju je on ovlastio za primitak brzojava, prema adresi označenoj na brzojavu, u stanu ili poslovnoj prostoriji. 
(2) Ako je primatelj nenazočan, brzojav se može uručiti i odraslom članu kućanstva ili osobi stalno zaposlenoj u kućanstvu ili poslovnoj prostoriji. 
(3) Ako je primatelj pravna osoba brzojav se uručuje osobi koja je ovlaštena za primitak brzojava. 
(4) Posredniku se uručuju brzojavi koji glase za fizičke osobe, a u adresi imaju naziv pravne osobe. Ako posrednik odbije primitak brzojava, dostavljač će pokušati uručenje ako je pristup do primatelja dopušten. U suprotnom slučaju, poštanski ured će obavijestiti pošiljatelja o nemogućnosti uručenja. 
(5) Primatelj potvrduje primitak brzojava svojim potpisom. Ako je primatelj nepismen ili je nesposoban za pisanje, primitak brzojava potvrđuje svjedok uz provjeru identiteta. 
(6) Primatelj može odbiti primitak brzojava. 
(7) U slučaju nemogućnosti uručenja brzojava zbog nenazočnosti primatelja, ostavlja se izvješće o prispijeću brzojava, s naznakom kada i gdje primatelj može podignuti brzojav. 
(8) Ako je primatelju ostavljeno izvješće o prispijeću brzojava do isteka propisanog roka za prijenos i uručenje brzojava, smatra se da je HPT ispunio svoju obvezu glede prijenosa i uručenja brzojava u propisanom roku. 
(9) Ako primatelj ne podigne brzojav u roku 48 sati od povratka dostavljaća u poštanski ured, odredišni telegraf izvješćuje polazni telegraf o neuručenju brzojava radi priopćenja pošiljateIju. 
(10) Brzojavi na luksuznom obrascu uručuju se sukladno stavku 1. do 4. ovog članka. U nemogućnosti takvog uručenja, mogu se uručiti kao pošanska pošiljka stavljanjem u primateljev kovčežić. 
( 11 ) Faksimil-brzojavi uručuju se sukladno stavku 1. do 4. ovog članka. Ako je primatelj telefonski pretplatnik, telefonom se izvješćuje o prispijeću faksimil-bnojava. Ako ne želi sam podići faksimil-brzojav, uručuje mu se na način predviđen za uručenje brzojava. 

Pritužbe zbog gubitka, kašnjenja i iskrivljenja sadržaja brzojava 

Članak 74. 
(1) Pošiljatelj ili druga ovlaštena osoba može podnijeti pritužbu zbog gubitka, kašnjenje ili iskrivljenja sadržaja brzojava u roku od tri mjeseca nakon predaje brzojava. 
(2) Ptitužba se podnosi u pismenom obliku u poštanskom uredu gdje je brzojav predan, a iznimno u bilo kojem drugom poštanskom uredu. 
(3) Uz pritužbu se podnosi na uvid slijedeće 1. potvrda o primitku bnojava; 
2. prijamna knjiga (list); 
3. ovjereni prijepis brzojava. 
(4) Ako pošiljatelj nema niti jednu od navedenih isprava, pritužbeni postupak može se pokrenuti samo u poštanskom uredu u kojem je brzojav predan uz navođenje podataka o brzojavu i dokazivanje tko je pošiljatelj brzojava. 
(5) Ako primatelj brzojava pokreće pritužbu mora podnijeti na uvid originalni brzojav koji m u je uručen. 
(6) Pošiljatelj faksimil-brzojava ili druga ovlaštena osoba može podnijeti pritužbu zbog kasnog uručenja faksimil-brzoja va, sukladno podnošenju pritužbe za brzojav. 
(7) Visina naknade za gubitak brzojava, kašnjenja i iskriv Ijenje brzojava propisana je člankom 82. Zakona o telekomunikacijama. 
(8) Ako pošiljatelj ili druga ovlaštena osoba ne podnese pritužbu iz stavka 1, ovog članka u predviđenom roku, gubi prava koja mu pripadaju sukladno odredbama Zakona o telekomunikacijama u slučaju gubitka brzojava, kašnjenja i iskrivljenja brzojava. 
Vraćanje iznosa plaćenih za obavljene usluge 

Članak 75. 
( 1 ) HPT kao davatelj usluge vraća naplaćeni iznos cijene pošiljatelju, na njegov pismeni zahtjev i to: 
1. kad je naplačena cijena u većem iznosu nego je propisana cjenikom usluga - vraća se razlika; 

2. kad je pošiljatelj zahtijevao posebnu uslugu koja nije izvršena, krivnjom HPT-a ili nije niti započeto izvršenje te usluge 
- vraća se iznos plaćen za posebnu uslugu; 
3. kad primatelj vrati neiskorišteni kupon za odgovor u roku od dva mjeseca, od dana kada je isti ispostavljen - pošiljateIju se vraća iznos za plaćeni odgovor. 
(2) Ako pošiljatelj poništi brzojav (ako još nije otpravljen iz polaznog telegrafa), vrača mu se 75% od ukupno uplaćenog iznosa za brzojav. 
(3) Ako je na temelju zahtjeva primatelja brzojava posebnim brzojavom zahtijevano ponavljanje pojedinih dijelova već uručenog brzojava, pa se utvrdi da je iskrivljenje nastalo krivnjom HPT-a, korisniku se vraća uplaćeni iznos za taj posebni brzojav. 

8.2.2. Te1eks 

Teleks-pretplatnici 

Članak 76. 
(1) Teleks-pretplatnik je pravna ili fizička osoba čiji je terminalni uređaj na njegov zahtjev priključen na javnu telegrafsku mrežu. 
(2) Pravna ili fizička osoba koja postane teleks-pretplatnik može imati više terminalnih uređaja. 
(3) Teleks-pretplatnik jednog glavnog pretplatničkog terminalnog uređaja može biti samo jedna pravna ili fizička osoba. 
(4) Teleks-pretplatnik dužan je da se u pogledu terminalnih uređaja pridržava Zakona o telekomunikacijama, ovog pravilnika, uvjeta kojima moraju udovoljavati telekomunikacijski objekti, postrojenja, uređaji i druga oprema koja se ugraduje u telekomunikacijsku rlkrežu i uvjeta za projektiranje, gradnju, održavanje i uporabu telekomunikacijske mreže kojima se osigurava pravilno i neometano funkcioniranje telekomunikacijskog prometa (u daljnjem štivu : tehnički uvjeti) i odgovoran je za uporabu terminalnih uređaja koje upotrebljava kao i za plaćanje usluga obavljenih uporabom tih uređaja. 

(5) Teleks-pretplatnici mogu biti mjesni i udaljeni, što zavisi o tome nalazi li se telegrafska centrala, u koju je uključen pretplatnički terminalni uređaj, u mjestu u kojem je i sam pretplatnik ili se centrala nalazi u drugom mjestu. 

Pretplatnička terminalna teleks-oprema 

Članak 77. 
(1) Glavni pretplatnički terminalni uređaj (teleprinter ili drugi uređaj s istom funkeijom - raunalo s odgovarajućim komunikacijskim programom ili adapterom) je terminalni uređaj koji je instaliran kod teleks-pretplatnika i neposredno vezan na telegrafsku centralu HPT-a. Svaki glavni pretplatnički terminalni uređaj ima svoj pozivni broj i odzivnik. 
(2) Svaki vod kojim je pretplatnička telegrafska centrala vezana na javnu telegrafsku mrežu smatra se priključkom glavnoga pretplatničkog terminalnog uređaja. 
(3) Sporedni pretplatnički terminalni uređaj je uređaj koji je priključen na telegrafsku centralu HPT-a preko glavnoga pretplatničkog terminalnog uređaja ili preko pretplatničke telegrafske centrale na koju je vezan. Sporedni pretplatnički terminalni uređaj je instaliran u zgradi u kojoj se nalazi glavni pretplatnički terminalni uređaj ili pretplatnička centeala. On može bili instalican i u drugoj zgradi, pod uvjetom da se zgcada nalazi u krugu iste ustanove, bolnice, i sl. Sporedni pretplatnički terminalni uređaj nema svoj pozivni broj. Korisnik sporednog pretplatničkog ternlinalnog uređaja istodobno je i pretplatnik glavnoga pretplatničkog terminalnog uređaja i ne može biti neka druga pravna ili fizička osoba. 
(4) Pretplatnička centrala je centrala instalirana kod pretplatnika, a vlasništvo je pretplatnika. Ta centrala mora biti vezana za telegrafsku centralu HPT-a s određenim brojem vodova, prema tehničkim uvjetima. Na pretplatničke centrale mogu se uključiti terminalni uređaji korisnika pretplatničke centrale, s tim što se svi uključeni terminalni uređaji smatraju sporednim terminalnim uređajima. 
(5) Serijski priključak (PBX) je uređaj koji omogučuje da se sveza s većim brojem pojedinih glavnih pretplatnićkih terminalnih uređaja uspostavlja biranjem samo jednoga pretplatničkoga pozivnog bcoja. 
(6) Pod pretplatničkim terminalnim uređajem podrazumijevaju se i svi drugi terminalni uređaji koji se uz suglasnost HPT-a priključe na javnu telegrafsku mrežu. 

Pozivni broj i odzivnik pretplatničkog terminalnog uređaja 

Članak 78. 
(1) Svaki glavni pretplatnički terminalni uređaj prigodom uključenja dobiva svoj pozivni broj što ga određuje HPT. 
(2) HPT može izmijeniti pozivni broj pretplatničkog terminalnog uređaja i bez pristanka teleks-pretplatnika ako to zahtijevaju potrebe tehničke prirode. U tom slučaju HPT je dužan o tome izvijestiti pretplatnika najmanje 30 dana prije izmjene pozivnog broja, priopćavajući mu tom prigodom novi pozivni broj. 
(3) Teleks-pretplatnik može iz opravdanih razloga tražiti izmjenu svojega pozivnog broja, s tim da HPT tu izmjenu izvrši ako za to postoje tehničke mogučnosti. 
(4) Svaki pretplatnički terminalni uređaj mora imati svoj odzivnik. Odzivnik se sastoji od pozivnog broja, skraćenog naziva teleks-pretplatnika i oznake države (RH). Skraćeni naziv određuje pretplatnik, s tim da on ne može imati više od šest slova ili znakova. 
(5) Odzivnik pretplatničkog terminalnog uređaja ne može u svojem sastavu imati više od 20 znakova, računajući tu i razmak između slova i znakova. 
(6) Na temelju utvrđenoga pozivnog broja i odzivnika, teIeks-pretplatnik se uvodi u Imenik teleks-pretplatnika. Za višekratno unošenje ili neunošenje pretplatnika u Imenik teleks-pretplatnika naplaćuje se iznos prema cjeniku usluga. 

Dodatne teleks-sluge 

Članak 79. 
(1) HPT može pružati dodatne usluge teleks-pretplatnicima. Pod dodatnim uslugama u teleks-prometu podrazumijevaju se usluge kojima se pretplatnicima na njihov zahtjev omogućuje uspostavljanje teleks-sveza i prijenos teleks-priopćenja na drukčiji način, uporaba telegrafske mreže na drukčiji način i davanje obavijesti u svezi s teleks-prometom. 
(2) Dodatne teleks-usluge su: 
obavijesti o pozivnim brojevima pretplatničkih terminalnih uređaja i razne obavijesti o teleks-prometu, obavijest o trajanju teleks-sveze, skraćeno biranje, izravni poziv, višeadresni poziv - cirkularna sveza, konferencijska sveza, naknadno otpravljanje poruke, čekanje na svezu, obavijest o statusu pozvanog pretplatničkog terminalnog uređaja, davanje podataka o uspostavljenim svezama, skladištenje dolaznih poruka, zatvorena skupina korisnika, preusmjeravanje poziva. 
(3) Pretplatnik koji želi neku od dodatnih usluga dužan je pismenim zahtjevom obratiti se HPT-u. U zahtjevu je dužan navesti svoj puni naziv ili ime i prezime, pozivni broj pretplatničkog terminalnog uređaja, izjavu da želi određenu teleks-uslugu i sl. 
(4) Za teleks-usluge, pretplatnik plaća iznos predviđen cjenikom. 

Obavijest o brojevim pretplataičkih teleprintera i razne obavijesti o teleks-prometu 

Članak 80. 
( 1 ) Obavijest o pozivnim brojevima pretplatničkih ternkinalnih uređaja je usluga kojom, na zahtjev korisnika, određena telegrafska centrala daje obavijesti o pozivnom broju i odzivniku pretplatničkog terininalnog uređaja. 
(2) Telegrafska centrala može dati obavijest o adresi,teleks-pretplatnika čijem terminalnom uređaju pripada odredeiki odzivnik. 
(3) Usluge iz stavka 1. i 2. ovog članka, pruža telegrafska centrala Zagreb. Ovu uslugu može pružati i služba za telefonske informacije. 
(4) Pozivni brojevi na kojima se daju obavijesti obavljaju se u telefonskom imeniku. 

(5) O brojevima pretplatnićkih terminalnih uređaja koji, na zahtjev pretplatnika, nisu uneseni u popis teleks-pretplatnika, ne daju se obavijesti. 
(6) Jednim pozivom može se tražiti samo jedna obavijest iz stavka 1. i 2. ovog članka. 
(7) Korisnik koji traži obavijest mora u svojem zahtjevu navesti naziv mjesta u kojem se nalazi pretplatnik, naziv ili ime pretplatnika i možebitno adresu pretplatnika ćiji broj traži. Ako se traži obavijest o tome čijem pretplatnićkom terminalnom uređaju pripada određeni odzivnik, korisnik mora navesti puni odzivnik. 
(8) Za usluge iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka pretplatnici plaćaju iznos predviđen cjenikom. 

Obavijest o trajanju teleks-sveze 

Članak 81. 
(1) Obavijest o trajanju teleks-sveze je usluga u telegrafsk om prometu kojom se teleks pretplatniku omogućuje da prigodom raskidanja sveze automatski dobije obavijest o trajanju upostavljene sveze. 
(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka dobiva se posebnim postupkom prigodom uspostavljanja sveze. 

Skraćeno biranje 

Članak 82. 
(1) Skraćeno biranje je ušluga kojom se teleks-pretplatniku omogućava da prigodom uspostavljanja teleks-sveze za pozivanje upotrebljava pozivni kod koji ima manje znakova nego što ih ima puni poziviti broj pozvanog pretplatnićkog terminalnog uređaja. 
(2) Teleks-pretplatnik koji zahtijeva ovu uslugu obraća se HPT-u pismenim zahtjevom u kojem, navodi popis pozivnih brojeva i pripadajućih skraćenih kodova pretplatnićkih terminalnih uređaja koje želi pozivati skraćenim biranjem. 

(3) Teleks-pretplatnik koji želi izmijeniti ili proširiti popis skraoenih brojeva primjenjuje postupak iz stavka 2. ovog članka. 

(4) Uslugu iz stavka 1. ovog članka pretplatnik ostvaruje posebnim postupkom prigodom uspostavljanja sveze. 

Izravni poziv 

Članak 83. 
(1) Izravni poziv je usluga kojom se teleks-pretplatniku omogučuje bez biranja pozivnog broja uspostaviti teleks-svezu. Na ovaj se način sveza može uspostaviti samo s jednim pretplatničkim terminalnim uređajem ili s jednim od pretplatnićkih terminalnih uređaja iz skupine pretplatničkih terminalnih uređaja s istim pozivnim brojem. 
(2) Teleks-pretplatnik koji zahtijeva uslugu iz stavka 1. ovog članka obraća se HPT-u pisanim zahtjevom u kojem navodi pozivni broj pretplatnićkog terminalnog uređaja ili skupine pretplatnićkih terminalnih uređaja koji imaju isti pozivni broj. 
(3) Usluga iz stavka 1. ovog članka ostvaruje se posebnim postupkom prigodom uspostavljanja sveze. 

Više dresni poziv (cirkularna sveza) 

Članak 84. 
(1) Višeadresni poziv je usluga kojom se teleks-pretplatniku koji poziva omogućuje da uspostavi, istodobno, automatsku teleks-svezu s više pozvanih pretplatničkih terminalnih uređaja, biranjem njihovih pozivnih brojeva. Ovom se uslugom koristi u slučajevima kada pretplatnik, koji uspostavlja svezu želi istodobno otpraviti istu poruku većem broju pretplatničkih terminalnih uređaja. 
(2) Teleks-pretplatdik koji zahtijeva ovu uslugu obraća se HPT-u pisanim zahtjevom u kojem, navodi pozivne brojeve pretplatnićkih terminalnih uređaja u zemljama s kojima želi uspostavljati istodobnu automatsku (cirkularnu teleks-svezu). 

(3) Usluga iz stavka 1. ovog članka ostvaruje se posebnim postupkom prigodom uspostavljanja sveze. 

Konlerencljska sveza 

Članak 85. 
(1) Konferencijska sveza je usluga kojom je teleks-pretplatniku koji poziva omogućeno istodobno uspostavljanje automatske teleks-sveze s dva ili više pozvanih pretplatničkih terminalnih uređaja. Kod ove sveze pozivatelj može uputiti posebno priopćenje bilo kojem od sudionika u konferencijskoj svezi i bilo kojem sudioniku u svezi omogućiti da mu otpravi priopćenje. 
(2) Teleks-pretplatnik koji zahtijeva ovu uslugu obraća se HPT-u pisanim zahtjevom u kojem, navodi pozivne brojeve pretplatničkih terminalnih uređaja s kojima želi uspostaviti konferencijsku svezu. Osim toga, navodi način na koji želi uspostavIjati sveze. 
(3) Teleks-pretplatnik koji želi izmijeniti ili dopuniti listu brojeva s kojima želi uspostavljati konfrencijske sveze primje njuje postupak iz stavka 2. ovog članka. 

(4) Usluga iz stavka 1. ovog članka ostvaruje se posebnim postupkom prigodom uspostavljanja sveze. 

Naknadno otpravljanje poruke 

Članak 86. 
(1) Naknadno otpravljanje poruke je usluga kojom je teleks-pretplatniku omogućeno da poruku otpravi telegrafskoj centrali. Telegrafska centrala prihvaća i pamti poruku, koju na temelju primljenog pozivnog broja pozvanog pretplatnićkog terminalnog uređaja dalje otpravlja na željeno odredište ili ieljenom pretplatničkom terminalnom uređaju. Poruka iz telegrafske centrale može biti otpravljena odmah, ćim se za to ukažu mogućnosti ili u točno određeno vrijeme. Poruci se može dati veća prednost. 
(2) Nakon otpravljanja poruke telegrafska centrala automatski šalje pretplatničkom terminalnom uređaju potvrdu o otpravljanju, a u slučaju da otpravljanje nije uspjelo, telegrafska centrala izvješćuje o tome teleks-pretplatnika. 

Obavijest o promjeni stanja pozvnog pretplatničkog terminalnog uređaja 

Članak 87. 
(1) Obavijest o promjeni stanja pozvanog pretplatnićkog terminalnog uređaja je usluga kojom je teleks-pretplatniku omogućeno da svi pretplatnici koji biraju njegov pozivni broj ili stari pozivni broj, koji je promijenjen, budu automatski izvješćeni o novom stanju njegova pretplatničkog terminalnog uređaja, kao što je obavijest o promjeni pozivnog broja, privremenom iskljućenju, kvaru i sl. 

(2) Teleks-pretplatnik koji želi ovu uslugu, obraća se pisanim zahtjevom HPT-u u kojem, navodi tekst poruke koju treba 
otpraviti teleks-pretplatnicima koji budu birali njegov pozivni broj. 

Davanje podataka o uspostsvljenim svezama 

Članak 88. 
Davanje podataka o uspostavljenim svezama je usluga kojom se teleks-pretplatniku omogućuje da uz račun za korištenje teleks-uslugama dobije podatke o svim uspostavljenim svezama za vremensko razdoblje na koje se odnosi račun. Podaci sadrže : nadnevak i vrijeme uspostavljanja sveze, trajanje sveze, broj pozvanog pretplatnikog terminalnog uređaja, specifikaciju obavIjenih usluga i cijenu sveze. 

Pohrana dolaznih poruka 

Članak 89. 
Pohrana upućenih poruka je usluga kojom je teleks-pretplatniku omogućeno da centrala prima i pamti poruke upućene njegovu pretplatničkom terminalnom uređaju, kada je on zauzet ili je u kvaru, te da se naknadno otprave pretplatniku, kada se njegov pretplatnički terminalni uređaj oslobodi ili kvar otkloni. 

Zatvorena skupina pretplataika 

Članak 90. 
(1) Zatvorena skupina pretplatnika je usluga kojom se pretplatnicima omogućuje formiranje posebne skupine teleprintera koji međusobno mogu komunicicati i kojima je onemogućeno komuniciranje sa svim drugim pretplatničkim terminalnim uređajima, koji ne pripadaju toj skupini. 
(2) Pretplatnik koji želi uslugu iz stavka 1. ovog članka obraća se HPT-u pisanim zahtjevom u kojem, navodi pozivne brojeve pretplatničkih terminalnih uređaja koji se uključuju u zatvorenu skupinu. 

Preusmjeravnje poziva 

Članak 91. 
(1) Preusmjeravanje poziva je usluga kojom se teleks-pretplatniku omogućuje preusmjeravanje dolaznih poziva koji su upućeni njegovu pretplatničkom terminalnom uređaju na neki drugi pretplatnički terminalni uređaj tijekom određenog vremena koje pretplatnik odredi. 
(2) Usluga iz stavka 1. ovog članka može se pružiti jedino ako pretplatnički terminalni uređaj kojem se preusmjeravaju pozivi pripada istoj mjesnoj mreži kao i pretplatnički terminalni uređaj kojem je poziv prvobitno upućen. 
(3) Pretplatnik koji ieli uslugu iz stavka 1. ovog članka, obraća se HPT-u pisanim zahtjevom u kojem, navodi pozivni broj pretplatničkog terminalnog uređaja na koji treba preusmjeravati pozive i razdoblje u kojem ih treba preusmjeravati, 

Cijena usluge 

Članak 92. 
Načela tarifiranja teleks-usluge ista su kao i za telefonske usluge (članak 50. ovog pravilnika). 

8.3. USLUGA ZAKUPA TELEKOMUNIKACIJSKIH VODOVA 

Pojam usluge 

Članak 93. 
(1) Usluga zakupa telekomunikacijskih vodova je usluga kojom HPT daje korisnicima na njihov zahtjev i po posebnom ugovoru telekomunikacijske vodove na uporabu. 
(2) Pod zakupljenim telekomunikacijskim vodovima podrazumijevaju se svi telekomunikacijski vodovi u nepokretnoj mreži za prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i dr. (izički vodovi, telefonski kanali u govornom području, telegrafski vodovi za određene brzine telegrafiranja i digitalni vodovi određenih brzina prijenosa), koji su dani korisnicima na uporabu od točke A do točke B za povezivanje njihovih terminalnih uređaja i/ili sustava ili pristup njihovih terminalnih uređaja i/ili sustava na sustav prijenosa telekomunikacijskog operatera, pri čemu je točka B pristupna točka u prijenosni sustav telekomunikacijskog operatera - multipoint uređaji, fleksibilni multipleksor, digitalno prospajalo i dr. 
(3) Jednim telekomunikacijskim vodom smatra se cjelokupni vod između točke A i točke B bez obzira na broj dionica i vrstu voda i nosi jedinštvenu oznaku te se jedinstveno naplaćuje. 

Članak 94. 
HPT je dužan, ukoliko postoje tehničke mogućnosti davati korisnicima u zakup telekomunikacijske vodove i to na određeno i neodređeno vrijeme. Zakup telekomunikacijskih vodova na određeno vrijeme može trajati najduže 90 dana osim za posebne korisnike (MUP, MO) u posebnim uvjetima, a na neodređeno vrijeme neograničeno. 

Članak 95. 
Telekomunikacijski vodovi koji služe za priključenje korisničkih terminalnih uređaja i/ili sustava na komutacijske sustave telekomunikacijskog operatera, osim u slučajevima dalekih pretplatnika (na njihov zahtjev) ne smatraju se zakupljenim telekomunikacijskim vodovima. 

Vrste vodove 

Članak 96. 
Telekomunikacijski vodovi se dijele: 
1. po vrsti prometa: 
- unutrašnji 
- međunarodni 
2. po vrsti prijenosa: 
- analogni 
- digitalni 3. po lokaciji : 
- mjesni (oba kraja voda unutar iste mjesne mreže) 
- međumjesni (oba kraja voda završavaju u dvije mjesne mreže) 
4. po informacijskom sadržaju: 
- za prijenos govora i analognog faksimila, 
- za prijenos podataka, 
- za prijenos audio signala (radiofonski), 
- za prijenos televizijskih signala. 

5. po načinu povezivanja: 
- točka - točka, 
- jedna točka - više točaka, 
- više točaka - više točaka, 6. po brzinama : 
- analogni 4 kHz, 
- analogni - širokopojasni 48 kHz, 240 kHz,1.2 MHz, 
- digitalni - uskopojasni do 2 Mb/s, 
- digitalni - širokopojasni 2 Mb/s i više. 

Članak 97. 
Korisnik podnosi zahtjev za zakup telekomunikacijskih vodova HPT-u na propisanom obrascu. 

Članak 98. 
(1) HPT i korisnik sklapaju ugovor o zakupu za telekomunikacijske vodove dane u zakup na neodređeno vrijeme. 
(2) Ugovor mora sadržavati : naziv i adresu podnositelja zahtjeva, dionicu, oznaku voda, vrstu sveze, naćin priključenja, nadnevak početka zakupa, mjesečni iznos zakupa, rok i način plaćanja zakupa, svrhu zakupa, uz obvezu korisnika da ga ne može upotrebljavati u druge svrhe iIi davati u zakup (podzakup) drugoj osobi i uvjete i postupak otkaza ili privremenog prekida zakupljenog voda. 

Članak 99. 
Naknada za zakupljene telekomunikacijske vodove utvrđuje se cjenikom ili ugovorom, 

Članak 100. 
U slučaju nepridržavanja ugovornih obveza, HPT može ugovor otkazati u slučaju: 
ako korisnik prestane plaćati zakup, 
- ako se vod upotrebljava u svrhu za koju nije zakupljen, 
- ako se vod daje u podzakup ili na uporabu trećoj osobi, 
- ako je vod nužno potreban HPT-u radi osiguranja urednog funkcioniranja telekomunikacijskog prometa. 

Članak 101. 
(1) U slučaju neispravnosti zakupljenog telekomunikaeijskog voda u trajanju najmanje 3 sata neprekidno, korisnik može tražiti umanjenje iznosa pod uvjetom da je nastalu neispravnost prijavio mjerodavnoj tehničkoj službi HPT-a i ako je ta služba utvrdila tu neispravnost i njezino trajanje. Umanjeni iznos mjessečnog zakupa izračunava se na taj način da se cijena za zakupIjeni telekomunikacijski vod podijeli s 24, pa se tako dobiveni iznos za 1 sat pomnoži s vremenom trajanja smetnje. 
(2) U slučaju otkaza telekomunikacijskog voda koji je zakupljen na nodređeno vrijeme, cijena zakupa naplaćuje se s danom kada je zakup prestao. 
(3) HPT daje telekomunikacijske vodove u zakup samo ako nisu potrebni za uredno funkcioniranje telekomunikacijskog prometa. 
(4) U slučaju dužeg prekida, HPT je dužan poduzeti potrebne mjere za što brže dovoenje u ispravno stanje prekinutih zakupljenih telekomunikacijskih vodova. 
(5) Telekomunikacijski uređaji koji se priključuju na telekomunikacijsku mrežu moraju odgovarati tehničkim uvjetima. 

Radiofonski prijenosi 

Članak 102. 
(1) Radiofonski prijenos je usluga koja se obavlja s nekog određenog mjesta (stadion, trg; dvorana i sl.) na podrućju telekomunikacijske mreže za koju HPT stavlja na raspolaganje određeni broj vodova. 
(2) Zahtjev za radiofonski prijenos podnosi se pismenim putem HPT-u najkasnije 24 sata za unutrašnji i 48 sati za međunarodni promet pri,je početka realizacije, ne računajući subote, nedjelje, blagdanc i praznike. U žurnim slučajevima može se podnijeti i u kraćem roku, a ostvarit će se ako to tehnički i vremenski uvjeti omoguće. 
(3) Zahtjev za radiofonski prijenos mora sadržavati: vrstu usluge (radio ili televizijski prijenos, privremeni zakup), relaciju na kojoj se obavlja prijenos, broj vodova, vrstu vodova, nadnevak i vrijeme prijenosa, adresu i naziv mjesta s kojeg se obavlja i tko plaća troškove prijenosa. 
(4) Iznos cijene prijenosa obračunava se od trenutka stavljanja vodova ili uređaja na raspolaganje podnositelju zahtjeva, a završetak prijenosa smatra se trenutak odjave podnositelja zahtjeva ili u zatraženo vrijeme u zahtjevu. 
(5) Naknada za pružanje usluge radiofonskog prijenosa utvrđena je cjenikom. Osim osnovne cijene za prijenos naplaćuje se priprema voda i posebni troškovi. Priprema voda obuhvaća sve troškove nastale u svezi s ostvareikjem prijenosa. Posebni troškovi su stvarni troškovi utrošenog materijala, prijevoza i radne snage, ako je potrebno kroz mjesnu mrežu postavljati dodatne vodove. 
(6) Ako podnositelj zahtjeva odustane od prijenosa, mora ga odjaviti najkasnije 6 sati prije početka prijenosa, u protivnom se naplaćuju troškovi pripreme i posebni troškovi. 
(7) HPT može telekomunikacijske vodove i pretplatničku terminalnu opremu (s pripadajućom instalacijom) privremeno iznajmiti korisnicima u slučaju posebnih dogadaja koji imaju privremeni karakter (razne proslave, športske i kulturne manifestacije i sl.). U tom slučaju cijena se određuje prema stvarnim troškovima. 

8.4. USLUGA PRIJBNOSA PODATAKA PO POSEBNOJ JAVNOJ MREŽI ZA PRIJENOS PODATAKA (SLUŽBA NOSITELJA) U NEPOKRETNOJ MREŽI 

Članak 103. 
Usluga prijenosa podataka posebnom javnom telekomunikacijskom mrežom za prijenos podataka sastoji se u prikljućenju pretplatničkog/korisničkog terminalnog uređaja za prijenos podataka (DCE) i terminalne opreme za podatke (DTE) na završne točke posebne javne mreže za prijenos podataka i uporabe mreže za : 
1. razmjenu podataka između terminafnih uređaja ili skupina uređaja za prijenos podataka priključenih na završne točke javne mreže ; 
2. pristup do informacijskih,belovnih, telematskih i drugih usluga dostupnih na javnim telekomunikacijskim mrežama; 

3. pristup u druge javne telekomunikacijske mreže. 

Članak 104. 
(1) Posebne javne mreže za prijenos podataka su povezani skup telekomunikacijskih elemenata (komutacijske jedinice, prijenosni sustavi, krajnji uređaji za prijenos podataka i sustav za nadzor i upravljanje mrežom), koji su namijenjeni jedino za prijenos podataka. 
(2) Posebne javne mreže za prijenos podataka mogu biti: 
- mreže za prijenos podataka s komutacijom paketa X.25; 
- mreže za prijenos podataka s komutacijom okvira Frame Relay ; 
- brze multiprotokolarne mreže - mreže "routeraiz"; 
- ostalo. 

Članak 105. 
(1) Uslugama prijenosa podataka mogu se koristiti svi pretplatnici priključeni na posebne javne mreže za prijenos podataka. 
(2) Pretplatnik posebne javne mreže zža prijenos podataka je pravna ili fizička osoba čija je terminalna oprema na njegov zahtjev priključena na završne točke mreže. 
(3) Pretplatnik se na javnu mrežu za prijenos podataka može prikljućiti posredovanjem zakupljenog telekomunikacijskog voda (izravni priključak) ili posredovanjem javne telefonske mreže ili druge telekomunikacijske mreže (komutirani priključak), s jednim od sustava signalizacije (protokola) i brzinom prijenosa koje takva mreža podržava. 

(4) Pretplatnička terminalna oprema koju pretplatnik priključuje na mrežu treba svojim normama i karakteristikama odgovarati tehničkim uvjetima javne telekomunikacijske mreže. 

Članak 106. 
Cijena priključenja i uporabe javne mreže određena je tarifnim sustavom i cjenikom vlasnika javne telekomunikacijske mreže. 

9. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE U POKRETNOJ MREŽI 

9.1. ZAJEDNIČKE ODREDBE 

Telekomunikacijske usluge u pokretnoj mreži 

Članak 107. 
Telekomunikacijske usluge u pokretnoj mreži prema članku 74. Zakona o telekomunikacijama su: 
1. telekomunikacijske usluge u hrvatskom sustavu pokretne mreže ; 
2. telekomunikacijske usluge u globalnom sustavu pokretne mreže (GSM - Global System of Mobile); 
3. telekomunikacijske usluge u pokretnoj mreži putem sateiita ; 
4. paging. 

Članak 108 
(1) Telekomunikacijske usluge u hrvatskom sustavu pokretne mreže su posebne usluge koje mogu davati HPT i drugi davatelji usluga uz koncesiju Vijeća za telekomunikacije. 

(2) Davatelj usluga iz točke 1. ovog članka razvija i prodaje usluge osnovane na zajedničkoj infrastrukturi pokretne javne telekomunikacijske mreže i upravlja njima. 
(3) Pravna ili fizička osoba koja kupuje telekomunikacijske usluge od davatelja usluga iz stavka 1. ovog članka i prodaje ih svojim korisnicima, kupcima ili gostima kao dodatnu uslugu zajedno s drugim svojim uslugama, kao obogaćenje ponude (turistički i ugostiteljski objekti i slično), ne treba koncesiju Vijeća za telekomunikacije. 

Članak 109. 
Opći uvjeti davanja telekomunikacijskih usluga u pokretnoj mreži su slijedeći: 
Vrsta, zona pokrivanja i karakteristike 
Davatelj usluge sve zainteresirane osobe upoznaje s karakteristikama i zonom zemljopisnog pokrivanja uslugom koju pruža. 
2. Uvjeti pružanja usluge 
Davatelj usluge sve zainteresirane osobe upoznaje s uvjetima pružanja svoje usluge. On poduzima sve potrebne mjere i primjenjuje tehnička sredstva prikladna za osiguranje poštivanja tih uvjeta. 
2. 1. Stalnost, raspoloživost i kakvoća usluge 
Davatelj usluge se obvezuje na odredivanje stalnosti, raspoloživosti i kakvoće svoje usluge pomoću prikladnih pokazatelja. Ti pokazatelji moraju korisnicima usluge omogućiti primjerenu ocjenu i usporedbu njihovih karakteristika. Davatelj usluge drži na raspolaganju svim zainteresiranim osobama statističke podatke, kao i njihove uvjete izrade, koji, s obzirom na dalje navedene referentne pokazatelje - prikazuju stvarne karakteristike postignute glede stalnosti, raspoloživosti i kakvoće njegove usluge. 
2.2. Zaštita podataka i taćnost komuniciranja 
Davatelj usluge pazi da se, glede osobnih podataka koje posjeduje ili koje obrađuje, štuju odredbe zakona koje se odnose na informatiku, datoteke i osobne slobode. Davatelj usluge mora osigurati povjerljivost prenošenih ili pohranjenih informacija. 3. tehnički zahtjevi u svezi s pristupom usluzi 
Najkasnije na dan otvaranja svoje usluge davatelj usluge podrobno utvrđuje ukupnost odredbi koje je donio radi svog uskladivanja s bitnim zahtjevima i navodi norme i specifkacije koje je primijenio u tu svrhu. Davatelj usluge korisnike i sve zainteresirane osobe upoznaje s uvjetima pristupa njegovoj usluzi. Osim toga davatelj usluge je dužan uskladiti se s tehničkim zahtjevima koji su, radi povećanja ponude usluga i korisnikovih mogućnosti biranja, eventualno proglašeni obveznim. U tim slučajevima uvjeti pristupa uslugama, prema postupcima pcistupa uslugama koje je utvrdio davatelj usluge, ne smiju biti takvi da korisnike odvraćaju od pozivanja na postupke sukladne tehničkim zahtjevima. 
4. Povezivanje s drugim uslugama 
4. 1. Davatelj usluge upoznaje svoje korisnike o drugim uslugama s kojima je povezana njegova usluga. Svaki korisnik može od davatelja usluge zahtijevati da svoju uslugu poveže s nekom drugom uslugom. Davatelj usluge se mora, u najvećoj mogućoj mjeri, potruditi da udovolji tom zahtjevu: U slučaju odbijanja mora obrazložiti razloge. Odbijanje se ne može osnivati na tehničkoj inkompatibilnosti upotrebljenih sustava kad postoji međunarodna norma za povezivanje prikladna za usluge koje se predviđaju povezati. Posebno se razlozi odbijanja ne mogu osnivati na: 
- raznolikosti uvjeta ponude drugih davatelja usluge koji ozbiljno dovode u pitanje razinu stabilnosti, raspoloživosti i kakvoće njegove vlastite usluge, 
- stanju proizašlom iz povezivanja koje bi za posljedicu imalo štetu za poštenu konkurenciju. 
4.2. U slučaju povezivanja s nekom službom nositelja koju obavaja HPT, tehnički i financijski uvjeti tog povezivanja se utvrđuju u okviru ugovora sklopljenog između davatelja usluge i HPT-a. 
5. Posebne obveze davatelja usluge 
5.1. Odredbe radi osiguranja poštene konkurencije: 
- davatelj usluge ima komercijalnu slobodu utvrivanja svojih tarifa; 
- on štuje obveze u svezi s objašnjavanjem korisniku, posebno po pitanjima cijena, karakteristika i kakvoće svoje usluge ; 
- posebno, on objavljuje strukturu svojih tarifa s pozivanjem na primjerene pokazatelje za usporedive usluge iste kategorije. Ti pokazatelji se ustvrduju i objavljuju pod uvjetima jednakim onima iz točke 2.1. ovog članka. 
5.2. Opći ugovorni uvjeti davatelja usluge moraju podrobno utvrdivati: 
- uvjete raskida ugovora sklopljenih između davatelja usluge i njegovih korisrika, posebno što se tiče rokova najave i uvjeta pojedinačnog obeštećenja; 
- u slučaju mijenjanja ili ukidanja ponude davatelja usluge, razumne rokove najave prije same promjene ili ukidanje usluge. 

9.2. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE U HRVATSKOM SUSTAVU POKRETNE MREŽE 

Pojam usluge 

Članak 110. 
Pod telekomunikacijskim uslugama u hrvatskom sustavu pokretne mreže podrazumijeva se komercijalno obavljanje prijenosa govora i podataka u stvarnom vremenu u uvjetima kretanja jednog ili više korisnika. Ona omogućuje korištenje telefonskom uslugom nezavisno o tome gdje se pretplatnik pokretne mreže trenutačno nalazi unutar područja pokrivenosti na teritoriju Hrvatske. 

Odnosi s korisnisima 

Članak 111. 
Prava i obveze pretplatnika utvrđeni su odredbama članka 24. do 38. ovog pravilnika. 

Cijena usluge 

Članak 112. 
(1) Cijena telefonske usluge u unutrašnjem prometu jedinstvena je za cijelo područje pokrivanja pokretne telekomunikacijske mreže i prema cijeloj nepokretnoj mreži. 
(2) Cijena telefonske usluge u međunarodnom prometu za pretplatnike pokretne telekomunikacijske mreže istovjetna je s cijenama u meunarodnom prometu za pretplatnika nepokretne telefonske mreže. 

(3) Raspodjela prihoda i troškova po ostvarenom prometu između davatelja usluga u sustavu pokretne mreže, vlasnika pokretne telekomunikacijske mreže i HPT-a vrši se na temelju ugovora. 

Dodatne usluge 

Članak 113. 
(1) Davatelj usluge može davati i dodatne telekomunikacijske usluge na zahtjev korisnika, sukladno mogućnostima svog sustava: 
- uporaba dodatnih mogućnosti komutacije, 
- pozivanje pretplatnika u određeno vrijeme, 
- hvatanje zlonamjernih poziva, 
- faksimil, 
- druge usluge. 
(2) Dodatne mogućnosti komutacije mogu se upotrebljavati dodjeljivanjem odgovarajuće kategorije pretplatniku na temelju posebnog zahtjeva. 
(3) Za dodatne usluge pretplatnici plaćaju cijenu prema važećem cjeniku davatelja usluge. 

Uporaba dodatnih mogućnosti komutacije 

Članak 114. 
(1) Skraćeno biranje - pretplatniku pomoću kratkog pozivnog koda, omogućuje uspostavu sveze s pretplatnicima koje češće poziva. 
(2) Preusmjeravanje poziva - pretplatniku se omogućuje da, kad se ne nalazi uz pokretni uređaj, poziv proslijedi na priključk u javnoj nepokretnoj mreži ili drugi pokretni uređaj. 
(3) Ponavljanje posljednjeg biranog broja - pretplatniku omogućuje, da biranjem skraćenog koda, ponovno pozove istog pretplatnika. 
(4) Osobni kod - pretplatniku se određuje posebna oznaka koja se utipkava prije svakog biranja, kako bi se onemogućila uporaba pokretnog uređaja osobi kojoj kod nije poznat. 

Pozivanje pretplstnika u određeno vrijeme 

Članak 115. 
Pretplatniku se omogućuje, da biranjem određenog koda, sam odredi vrijeme kada će mu centrala uputiti poziv radi buđenja ili drugih razloga. 

Hvatanje zlonamjernih poziva 

Članak 116. 
Hvatanje zlonamjernih poziva upućenih pretplatniku, moguće je naknadnom analizom toll-ticketing zapisa. 

Registriranje poziv 

Članak 117. 
Svaki poziv pretplatnika registriran je na toll-ticketing traci sa svim ostvarenim pozivima. Lista sa specifciranim pozivima može se priložiti uz račun, na zahtjev pretplatnika. 

Faksimil 

Članak 118. 
(1) Posebnim uređajem uključenim u pokretnu mrežu omogućuje se prijenos teksta, crteža, natpisa, potpisa i slično. 

(2) Svaki faksimil uređaj ima svoj pozivni broj, koji je istovjetan s pretplaćničkim brojem. 
(3) Svaki pretplatnički faksimil uređaj mora imati svoj odzivnik - identifikaciju, koji se sastoji od pozivnog broja, skraćenog naziva pretplatnika i oznake zemlje (RH). 

Pritužbe 

Članak 119. 
Postupak rješavanja pritužbi utvrđuje se na način određen odredbama članka 36. ovog pravilnika. 

9.3. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE U GLOBALNOM SUSTAVU POKRETNE MREŽE (GSM) 

Pojam usluge 

Članak 120. 
(1) Telekomunikacijske usluge u globalnom sustavu pokretne mreže po normi GSM 900 (Global System of Mobile) obuhvaća usluge zajedničkog globalnog pokretnog sustava Europe, definiranog zajedničkim CEPT i ETSI normama zasnovanim na celularnom (ćelijskom) načelu, a namijenjen je korisnicima u uvjetima kretanja. Iz toga proizlaze dva osnovna zahtjeva: 
- da bi se osigurala sveza, mora biti poznata ćelija u kojoj je locirana terminalna oprema pretplatnika, 
- sveza između terminala i mreže mora se održavati automatski kad god se pretplatnički terminal kreće od jedne ćelije do druge. 
(2) Celularna (ćelijska) radijska mreža sastoji se od niza baznih postaja raspoređenih u određenom području. Bazne postaje koje omogućuju pokrivanje ćelija povezane su telefonskim linijama s komutacijskim središtem pokretne mreže, čiji je zadatak usmjeravanje poziva prema i od drugih pokretnih i nepokretnih mreža. 
(3) Kada se pokretnost pretplatnika proteže na različite pokretne GSM mreže, u različitim zemljama pokreće se posebni postupak koji pcepoznaje strane pretplatnike (posjetitelje) i bavi se njihovim pozivima i odgovarajućim troškovima. Mogućnost ove multimrežne usluge zove se međunarodno slobodno kretanje pokretnih pretplatnika ("roaming"). 

Članak 121. 
(1) GSM sustav projektiranje u skladu s ISDN načelima i u potpunosti je s njima kompatibilan. Gotovo sve usluge dostupne u ISDN primjenjuju se u GSM, do mjere koja odgovara pokretnom okolišu. 
(2) Značajke GSM sustava su slijedeće: 
- širok opseg službi i usluga, integracija telefonske službe i negovornih službi u skladu s ISDN načelima; 
- razne usluge prijenosa podataka bez uporabe posebnih modema, uključujući uslugu kratkih poruka i prijenos faksimila; 
- veliki izbor pokretnih postaja u svim konliguracijama; 
- "roaming" kroz GSM mrežu u cijelom svijetu je potpuno automatski, što znači da će matična ("home") mreža biti uvijek izvješćena gdje se njen pretplatnik nalazi. 

Članak 122. 
Osnovne telekomunikacijske službe u GSM mreži dijele se u dvije glavne skupine: 

1. teleslužbe - komunikacije korisnik-korisnik koje primjenjuju sve razine OSI modela. 
Najvažnija teleslužba je telefonija, a tu su i uobičajene telematske usluge kao što je telefaks skupine 3, paketska usluga prema CCITT X.400, videoteks i usluga kratkih poruka; 
2. usluga nositelja - komunikacije između određenih pristupnih točaka mreža ili korisnik - interfejsi mreža. Upotrebljavaju se samo prva tri sloja OSI modela i pokrivaju brzine od 3000 do 9600 bit/s. 
Odnosi s korisnicima usluga 

Članak 123. 
(1) Pretplatnički odnos u smislu odredaba ovog pravilnika zasniva se između davatelja usluga i pravne ili tizičke osobe koja traži priključenje na GSM mrežu. 
(2) Prava i obveze iz pretplatničkog odnosa počinju dodjeIjivanjem posebnog Modula za identifikaciju (Subseriber Identity Modul) - SIM, koji sadrži njegov identifikacijski broj, ključ za provjeru vjerodostojnosti i algoritam. SIM je pokretni modul koji mora biti umetnut u pokretnu opremu, kad ju pretplatnik želi upotrebljavati. Funkcionalne karakteristike SIM-a moraju zadovoljavati zahtjeve koji su električki (u pogledu priključenja), logički i funkcionalno normizirani za dvije vrste: 
1. IC kartica SIM (SIM kartica) je modul s interfejsom koji je u skladu s ISO normama na IC kartici (ISO serija 7R16), a SIM može biti i dio višeuslužne kartice, gdje su GSM pokretne telekomunikacije samo jedna od primjena; 
2. umetnuti SIM je modul potpuno normiziran unutar GSM sustava i može biti stalno instaliran u pokretnu opremu. CSM mreža može funkcionirati samo ako SIM ima sve važeće podatke o pretplatniku. 
(3) Sve promjene u pretplatničkim odnosima vrše se GSM administrativnim upravljanjem, koje osigurava GSM pretplatnicima važeći SIM, kao i pristup GSM službama i uslugama. SIM se realizira u nekoliko stupnjeva. To su proizvodnja, distribucija, (pred)personalizacija, (re)personalizacija i blokiranje. Pritom sudjeluju: 
1. SIM proizvodač koji je odgovoran za serijski broj i sigurnosni algoritam ; 
2. SIM izdavatelj koji kreira primjenu, ako je SIM dio višeuslužne kartice ; 
3. služba za uključenje pretplatnika odgovorna za identifikacijski broj, pretplatnički broj i omogućenje pristupa mreži; 
4. dostavljač je odgovoran za programiranje pretplatničkih podataka ; 
5. GSM pretplatnik. 
(4) SIM može, osim identifikacijskih podataka uskladištiti i sve vrste dodatnih podataka koji se odnose na GSM pretplatnika, kao što su kratke poruke, naplatne informacije, brojevi za skraćeno biranje i drugo. Moguće su i brze promjene ovih podataka. 
Cijena i naplata usluge 

Članak 124. 
(1) Cijena obavljenih usluga u GSM sustavu zavisi od cijene usluga u mreži u kojoj se GSM pretplatnik kreće. 
(2) Dolazni pozivi GSM pretplatniku prosljeduju se njegovoj matičnoj mreži i na uobičajeni način se naplaćuju od pozivajućeg korisnika. Međutim, GSM pretplatnik na području posjećene mreže mora platiti za poziv koji mu je prosljeden iz njegove matične mreže posjećenoj mreži. 
(3) Komercijalni dogovori za razmjenu obračunskih podataka defknirani su u GSM MOU-u kao TAP (Transferred Account Proeedure - postupak prijenosa računa): 
1. norme za razmjenu tarifa i cijena; 
2. frekvencija razmjene podataka radi osiguranja vremenske raspoloživosti podataka matičnoj mreži pretplatnika; 
3. pretporuke za postavljanje obračuna između operatora. (4) Računi za pretplatnike koji se kreću, akumuliraju se u mrežama koje pretplatnici posjećuju i moraju se slati u njihovu matičnu mrežu na naplatu. 

Dodatne usluge 

Članak 125. 
Davatelj GSM usluga može davati i sve dodatne telekomunikacijske usluge koristeći se mogućnostima GSM sustava, kao i cazne komercijalne usluge u svezi s porebama GSM pretplatnika. 

9.4. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE U POKRETNOJ MREŽI PUTEM SATELITA 

Pojam usluge 

Članak 126. 
Satelitska pokretna telekomunikacijska mreža je mreža koja se sastoji od: 
- pokretnog satelitskog terminalnog uređaja, 
- satelitskog segmenta, tj. transpondera na satelitu u zemIjinoj orbiti i 
- zemaljske satelitske postaje koja omogućuje međusobno povezivanje pokretnih terminala i njihovo povezivanje s javnom nepokretnom telekomunikacijskom mrežom. 

Članak 127. 
Telekomunikacijske usluge u pokretnim mrežama putem satelita moguće je davati korisnicima koji se kreću na moru, kopnu ili u zraku. 

Uvjeti za davanje nsluga 

Članak 128. 
Davatelj usluge dužan je redovito i na pristupačan način davati informacije o novim uslugama i mogućnostima svoje mreže, o terminalnim uređajima koji se u njegovoj mreži smiju upotrebljavati, o uvjetima i načinu obavljanja usluga, te o cijenama usluga i načinu plaćanja. 

Članak 129. 
Prigodom formiranja cijena, davatelj usluga pridriava se osnovnih načela tarifiranja primijenjenih u satelitskom sustavu čiji je njegova mreža dio, preporuka Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU), te vlastite poslovne politike. 

Članak 130. 
Prigodom dodjeljivanja pozivnih brojeva terminalnim uređajima, davatelj usluge dužan je pridriavati se načela numeracije u satelitskom sustavu čiji je njegova mreža dio. 

Odnosi s korisnirima 

Članak 131. 
Korisnik usluga dužan je pridržavati se uputa vlasnika mreže i proizvodaća terminalnih uređaja glede načina uporabe uređaja, kako bi se osigurao nesmetani rad mreže. 

Članak 132. 
Korisnik usluga dužan je redovito i na vriieme izvijestiti davatelja usluga o promjenama u svom nazivu ili adresi. 

Članak 133. 
Korisnik usluga dužan je redovito i u predviđenom roku plaćati naknadu za obavljenu uslugu. U protivnom, davatelj usluga ima pravo privremeno ili trajno korisniku onemogućiti pristup svojoj mreži. 

Članak 134. 
Korisnik usluga dužan je svoj terminalni uređaj održavati u ispravnom stanju kako se ne bi narušavao rad sustava. Ako davatelj usluga ustanovi da nepravilan rad terminalnog uređaja rarušava rad mreže i nepovoljno utječe na njezine karakteristike ili stvara smetnje drugim korisnicima, ima ga pravo isključiti iz rada do otklanjanja greške ili trajno, ako se ista greška ponavlja. 

Članak 135. 
Korisnik usluga ima pravo zahtijevati da se njegov pozivni broj ne objavljuje. 

Članak 136. 
Cijenu usluge određuje davatelj usluge. 

9.5. USLUGA POZlVANJA OSOBA (PAGlNG) 

Pojam usluge 

Članak 137. 
(1) Usluga pozivanja osoba (paging) je sustav upućivanja poziva i osobnih poruka bežićnim putem, kojega pozvana osoba u uvjetima kretanja prima pomoću priručnog prijamnika. 
(2) Usluga pozivanja osoba ima mogućnost integriranja s drugim telekomunikacijskim uslugama, te tako proširuje mogućnost komuniciranja unutar raznih mreža, dajući nove mogućnosti drugim uslugama. 

Mjesto za ostavljanje poruka 

Članak 138. 
(1) Cijenu poziva iz javne telefonske mreže prema mjestu za ostavljanje poruke u sustavu za pozivanje osoba određuje vlasnik javnih telekomunikacija. 
(2) Pozivni broj mjesta za ostavljanje poruka u sustavu za pozivanje osoba određuje vlasnik javnih telekomunikacija prema planu numeracije Pravilnika o javnim telekomunikacijama, koji se donosi na temelju članka 15. Zakona o telekomunikacijama Odnosi s korisnicima 

Članak 139. 
Uvjeti za obavljanje usluga glede prava i obveze pretplatnika regulirani su odrebama članka 24. do 34. ovog pravilnika. 

Pritužbe 

Članak 140. 
Postupak rješavanja pritužbi uređuje se na način određen odredbama članka 36. ovog pravilnika. 

Cijena usluge 

Članak 141. 
Cijenu usluge određuje davatelj usluge. 

10.TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE PUTEM TERMINALNE OPREME PRIKLJUČENE NA JAVNU TELEKOMUNIKACIJSKUMREŽU 

10.1. ZAJEDNIČKE ODREDBE 
Telekomunikacijske usluge putem terminalne opreme priključene na javnu telekomunikacijsku mrežu 

Članak 142. 
Telekomunikacijske usluge putem terminalne opreme priključene na javnu telekomunikacijsku mrežu, prema članku 14. Zakona o telekomunikacijama su: 
1. telefonska usluga na javnom mjestu uz naplatu; 2. usluga telefonske kceditne kartice; 
3. usluge s dodatnom vrijednosti u telefonskoj mreži; 4. videotekst usluga; 
5. priključenje terminalne opreme u svezi s davanjem usluge prijenosa podataka; 
6. elektronićka razmjena poruka (MHS). 

Članak 143. 
(1) Telekomunikacijske usluge terminalnom opremom su posebne usluge koje mogu davati HPT te drugi davatelji usluga uz koncesiju Vijeea za telekomunikaeije. 
(2) Davatelj usluga iz stavka 1. ovog članaka razvija i prodaje usluge zasnovane na zajedničkoj infrastrukturi javne telekomunikacijske mreže i upravlja njima. 
(3) Pravna ili fizička osoba koja putem terminalne opreme prikljuđene na javne telekomunikacije kupuje telekomunikacijske usluge od vlasnika tih telekomunikacija i prodaje ih svojim korisnicima, kupcima ili gostinla, zajedno s drugim svojim uslugama (turištički i ugostiteljski objekti i sliěno), ne smatra se davateljem usluga iz stavka 1. ovog članka. 
(4) Vlasnik javnih telekomunikacija dodjeljuje jedinstveni pristupni kod za telekomunikacijske usluge putem terminalne opreme, bez obzira na lokaciju davatelja usluga. 
(5) Davatelj usluge putem terminalne opreme priključene na javne telekomunikacije oblikuje cijene svojih usluga zavisno od troškova i kakvoće usluge. 
(6) Vlasnik javnih telekomunikacija dužan je izraditi cjenik za skupine usluga zavisno od svojih troškova i od kakvoće i troškova davatelja. Raspodjela prihoda mora biti takva, da se mijenja u korist davatelja za tarifno vajednije usluge. 

10.2. TELEFONSKA USLUGA NA JAVNOM MJESTU UZ NAPLATU 

Pojam usluge 

Članak 144. 
(1) Pod telefonskom uslugom na javnom mjestu uz naplatu podrazumjeva se usluga koja se daje pomoću telefonske govornice, koja omogućuje obavljanje telefonskih razgovora uz neposrednu naplatu. 
(2) Pod telefonskom uslugom podrazumijevaju se i dodatne usluge koje omogućuje telefonska mreža vlasnika javnih telekomunikacija. 

Uvjeti davanja usluge 

Članak 145. 
(1) Telefonsku uslugu na javnom mjestu uz naplatu u Hrvatskoj može davati pravna ili fizićka osoba uz koncesiju Vijeća za telekomunikacije. 
(2) Telefonsku uslugu na javnom mjestu uz naplatu s najviše pet terminalnih uređaja mogu davati pravne ili fizičke osobe u okviru svojeg poslovnog prostora, ako to poboljšava njihova osnovnu djelatnost u tom prostoru (restorani, hoteli, prodavaonice, itd.) i ne smatraju se davateljima usluga iz članka 143. stavka 1. ovog pravilnika. 

Članak 146. 
Telefonske usluge na javnom mjestu uz naplatu daju se pomoću telefonskih govornica, koje mogu biti automatske i/ili s posredovanjem. 

Članak 147. 
HPT je dužan osigurati tehničke pretpostavke za funkcioniranje javnih govornica na raspoloživim linijama koncesionaru za davanje telefonskih usluga na javnom mjestu i pcavnim i fizičkim osobama iz članka 145. stavka 2. ovog pravilnika. 

Automatske telefonske govornice 

Članak 148. 
(1) Automatska govornica sastoji se od telefonskog aparata u kojem je ugrađen sustav za automatsku naplatu obavljenog telefonskog razgovora, a smještena je u prostorijama davatelja usluga (HPT ili koncesionar) ili na drugim prikladnim javnim mjestima. 
(2) Tip aparata, kao i dozvoljeni način plaćanja određeni su tako da u svakom trenutku osiguravaju udobnost uporabe. Davatelji ovih usluga osiguravaju njihovu stalnu raspoloživost i dobro održavanje, 
(3) Svaka govornica mora biti označena natpisom "TELEFON". 
(4) Govornica, kojoj se omogućuje i dolazni poziv uz natpis iz stavka 3. ovog članka nosi oznaku "S POZIVOM" i broj telefonskog priključka. 
(5) Svaka govornica posjeduje uputu za rukovanje s objašnjenjem u obliku slika (piktogram), koje mogu biti popraćene i tekstom. 

Govornice s posredovanjem 

Članak 149. 
(1) Govornice s posredovanjem mogu biti smještene u prostorijama davatelja usluge, a uspostavu sveze može ostvariti djelatnik davatelja usluge kao operator ili sam korisnik automatskim biranjem. 
(2) Govornica može imati i odgovarajuće uređaje za praćenje tarife. Ako je više govornica - kabina, svaka moca biti označena posebnim brojem. 

Sredstva plaćanja i odnos davatelja usluge s HPT-om 

Članak 150. 
Sredstva plaćanja u automatskim telefonskim govornicama mogu biti: 
- metalni novac ili žeton ; 
- kartica (čip kartica), plaćeno unaprijed; 
- kreditna kartica. 

Članak 151. 
Podjela prihoda između HPT-a i davatelja usluge zavisi o sredstvu plaćanja usluge. 
1. ako je sredstvo plaćanja metalni novac ili žeton davatelj usluge samostalno ostvaruje svoj prihod i plaća HPT-u prema cjeniku i ugovoru; 
2. ako je sredstvo plaćanja unaprijed plaćena kartica, HPT mora omogućiti davatelju usluge nabavu i vidljivu i tehničku personalizaciju kartica za potrebe rada njegovih govornica, pod istim uvjetima pod kojim HPT nabavlja i upotrebljava kartice; 
3. ako davatelj usluga želi da se u njegovim govornicama upotrebljavaju kartice HPT-a, HPT plaća davatelju usluge dio ostvarenog prihoda prema cjeniku i ugovoru; 
4. ako je sredstvo plaćanja kreditna kartica (American, Diners, Visa, EC, itd.) naplata usluge i podjela prihoda vrši se prema ugovoru između HPT-a, davatelja usluge i izdavatelja kreditne kartice. 

Članak 152. 
Naplatu telefonske usluge na telefonskim govornicama s posredovanjem davatelj usluge obavlja izravno 
od korisnika i plaća HPT-u prema cjeniku i ugovoru. 

Članak 153. 
Cijenu usluge određuje davatelj usluge. 

10.3. TELEFONSKA KREDITNA KARTICA 

Pojam kreditne kartice 

Članak 154. 
(1) Telefonska kreditna kartica omogućuje korisnicima telefonske pozive s bilo kojeg terminala u mreži uz naplatu usluge preko njegovog vlastitog računa umjesto zaduženja pretplatnika koji je vlasnik terminalnog uređaja. Pri tome se korisnik može koristiti i svim dodatnim telefonskim uslugama. 

(2) Kartice mogu biti "unaprijed plaćene" ili "na zaduženje", a mogu biti za unutrašnji i/ili međunarodni promet. 

Vrste kreditnih kartica 

Članak 155. 
(1) Vrste kreditnih kartica koje se mogu upotrebljavati razlikuju se na dva načina: 
1. prema organizaciji koja ih izdaje ; 2. prema primijenjenoj tehnologiji; 
(2) Telefonske kartice mogu izdavati: 
1. vlasnici javnih telekomunikacijskih mreža; 
2. banke, komercijalne kompanije za kreditne kartice, zrakoplovne i turističke tvrtke i drugi. 
(3) Prema primijenjenoj tehnologiji kartica može biti 

1. IC kartica (kartica koja ima mikroprocesor i memoriju na IC čipu) ; 
2. kartica koja primjenjuje tehnologiju magnetskog traka. (4) Obje vrste kartica iz stavka 3. ovog članka mogu se upotrebljavati u telefonskom prometu ako su opremljene potrebnim svojstvima za sustav u kojem se primijenjuju. 
(5) Sve kartice moraju odgovarati ISO normama glede materijala, tehnike snimanja, fizičkih dimenzija i tipa i formata ispupčene informacije na njima. 

Uvjeti izdavanja kreditne kartice 

Članak 156. 
(1) Telefonsku kreditnu karticu može izdavati vlasnik javne telekomunikacijske mreže ili drugi davatelji usluga na osnovi ugovora s vlasnikom javnih telekomunikacija. 
(2) Izđavanje telefonske kreditne kartice može se organizirati koristeći se dodatnim mogućnostima inteligentne mreže ili pomoću terminalne opreme s posebnim softverom i na odgovarajući način povezane na javnu mrežu. 

Ugovori izmed vlasnika javne telekomunikacijske mreže i izdavatelja telefonskih kreditnih kartica 

Članak 157. 
(1) Vlasnik javne telekomunikacijske mreže zaključuje potrebne ugovore s izdavateljima telefonskih kreditnih kartica u Hrvatskoj i inozemstvu (drugi vlasnici javne telekomunikacijske mreže u Hrvatskoj ili inozemstvu, tvrtke za kreditne kartice, banke, itd.) tako da se kartice izdane od tih tvrtki mogu upotrebljavati u automatskom ili poluautomatskom sustavu kreditnih kartica vlasnika javne telekomunikacijske mreže. 
(2) Ugovorom se mora regulirati: 
1. plaćanje telefonskih troškova vlasnika javne mreže od strane izdavatelja kreditnih kartica; 
2. troškovi usluga (provizija) koji še plaćaju izdavateljima kreditnih kartica ; 
3. odgovornost za zlouporabu kartica i nenaplaćene usluge ; 4. razmjene informacija između vlasnika mreže i izdavatelja kreditnih kartica ; 
5. postupak provjere. 
Sustav numeracije identifikacijske kartice i postupak registacije za izdavatelje kartica 

Članak 158. 
(1) Sustav numeracije identifkkacijske kartice mora biti u skladu sa ITU-T preporukama. 
(2) Kartice koje se mogu upotrebljavati u drugim zemljama moraju biti registrirane u ITU-u putem Ministarstva. 

Uvjeti uporabe kreditne kartice 

Članak 159. 
(1) Pretplatnik telefonske kreditne kartice može postati svaki pretplatnik telefonske mreže. 
(2) Na zahtjev pretplatnika davatelj usluge mu dodjeljuje pristupni broj i osobni broj računa s brojem osobne identifikacije (PIN). 
(3) Troškovi korisnika kreditnih kartica, račun i/ili naplatne informacije šalju se davateljima usluga koji su ujedno i izdavatelji kartica. 

(4) Ako se pozivi obavljaju kreditnom karticom izdanom od vlasnika mreže koji upravlja sustavom, račun ide direktno u korisnički naplatni sustav vlasnika mreže. 

10.4. USLUGE S DODATNOM VRIJEDNOSTI U TELEFONSKOJ MREŽI 

Članak 160. 
(1) Telekomunikaeijske usluge s dodatnom vrijednosti su skup usluga, koje vlasnik telekomunikacijske mreže osigurava svojim pretplatnicima, a mogu se organizirati u nepokretnoj, ali i u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži. 
(2) Ove usluge organiziraju se u javnoj telefonskoj mreži, u digitalnoj mreži integriranih usluga i inteligentnoj telekomunikacijskoj mreži, a mogu ih davati vlasnici telekomunikacijske mreže samastalno ili davatelji usluga putem terminalne opreme na osnovi ugovora s vlasnikom javne telekomunikacijske mreže i koncesije Vijeća za telekomunikacije. 

Članak 161. 
Vlasnik javne telekomunikacijske mreže sklapa ugovor s davateljem usluge s dodatnom vrijednosti; u kojem davatelj usluge odabire jednu od raspoloživih tarifa po kojoj se usluga naplaćuje korisniku: Ovim ugovorom definira se i raspodjela prihoda između vlasnika javne telekomunikacijske mceže i davatelja usluge. U ugovoru između vlasnika javne telekomunikacijske mreže i davatelja usluge nužno je naznačiti da davatelj prihvaća odrednice ovog pravilnika. 

Članak 162. 
Davatelji telekomunikacijske usluge s dodatnom vrijednosti mogu s posebnim ugovorima povezati za druge ili njih same mogu drugi povezati ugovorima, glede sadržaja usluge. Ti drugi kao davatelji informacija mogu biti pravne ili fizičke osobe, ali odgovornost za štovanje pravilnika i ugovora s vlasnikom javne telekomunikacijske mreže glede sadržaja i promidžbe ovih usluga počiva na davatelju usluge s dodatnom vrijednosti. 

Članak 163. 
Davatelji usluge s dodatnom vrijednosti moraju raspolagati odgovarajućim terminalnim uređajima zavisno od vrste usluge koju daju. Prije promicanja i davanja usluga davatelj usluge mora pribaviti svu dokumentaciju i druge dokaze, da bi potkrijepio svoju ulogu u pružanju usluge za koju je sklopio ugovor i prikazati je vlasniku telekomunikacijske mreže, koji je dužan izvršiti kontrolu kakvoće opreme koja će biti puštena u rad u telekomunikacijsku mrežu vlasnika. 
Obveze vlasnika telekomunikacijske mreže 

Članak 164. 
Zavisno od vrste usluge s dodatnom vrijednosti vlasnik telekomunikacijske mreže dužan je: 
1. uključiti odgovarajući broj telekomunikacijskih priključaka (telefonskih linija, iznajmljenih vodova, vodova za prijenos podataka i sl.) davatelju usluge u skladu s ugovorom; 
2. obaviti kontrolu kakvoće ugradenih terminalaih ureQaja davatelja usluge ; 
3. za svojcu uslugu kojama pristup iz telefonske mreže uključiti odgovarajuću skupinu telefonskih brojeva koja omogućuje korisnicima prepoznavanje vrste i cijene usluge s dodatnom vrijednosti ; 

4. po nalogu Ministarstva, isključiti pristupne telekomunikacijske linije, ako Vijeće za telekomunikacije donese odluku o oduzimanju koncesije ; 
5. obračunati prihod davatelja usluge i isplatiti ga najduže 15 dana po dospijeću računa ispostavljenih korisnicima telekomunikacijskih usluga; 
6. osigurati kakvoću održavanja priključaka i linija davateIju usluge kako bi se usluge mogle bez gubitaka pružati korisnicima. 
Obveze dsvatelja usluge s dodatnom vrijednosti 

Članak 165. 
(1) Početkom pružanja usluge, davatelj mora priopćiti korisniku cijenu jedne minute pružene usluge. 
(2) Usluge i promidžbeni materijali ne smiju imati za cilj zloupotrijebiti korisnika ili pozivatelja; ne smiju netočnošču; dvosmislenošću, pretjerivanjem, izostavljanjem ili drukčije zavaravati i pozivati na nezakonite radnje. 
(3) Usluge ne smiju biti takve, da se korisniku povrijedi privatnost, stvori neprihvatljivi osjećaj straha ili tjeskobe, da ohrabre ili potaknu osobe na bavljenje opasnim radnjama ili uporabu štetnih tvari ili da navode ili promiču rasnu nesnošljivost. 
(4) Davatelji usluga moraju nastojati da usluge koje odražavaju neko posebno vjersko etičko ili političko motrište ne vrijedaju osjećaje onih koji drukčije vjeruju ili imaju drukčije motrište. 
(5) Usluge ne smiju biti takve da se može očekivati da mogu proizvesti tešku uvredu zbog svog spolnog, sadističkog, nasilnog i gadljivog sadržaja ili obezvrijede, ponize ili okleveću. Usluge ne smiju sadržavati prostačke izraze. Davatelji moraju nastojati da se usluge ne upotrebljavaju za promicanje prostitucije. 
(6) Usluge ne smiju sadržavati netočnu ili zastarjelu informaciju ili biti preopširne ili prespore. 
(7) Nijedna usluga ne smije omogućiti da pozivatelj dobije nagradu ili novčani dodatak, čija bi se vrijednost povezala jedino ili poglavito na trajanje poziva. 
(8) Večina usluga s dodatnom vrijednosti može se davati jedino pomoću telefonskih bcojeva koje je posebno dodijelio vlasnik javne telekomunikacijske mreže, i oni definiraju skupinu usluga i raspoloživih tarifa. Usluga koja je prepoznatljiva po pozivnim telefonskim brojevima koji su definirani za pojedinu vrstu usluge (kategoriju) ne smije zamijeniti druga usluga, koja bi mogla povrijediti pozivatelje, koji očekuju izvornu uslugu. 
(9) Davatelji usluga odgovorni su da sve njihove usluge budu primjerene tehničke kakvoće. 

Promidžba usluga 

Članak 166. 
(1) Davatelj usluge s dodatnom vrijednosti u skladu s ugovorom s vlasnikom javne telekomunikacijske mreže može primjenjivati sve oblike promidžbe i oglašavanja s nakanom izravnog ili neizravnog poticanja svojih usluga. 
(2) Promidžbe koje se prenose radiom, televizijom, telefonom ili nekim drugim oblikom priopćavanja mocaju štovati odrednice ovog pravilnika na način koji je najuobičajeniji i prilagoden primjerenoj tehnologiji. 
(3) Davatelj usluge mora se pobrinuti da se cijena za minutu trajanja poziva za svaku pojedinu uslugu razumljivo navede u svim pronkidžbama. Cijene se moraju objaviti u obliku numeričke cijene, uz dodatak poreza za uslugu. 
(4) U promidžbama se ne smije nalaziti nešto štci bi moglo prouzročiti uvredu, obezvrijediti, poniziti ili oklevetati korisnike. Promidžbe ne smiju sadržati slike iIi jezik, koji nagovještavaju nasilje, sadizam ili okrutnosti. 
(5) Usluga s dodatnom vrijednosti može se promicati kao besplatna za korisnika što davatelj usluge regulira s vlasnikom javne telekomunikacijske nkreže putem posebnih pozivnih telefonskih brojeva. Oglasni materijal mora se uvijek lako prirediti da svatko tko ga vidi ili čuje može bez posebnog proučavanja razabrati da je to komercijalna poruka. 

(6) Za svaku promidžbu mora se javno navesti naziv i adresa davatelja usluge ili davatelja informacije. 

Posebna pravila za pojediue skupine usluga 

Članak 161. 
(1) Dječje usluge su one koje su u cjelini ili djelomično namijenjene osobama ispod 18 godina starosti. 
(2) Nijedna dječja usluga ne može prijeći trajanje od 10 minuta i sve dječje usluge moraju se završavati prisilnim raskidanjem sveze. Na početku svake dječje usluge koja košta više od 2 kune mora se kratko i jasno objaviti da se uslugom smije koristi ti samo suglasno s osobom koja plaća telefonske račune. Promidžbeni materijal za dječje usluge mora sadržavati jasnu i istaknutu izjavu o mogućoj cijeni za kompletnu uslugu. 
(3) Usluge ne smiju biti takve da bi mogle povrijediti privatnost djeteta. Dječje usluge i pridruženi promidžbeni materijal ne smiju sadržavati ništa štu bi imalo za posljedicu povredu djece ili što bi iskorišavalo njihovu lakovjernost, neiskustvo ili osjećaj lojalnosti. 
(4) Izravno se ne smiju upućivati djeci ponude za kupovinu. Dječje usluge ne smiju poticati djecu da nazivaju druge usluge s dodatnom cijenom ili opetovano istu uslugu. 

(5) Dječje usluge ne smiju sadržavati ništa što razborit roditelj ne bi želio da njegovo dijete čuje ili dozna na taj način. 

Članak 168. 
(1) Natjecanja i nagradne igre kao telekomunikacijska usluga s dodatnom vrijednosti, obavlja se u skladu s ovim pravilni kom i prema posebnom zakonu. 
(2) Sve usluge iz ove skupine ako traju više od 10 minuta moraju u vremenskim razmacima od najviše pet minuta zahtjevati potvrdu da pozivatelj želi nastaviti poziv. Izostanak ispravnog odgovora nužno mora uzrokovati trenutni završetak usluge prisllnim raskidanjem sveze. 
(3) Sva natjecanja moraju imati dan svršetka osim onih u kojima su dobitnici nagrade trenutni. Nedostatan broj prijavljenih osoba (neostvareni planirani broj poziva) nije prihvatljiv temelj za izmjenu dana svršetka natjecanja ili za zadriavanje nagrada. 
(4) Promidžbeni materijal mora sadržavati informacije za koje se očekuje da utječu na odluku o sudjelovanju, u kojoj je posebno naglašen: dan završetka, možebitna ograničenja u broju prijavljenika ili nagrada koje se mogu dobiti, opis nagrada, dobna granica, područje na kojem je moguće igrati (županija, više županija, područje države), puna cijena poziva, način rješenja nerješenog rezultata, te važni podaci o natjecanju. Pored toga nužno je dati i informacije o tome : kako i kada će biti objavljeni dobitrkici nagrada, kako se o tome može informirati i nkožebitrra posehna ili dodatna pravila. Ove informacije ako se daju telefonom snimljenom porukom ne mogu koštati pozivatelja više od 1 kune. 
(5) Ne smije se pretjerivati glede vjerojatnosti za dobitask te ne smije biti sugestije o sigurnom dobitku, osim ako to nije točno. 
(6) Dekbitnici moraju svoje nagrade dobiti najkasnije u roku od 28 dužna nakon svršetka natjecanja, aka nije već u promidžbenom materijalu izričito objavljen duži rok. 

Članak 169. 
(1) Savjetodavne usluge koje daje davatelj medicinskih, financijskih, pravnih, psiholoških i drugih sličnih savjeta moraju na početku usluge i u promidžbenom materijalu jasno imati naziv, stručni položaj i odgovarajuće profesionalne kvalifikacije i iskustvo osobe ili osoba ili organizac;ija koje daju informaciju ili savjet. 
(2) Treba li savjet stručno tumačenje, unaprijed se mora objaviti da pekzivatelj ne snkije postupiti po tom savjetu, a da se ne savjetuje sa stručnjakom na rom području. 
(3) Sve savjetodavne usluge trebaju se dati na odgovoran način. Usluge s medicinskim ili psihološkim savjetimna i pridruženi promidžbeni materijal ne smiju sadržavati ništa što se može protumačiti kao spolni sadržaj. 

Članak 170. 
Usluge spolne naravi koje podrazumijevaju erotiku i spolnu zabžkvu ili slične usluge i usluge za poznanstva i zakazivanje susreta koje sadrže poruke s aluzijom na spolnost nisu dozvoljene i za njih se neće izdavati koncesije. 

Članak 171. 
(1) Usluge zabavnog karaktera (glazba, priče, horoskop i sl.) spadaju u skupinu jeftinijih usluga i zavisno o sadržaju moguće je definirati vrijeme prisilnog raskidanja sveze i do 30 minuta. 

(2) Promidžbeni materijal i usluga moraju biti u suglasju poglavito glede sadržaja usluge, njenog trajanja i aktualnosti. 

Članak 172. 
(1) Promidžbene usluge prodaje, po želji davatelja, pozivatelj dobiva besplatno ili gotovo besplatno pozivajući posebne telefonske brojeve, a davatelj ih naplaćuje od naručitelja promidžbene usluge. 
(2) Ove se usluge upotrebljavaju za poveeanje privlačnosti roba i usluga potrošaču, te ako se daje neki poklon pozivatelju mogu se pružati kao i sve usluge s dodatnom cijenom pozivatelju. 
(3) Davanje promidžbe u javnost mora biti razumljivo i nijedan promidžbeni materijal ne smije netočnošću, dvosmislenošću, pretjerivanjem izostavljanjem ili drukčije zavarati potrošače glede sadržaja promidžbe. 
(4) Ako bi promidžba zahtijevala da se sudionici (pozivatelji) dalje kao potrošači pojavljuju u javnosti ili oglašavaju, u svezi s promidžbom prodaje, to mora biti jasno pozivatelju prije nego što se odluči na kupovinu o kojoj zavisi sudjelovanje u promidžbi. U važne čimbenike za pozivatelja spadaju i naputci o sudjelovanju, puna cijena poziva i uvjeti sudjelovanja, puno ime i adresa nositelja promidžbe, dan završetka, ograničenja glede osobe pozivatelja ako ih ima, ograničenja o broju prijavljenih osoba iIi kućanstava ili ograničenja u broju i količini prihoda. 
(5) Ako bi neočekivano visok interes doveo do nemogućnosti namirivanja potrošača obećanom robom, moraju se izraditi planovi za taj slučaj, da bi se potrošači namirili zamjenskom robom jednake ili naizgled veće vrijednosti. 

Članak 173. 
(1) Usluge zapošljavanja davatelji mogu pružati u suradnji s odgovarajućim službama Ministarstva rada i socijalne skrbi ili poslodavaca i one moraju odgovarati objavljenim radnim mjestima, što se na zahtjev mora doći potkrijepiti činjenicama. 
(2) U svim promidžbama mora biti jasna: maksimalna cijena poziva, vrst posla i njegova lokacija, broj traženih djelatnika, temelj za plaću i njena razina ako je poznata, naziv i adresa davatelja usluge, ali i davatelja informacija. Sve ove informacije moraju se dati tijekom ptve dvije minute same usluge, kao i temeljni uvjeti zaposlenja i adresa poslodavca; telefonski broj. 
(3) Ova usluga mora sadržavati obavijesti pozivatelju o uporabi poziva u intervalima od najviše pet minuta tijekom usluge. 
(4) Nijedna usluga ili promidžba ne smije netožnošću, dvosmislenošću, pretjerivanjem, izostavljanjem ili drukćije zavarati pozivatelja glede uvjeta, stručnih kvalifikacija ili mogućnosti zaposlenja. 

Članak 174. 
(1) Usluge za poznanstva / zakazivanje susreta se pozivateIju daju s porukama "oglasitelja", koje su dostupne javnpsti, te ne sadrže telefonske brojeve, adrese ili druga sredstva kontakta osim preko davatelja usluge. 
(2) Davatelj usluge mora nastojati da se ovim uslugama ne koriste djeca tj. osobe mlađe od 18 godina. 
(3) Davatelj usluge mora od oglasitelja dobiti i snimiti njihovo ime i prezime, nadnevak rođenja ili telefonski broj čime se potvrduje poruka koja će se dati pozivatelju. 
(4) Davatelj usluge se mora sporazumjeti sa svakim oglasiteljem hoće li se i kada njihov telefonski broj daje pozivatefjima ili oni žele "skupljati" podatke sa zainteresiranim pozivateljima i sami ostvariti kontakt. 
(5) Snimci oglasitelja (razumljivo pridruženi oglasom broju poruke) moraju se povjerljivo čuvati najmanje šest mjeseci i moraju na zahtjev biti dostupni odgovarajućem tijelu. 
(6) Pozivi svih pozivatelja koji moraju sadržavati nadnevak, vrijeme i broj telefona moraju se snimiti i čuvati najmanje šest mjeseci, te moraju na ahtjev odgovarajućeg tijela biti dostupni. 
(7) Davatelj usluge mora najkasnije u roku od 24 sata ukloniti sve podatke oglasitelja na njegov zahtjev. 

Članak 175. 
Usluge zabavnog značena kojima se osigurava komunikacija (interaktivne usluge) s osobljem davatelja ili odgovarajućim govornim terminalnim uređajem koje traju duže od 10 minuta moraju izvijestiti pozivatelja o koštanju usluge u intervalima od najviše 5 minuta tijekom usluge. Ove usluge se prisilno raskidaju nakon 1 sata. 

Članak 176. 
(1) Usluge međusobne komunikacie više osoba koje se ostvaruju putem terminalne opreme davatelja usluge uvijek se organiziraju s nadzorom ili voditeljem razgovora (moderatorom). 

(2) Usluge međusobne komunikacije više osoba se prisilno raskidaju nakon 1 sat, ako koncesijom nije drukčije određeno. 

Članak 177. 
Usluge glasovanja ili ispitivanja javnog mnijenja su visokovrijedne usluge kod kojih nema govorne komunikacije nego se pozivatelji opredjeljuju za jedan od telefonskih brojeva izjašnjavanjem potvrdno ili niječno za ponuđeni odgovor oglašen u sredstvima javnog informiranja ili na drugi, većini dostupan, način. 

Članak 178. 
(1) Usluge prijenosa govornih poruka putem terminalne opreme koje sintetiziraju govor su usluge za koje je potrebna koncesija Vijeća za telekomunikacije. 
(2) Ove usluge osiguravaju komunikaciju glasom ili ispisanom porukom korisniku usluge. Uslugom se koristi ponajprije putem telefonskog terminalnog uređaja uz odgovarajuće sučelje. 

Članak 179. 
Putem telefonske mreže dozvoljene su i usluge koje omogućuju i povezivanje računala, a davatelji ovih usluga podliježu istom postupku kao i ostali davatelji usluga s dodatnom vrijednošću. 

Članak 180. 
Sve navedene usluge u članku 142. ovog pravilnika mogu se davati i u međunarodnom prometu, a prihod davatelja određuje se ugovorom s vlasnikom javne telekomunikacijske mreže u Hrvatskoj ili inozemstvu. 

10.5. VIDEOTEKS USLUGA 

Pojam usluge 

Članak 181. 
(1) Videoteks usluga je računalski temeljen informaeijski i komunikacijski sustav namijenjen širokom krugu korisnika. 
(2) Videoteks usluga je interaktivna usluga koja omogućuje korisnicima komunikaciju s bazama podataka i promjenama. 
(3) Korištenje uslugom je prilagodeno širokom krugu korisnika, koji, osim pretraživanja informacija, imaju mogućnost kreiranja i modificiranja sadržaja baze podataka. 
(4) Davatelji informacija stvaraju, održavaju i upravljaju vlastitom bazom podataka, te mogu organizirati zatvorene skupine korisnika za određene dijelove baze podataka i primjena. 

Posebni uvjeti za priključenje terminalne opreme 

Članak 182. 
(1) Korištenje uslugom moguće je putem terminala, modema i telefonskog priključka, što korisnik sam osigurava. 
(2) Videoteks davatelj informacija može postati pravna ili fizička osoba uz uvjet da ima registriranu djelatnost, te: 
- ako se davatelj informacija koristi bazom podataka smještenom kod vlasnika videoteks sustava, editiranje stranica osigurava sam putem vlastite opreme, treće osobe ili uslugom vlasnika videoteks sustava; 
- ako davatelj informacija bazu podataka i primjena drži na vlastitom računalu, dužan je o svom trošku računalo opremiti protokolom Prestel 2.2. GATWAY-om ili X.29 protokolom i priključiti ga na videoteks sustav. 

Obračun videoteks usluga 

Članak 183. 
Uvjeti pod kojima korisnik videoteks sustava pruža informaeije svojim korisnicima, utvrđuju se ugovorom. 

10.6. PRIKLJUČENJE TERMINALNE OPREME U SVEZI S DAVANJEM USLUGA U PRIJENOSU PODATAKA 

Članak 184. 
Usluga priključenja terminalnih uređaja za prijenos podataka podrazumijeva prikljućenje terminalnih uređaja davatelja posebnih telekomunikacijskih usluga na zdvršne točke javne telekomunikacijske mreže, kojom se omogućuje: 
1. davanje informacijskih i poslovrrih usluga; 
2. pristup do informacijskog sustava i telematskih usluga; 
3. pristup u javne telekomunikacije i povezivanje s drugim telekomunikacijskim mrežama ; 
4. međusobno povezivanje korisnika radi razmjene podataka. 
Davanje informacijskih i poslovnih usluga 

Članak 185. 
Davatelj ove usluge priključuje svoje terminalne uređaje na jednu ili više završnih točaka javne telekomunikacijske mreže. Ovim uređajem omogućuje se ostalim pretplatnicima javne telekomunikacijke mreže : 
1. dobivanje informacija različitih sadržaja; elektronički imenik, videoteks i sl., 
2. davanje poslovnih usluga; ponude, narudžbe, rezervjcije, savjeti, transakcije i sl., 
3. interaktivne informatičke usluge; dostup i kreiranje baza podataka/primjena, 
4. neizravna komunikacija korisnika; elektronička pošta i sl. 

Pristup do informacijskih, poslovnih i telematskih usluga 

Članak 186. 
Davatelj ove usluge priključuje svoje terminalne uređaje na jednu ili više završnih točaka javne telekomunikacijske mreže. Ovim uređajima omogućuje se ostalim pretplatnicima javne telekomunikacijske mreže pristup do informacijskih i poslovnih usluga opisanih u članku 184. ovog pravilnika i ostalih telematskih usluga; elektronička pošta, elektronička razmjena poruka, elektronički imenik, videoteks i drugo. 

Pristup u javne telekomunikacije i povezivanje s drugim telekomunikacijskim mrežama 

Članak 187. 
Davatelj ove usluge priključuje svoje terminalne uređaje na jednu ili više završnih točaka javne telekomunikacijske mreže. Ovim uređajima omogućuje se ostalim pretplatnicima javne telekomunikacijske mreže pristup do te mreže ili povezivanje s drugim telekomunikacijskim mrežarna. 

Međusobno povezivanje korisnika radi razmjene podataka 

Članak 188. 
Davatelj ove usluge priključuje svoje terminalne uređaje na jednu ili više završnih točaka javne telekomunikacijske mreže. 

Ovim uređajima omogućuje se ostalim pretplatnicima javne telekomunikacijske mreže međusobno povezivanje (na poziv ili zahtjev) radi razmjene podataka. 

Terminalna oprema 

Članak 189. 
Davanje usluga u prijenosu podataka može se obavljati i satelitskim terminalnim uređajima. 

Članak 190. 
(1) Terminalna oprema koju davatelj uslugžr i korisnik usluga priključuje na javnu telekomunikacijsku mrežu treba odgovarati tehničkim uvjetima javne telekomunikacijske mreže. 
(2) Kada se za prijenos podataka upotrebljavaju satelitski terminalni uređaji oni, osim ovim uvŠctirna, moržeju udovoljavati i tehničkim uvjetima propisanim od strane satelitske tvrtke u čijem će sustavu raditi. 

Cijena i naplata usluga 

Članak 191. 
(1) Cijenu usluga određuje davžrtelj usluga, uz izravni dogo vor s korisnikom usluga. 
(2) Davatelj ovih usluga može vlasniku javnih telekomuni kacija prepustiti obračun i naplatu svojih usluga, uz poseban ugovor, a cijena usluga i raspodjela prihoda određuje se na temelju cjenika telekomunikacijskih usluga i ovog pravilnika. 
(3) Cijena prikljućenja terminalne oprerne davatelja usluga na javne telekomunikacije i njihova uporaba određena je cjenikom telekomunikacijskih usfuga. 
(4) Pristup pretplatnika do ovih usluga omogućen je putem javnih telekomunikacija, po cijeni prema cjeniku telekomunikacijskih usluga. 

10.7. ELEKTRONIČKA RAZMJENA PORUKA (MHS) 

Pojam usluge 

Članak 192. 
(1) Elektronićka razmjena poruka (MHS-Message Handling Systems) je otvoren komunikacijski sustav kojemu je javna mreža za prijenos podataka transmisijska i komunikacijska osnovica. 
(2) Elektronička razmjena poruka je široka komunikacijsko-transmisijska podloga za nadogradnju niza usluga koje omogućuju razmjenu poruka između računalskih primjena i terminalne opreme pretplatnika uz odgovarajuće sučelje. 
(3) Poruke mogu biti u obliku teksta, slika, računalskih podataka, pa i digitaliziranog govora. 
(4) Elektronička razmjena poruka je sustav posrednika, koji radi na načelu spremi - pa - proslijedi, usput obavlja (ako treba) konverzije kodova i formata, pa tako omogućuje komuniciranje između rtekompatibilnih raćunala i različitih telematskih terminala. 
(5) Sustav za elektroničku razmjenu poruka u Hrvatskoj smiju izgradivati i upotrebljavati pravne i tizičke osobe uz uvjet da imaju koncesiju Vijeća za telekomunikaeije. 

Priključenje terminalne opreme 

Članak 193. 
Korisnik elektroničke razmjene poruka (MHS) može postati pravna i fizička osoba koja ima prikljuak na telefonsku mrežu ili na mrežu za prijenos podataka. Zavisno o opremi koju posjeduje, postoje tri kategorije korisnika: 
1. korisnici koji na vlastitom računalskom sustavu imaju X.400 softver za osobnu uporabu (vlastiti MTA-Message Transfer Agent), priključuje se na MTA vlasnika telekomunikacija X.25 protokolom putem CROAPAK mreže, 
2. korisnici s jednostavnim terminalima pristupaju usluzi uporabom asinkronog pristupa (modem preko telefonske mreže ili preko PAD-a na CROAPAK-u) ili X.25 protokolom preko mreže ža prijenos podataka, te u interaktivnom radu uporabom korisničkog sučelja na računalu vlasnika telekomunikacija pripremaju, šalju, primaju ili čitaju poruke, 
3. ako korisnik svoje osobno računalo opremi standardnim programskim paketom (RUA-Remote User Agent) koji mu omogućuje da na njemu priprema, čita i obrađuje dokumente i poruke u lokalnom radu, na MTA (ili svoj pridruženi spremnik poruka) će se povezivati samo kada želi poslati ili preuzeti prispjele poruke, a za pristup će upotrebljavati ili asinkroni (preko telefonske mreie ili CROAPAK-a) ili X.25 protokol preko CROAPAK mreže. 

Promjena u nazivu pretplatnika MHS sustava 

Članak 194: 
(1) Vlasnik javnih telekomunikacija dodjeljuje jedinstveni pristupni kod za telekomunikacijske usluge putem terzninalne opreme, bez obzira na lokaciju davatelja usluga. 
(2) Davatelj usluge putem ternkinalne opreme priključene na javne telekomunikacije formica cijene svojih usluga zavisno o troškovima i kakvoći usluge. 
(3) Vlasnik javnih telekomunikacija dužan je izraditi cjenik sa skupinama usluga zavisno od kakvoće i troškova davatelja. Raspodjela pcihoda mora biti takva, da se mijenja u korist davatelja za tarifno vrijednije usluge. 

Obračun usluge MHS pretplatnika 

Članak 195. 
Obračun usluge za korisnika MHS sustava utvrđuje se ugovorom između davatelja usluge i korisnika MHS sustava, a naplata je moguća putem vlasnika javnih telekomunikacija ili direktno. 

11. ZAKLJUČNE ODREDBE 

Propisi koji prestaju vrijediti 

Članak 196. 
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vrijediti odredbe Općih uvjeta za obaaljanje ptt usluga (Narodne novine br, 53/91), koje se odnose na telekomunikacijske usluge. 

Stupanje na snagu 

Članak 197. 
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmi dan od dana objave u "Narodnim novinama". 

Klasa: 011-01/95-02/62 
Urbroj: 530-07-95-4 
Zagreb,10. listopada 1995. 

Ministar pomorstva, prometa i veza 
Ivica Mudrinić, dipl. ing. el. v.r. 



Pravilnik o operativnim uslugama kontrole zračnog prometa


  

Narodne novine br.: 130 - Datum: 03.12.1999. - Interni ID: 19991931


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Pravilnik o operativnim uslugama kontrole zračnog prometa

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZE
Na temelju članka 157. točke 6. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 132/98), ministar pomorstva, prometa i veza donosi 
PRAVILNIK
O OPERATIVNIM USLUGAMA KONTROLE ZRAČNOG PROMETA
Dio prvi
OPĆE ODREDBE
Područje primjene
Članak 1. 
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način pružanja usluga u zračnoj plovidbi u dijelu koji se odnosi na pružanje operativnih usluga kontrole zračnog prometa (air traffic services) koje obuhvaćaju kontrolu zračnog prometa, upravljanje protokom zračnog prometa, pružanje letnih informacija, uzbunjivanje, zrakoplovno informiranje i zrakoplovne telekomunikacije. 
(2) Operativne usluge kontrole zračnog prometa pruža Hrvat-
ska kontrola zračne plovidbe d.o.o. (u daljnjem tekstu: HKZP) radi sigurnog, redovitog i nesmetanog odvijanja zračnog prometa svih civilnih i vojnih zrakoplova, u granicama svojih prava, dužnosti i odgovornosti u području letnih informacija Republike Hrvatske i u zračnom prostoru druge države koja je HKZP-u povjerila provedbu operativnih usluga kontrole zračnog prometa u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku. 
(3) Poslovi i zadaće koji se obavljaju u okviru pružanja operativnih usluga kontrole zračnog prometa, provode se na temelju međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, zakona, propisa kojim se uređuju uvjeti, način, pravila i postupci letenja zrakoplova (u daljnjem tekstu: PLZ), te operativnih uputa za rad. 
Pojmovi
Članak 2.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje: 
1. aerodromska kontrola (aerodrome control service): usluga kontrole zračnog prometa koja se obavlja za potrebe aerodromskog prometa; 
2. aerodromski kontrolni toranj (aerodrome control tower): nadležna jedinica kontrole zračnog prometa koja je uspostavljena u svrhe obavljanja aerodromske kontrole; 
3. centar oblasne kontrole (area control centre - ACC): nadležna jedinica kontrole zračnog prometa koja je uspostavljena u svrhe obavljanja kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranim područjima koja su pod njezinom nadležnošću; 
4. faza neizvjesnosti (uncertainty phase): situacija u kojoj postoji neizvjesnost u pogledu sigurnosti zrakoplova i osoba u njemu; 
5. faza nevolje (distress phase): situacija u kojoj postoji osnovana sumnja da zrakoplovu i osobama u njemu prijeti velika i neposredna opasnost, ili da zrakoplovu treba pružiti neodložnu pomoć; 
6. faza nužde (emergency phase): opći pojam koji označava fazu neizvjesnosti, fazu uzbune ili fazu nevolje; 
7. faza uzbune (alert phase): situacija u kojoj postoji opasnost po sigurnost zrakoplova i osobe u njemu; 
8. informacija o prometu (traffic information): informacija koju je proslijedila nadležna kontrola zračnog prometa kojom upozorava pilota zrakoplova na postojanje drugog poznatog ili uočenog prometa koji se nalazi u blizini pozicije ili namjeravane rute leta, a koja pomaže pilotu pri izbjegavanju sudara; 
9. kontrolirano područje (control area-CTA): kontrolirani zračni prostor koji se prostire iznad utvrđene granice iznad zemlje; 
10. kontrola zračnog prometa (air traffic control service-ATC): usluga u svrhu sprječavanja sudara zrakoplova u zraku i na manevarskim površinama aerodroma, između zrakoplova i vozila te između zrakoplova i ostalih prepreka na manevarskim površinama aerodroma, kao i u svrhu sigurnog, redovitog i nesmetanog odvijanja zračnog prometa; 
11. oblasna kontrola (area control service): usluga kontrole zračnog prometa koja se obavlja za kontrolirane letove u kontroliranim područjima; 
12. operativne upute za rad (operationel instructions): priručnik kojeg HKZP donosi na temelju članka 105. stavak 4. Zakona o zračnom prometu (u daljnjem tekstu ZOZP); 
13. operativne usluge kontrole zračnog prometa (air traffic services-ATS): opći pojam koji označava pružanje usluga letnih informacija, uzbunjivanja, savjetodavnu uslugu kontrole zračnog prometa, kontrolu zračnog prometa, oblasnu kontrolu zračnog prometa, prilaznu kontrolu zračnog prometa i/ili aerodromsku kontrolu zračnog prometa, upravljanje protokom zračnog prometa, zrakoplovno informiranje te zrakoplovne telekomunikacije; 
14. plan leta (flight plan-FPL): skup informacija o namjeravanom letu, ili dijelu leta zrakoplova, koje se podnose, u načelu, u pisanom obliku, nadležnoj kontroli zračnog prometa; 
15. područje letnih informacija (flight information region-FIR): zračni prostor određenih dimenzija u kojemu se pružaju usluge letnih informacija i obavlja uzbunjivanje; 
16. prijavni ured operativnih usluga kontrole zračnog prometa (air traffic services reporting office-ARO): organizacijska jedinica koja je uspostavljena u svrhe prijama izvještaja namijenjenih pružanju operativnih usluga kontrole zračnog prometa te prijama planova leta prije izlijetanja; 
17. prilazna kontrola (approach control services): usluga kontrole zračnog prometa koja se obavlja za kontrolirane letove u dolasku ili odlasku; 
18. savjetodavna usluga kontrole zračnog prometa (air traffic advisory service): usluga koja se pruža u zračnom prostoru sa savjetodavnom uslugom u svrhu najvećeg mogućeg osiguranja razdvajanja zrakoplova koji lete prema IFR planu leta; 
19. upravljanje protokom zračnog prometa (air traffic flow management-ATFM):poduzimanje mjera i postupaka u svrhe planiranja i upravljanja prometom koji služe za sprječavanje nastanka situacija u kojima bi došlo do preopterećenja nadležnih kontrola zračnog prometa, kao i za što nesmetanije i ekonomičnije odvijanje zračnog prometa; 
20. završna kontrolirana oblast (terminal control area - TMA/TCA): kontrolirano područje koje se u načelu utvrđuje oko mjesta slijevanja više ruta u okolici jednog ili više aerodroma; 
21. zračni prostor sa savjetodavnom uslugom (advisory airspace): zračni prostor određenih dimenzija ili utvrđena ruta gdje postoji savjetodavna usluga kontrole zračnog prometa; 
22. zrakoplovna emisija (aeronautical broadcasting service): usluga kojom se emitiraju informacije od značaja za sigurnost zračnog prometa; 
23. zrakoplovna nepokretna telekomunikacijska mreža (aeronautical fixed telecommunication network-AFTN): zatvoren i međusobno povezan svjetski sustav zrakoplovnih nepokretnih veza koji služi za razmjenu poruka među zrakoplovnim nepokretnim postajama unutar mreže. 
Radno vrijeme
Članak 3.
Radno vrijeme organizacijskih jedinica HKZP koje pružaju operativne usluge kontrole zračnog prometa, utvrđuje HKZP i objavljuje ga na način uobičajen u zračnom prometu, a u skladu s odredbama ovoga Pravilnika. 
Suradnja s operatorima zrakoplova
Članak 4.
(1) Organizacijske jedinice HKZP koje pružaju operativne usluge kontrole zračnog prometa dužne su u najvećoj mogućoj mjeri pružiti podršku i pomoć operatorima i pilotima zrakoplova pri ispunjavanju njihovih obveza koje se odnose na propisno odvijanje zračnog prometa. 
(2) U svrhu ispunjenja svojih dužnosti iz stavka 1. ovoga članka, organizacijske jedinice HKZP koje pružaju operativne usluge kontrole zračnog prometa moraju prosljeđivati sve potrebne raspoložive informacije operatoru zrakoplova, njegovom ovlaštenom predstavniku ili pilotu zrakoplova, na njihov zahtjev. 
Operativne upute za rad
Članak 5.
(1) Operativne upute za rad potrebne za obavljanje poslova i zadaća organizacijskih jedinica HKZP koje pružaju operativne usluge kontrole zračnog prometa, HKZP izrađuje u obliku priručnika, a u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ZOZP-om i propisima donesenim za njegovu provedbu, te osigurava njihovu dostupnost zaposlenicima tih jedinica. 
(2) Zaposlenici organizacijskih jedinica HKZP koje pružaju operativne usluge kontrole zračnog prometa dužni su poznavati i postupati u skladu s donesenim operativnim uputama za rad. 
Dio drugi
UVJETI I NAČIN PRUŽANJA OPERATIVNIH USLUGA KONTROLE ZRAČNOG PROMETA
Glava 1.
KONTROLA ZRAČNOG PROMETA
Poslovi i zadaće
Članak 6.
(1) U svrhu sigurnog, redovitog i nesmetanog odvijanja zračnog prometa, obavljanjem poslova i zadaća kontrole zračnog prometa, provodi se nadzor i upravlja kretanjima svih civilnih i vojnih zrakoplova u zračnom prostoru i na manevarskim površinama kontroliranih aerodroma. 
(2) Obavljanjem poslova i zadaća kontrole zračnog prometa sprječavaju se: 
1. sudari zrakoplova u zraku i zrakoplova na manevarskim površinama aerodroma, i 
2. sudari zrakoplova i vozila, te sudari zrakoplova i ostalih prepreka na manevarskim površinama aerodroma. 
Opseg obavljanja poslova i zadaća kontrole 
zračnog prometa
Članak 7.
(1) Kontrola zračnog prometa obavlja se: 
1. za IFR letove u kontroliranom zračnom prostoru, 
2. za aerodromski promet na kontroliranim aerodromima, 
3. za VFR letove u kontroliranom zračnom prostoru, ako prema odredbama PLZ-a podliježu kontroli zračnog prometa. 
(2) Kontrola zračnog prometa može se obavljati i za druge letove i promet, ako je to potrebno zbog sprječavanja ugrožavanja i opasnosti po sigurnosti zračnog prometa. 
Vrste usluga kontrole zračnog prometa
Članak 8.
Usluge kontrole zračnog prometa mogu biti: 
1. usluge aerodromske kontrole zračnog prometa, za koje je nadležan aerodromski kontrolni toranj; 
2. usluge prilazne kontrole zračnog prometa, za koje je nadležan 
a) aerodromski kontrolni toranj, ili 
b) posebna organizacijska jedinica prilazne kontrole zračnog prometa, odnosno posebna organizacijska jedinica završne kontrolirane oblasti, ili 
c) centar oblasne kontrole zračnog prometa; 
3. usluge oblasne kontrole zračnog prometa, za koje je nadležan centar oblasne kontrole zračnog prometa. 
Nadležnost kontrole zračnog prometa
Članak 9.
(1) Nadležne kontrole zračnog prometa obavljaju poslove i zadaće u područjima odgovornosti koje su im dane, a u skladu s utvrđenim operativnim postupcima. Područja odgovornosti i operativne postupke utvrđuje HKZP. 
(2) Za kontrolu nekog zrakoplova u svakom trenutku, odgovorna je samo jedna nadležna kontrola zračnog prometa. 
Prijenos odgovornosti
Članak 10.
(1) Prijenos odgovornosti za kontrolu zrakoplova s jedne nadležne kontrole zračnog prometa na drugu, može se provoditi između dva centra oblasne kontrole, između centra oblasne kontrole i prilazne kontrole, između prilazne kontrole i aerodromskog kontrolnog tornja te između pojedinih radnih mjesta i/ili sektora unutar iste organizacijske jedinice na temelju odredbi ovoga Pravilnika, sporazuma o postupcima koordinacije i/ili operativnih uputa za rad. 
(2) Prijenos odgovornosti za kontrolu zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka, ne smije se prenositi s jedne nadležne kontrole zračnog prometa na drugu bez pristanka nadležne kontrole zračnog prometa koja prihvaća prijenos odgovornosti, uzimajući u obzir utvrđene sporazume o postupcima koordinacije i druge operativne postupke. 
Podjela odgovornosti za kontrolu zrakoplova
Članak 11.
(1) Kod zrakoplova u dolasku, odgovornost za kontrolu zrakoplova prenosi se s nadležne kontrole koja obavlja poslove i zadaće prilazne kontrole na nadležnu kontrolu koja obavlja poslove i zadaće aerodromske kontrole u sljedećim slučajevima, a ovisno o tome što je ranije: 
- kad se zrakoplov nalazi u okolici aerodroma, 
- kad se smatra da će se prilaženje i slijetanje moći završiti uz vidljivost zemaljske površine ili 
- kad se zrakoplov već nalazi u neprekinutim vizualnim meteorološkim uvjetima, odnosno 
- kad je zrakoplov sletio. 
(2) Kod zrakoplova u odlasku, odgovornost za kontrolu zrakoplova prenosi se s nadležne kontrole koja obavlja poslove i zadaće aerodromske kontrole na nadležnu kontrolu koja obavlja poslove i zadaće prilazne kontrole, u slučaju 
- kad u okolici aerodroma prevladavaju vizualni meteorološki uvjeti, prije nego što zrakoplov napusti okolicu aerodroma ili prije nego što zrakoplov uđe u instrumentalne meteorološke uvjete, ovisno o tome što je ranije, odnosno 
- u slučaju kad na aerodromu prevladavaju instrumentalni meteorološki uvjeti, neposredno prije nego što zrakoplov zbog uzlijetanja izađe na stazu u uporabi, odnosno neposredno nakon uzlijetanja zrakoplova, ako je operativnom uputom propisan takav postupak. 
(3) Odgovornost za kontrolu zrakoplova između nadležne oblasne kontrole i nadležne prilazne kontrole kao i između nadležnih oblasnih i nadležnih prilaznih kontrola, prenosi se u skladu s utvrđenim sporazumima o postupcima koordinacije te utvrđenim operativnim postupcima. 
Način provedbe kontrole zračnog prometa
Članak 12.
(1) Poslovi i zadaće kontrole zračnog prometa provode se: 
1. utvrđivanjem prometne situacije na temelju ulaznih informacija, posebice na temelju planova leta, radarskih podataka te izvještaja pilota zrakoplova o poziciji i razina na kojima zrakoplovi lete; 
2. izdavanjem odobrenja i uputa te prosljeđivanjem informacija o prometu pilotima zrakoplova; 
3. koordinacijom odobrenja s drugim nadležnim kontrolama zračnog prometa, ako je to potrebno zbog sigurnosti zračnog prometa i prijenosa odgovornosti. 
(2) Obavljanje poslova i zadaća kontrole zračnog prometa ima prednost pred prosljeđivanjem informacija o prometu. 
Glava 2.
UPRAVLJANJE PROTOKOM ZRAČNOG PROMETA,
UPORABA ZRAČNOG PROSTORA
Upravljanje protokom zračnog prometa
Članak 13.
(1) Poslovi i zadaće upravljanja protokom zračnog prometa sastavni su dio poslova i zadaća koji se obavljaju u okviru pružanja operativnih usluga kontrole zračnog prometa. 
(2) HKZP je dužna osigurati organizacijske, provedbene i druge uvjete u svrhu primjene i provedbe svih potrebnih prikladnih mjera u okviru upravljanja protokom zračnog prometa poradi sprječavanja nastanka situacija preopterećenja kontrole zračnog prometa, te poradi što nesmetanijeg i ekonomičnijeg odvijanja zračnog prometa. 
(3) Poslovi i zadaće upravljanja protokom zračnog prometa obavljaju se u skladu s odredbama PLZ-a, međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, kao i zahtjevima i preporukama organizacije EUROCONTROL u okviru središnjeg europskog upravljanja protokom zračnog prometa. 
Posebna uporaba zračnog prostora
Članak 14. 
Posebna uporaba zračnog prostora (special airspace utilization), poglavito održavanje zrakoplovnih priredbi, vojnih vježbi, kao i odvijanje letova kroz područja s ograničenjem letenja i drugih letova za posebne namjene, moraju se koordinirati s nadležnim tijelima državne uprave i mjerodavnim pravnim osobama. Zbog sprječavanja opasnosti po sigurnost zračnog prometa, moraju se pravodobno objavljivati potrebne informacije. 
Glava 3.
USLUGE LETNIH INFORMACIJA
Svrha i opseg usluge 
Članak 15. 
(1) Tijekom pružanja usluge letnih informacija, pilotima zrakoplova se prosljeđuju informacije i savjeti potrebni za sigurnu, redovitu i nesmetanu provedbu letova. 
(2) Uslugu letnih informacija obavljaju nadležne kontrole zračnog prometa za sve letove koji podliježu kontroli zračnog prometa, kao i za druge letove s kojima postoji radiokomunikacija. Pružanje usluge kontrole zračnog prometa ima prednost pred pružanjem usluge letnih informacija. 
Savjetodavna usluga kontrole zračnog prometa
Članak 16. 
Ako u nekom zračnom prostoru obavljanje kontrole zračnog prometa zbog nedostatnih odgovarajućih informacija o IFR letovima nije moguće, može se u tom zračnom prostoru u okviru proširenog pružanja usluge letnih informacija obavljati pružanje savjetodavne usluge kontrole zračnog prometa. IFR letovi u nekontroliranom zračnom prostoru koji su poznati organizacijskim jedinicama HKZP, međusobno se razdvajaju pružanjem savjetodavne usluge kontrole zračnog prometa. 
Glava 4.
UZBUNJIVANJE
Opseg usluge 
Članak 17. 
(1) Obavljanjem usluge uzbunjivanja izvještava se i pomaže nadležnim tijelima u pokretanju potrage i spašavanja zrakoplova. Uzbunjivanje se obavlja za sve zrakoplove koji podliježu kontroli zračnog prometa, ostale zrakoplove koji su predali plan leta ili su na drugi način poznati organizacijskim jedinicama HKZP koje pružaju operativne usluge kontrole zračnog prometa i zrakoplove kojima prijeti nezakonito ometanje ili su predmetom nezakonitog ometanja. 
(2) Centar oblasne kontrole zračnog prometa je središnja točka prikupljanja svih potrebnih informacija o zrakoplovu u nuždi koji leti u području letnih informacija ili u kontroliranom području u nadležnosti tog centra. Centar oblasne kontrole zračnog prometa dužan je te informacije prosljeđivati Središtu za koordinaciju potrage i spašavanja zrakoplova. 
(3) O zrakoplovu koji se nalazi u stanju nužde, a nalazi se pod kontrolom aerodromskog kontrolnog tornja ili nadležne kontrole koja obavlja poslove i zadaće prilazne kontrole zračnog prometa, mora se neodložno obavijestiti nadležni centar oblasne kontrole zračnog prometa, ako je priroda nužde takva da je izvješćivanje neophodno. Kad to zahtijeva hitnost situacije, aerodromski kontrolni toranj, odnosno nadležna kontrola koja obavlja poslove i zadaće prilazne kontrole zračnog prometa, mora prvo izvijestiti one nadležne aerodromske službe koje mogu neodložno pružiti potrebnu pomoć i poduzeti sve potrebne mjere za njihovo uzbunjivanje. 
Faze uzbunjivanja
Članak 18. 
(1) Faze uzbunjivanja su: 
- faza neizvjesnosti, 
- faza uzbune i 
- faza nevolje. 
(2) U zrakoplovnoj neopokretnoj telekomunikacijskoj vezi za objavljivanje faza uzbunjivanja koriste se sljedeće oznake: 
- za fazu neizvjesnosti: INCERFA, 
- za fazu uzbune: ALERFA, 
- za fazu nevolje: DETRESFA. 
(3) Faza neizvjesnosti se mora proglasiti: 
1. ako nije primljena nikakva informacija o zrakoplovu unutar 30 minuta nakon što se zrakoplov trebao javiti, odnosno 30 minuta nakon neuspjelog pokušaja uspostave radiokomunikacije, ovisno o tome što je ranije, ili 
2. ako zrakoplov nije sletio unutar 30 minuta nakon predviđenog vremena dolaska proslijeđenoga kontroli zračnog prometa, odnosno predviđenog vremena dolaska kojega je proračunala kontrola zračnog prometa, ovisno o tome što je kasnije. 
(4) Faza uzbune se mora proglasiti: 
1. ako tijekom faze neizvjesnosti sve poduzete istražne mjere i mjere za uspostavu radiokomunikacije nisu dale rezultat, ili 
2. ako je zrakoplovu izdano odobrenje za slijetanje, a nije sletio unutar 5 minuta nakon predviđenog vremena slijetanja i radiokomunikacija s njim nije uspostavljena, ili 
3. ako je primljena informacija da je smanjena operativna sposobnost zrakoplova, ali ne do mjere da bi prisilno slijetanje zrakoplova bilo vjerojatno, ili 
4. ako zrakoplovu prijeti nezakonito ometanje ili je predmetom nezakonitog ometanja. 
(5) Faza nevolje se mora proglasiti: 
1. ako tijekom faze uzbune svi ponovljeni pokušaji za uspostavu radiokomunikacije nisu dali rezultat, a daljnje istražne mjere ukazuju na vjerojatnost da se zrakoplov nalazi u nevolji, ili 
2. ako se zalihe goriva u zrakoplovu smatraju potrošenim ili nedostatnim za siguran završetak leta, ili 
3. ako je primljena informacija o smanjenoj operativnoj sposobnosti zrakoplova u takvoj mjeri da je vjerojatno njegovo prisilno slijetanje, ili 
4. ako je primljena informacija ili postoji opravdana vjerojatnost da zrakoplov izvodi ili je izveo prisilno slijetanje. 
(6) Iznimno od odredbi stavka 3. i 5. ovoga članka faza neizvjesnosti i faza nevolje neće se proglasiti ako se opravdano vjeruje da ne postoji opasnost po sigurnost zrakoplova i osoba u zrakoplovu. 
Sadržaj izvještaja tijelu nadležnom za pokretanje 
potrage i spašavanja zrakoplova 
Članak 19. 
(1) Izvještaj u smislu izvješćivanja iz članka 17. stavka 1. ovoga Pravilnika mora sadržavati sljedeće podatke navedenim redoslijedom: 
1. oznaku faze uzbunjivanja, 
2. naziv organizacijske jedinice koja dostavlja podatke, 
3. vrstu nužde, 
4. značajne informacije iz plana leta, 
5. naziv organizacijske jedinice koja je imala zadnji kontakt sa zrakoplovom, vrijeme i radiofrekvenciju, 
6. zadnji izvještaj o poziciji i način na koji je pozicija utvrđena, 
7. boju i razlikovne osobine zrakoplova, 
8. mjere koje je već poduzela organizacijska jedinica koja dostavlja podatke, 
9. ostale svrhovite podatke, posebice informacije o vrstama opreme za lociranje pozicije u slučaju nužde i opreme za spašavanje u zrakoplovu. 
(2) Pored podataka iz stavka 1. ovoga članka, tijelu nadležnom za pokretanje potrage i spašavanja zrakoplova neodložno se moraju dostaviti i sljedeći podaci: 
1. sve upotrebljive dodatne informacije, posebice informacije o razvoju situacije kroz redoslijedom objavljene faze uzbunjivanja, ili 
2. informaciju da je situacija nužde okončana. 
Glava 5.
ZRAKOPLOVNO INFORMIRANJE
Opseg usluge 
Članak 20. 
Usluga zrakoplovnog informiranja (Aeronautical Information Service - AIS) obavlja se u skladu s operativnim uputama za rad, a obuhvaća obavljanje poglavito sljedećih poslova i zadaća: 
1. prikupljanje, obradu, ažuriranje baze podataka i objavljivanje informacija potrebnih za sigurno, redovito i nesmetano odvijanje zračnog prometa, 
2. prihvaćanje, provjeru i prosljeđivanje planova leta, 
3. preduzletno informiranje pilota zrakoplova te samoinformiranje (self-briefing), 
4. izradu i objavljivanje zrakoplovnih karata. 
Prijavni ured operativnih usluga kontrole zračnog prometa
Članak 21. 
Smještaj, radno vrijeme te područje i druge nadležnosti prijavnih ureda operativnih usluga kontrole zračnog prometa utvrđuje HKZP i objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu. 
Informacije za letačko osoblje
Članak 22. 
(1) HKZP objavljuje informacije za letačko osoblje: 
1. u Zrakoplovnom vjesniku na hrvatskom jeziku, 
2. u Zborniku zrakoplovnih informacija na hrvatskom i engleskom jeziku, 
3. u »NOTAM-u« na engleskom jeziku, a ako je distribucija predviđena samo unutar Republike Hrvatske i na hrvatskom jeziku, 
4. u okružnicama zrakoplovnih informacija (Aeronautical Information Circular - AIC) na hrvatskom i engleskom jeziku, 
5. u drugim posebnim publikacijama i biltenima. 
Informacije se primateljima proslijeđuju poštom, osim NOTAM-a I razreda koji se prosljeđuju zrakoplovnom nepokretnom telekomunikacijskom mrežom. 
(2) U Zrakoplovnom vjesniku koji se tiska u dva dijela objavljuju se: 
1. zakoni i podzakonski propisi od značaja za zrakoplovstvo, 
2. informacije i upute od značaja za zrakoplovstvo koji se ne distribuiraju u inozemstvo. 
(3) U Zborniku zrakoplovnih informacija objavljuju se propisi, informacije i upute od značaja za zrakoplovstvo s neograničenim trajanjem. Zbornik zrakoplovnih informacija se ažurira izmjenama (Amendments - AMD). Propisi, informacije i upute ograničenog trajanja prilažu se Zborniku zrakoplovnih informacija u obliku dodataka (Supplements - SUP). 
(4) Propisi i informacije od značaja za zrakoplovstvo distribuiraju se u NOTAM-u putem zrakoplovne nepokretne telekomunikacijske mreže, ako pravodobno objavljivanje i dostavljanje poštom više nije moguće. Ako propisi i informacije ostaju na snazi u duljem vremenskom razdoblju, objavljuju se dodatno u Zrakoplovnom vjesniku i/ili u Zborniku zrakoplovnih informacija u skladu s odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka. 
(5) Okružnicom zrakoplovnih informacija objavljuju se propisi, informacije i upute od značaja za zrakoplovstvo koje ne pripadaju Zborniku zrakoplovnih informacija ili se ne objavljuju u NOTAM-u, a čija objava na temelju međunarodnih obveza iz područja zrakoplovstva služi svrsi u pravnom, operativnom i tehničkom području ili je u interesu po sigurnost zračnog prometa. 
Međunarodna distribucija informacija za letačko osoblje
Članak 23. 
U svrhe sigurnog, redovitog i nesmetanog odvijanja zračnog prometa, informacije od značaja za zrakoplovstvo, osim Zrakoplovnog vjesnika, moraju se primjenom međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku i operativnih uputa za rad, objavljivati i distribuirati u inozemstvo. 
Glava 6.
ZRAKOPLOVNE TELEKOMUNIKACIJE
Opseg usluge 
Članak 24. 
U svrhe sigurnog, redovitog i nesmetanog odvijanja zračnog prometa, putem zrakoplovnih telekomunikacija prosljeđuju se sve potrebne informacije od značaja za sigurnost zračnog prometa. 
Uvjeti i načini prosljeđivanja informacija
Članak 25. 
(1) Prosljeđivanje informacija od značaja za sigurnost zračnog prometa obavlja se putem zrakoplovne nepokretne i pokretne veze, te putem zrakoplovnih radioemisija. 
(2) Zrakoplovna nepokretna veza služi za prosljeđivanje informacija nepokretnom telekomunikacijskom mrežom. Zrakoplovna pokretna veza služi za prosljeđivanje informacija između zemaljskih radiopostaja (ground station) i radiopostaja zrakoplova (aircraft station), te između radiopostaja zrakoplova. Putem zrakoplovnih radioemisija odašilju se informacije od značaja za zrakoplove. 
Osiguranje usluge
Članak 26. 
(1) HKZP je dužna osigurati i upotrebljavati potrebna telekomunikacijska sredstva za potrebe prosljeđivanja informacija zrakoplovnom nepokretnom telekomunikacijskom mrežom. 
(2) Frekvencije potrebne za osiguranje zrakoplovne pokretne veze i obavljanje zrakoplovnih radioemisija u potrebnom opsegu dužan je osigurati i utvrditi HKZP. 
Glava 7.
DOKUMENTACIJA O OPERATIVNIM PODACIMA
Zapisi podataka zrakoplovnih telekomunikacija i radarskih podataka
Članak 27. 
(1) Svi podaci proslijeđeni putem zrakoplovnih telekomunikacija i podaci dobiveni na temelju uporabe radara tijekom obavljanja poslova i zadaća kontrole zračnog prometa moraju se zapisivati. 
(2) Svi pisani zapisi podataka iz stavka 1. ovoga članka moraju se čuvati najmanje 90 dana, elektromagnetski zapisi podataka najmanje 30 dana, a zapisi radarskih podataka najmanje 14 dana od dana zapisivanja. 
Čuvanje zapisa koji su predmetom istrage
Članak 28. 
Svi zapisi iz članka 28. ovoga Pravilnika koji su predmetom službene ili sudske istrage moraju se čuvati do zaključenja istrage. 
Dio treći
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 29. 
(1) HKZP dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Pravilnika. 
(2) Operativne upute za rad iz članka 5. ovoga Pravilnika, HKZP dužna je izraditi u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. 
(3) Zrakoplovni vjesnik iz članka 22. ovoga Pravilnika, HKZP dužna je početi objavljivati 1. lipnja 2001. 
Članak 30. 
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. 
Klasa: 011-01/99-02/42
Urbroj: 530-01-99-1
Zagreb, 26. studenoga 1999. 
Ministar
kap. Ivan Pavlović, dipl. ing., v. r.



Pravilnik o operativnoj licenciji i zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza


  

Narodne novine br.: 81 - Datum: 10.07.2009. - Interni ID: 20091958


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Pravilnik o operativnoj licenciji i zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
1958
Na temelju članka 142. točka 2. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09) ministar mora, prometa i infrastrukture, donosi
PRAVILNIK
O OPERATIVNOJ LICENCIJI I ZAJEDNIČKIM PRAVILIMA ZA OBAVLJANJE ZRAČNOG PRIJEVOZA
Područje primjene
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom utvrđuju zajednička pravila za obavljanje zračnog prijevoza: izdavanje Operativne licencije hrvatskim zračnim prijevoznicima, načela za izvršavanje obveze obavljanja javne usluge, pravo hrvatskih zračnih prijevoznika i zračnih prijevoznika drugih država stranaka mnogostranog sporazuma o uspostavi europskog zajedničkog zračnog prostora (u daljnjem tekstu: ECAA Sporazum) na obavljanje usluga zračnog prijevoza unutar područja obuhvaćenog ECAA Sporazumom, te utvrđivanje cijena usluga zračnog prijevoza.
(2) Zajednička pravila za obavljanje zračnog prijevoza iz stavka 1. ovog članka detaljnije su uređena Uredbom iz Dodatka I ovog Pravilnika.
Pojmovi
Članak 2.
(1) Definicije pojmova iz ovog Pravilnika nalaze se u članku 2. Uredbe iz Dodatka I ovog Pravilnika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, pojmovi »Zajednica«, »pravo Zajednice«, »Službeni list Europske Unije«, »zračni prijevoznik Zajednice« i »država članica« iz Uredbe iz Dodatka I ovog Pravilnika, čitat će se u skladu sa točkama 2. i 3. Dodatka II ECAA Sporazuma
(3) Agencija za civilno zrakoplovstvo je »nadležno tijelo za izdavanje licencije«, kako je definirano u članku 2. stavku 2. Uredbe iz Dodatka I ovog Pravilnika.
Rokovi za podnošenje zahtjeva za izdavanje
Operativne licencije
Članak 3.
Poduzetnik koji nema Svjedodžbu zračnog prijevoznika, zahtjev za izdavanje Operativne licencije podnosi najmanje 90 dana prije planiranog početka izvođenja operacija.
Objava procedure za izdavanje Operativne licencije
Članak 4.
Agencija za civilno zrakoplovstvo će na svojim internetskim stranicama objaviti proceduru za izdavanje, privremeno oduzimanje i poništavanje Operativne licencije.
Dodaci
Članak 5.
(1) Dodatak I tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
(2) Dodatak I ovog Pravilnika čini Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (Prerada).
Tumačenje
Članak 6.
U slučaju nejasnoća u tumačenju i nedostataka odredaba ovog Pravilnika koristit će se tekst Uredbe iz Dodatka I ovog Pravilnika na engleskom jeziku, kako je objavljen u Službenom listu Europske Unije.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 7.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju vrijediti:
a) Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja Operativne licencije (»Narodne novine«, broj 5/08 i 45/08),
b) Pravilnik o cijenama zračnog prijevoza putnika i robe (»Narodne novine«, broj 53/08).
(2) Zračni prijevoznik koji posjeduje važeću Svjedodžbu zračnog prijevoznika (AOC) mora podnijeti zahtjev za izdavanje Operativne licencije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
(3) Poglavlja III i IV Uredbe iz Dodatka I ovog Pravilnika primjenjuju se u skladu s odredbama Protokola IV ECAA Sporazuma, te u skladu s odredbom članka 172. Zakona o zračnom prometu. 
Stupanje na snagu
Članak 8.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/09-01/92
Urbroj: 530-09-09-2
Zagreb, 26. lipnja 2009.
Ministar
mora, prometa i infrastrukture
Božidar Kalmeta, v. r.
DODATAK I
UREDBA (EZ-a) br. 1008/2008 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA
od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje usluga zračnog prijevoza u Zajednici (prerada)
(Tekst od važnosti za Europski gospodarski prostor)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskoga i socijalnoga odbora[1],
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[2],
djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora[3],
budući da:
(1) Uredbe Vijeća (EEZ-a) br. 2407/92 od 23. srpnja 1992. o licenciranju zračnih prijevoznika[4], (EEZ-a) br. 2408/92 od 23. srpnja 1992. o pristupu zračnih prijevoznika Zajednice zračnim linijama unutar Zajednice[5] i (EEZ-a) br. 2409/92 od 23. srpnja 1992. o cijenama prijevoza i tarifama zračnog prijevoza[6] potrebno je u znatnoj mjeri izmijeniti. Radi jasnoće te Uredbe treba preraditi i objediniti u samo jednu Uredbu.
(2) Radi zajamčivanja učinkovitije i dosljednije primjene prava Zajednice na unutarnje tržište zračnog prometa potreban je niz prilagodbi sadašnjeg zakonskog okvira.
(3) Radi prepoznavanja moguće veze između povoljnog financijskog položaja zračnog prijevoznika i sigurnosti potrebno je uspostaviti stroži nadzor nad financijskim položajem zračnih prijevoznika.
(4) S obzirom na sve veći značaj zračnih prijevoznika čija su operativna sjedišta u više država članica i potrebu jamčenja učinkovitog nadzora nad tim zračnim prijevoznicima, ista bi država članica trebala biti odgovorna za nadzor nad svjedodžbom zračnog prijevoznika i operativnom licencijom.
(5) Radi jamčenja dosljednog praćenja nad ispunjavanjem zahtjeva u vezi s operativnim licencijama svih zračnih prijevoznika Zajednice, nadležna tijela za izdavanje licencije moraju provoditi redovito ocjenjivanje financijskog položaja zračnih prijevoznika. Stoga zračni prijevoznici moraju pružiti dovoljno informacija o svom financijskom položaju, naročito u prve dvije godine svog djelovanja, budući da su one od ključnog značaja za opstanak zračnog prijevoznika na tržištu. Kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja koje se javlja uslijed različite primjene pravila na nacionalnoj razini, države članice moraju pojačati financijski nadzor nad svim zračnim prijevoznicima Zajednice.
(6) Kako bi se smanjila opasnost po putnike, zračnim prijevoznicima Zajednice koji ne ispunjavaju zahtjeve vezane uz održavanje važenja operativne licencije ne smije biti dozvoljeno da nastave obavljati prijevoz. U takvim slučajevima nadležna tijela za izdavanje licencije trebaju poništiti ili privremeno oduzeti operativnu licenciju.
(7) U skladu s Uredbom (EZ) br. 785/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o zahtjevima za osiguranje zračnih prijevoznika i operatora zrakoplova[7], zračni prijevoznik mora biti osiguran od odgovornosti u slučaju nesreće u odnosu na putnike, teret i treće osobe. Zračni bi prijevoznici također trebali biti osigurani od odgovornosti u slučaju nesreća u vezi s poštom.
(8) Kako bi se izbjegla pretjerana uporaba ugovora o zakupu zrakoplova koji su registrirani u trećim državama, a naročito u slučaju zakupa s posadom, takve se mogućnosti trebaju dozvoliti samo pod iznimnim okolnostima, kao što su nedostatak odgovarajućih zrakoplova na tržištu Zajednice te ih valja strogo vremenski ograničiti i zahtijevati da ispunjavaju sigurnosne standarde koji su istovjetni sigurnosnim pravilima Zajednice i nacionalnom pravu.
(9) U odnosu na zaposlenike zračnih prijevoznika Zajednice koji obavljaju usluge zračnog prijevoza iz operativnog sjedišta izvan područja države članice u kojoj se nalazi glavno sjedište tog zračnog prijevoznika Zajednice, država članica je dužna zajamčiti pravilnu primjenu prava Zajednice i nacionalnog socijalnog zakonodavstva.
(10) Radi dovršenja unutarnjeg tržišta zračnog prometa, potrebno je ukinuti postojeća ograničenja koja međusobno provode države članice, poput ograničenja o skupnoj oznaci (code sharing) na linijama prema trećim državama ili o utvrđivanju cijene na linijama prema trećim državama s usputnim stajanjem u nekoj drugoj državi članici (letovi na osnovi šeste zračne slobode).
(11) Kako bi se u obzir uzela posebna svojstva i ograničenja dalekih područja, osobito njihova udaljenost, otočni položaj i mala površina te potreba prikladnog povezivanja istih sa središnjim regijama Zajednice, mogu biti opravdani posebni dogovori koji se tiču pravila o rokovima važenja ugovora za obveze obavljanja javnih usluga koje pokrivaju linije do takvih područja.
(12) Uvjeti pod kojima je moguće uvesti obveze obavljanja javnih usluga trebaju biti jasno i nedvosmisleno utvrđeni, a s time povezani postupci javnog natječaja bi morali omogućiti dovoljan broj kandidata koji će se natjecati. Komisija bi morala dobiti onoliko informacija koliko je potrebno kako bi mogla u pojedinačnim slučajevima ocijeniti ekonomsku opravdanost obveze obavljanja javnih usluga.
(13) Potrebno je pojasniti i pojednostaviti važeća pravila u vezi s raspodjelom prometa između zračnih luka koje opslužuju isti grad ili gradsku aglomeraciju.
(14) Primjereno je zajamčiti da sve države članice imaju mogućnost odgovoriti na iznenadne poteškoće koje proizlaze iz nepredvidivih i neizbježnih okolnosti, a koje tehnički ili praktično u velikoj mjeri otežavaju obavljanje usluga zračnog prijevoza.
(15) Korisnici usluga trebaju imati pristup svim cijenama i tarifama zračnog prijevoza, bez obzira na njihovo prebivalište unutar Zajednice ili njihovo državljanstvo i bez obzira na sjedišta putničkih agenata unutar Zajednice.
(16) Korisnici usluga trebaju imati mogućnost učinkovitog uspoređivanja cijena za usluge zračnog prijevoza različitih zrakoplovnih kompanija. Stoga konačna cijena koju plaća kupac za usluge zračnog prijevoza s polazištem iz Zajednice uvijek mora biti naznačena i uključivati sve takse, pristojbe i naknade. Zračni prijevoznici Zajednice bi također trebali prikazati konačnu cijenu za svoje usluge zračnog prijevoza iz trećih država u Zajednicu.
(17) Mjere koje su potrebne radi provođenja ove Uredbe moraju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom se utvrđuju postupci za provedbu provedbenih ovlastih danih Komisiji.[8]
(18) Budući da države članice zbog međunarodnog karaktera zračnog prijevoza ne mogu u dovoljnoj mjeri postići cilj ove Uredbe, odnosno što cjelovitiju primjenu prava Zajednice u području unutarnjeg tržišta zračnog prijevoza, te budući da se on može bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti iz navedenog članku, ova Uredba ne izlazi izvan okvira potrebnih radi postizanja tog cilja.
(19) Izjava ministara o zračnoj luci Gibraltar, o kojoj su se sporazumjeli u Kordobi 18. rujna 2006. na prvom ministarskom sastanku Foruma za dijalog o Gibraltaru, zamijenit će Zajedničku izjavu o zračnoj luci iz Londona od 2. prosinca 1987., a potpuna usklađenost s njom smatrat će se potpunom usklađenošću s izjavom iz 1987.
(20) Stoga je potrebno ukinuti Uredbe (EEZ-a) br. 2407/92, (EEZ-a) br. 2408/92 i (EEZ-a) br. 2409/92;
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
1. Ovom se Uredbom uređuje licenciranje zračnih prijevoznika Zajednice, pravo zračnih prijevoznika Zajednice na obavljanje usluga zračnog prijevoza unutar Zajednice te utvrđivanje cijena usluga zračnog prijevoza unutar Zajednice.
2. Podrazumijeva se da primjena Poglavlja III. ove Uredbe na zračnu luku Gibraltar ne dovodi u pitanje pravni položaj Kraljevine Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva s obzirom na spor oko suvereniteta nad područjem na kojem se nalazi zračna luka.
Članak 2.
Definicije
U svrhu ove Uredbe:
1. »operativna licencija« znači odobrenje koje je poduzetniku izdalo tijelo nadležno za izdavanje licencija za obavljanje usluga zračnog prijevoza, kojim mu se dopušta obavljanje usluga zračnog prijevoza kako je navedeno u operativnoj licenciji,
2. »nadležno tijelo za izdavanje licencije« znači tijelo države članice koje je ovlašteno za izdavanje, odbijanje, poništavanje ili privremeno oduzimanje operativne licencije u skladu s Poglavljem II;
3. »poduzetnik« znači svaka fizička ili pravna osoba, bilo da ostvaruje profit ili ne, ili svako službeno tijelo bilo da ima pravnu sposobnost ili ne; 
4. »zračni prijevoz« znači let ili serija letova kojima se prevoze putnici, teret i/ili pošta uz naplatu i/ili drugu vrstu naknade;
5. »let« znači odlazak s određene zračne luke prema određenoj zračnoj luci destinacije;
6. »lokalni let« znači let koji ne uključuje prijevoz putnika pošte i/ili tereta između različitih zračnih luka ili drugih točaka određenih za slijetanje;
7. »zračna luka« znači svako područje u državi članici posebno prilagođeno za usluge zračnog prijevoza;
8. »svjedodžba zračnog prijevoznika (AOC)« znači svjedodžba izdana poduzetniku kojom se potvrđuje da operator ima profesionalnu sposobnost i organizaciju koja omogućuje sigurno izvođenje operacija navedenih u svjedodžbi, kako je propisano u odgovarajućim odredbama prava Zajednice ili nacionalnog prava;
9. »stvarna kontrola« znači odnos uspostavljen pravima, ugovorima ili bilo kakvim drugim sredstvima, koja posebno ili zajednički, uvažavajući relevantne činjenice ili zakone, daju mogućnost za provođenje izravnog ili neizravnog utjecaja na poduzetnika, posebno putem:
(a) prava upotrebe cjelokupne imovine ili dijela imovine poduzetnika;
(b) prava ili ugovora koji osiguravaju odlučan utjecaj na sastav, glasovanje ili odluke tijela poduzetnika ili na neki drugi način osiguravaju odlučujući utjecaj na vođenje poslovanja poduzetnika;
10. »zračni prijevoznik« znači poduzetnik s važećom operativnom licencijom ili jednakovrijednim dokumentom;
11. »zračni prijevoznik Zajednice« znači zračni prijevoznik s važećom operativnom licencijom koju mu je izdalo nadležno tijelo za izdavanje licencija u skladu s Poglavljem II.;
12. »poslovni plan« znači detaljan opis namjeravanih komercijalnih djelatnosti zračnog prijevoznika za određeno razdoblje, posebice u odnosu na očekivani razvoj tržišta i planirana ulaganja, uključujući financijske i gospodarske učinke tih djelatnosti;
13. »usluga zračnog prijevoza unutar Zajednice« znači usluga zračnog prijevoza koja se obavlja unutar Zajednice;
14. »pravo prometovanja« znači pravo obavljanja usluge zračnog prijevoza između dvije zračne luke Zajednice;
15. »prodaja sjedećih mjesta« znači prodaju sjedećih mjesta, bez povezane prodaje drugih usluga, kao što je smještaj, a koje zračni prijevoznik ili njegov ovlašteni zastupnik ili zakupac izravno prodaju javnosti;
16. »linijski zračni prijevoz« znači serije letova koje imaju sljedeće karakteristike:
a) na svakom letu sjedala i/ili kapacitet za prijevoz tereta i/ili pošte su dostupni javnosti za individualnu nabavu (bilo izravno od zračnog prijevoznika ili od njegovih ovlaštenih zastupnika);
b) obavlja se za prometovanje između istih dvaju ili više zračnih luka, bilo:
– prema objavljenom redu letenja; ili
– letovima koji su toliko redovni ili česti tako da predstavljaju prepoznatljivo sistematične serije;
17. »kapacitet« znači broj sjedala ili korisna nosivost dostupni javnosti u linijskom zračnom prijevozu u određenom razdoblju;
18. »cijene zračnog prijevoza« znači cijene izražene u eurima ili lokalnoj valuti, koje se plaćaju zračnim prijevoznicima ili njihovim zastupnicima ili drugim prodavateljima karata za zračni prijevoz putnika te bilo koji uvjeti pod kojima te cijene važe, uključujući naplatu i uvjete koji se nude agenciji i ostale dodatne usluge;
19. »tarife zračnog prijevoza« znače cijene izražene u eurima ili lokalnoj valuti, koje se plaćaju za prijevoz tereta te uvjeti pod kojima te cijene važe, uključujući naplatu i uvjete koji se nude agenciji i ostalim pomoćnim službama;
20. »dotična(-e) država(-e) članica(-e)« znači država(-e) članica(-e) između ili unutar koje ili kojih se obavlja usluga zračnog prijevoza;
21. »uključena(-e) država(-e) članica(-e)« znači dotična(-e) država(-e) članica(-e) i država(-e) članica(-e) u kojoj je(-su) licencirani zračni prijevoznik(-)ci koji obavlja(-ju) uslugu zračnog prijevoza;
22. »gradska aglomeracija« znači urbano područje koje se sastoji od nekoliko gradova ili mjesta koji su se uslijed porasta stanovništva i širenja fizički spojili u jedno neprekinuto izgrađeno područje;
23. »poslovno izvješće« znači detaljan prikaz prihoda i rashoda zračnog prijevoznika za određeno razdoblje zajedno s detaljnom raščlambom poslovanja na djelatnosti koje su povezane sa zračnim prijevozom i druge djelatnosti, kao i novčanih i nenovčanih elemenata;
24. »ugovor o zakupu zrakoplova bez posade« znači ugovor između poduzetnika prema kojem se zrakoplovom upravlja na temelju svjedodžbe zračnog prijevoznika zakupoprimca;
25. »ugovor o zakupu zrakoplova s posadom« znači ugovor između zračnih prijevoznika sukladno kojem se zrakoplovom upravlja na temelju svjedodžbe zračnog prijevoznika zakupodavca;
26. »glavno mjesto poslovanja« znači glavni ured ili registrirani ured zračnog prijevoznika Zajednice u državi članici unutar kojeg se obavljaju glavne financijske djelatnosti i provodi operativni nadzor, uključujući upravljanje kontinuiranom plovidbenošću, nad zračnim prijevoznikom Zajednice.
POGLAVLJE II.
OPERATIVNA LICENCIJA
Članak 3.
Operativna licencija
1. Poduzetniku sa sjedištem u Zajednici nije dozvoljeno prevoziti zrakom putnike, poštu i/ili teret za naknadu i/ili drugu vrstu naplate ukoliko mu nije izdana odgovarajuća operativna licencija.
Poduzetnik koji ispunjava uvjete iz ovog Poglavlja ima pravo dobiti operativnu licenciju.
2. Nadležno tijelo za izdavanje licencija neće izdati operativnu licenciju niti će joj produljiti važenje ukoliko nisu ispunjeni zahtjevi iz ovog Poglavlja.
3. Ne dovodeći u pitanje niti jednu primjenjivu odredbu prava Zajednice, nacionalnog ili međunarodnog prava, za sljedeće kategorije usluga zračnog prijevoza ne važe zahtjevi vezani za posjedovanje važeće operativne licencije:
(a) usluge zračnog prijevoza koje se obavljaju zrakoplovima bez motora i/ili mikrolakim zrakoplovima s motorom; i
(b) lokalne letove.
Članak 4.
Uvjeti za izdavanje operativne licencije
Nadležno tijelo za izdavanje licencije države članice izdat će poduzetniku operativnu licenciju pod uvjetom da:
(a) se njegovo glavno mjesto poslovanja nalazi u toj državi članici;
(b) posjeduje važeću svjedodžbu zračnog prijevoznika (AOC), koju je izdalo nacionalno tijelo iste države članice čije je nadležno tijelo za izdavanje licencija odgovorno za izdavanje, odbijanje, poništavanje ili privremeno oduzimanje operativne licencije zračnog prijevoznika Zajednice;
(c) ima na raspolaganju jedan ili više zrakoplova na temelju vlasništva ili ugovora o zakupu zrakoplova bez posade;
(d) je njegova glavna djelatnost obavljanje usluga zračnog prijevoza samostalno ili u kombinaciji s nekom drugom komercijalnom djelatnošću zrakoplova ili popravkom i održavanjem zrakoplova;
(e) struktura kompanije omogućuje nadležnom tijelu za izdavanje licencija primjenu odredaba iz ovog Poglavlja; 
(f) države članice i/ili državljani država članica posjeduju više od 50 % poduzetnika i obavljaju stvarnu kontrolu nad njim, izravno ili neizravno kroz jedan ili više posrednih poduzetnika, osim kako je predviđeno u sporazumu s trećom državom kojeg je Zajednica stranka;
(g) ispunjava financijske uvjete iz članka 5.;
(h) ispunjava zahtjeve osiguranja kako je propisano u članku 11. i u Uredbi (EZ-a) br. 785/2004; i
(i) ispunjava odredbe o dobrom ugledu kako je propisano u članku 7.
Članak 5.
Financijski uvjeti za izdavanje operativne licencije
1. Nadležno tijelo za izdavanje licencija detaljno procjenjuje može li poduzetnik koji prvi put podnosi zahtjev za izdavanje operativne licencije dokazati da:
(a) u bilo kojem trenutku u razdoblju od 24 mjeseca od početka poslovanja može ispuniti svoje stvarne i potencijalne obveze, koje su utvrđene pod realnim pretpostavkama; i
(b) u razdoblju od tri mjeseca nakon početka poslovanja može podmiriti fiksne i operativne troškove koji nastaju pri poslovanju u skladu s poslovnim planom i koji su utvrđeni pod realnim pretpostavkama, pri čemu se ne uzima u obzir dohodak iz poslovanja.
2. U svrhu procjene iz stavka 1., svaki podnositelj zahtjeva podnosi poslovni plan za najmanje prve tri godine poslovanja. U poslovnom planu također treba detaljno naznačiti financijske veze podnositelja zahtjeva sa svim ostalim komercijalnim djelatnostima u kojima podnositelj zahtjeva sudjeluje bilo izravno ili putem povezanih poduzetnika. Podnositelj zahtjeva također dostavlja sve relevantne informacije, osobito podatke iz točke 1. Priloga I.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na poduzetnika koji podnosi zahtjev za izdavanje operativne licencije s namjerom obavljanja djelatnosti zrakoplovom čija najveća dopuštena uzletna masa (MTOM) iznosi manje od 10 tona i/ili koji ima manje od 20 sjedala. Takvi poduzetnici moraju dokazati da njihov neto kapital iznosi najmanje 100 000 eura ili, ukoliko to traži nadležno tijelo za izdavanje licencija, podnijeti sve relevantne podatke u svrhu procjene iz stavka 1., osobito podatke iz točke 1. Priloga I.
Nadležno tijelo za izdavanje licencija može svejedno primjenjivati stavke 1. i 2. na poduzetnika koji podnosi zahtjev za izdavanje operativne licencije temeljem odredbi iz prethodnog podstavka i koji namjerava obavljati linijski zračni prijevoz ili čiji promet iznosi više od 3 milijuna eura godišnje.
Članak 6.
Svjedodžba zračnog prijevoznika (AOC)
1. Izdavanje i važenje operativne licencije u svakom trenutku ovisi o posjedovanju važeće svjedodžbe zračnog prijevoznika (AOC), u kojoj su navedene djelatnosti obuhvaćene operativnom licencijom.
2. Svaka se promjena u svjedodžbi zračnog prijevoznika Zajednice po potrebi navodi u operativnoj licenciji.
Članak 7.
Dokaz o dobrom ugledu
1. Kada se za izdavanje operativne licencije traži dokaz da osobe koje će kontinuirano i učinkovito upravljati djelatnostima poduzetnika imaju dobar ugled ili da nad njima nije proglašen stečaj, nadležno tijelo za izdavanje licencija će kao dovoljan dokaz za državljane država članica prihvatiti priložene dokumente koje su izdala nadležna tijela matične države članice ili države članice u kojoj osoba ima prebivalište, a kojima se dokazuje da su ti zahtjevi ispunjeni.
2. Kada matična država članica ili država članica u kojoj osoba ima prebivalište ne izdaje dokumente iz stavka 1, takvi će se dokumenti nadomjestiti izjavom pod prisegom ili – u državama članicama u kojima nije predviđeno davanje izjave pod prisegom ili - u državama članicama gdje ne postoji mogućnost davanja izjave pod prisegom - svečanom izjavom dotične osobe pred ovlaštenim sudskim ili upravnim tijelom ili, gdje je to prikladno, javnim bilježnikom ili kvalificiranim stručnim organom matične državne članice ili države članice u kojoj ta osoba ima prebivalište. Takvo tijelo, bilježnik ili kvalificirani stručni organ izdaje potvrdu kojom se potvrđuje vjerodostojnost izjave pod prisegom ili svečane izjave.
3. Nadležno tijelo koje izdaje licenciju može zahtijevati da se dokumenti i potvrde iz stavaka 1. i 2. podnesu najkasnije u roku od tri mjeseca nakon datuma njihovog izdavanja.
Članak 8.
Važenje operativne licencije
1. Operativna licencija važi sve dok zračni prijevoznik Zajednice ispunjava zahtjeve iz ovog Poglavlja.
Zračni prijevoznik Zajednice u svakom trenutku mora biti sposoban na zahtjev nadležnog tijela za izdavanje licencije dokazati da ispunjava sve zahtjeve iz ovog Poglavlja.
2. Nadležno tijelo za izdavanje licencije temeljito prati ispunjavanje zahtjeva iz ovog Poglavlja. Svakako provjerava usklađenost s tim zahtjevima u sljedećim slučajevima:
(a) dvije godine nakon izdavanja nove operativne licencije;
(b) kod sumnje na potencijalne poteškoće; ili
(c) na zahtjev Komisije.
U slučaju da nadležno tijelo za izdavanje licencije posumnja u to da bi financijske poteškoće zračnog prijevoznika Zajednice mogle negativno utjecati na sigurnost njegovih operacija, ono o tome bez odgađanja obavještava tijelo nadležno za izdavanje svjedodžbe zračnog prijevoznika.
3. Operativna licencija ponovno će se podnijeti na odobravanje u slučaju kada zračni prijevoznik Zajednice:
(a) nije započeo s operacijama u roku od šest mjeseci nakon što mu je izdana operativna licencija;
(b) prestane obavljati operacije duže od šest mjeseci; ili
(c) namjerava, s operativnom licencijom izdanom na temelju prvog podstavka članka 5. stavka 3., operirati zrakoplovom čije dimenzije prelaze one utvrđene u članku 5. stavku 3. ili više ne ispunjava financijske uvjete utvrđene u tom stavku.
4. Zračni prijevoznik Zajednice će najkasnije šest mjeseci nakon posljednjeg dana određene poslovne godine, ako nacionalnim pravom nije drukčije predviđeno, nadležnom tijelu za izdavanje licencije podnijeti svoje završno financijsko izvješće s mišljenjem revizora. Tijekom prve dvije godine poslovanja zračnog prijevoznika Zajednice, podaci iz točke 3. Priloga I dostavljaju se na zahtjev nadležnog tijela za izdavanje licencije. 
Nadležno tijelo za izdavanje licencije može u svako doba, na temelju relevantnih podataka dostavljenih na njegov zahtjev ocijeniti financijsku uspješnost zračnog prijevoznika Zajednice kojem je izdalo operativnu licenciju. U postupku provođenja te ocjene zračni prijevoznik Zajednice mora ažurirati podatke iz točke 3. Priloga I i na zahtjev ih dostaviti nadležnom tijelu za izdavanje licencije. 
5. Zračni prijevoznik Zajednice obavještava nadležno tijelo za izdavanje licencije:
(a) unaprijed o svim planovima za uvođenju novih usluga zračnog prijevoza na kontinentu ili regiji svijeta koju prije nije opsluživao ili o svakoj drugoj značajnijoj promjeni u opsegu svojih djelatnosti, uključujući, no ne ograničavajući se, na promjene tipa ili broja zrakoplova koje koristi;
(b) unaprijed o svakom namjeravanom udruživanju ili preuzimanju; i
(c) u roku od 14 dana o svakoj promjeni vlasništva svakog pojedinačnog udjela koji predstavlja 10 % ili više od ukupnog posjedovanja dionica zračnog prijevoznika Zajednice ili njegovog matičnog poduzeća ili krovne tvrtke. 
6. Ukoliko nadležno tijelo za izdavanje licencije smatra da promjene o kojima je obaviješteno temeljem stavka 5. znatno utječu na financijski položaj zračnog prijevoznika Zajednice, mora zatražiti podnošenje izmijenjenog poslovnog plana koji uključuje te promjene i koji pokriva razdoblje od najmanje 12 mjeseci od datuma njegovog provođenja, zajedno s podacima iz točke 2. Priloga I., i informacijama koje je potrebno podnijeti temeljem stavka 4.
Nadležno tijelo za izdavanje licencije donosi odluku o izmijenjenom poslovnom planu da li zračni prijevoznik Zajednice može ispunjavati svoje postojeće i potencijalne obveze tijekom tog razdoblja od 12 mjeseci. Odluka se donosi najkasnije tri mjeseca nakon što su mu podnesene sve potrebne informacije.
7. Nadležno tijelo za izdavanje licencije odlučuje da li zračni prijevoznik Zajednice kojemu je izdalo licenciju, mora ponovno podnijeti zahtjev za ishođenje licencije u slučaju promjene jednog ili više elemenata koji utječu na pravni položaj zračnog prijevoznika Zajednice, a naročito u slučaju udruživanja ili preuzimanja.
8. Stavci 4., 5. i 6. se ne primjenjuju na zračne prijevoznike Zajednice koji isključivo obavljaju operacije zrakoplovima težine manje od 10 tona MTOM i/ili koji imaju manje od 20 sjedala. Takvi zračni prijevoznici Zajednice moraju u svakom trenutku biti sposobni dokazati da njihov neto kapital iznosi najmanje 100 000 eura ili kada to zatraže nadležna tijela za izdavanje licencije dostaviti informacije od značaja za svrhu ocjene iz članka 9. stavka 2.
Nadležno tijelo za izdavanje licencije može svejedno primijeniti stavke 4., 5. i 6. na zračne prijevoznike Zajednice kojima je izdalo licenciju, a koji obavljaju linijski zračni prijevoz ili one čiji promet prelazi 3 milijuna eura godišnje.
Članak 9.
Privremeno oduzimanje i poništavanje operativnih licencija
1. Nadležno tijelo za izdavanje licencije može u svakom trenutku ocijeniti financijsku uspješnost zračnog prijevoznika Zajednice kojem je izdalo licenciju. Na temelju provedene ocjene nadležno tijelo mora privremeno oduzeti ili poništiti operativnu licenciju ako taj zračni prijevoznik ne može ispunjavati svoje stvarne i potencijalne obveze u razdoblju od 12 mjeseci. Međutim, nadležno tijelo za izdavanje licencije može do financijske reorganizacije zračnog prijevoznika izdati privremenu licenciju za razdoblje koje ne prelazi 12 mjeseci, pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost, i da ta privremena licencija po potrebi sadrži i eventualne izmjene u svjedodžbi zračnog prijevoznika te da postoji realna mogućnost za zadovoljavajuću financijsku reorganizaciju unutar tog razdoblja.
2. Kada postoje jasni pokazatelji financijskih poteškoća ili kada se protiv zračnog prijevoznika vode stečajni ili slični postupci, nadležno tijelo koje je tom zračnom prijevozniku izdalo licenciju mora bez odlaganja provesti detaljnu procjenu financijskog stanja te na temelju svojih nalaza u roku od tri mjeseca preispitati status operativne licencije u skladu s ovim člankom.
Nadležno tijelo za izdavanje licencije obavještava Komisiju o svojim odlukama koje donese u vezi sa statusom operativne licencije.
3. Kada zračni prijevoznik ne dostavi završno financijsko izvješće s mišljenjem revizora iz članka 8. stavka 4. u roku navedenom u tom članku, nadležno tijelo za izdavanje licencije mora bez nepotrebnog odlaganja od zračnog prijevoznika Zajednice zatražiti da mu dostavi završno financijsko izvješće s mišljenjem revizora.
Ukoliko zračni prijevoznik ne dostavi u roku od mjesec dana završno financijsko izvješće s mišljenjem revizora, može mu se privremeno oduzeti ili poništiti operativna licencija.
4. Nadležno tijelo za izdavanje licencije mora privremeno oduzeti ili poništiti operativnu licenciju ukoliko zračni prijevoznik Zajednice svjesno ili zbog nemarnosti nadležnom tijelu za izdavanje licencije podnese lažne informacije o značajnim stvarima.
5. U slučaju kada je svjedodžba zračnog prijevoznika Zajednice privremeno oduzeta ili povučena, nadležno tijelo za izdavanje licencije mora bez odlaganja privremeno oduzeti ili poništiti i operativnu licenciju tog zračnog prijevoznika.
6. Nadležno tijelo za izdavanje licencije može privremeno oduzeti ili poništiti operativnu licenciju zračnog prijevoznika Zajednice ukoliko taj zračni prijevoznik više ne ispunjava zahtjeve koji se odnose na dobar ugled iz članka 7.
Članak 10.
Odluke o operativnim licencijama
1. Nadležno tijelo za izdavanje licencije mora što je moguće prije, a najkasnije tri mjeseca nakon što su mu podnesene sve potrebne informacije, donijeti odluku o podnesenom zahtjevu, uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze. O odluci se mora obavijestiti podnositelj zahtjeva. U odluci o odbijanju moraju se navesti razlozi odbijanja.
2. Nadležna tijela za izdavanje licencije moraju javno objaviti proceduru za izdavanje, privremeno oduzimanje i poništavanje operativne licencije te o tome obavještavaju Komisiju.
3. Popis odluka nadležnih tijela za izdavanje licencije o izdavanju, privremenom oduzimanju ili poništavanju operativnih licencija mora se godišnje objaviti u Službenom listu Europske Unije.
Članak 11.
Zahtjevi vezani uz osiguranje
Bez obzira na Uredbu (EZ-a) br. 785/2004, zračni prijevoznik mora biti osiguran za pokriće odgovornost u slučaju nesreća u vezi s poštom.
Članak 12.
Registracija
1. Ne dovodeći u pitanje članak 13. stavak 3. zrakoplov kojeg koristi zračni prijevoznik Zajednice mora biti registriran, prema izboru države članice čije nadležne vlasti izdaju operativnu licenciju, u njenom nacionalnom registru ili unutar Zajednice.
2. U skladu sa stavkom 1., prema važećim zakonima i propisima, nadležno tijelo će prihvatiti upis zrakoplova koji je u vlasništvu državljana drugih država članica i obavljanje prijenosa iz zrakoplovnih registara drugih država članica, u svoj nacionalni registar, bez naplate diskriminatorne pristojbe i bez odlaganja,. Osim uobičajene pristojbe za registraciju ne smije se naplaćivati nikakva druga pristojba za prijenos zrakoplova.
Članak 13.
Zakup
1. Ne dovodeći u pitanje članak 4. točku (c), zračni prijevoznik Zajednice može imati na raspolaganju jedan ili više zrakoplova temeljem ugovora o zakupu zrakoplova s posadom ili bez posade. Zračni prijevoznici Zajednice mogu slobodno operirati zrakoplovima registriranim unutar Zajednice, koji su unajmljeni s posadom, osim ukoliko bi to dovelo do ugrožavanja sigurnosti. Komisija će osigurati da je provođenje takve odluke razumno i razmjerno te da se temelji na sigurnosnim razlozima.
2. Ugovor o zakupu zrakoplova bez posade, kojeg je zračni prijevoznik Zajednice stranka ili ugovora o zakupu zrakoplova s posadom, prema kojem je zračni prijevoznik Zajednice zakupac zrakoplova s posadom, podliježe prethodnom odobrenju u skladu s važećim pravom Zajednice ili nacionalnim pravom o sigurnosti zračnog prometa.
3. Zračni prijevoznik Zajednice koji uzima od drugog poduzetnika u zakup zrakoplov s posadom registriran u trećoj državi, mora dobiti prethodno odobrenje za obavljanje djelatnosti od nadležnog tijela za izdavanje licencije. Nadležno tijelo može izdati odobrenje ukoliko:
(a) zračni prijevoznik Zajednice na zadovoljavajući način dokaže nadležnom tijelu da su ispunjeni svi sigurnosni standardni istovjetni onima koji se zahtijevaju pravom Zajednice ili nacionalnim pravom; i
(b) je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
(i) zračni prijevoznik Zajednice dokaže da postoji izvanredna potreba za takvim zakupom, u kojem slučaju se odobrenje izdaje za razdoblje do najviše sedam mjeseci, a moguće ga je jednom obnoviti na dodatno razdoblje od najviše sedam mjeseci;
(ii) zračni prijevoznik Zajednice dokaže da je zakup potreban radi zadovoljenja povećanih sezonskih potreba za dodatnim kapacitetom koji nije moguće zadovoljavajuće podmiriti zakupom zrakoplova registriranog u Zajednici, te je u tom slučaju moguće obnoviti odobrenje; ili
(iii) zračni prijevoznik Zajednice dokaže da je zakup potreban radi prevladavanja operativnih poteškoća, a zrakoplov registriran u Zajednici nije moguće ili nije opravdano zakupiti, u kojem slučaju odobrenje mora biti ograničenog trajanja, samo za razdoblje koje je neophodno za prevladavanje poteškoća.
4. Nadležno tijelo uz odobrenje može odrediti uvjete. Ti uvjeti postaju dio ugovora o zakupu zrakoplova s posadom.
Nadležno tijelo može odbiti izdavanje odobrenja ukoliko ne postoji uzajamnost u vezi sa zakupom zrakoplova s posadom između dotične države članice ili Zajednice i treće države u kojoj je taj zrakoplov registriran.
Nadležno tijelo mora obavijestiti dotične države članice o odobrenju koje je izdalo za zakup zrakoplova s posadom, a koji je registriran u trećoj državi.
Članak 14.
Pravo na saslušanje
Nadležno tijelo za izdavanje licencije kada donose odluku o privremenom oduzimanju ili poništavanju operativne licencije zračnog prijevoznika Zajednice, mora zračnom prijevozniku pružiti priliku da ga se sasluša, uzimajući u obzir u nekim slučajevima i potrebu za hitnim postupkom.
POGLAVLJE III.
PRISTUP ZRAČNIM LINIJAMA
Članak 15.
Pružanje usluga zračnog prijevoza unutar Zajednice
1. Zračni prijevoznici Zajednice imaju pravo na obavljanje usluga zračnog prijevoza unutar Zajednice.
2. Država članica obavljanje usluga zračnog prijevoza unutar Zajednice od strane zračnog prijevoznika Zajednice ne uvjetuje nikakvom dozvolom ili odobrenjem. Države članice neće zahtijevati od zračnih prijevoznika Zajednice da podnose bilo kakvu dokumentaciju ili podatke koje su već podnijeli nadležnom tijelu za izdavanje licencije, pod uvjetom da se relevantni podaci mogu pravodobno dobiti od nadležnih tijela za izdavanje licencije.
3. Ukoliko Komisija na temelju podataka dobivenih temeljem članka 26. stavka 2. smatra da operativna licencija koja je izdana zračnom prijevozniku Zajednice nije u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe, ona svoje zaključke prosljeđuje nadležnom tijelu za izdavanje licencije, koje svoje primjedbe šalje Komisiji u roku od 15 radnih dana.
Ukoliko Komisija, nakon što pregleda primjedbe nadležnog tijela za izdavanje licencije, smatra da operativna licencija ne ispunjava zahtjeve, ili ukoliko nisu primljene nikakve primjedbe od nadležnog tijela za izdavanje licencije, ona u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. donosi odluku da od nadležnog tijela za izdavanje licencije zahtijeva poduzimanje odgovarajućih korektivnih mjera ili privremeno oduzimanje ili poništavanje operativne licencije.
U odluci mora biti naznačen datum do kada nadležno tijelo za izdavanje licencije mora poduzeti korektivne mjere ili aktivnosti. Ukoliko korektivne mjere ili aktivnosti do tog datuma nisu bili poduzeti zračni prijevoznik Zajednice neće imati pravo korištenja svojih prava iz stavka 1.
Zračni prijevoznik Zajednice može nastaviti koristiti svoja prava iz stavka 1. nakon što je nadležno tijelo za izdavanje licencije obavijestilo Komisiju da su korektivne mjere poduzete i da je nadležno tijelo za izdavanje licencije utvrdilo provođenje istih.
4. Pri obavljanju usluga zračnog prijevoza unutar Zajednice, zračni prijevoznik Zajednice ima pravo kombinirati usluge zračnog prijevoza i sklapati ugovore o letovima sa skupnom oznakom (code sharing), ne dovodeći u pitanje pravila o tržišnom natjecanju Zajednice koja se primjenjuju na poduzetnike.
Sva ograničenja slobode zračnih prijevoznika Zajednice u vezi s obavljanjem usluga zračnog prijevoza unutar Zajednice, koja proistječu iz dvostranih sporazuma između država članica ovime se dokida.
5. Ne dovodeći u pitanje odredbe dvostranih sporazuma između država članica i podložno pravilima tržišnog natjecanja Zajednice koja se primjenjuju na poduzetnike, dotična država članica(-e) dozvoljava zračnim prijevoznicima Zajednice kombiniranje usluga zračnog prijevoza i sklapanje ugovora o letovima sa skupnom oznakom (code sharing) s bilo kojim zračnim prijevoznicima o uslugama zračnog prijevoza prema, iz ili preko bilo koje zračne luke na njezinom području iz ili do bilo koje točke ili točaka u trećim državama.
U okviru dvostranog sporazuma o zračnom prijevozu s dotičnom trećom državom, država članica može nametnuti ograničenja o letovima sa skupnom oznakom (code sharing) između zračnih prijevoznika Zajednice i zračnih prijevoznika neke treće države, osobito ukoliko dotična treća država ne dozvoljava slične poslovne mogućnosti zračnim prijevoznicima Zajednice koji djeluju iz dotične države članice. Pri tome države članice moraju osigurati da ograničenja nametnuta temeljem takvih sporazuma ne ograničavaju tržišno natjecanje i da nisu diskriminirajući među zračnim prijevoznicima Zajednice te da ne ograničavaju više nego što je to potrebno.
Članak 16.
Opća načela za obvezu obavljanja javne usluge
1. Nakon savjetovanja s ostalim državama članicama i nakon što je obavijestila Komisiju, dotične zračne luke i zračne prijevoznike koji operiraju na zračnoj liniji, država članica može uvesti obvezu obavljanja javne usluge za linijski zračni prijevoz između zračne luke u Zajednici i zračne luke koja opslužuje rubnu regiju ili regiju u razvoju na svom području ili na liniji sa slabim prometom do odredišta na njezinom području, ako je takva linija ključna za gospodarski i socijalni razvoj regije koju opslužuje ta zračna luka. Ta se obveza nameće samo u opsegu potrebnom za omogućavanje minimalnog pružanja usluga linijskog zračnog prijevoza na tom pravcu, koje ispunjavaju utvrđene standarde neprekinutosti, redovitosti, utvrđivanja cijena ili minimalnog kapaciteta, a koje zračni prijevoznici ne bi preuzeli da u obzir uzimaju samo svoje poslovne interese.
Utvrđeni standardi koji važe za liniju koja podliježe obvezi obavljanja javne usluge moraju biti uređeni na razvidan i nediskriminirajući način.
2. U slučajevima gdje drugi oblici prijevoza ne mogu osigurati neprekinute usluge s najmanje dva prijevoza na dan, dotična država članica može zahtijevati da svaki zračni prijevoznik Zajednice koji namjerava obavljati prijevoz na toj liniji jamči da će operirati na toj liniji određeno razdoblje, koje se mora odrediti u skladu s ostalim uvjetima obveze javne usluge.
3. Država članica(-e) ocjenjuje potrebu za predviđenom obvezom obavljanja javne usluge i njezinu primjerenost s obzirom na:
(a) razmjernost između predviđene obveze i potreba gospodarskog razvoja dotične regije;
(b) mogućnost korištenja drugih vrsta prijevoza i sposobnost tih vrsta prijevoza da zadovolje te potrebe prijevoza, osobito kada se postojećim uslugama željezničkog prometa opslužuje predviđeni pravac s vremenom putovanja kraćim od tri sata, te dovoljno često, s dovoljnim brojem veza i odgovarajućim vremenskim rasporedom;
(c) cijene zračnog prijevoza i uvjete koji se nude korisnicima;
(d) skupni učinak svih zračnih prijevoznika koji obavljaju ili namjeravaju obavljati prijevoz na liniji.
4. Kada država članica želi uvesti obvezu obavljanja javne usluge, ona tekst predviđene obveze predlaže Komisiji, drugim dotičnim državama članicama, dotičnim zračnim lukama i zračnim prijevoznicima koji obavljaju prijevoz na toj liniji.
Komisija objavljuje informativnu obavijest u Službenom listu Europske Unije u kojoj:
(a) navodi zračne luke koje povezuje dotična linija i moguća mjesta usputnog zaustavljanja;
(b) naznačuje datum stupanja na snagu obveze obavljanja javne usluge; i
(c) navodi punu adresu na kojoj će dotična država članica bez odlaganja i besplatno staviti na raspolaganje tekst i sve ostale važne informacije i/ili dokumentaciju u vezi s obvezom obavljanja javne usluge.
5. Bez obzira na odredbe stavka 4., s obzirom na linije na kojima je broj očekivanih putnika koji koriste uslugu zračnog prijevoza manji od 10 000 godišnje, informativna obavijest o obvezi obavljanja javne usluge objavljuje se ili u Službenom listu Europske Unije ili u nacionalnim službenim glasilima dotične države članice.
6. Datum stupanja na snagu obveze obavljanja javne usluge ne smije biti utvrđen prije datuma objave informativne obavijesti iz drugog podstavka stavka 4.
7. Kada se obveza obavljanja javne usluge uvodi u skladu sa stavcima 1. i 2., zračni prijevoznik Zajednice mora biti sposoban ponuditi prodaju sjedećih mjesta, pod uvjetom da dotični zračni prijevoz ispunjava sve zahtjeve iz obveze obavljanja javne usluge. Stoga se taj zračni prijevoz smatra linijskim zračnim prijevozom. 
8. Kada se obveza obavljanja javne usluge uvodi u skladu sa stavcima 1. i 2., bilo koji drugi zračni prijevoznik Zajednice ima pravo u bilo kojem trenutku započeti s obavljanjem linijskog zračnog prijevoza koji ispunjava sve zahtjeve obveze obavljanja javne usluge, uključujući razdoblje operiranja koje se može zahtijevati u skladu sa stavkom 2.
9. Bez obzira na stavak 8., u slučaju kada niti jedan zračni prijevoznik Zajednice nije započeo niti dokazao da će u kratkom vremenskom roku započeti s trajnim linijskim zračnim prijevozom na liniji skladu s obvezom obavljanja javne usluge koja je bila uvedena za tu liniju, država članica može ograničiti pristup linijskom zračnom prijevozu na toj liniji samo na jednog zračnog prijevoznika Zajednice na razdoblje od najviše četiri godine, nakon čega će se stanje ponovno preispitati.
To razdoblje može trajati najdulje pet godina ukoliko je obveza obavljanja javne usluge uvedena na liniji prema zračnoj luci koja opslužuje najudaljeniju regiju, kako je navedeno u članku 299. stavku 2. Ugovora.
10. Pravo na obavljanje usluga iz stavka 9. nudi se putem javnog natječaja u skladu s člankom 17., ili za samo jednu liniju ili, tamo gdje je to opravdano iz razloga operativne učinkovitosti, za skupinu takvih linija svakom zračnom prijevozniku Zajednice koji može obavljati takav zračni prijevoz. Radi administrativne učinkovitosti država članica može raspisati samo jedan natječaj za pokrivanje različitih linija.
11. Smatra se da je obveza obavljanja javne usluge istekla ukoliko na liniji za koju važi takva obveza 12 mjeseci nije bilo obavljanja linijskog zračnog prijevoza.
12. Ukoliko zračni prijevoznik Zajednice izabran u skladu s člankom 17. nenadano prekine obavljanje usluge, dotična država članica može u iznimnom slučaju zajedničkim sporazumom odabrati drugog zračnog prijevoznika Zajednice koji će obavljati obvezu javne usluge za razdoblje do sedam mjeseci, koje se ne može produljiti, i to pod sljedećim uvjetima:
(a) svaka naknada koju plaća država članica mora biti izvršena u skladu s člankom 17. stavkom 8.;
(b) odabir između zračnih prijevoznika Zajednice se provodi u skladu s načelima transparentnosti i nediskriminacije;
(c) pokreće se novi postupak raspisivanja javnog natječaja.
Komisija i dotična država(-e) će bez odlaganja biti obaviještene o hitnom postupku i razlozima za pokretanje istog. Komisija može, na zahtjev države članice ili na temelju vlastite inicijative, a u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. obustaviti postupak ukoliko nakon njegove ocjene smatra da on ne ispunjava zahtjeve iz ovog stavka ili je na drugi način u suprotnosti s pravom Zajednice.
Članak 17.
Postupak javnog natječaja za obvezu obavljanja javne usluge
1. Javni natječaj koji se zahtijeva prema članku 16. stavku 10. provodi se u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima 2. do 10. ovog članka.
2. Dotična država članica Komisiji dostavlja čitav tekst javnog natječaja osim ukoliko je, u skladu s člankom 16. stavkom 5. obvezu obavljanja javne usluge objavila putem informativne obavijesti u svom nacionalnom službenom glasilu. U takvom se slučaju natječaj objavljuje također i u nacionalnom službenom glasilu.
3. Poziv na javni natječaj i ugovor koji nakon toga slijedi, pokrivaju, između ostalog, i sljedeće točke:
(a) standarde koji se zahtijevaju u okviru obveze obavljanja javne usluge;
(b) pravila koja se odnose na izmjene i dopune te prekidanje ugovora, osobito u slučaju nepredvidivih promjena;
(c) razdoblje važenja ugovora;
(d) sankcije u slučaju neispunjavanja ugovora;
(e) objektivne i transparentne parametre na temelju kojih se izračunava eventualna naknada za obavljanje obveze javne usluge.
4. Komisija će poziv na javni natječaj učiniti dostupnim putem objave informativne obavijesti u Službenom listu Europske unije. Rok za predaju ponuda ne smije iznositi kraće od dva mjeseca od dana objave takve informativne obavijesti. Ukoliko se natječaj odnosi na liniju kojoj je pristup već ograničen na jednog prijevoznika u skladu s člankom 16. stavkom 9., javni natječaj se mora objaviti najmanje šest mjeseci prije početka nove koncesije kako bi se mogla ocijeniti daljnja potreba ograničenog pristupa.
5. U informativnoj obavijesti se moraju nalaziti sljedeće informacije:
(a) dotična država članica/države članice;
(b) dotična linija;
(c) razdoblje važenja ugovora;
(d) puna adresa na kojoj dotična država članica daje na raspolaganje tekst natječaja i sve relevantne informacije i/ili dokumentaciju u vezi s javnim natječajem i obvezom obavljanja javne usluge.
(e) rok za podnošenje ponuda.
6. Dotična država članica/države članice bez odlaganja i besplatno stranki zainteresiranoj za javni natječaj dostavlja sve relevantne informacije i dokumentaciju.
7. Odabir između dostavljenih ponuda se obavlja što je prije moguće, pri čemu se u obzir uzima primjerenost prijevoza, uključujući cijene i uvjete koji se mogu ponuditi korisnicima te troškovi eventualne naknade koju države članice mogu zahtijevati.
8. Dotična država članica zračnom prijevozniku koji je izabran na temelju stavka 7. može nadoknaditi troškove nastale uslijed ispunjavanja standarda koji se zahtijevaju za obvezu obavljanja javne usluge utvrđenih u članku 16. Takva nadoknada troškova ne smije prelaziti iznos potreban za pokrivanje neto troškova nastalih pri izvršavanju svake pojedine obveze obavljanja javne usluge, uzimajući u obzir prihod iz obveze, koji zadržava zračni prijevoznik te razumni profit.
9. Država članica mora obavijestiti Komisiju pismenim putem i bez odlaganja o rezultatima javnog natječaja i odabiru ponuditelja te uključiti i sljedeće podatke:
(a) broj, imena i poslovne informacije ponuditelja;
(b) operativne elemente iz ponuda;
(c) nadoknadu koja se traži u ponudama;
(d) ime odabranog ponuditelja.
10. Komisija može na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu od države članice zahtijevati da u roku od mjesec dana dostavi svu relevantnu dokumentaciju koja se odnosi na izbor zračnog prijevoznika za provođenje obveze obavljanja javne službe. U slučaju da se zatraženi dokumenti ne dostave u roku, Komisija može odlučiti da obustavi raspisani natječaj u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2.
Članak 18.
Pregled obveza obavljanja javne usluge
1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se sve odluke donesene u skladu s člancima 16. i 17. pregledaju učinkovito, a naročito što je prije moguće, iz razloga kršenja prava Zajednice ili nacionalnih pravila kojima se provodi pravo Zajednice. 
Na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, Komisija može naročito zatražiti od država članica da u roku od dva mjeseca dostave sljedeće:
(a) dokument kojim se opravdava potreba za obvezom obavljanja javne usluge i sukladnost s kriterijima spomenutim u članku 16.;
(b) analizu gospodarskog stanja regije;
(c) analizu razmjernosti između predviđenih obveza i ciljeva gospodarskog razvoja;
(d) analizu postojećih usluga zračnog prijevoza, ukoliko takve postoje, te drugih dostupnih vrsta prijevoza koje bi mogle biti zamjena za predviđenu obvezu.
2. Na zahtjev države članice koja smatra da je razvoj linije bez razloga ograničen uvjetima iz Članaka 16. i 17. ili na vlastitu inicijativu, Komisija će istražiti i u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva i u skladu s postupkom predviđenim u članku 25. stavku 2. donijeti odluku na temelju svih relevantnih čimbenika o tome hoće li se članci 16. i 17. i dalje primjenjivati na dotičnu liniju.
Članak 19.
Raspodjela prometa među zračnim lukama i korištenje prometnih prava 
1. Korištenje prometnih prava podliježe objavljenim operativnim propisima Zajednice, nacionalnim, regionalnim ili lokalnim operativnim propisima koji se odnose na sigurnost, zaštitu, zaštitu okoliša i dodjeljivanje slotova.
2. Nakon savjetovanja sa zainteresiranim strankama, uključujući dotične zračne prijevoznike i zračne luke, država članica bez diskriminacije među odredištima unutar Zajednice ili na temelju nacionalnosti ili identiteta zračnih prijevoznika, može urediti raspodjelu zračnog prometa među zračnim lukama koje ispunjavaju sljedeće uvjete:
(a) zračne luke opslužuju isti grad ili gradsku aglomeraciju;
(b) zračne luke imaju odgovarajuću prometnu infrastrukturu kojom se omogućuje, koliko je to moguće, izravno povezivanje, čime je moguće do zračne luke dospjeti u roku od devedeset minuta, uključujući i prijelaz preko granice, gdje je to potrebno;
(c) zračne luke su povezane međusobno i s gradom ili gradskom aglomeracijom koju opslužuju čestim, pouzdanim i učinkovitim uslugama javnog prijevoza; i
(d) zračne luke nude zračnim prijevoznicima potrebne usluge i ne utječu negativno na njihove poslovne mogućnosti.
Svaka odluka kojom se uređuje raspodjela zračnog prometa među dotičnim zračnim lukama mora poštivati načela razmjernosti i transparentnosti te biti utemeljena na objektivnim mjerilima.
3. Dotična država članica obavještava Komisiju o svojim namjerama o uređivanju raspodjele zračnog prometa ili o promjeni postojećeg pravila o raspodjeli prometa.
Komisija provjerava primjenu stavaka 1. i 2. ovog članka i u roku od 6 mjeseci nakon primitka informacija od države članice i u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. odlučuje može li država članica primjenjivati mjere.
Komisija objavljuje svoju odluku u Službenom listu Europske unije, a mjere se ne primjenjuju prije objave odobrenja Komisije.
4. S obzirom na pravila o raspodjeli prometa koja važe u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija će na zahtjev države članice ili može na vlastitu inicijativu, provjeriti primjenu stavaka 1. i 2. te u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. odlučiti može li država članica nastaviti s primjenom mjere.
5. Komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije svoje odluke donesene temeljem ovog članka.
Članak 20.
Mjere zaštite okoliša
1. Kod postojanja ozbiljnih problema vezanih uz zaštitu okoliša, odgovorna država članica može ograničiti ili odbiti korištenje prometnih prava, osobito kada druge vrste prijevoza omogućuju odgovarajuće razine usluga. Mjera mora biti nediskriminirajuća, ne narušavati tržišno natjecanje među zračnim prijevoznicima, ne smije postavljati veća ograničenja nego što je to potrebno za rješavanje problema te mora biti ograničenog vremena trajanja, koje ne smije biti dulje od 3 godine, nakon čega se ponovno preispituje.
2. Kada država članica smatra da je mjera iz stavka 1. potrebna, ona najmanje tri mjeseca prije stupanja na snagu te mjere mora obavijestiti druge države članice i Komisiju, navodeći odgovarajuće opravdane razloge za poduzimanje te mjere. Ta se mjera može provesti ukoliko se u roku od mjesec dana nakon primitka obavijesti dotična država članica ne usprotivi mjeri ili ju Komisija, u skladu sa stavkom 3. preuzme na daljnje preispitivanje.
3. Na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. Komisija može obustaviti mjere ukoliko one ne ispunjavanju zahtjeve iz stavka 2. ili su na drugi način u suprotnosti sa pravom Zajednice.
Članak 21.
Hitne mjere
1. Država članica može odbiti, ograničiti ili nametnuti uvjete za korištenje prometnih prava radi rješavanja iznenadnih kratkotrajnih poteškoća, koje nastanu kao rezultat nepredvidivih i neizbježnih okolnosti. Kod provođenja takvih mjera moraju se poštivati načela razmjernosti i transparentnosti te se iste moraju temeljiti na objektivnim i nediskriminirajućim mjerilima.
Komisija i ostale države članice bez odlaganja se obavještavaju o takvim mjerama, uz odgovarajuće objašnjenje o utemeljenosti poduzimanja istih. Ukoliko poteškoće koje zahtijevaju takve mjere potraju dulje od 14 dana, država članica će o tome obavijestiti Komisiju i druge države članice te može, uz pristanak Komisije, produljiti provođenje mjera za najviše 14 dana.
2. Komisija može, na zahtjev dotične države članice/država članica ili na vlastitu inicijativu, obustaviti tu mjeru ukoliko ona ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ili je na neki drugi način u suprotnosti sa pravom Zajednice.
POGLAVLJE IV.
ODREDBE O UTVRĐIVANJU CIJENA
Članak 22.
Sloboda utvrđivanja cijena
1. Ne dovodeći u pitanje Članak 16. stavak 1. zračni prijevoznici Zajednice i, na osnovi uzajamnosti, zračni prijevoznici trećih država, slobodno utvrđuju cijene i tarife zračnog prijevoza unutar Zajednice.
2. Bez obzira na odredbe iz dvostranih sporazuma među državama članicama, države članice ne smiju vršiti diskriminaciju na osnovi nacionalnosti ili identiteta zračnih prijevoznika pri omogućavanju zračnim prijevoznicima Zajednice da slobodno utvrđuju cijene i tarife zračnog prijevoza između teritorija njihove države i treće države. Ovim se ukidaju sva postojeća ograničenja glede utvrđivanja cijena, uključujući i ona s obzirom na linije do trećih država, a koja nastaju iz dvostranih sporazuma između država članica.
Članak 23.
Obavještavanje i nediskriminacija
1. Cijene i tarife zračnog prijevoza koje su dostupne javnosti uključuju važeće uvjete koji su ponuđeni ili objavljeni u bilo kojem obliku, uključujući na Internetu, za usluge zračnog prijevoza iz zračne luke smještene na području države članice na koju se primjenjuje Ugovor. Konačna cijena koja se plaća mora biti u svakom trenutku navedena i mora uključivati važeću cijenu ili tarifu zračnog prijevoza, kao i sve važeće poreze i pristojbe, prireze i provizije koje su neizbježne i predvidive u vrijeme objavljivanja. Pored navođenja konačne cijene, potrebno je navesti i sljedeće:
(a) cijenu ili tarifu zračnog prijevoza;
(b) poreze;
(c) aerodromske naknade; i
(d) ostale pristojbe, prireze ili provizije, poput onih koje se odnose na zaštitu ili gorivo,
tamo gdje su cijeni ili tarifi zračnog prijevoza dodane stavke iz točaka (b), (c) i (d). Mogućnost doplate mora se iskazati na jasan, transparentan i nedvosmislen način na samom početku postupka rezervacije, a kupac sam odabire tu mogućnost. 
2. Ne dovodeći u pitanje Članak 16. stavak 1. pristup cijenama i tarifama zračnog prijevoza za usluge prijevoza sa zračne luke smještene na području države članice za koju važi Ugovor, a koje su dostupne javnosti, dozvoljava se bez diskriminacije na osnovi nacionalnosti ili mjesta boravka kupca ili na osnovi sjedišta agenta zračnog prijevoznika ili drugog prodavača karata unutar Zajednice.
Članak 24.
Kazne
Države članice jamče usklađenost s odredbama predviđenim ovim poglavljem te utvrđuju kazne za njihovo kršenje. Te kazne moraju biti učinkovite, srazmjerne i odvraćati od kršenja. 
POGLAVLJE V.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 25.
Odbor
1. Komisiji pomaže odbor.
2. Tamo gdje se upućuje na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Članak 26.
Suradnja i pravo na dobivanje informacija
1. Države članice i Komisija surađuju u primjeni i praćenju primjene ove Uredbe.
2. Radi izvršavanja svojih obveza temeljem ove Uredbe Komisija može pribavljati sve potrebne informacije od država članica, koje će također omogućavati dobivanje informacija od zračnih prijevoznika kojima su njihove nadležne vlasti izdale operativnu licenciju.
3. U skladu sa svojim nacionalnim pravom države članice poduzimaju potrebne mjere kojima omogućuju odgovarajuću povjerljivost informacija koje prime sukladno ovoj Uredbi.
Članak 27.
Ukidanje
Ukidaju se Uredbe (EEZ-a) br. 2407/92, (EEZ-a) br. 2408/92 i (EEZ-a) br. 2409/92.
Upućivanje na ukinute Uredbe smatra se upućivanjem na ovu Uredbu i tumači se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.
Članak 28.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dan nakon njezine objave u Službenom listu Europske unije.
Ova Uredba u cijelosti obvezuje i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 24. rujna 2008.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
J.-P. JOUYET
PRILOG I
INFORMACIJE KOJE SE DOSTAVLJAJU PREMA ČLANCIMA 5. i 8.
1. Informacije o financijskoj sposobnosti koje mora dostaviti podnositelj zahtjeva koji prvi put podnosi zahtjev 
1.1. Najnovije financijsko izvješće uprave i, završno financijsko izvješće za prethodnu poslovnu godinu s mišljenjem revizora, ako je dostupno. 
1.2. Projiciranu bilancu, uključujući račun dobiti i gubitka za sljedeće tri godine.
1.3. Osnove za projekciju prihoda i rashoda za stavke kao što su gorivo, cijene i tarife, plaće, održavanje, amortizacija, promjene tečaja, aerodromske naknade, pristojbe za zračnu plovidbu, troškove za zemaljske usluge, osiguranje, itd. Prognoze prometa/prihoda.
1.4. Detaljne podatke o početnim troškovima nastalima u razdoblju od podnošenja zahtjeva do početka obavljanja operacija i objašnjenje kako namjerava financirati te troškove.
1.5. Detaljne podatke o postojećim i očekivanim izvorima financiranja. 
1.6. Detaljne podatke o dioničarima, uključujući njihovu nacionalnost i vrste dionica koje posjeduju, i Statut društva. Ako su dio grupe poduzetnika, podatke o njihovim međusobnim odnosima. 
1.7. Projicirani plan priljeva i odljeva novca i plan likvidnosti za prve tri godine poslovanja.
1.8. Detaljne podatke o financiranju kupnje/zakupa zrakoplova, uključujući, u slučaju zakupa, rokove i uvjete iz ugovora. 
2. Informacije koje treba dostaviti za procjenu daljnje financijske sposobnosti postojećih imatelja operativne licencije koji planiraju promjenu vlasničke strukture ili aktivnosti koja će znatno utjecati na financijsku sposobnost.
2.1. Po potrebi, najnoviju internu bilancu uprave i završno financijsko izvješće za prethodnu poslovnu godinu s mišljenjem revizora.
2.2. Precizne detaljne podatke o svim predloženim promjenama npr. promjeni vrste usluge, predviđenom preuzimanju ili udruživanju, promjenama u dioničkom kapitalu, promjenama dioničara, itd.
2.3. Projiciranu bilancu s računom dobiti i gubitka za tekuću financijsku godinu, uključujući sve predložene promjene u strukturi ili aktivnostima koje će znatno utjecati na financijsku sposobnost. 
2.4. Prethodne i projicirane iznose rashoda i prihoda za stavke kao što su gorivo, cijene i tarife, plaće, održavanje, amortizacija, promjene tečaja, aerodromske naknade, pristojbe za zračnu plovidbu, troškove za zemaljske usluge, osiguranje, itd. Prognoze prometa/prihoda. 
2.5. Izjave o priljevu sredstava i planovima likvidnosti za iduću godinu, uključujući sve predviđene promjene u strukturi ili aktivnostima koje će znatno utjecati na financijsku sposobnost. 
2.6. Detaljne podatke o financiranju kupnje/zakupa zrakoplova, uključujući, u slučaju zakupa, rokove i uvjete iz ugovora. 
3. Informacije koje je potrebno dostaviti za procjenu daljnje financijske sposobnosti postojećih imatelja operativne licencije.
3.1. Završno financijsko izvješće s mišljenjem revizora u roku koji ne smije biti duži od šest mjeseci nakon isteka financijske godine, ukoliko nije drukčije propisano nacionalnim propisima i, po potrebi, najnoviju internu bilancu uprave. 
3.2. Projiciranu bilancu, uključujući račun dobiti i gubitka za iduću godinu. 
3.3. Prethodne i projicirane iznose rashoda i prihoda za stavke kao što su gorivo, cijene i tarife, plaće, održavanje, amortizacija, promjene tečaja, aerodromske naknade, pristojbe za zračnu plovidbu, troškove za zemaljske usluge, osiguranje, itd. Prognoze prometa/prihoda.
3.4. Izjave o priljevu sredstava i planovima likvidnosti za iduću godinu.
PRILOG II
KORELACIJSKA TABLICA
(iz članka 27.)
Uredba (EEZ-a) br. 2409/92 / Ova Uredba
Članak 1. stavak 1. / Članak 1.
Članak 1. stavak 2. / Članak 3. stavak 3.
Članak 2. / Članak 2.
Članak 3. stavak 1. / Članak 3. stavak 2.
Članak 3. stavak 2. / drugi podstavak članka 3. stavka 1.
Članak 3. stavak 3. / prvi podstavak članka 3. stavka 1.
Članak 4. stavak 1. / Članak 4.
Članak 4. stavak 2. / Članak 4. točka (f) 
Članak 4. stavak 3. / -
Članak 4. stavak 4. / Članak 4. točka (f)
Članak 4. stavak 5. / drugi podstavak članka 8. stavka 1.
Članak 5. stavak 1. / Članak 5. stavak 1.
Članak 5. stavak 2. / Članak 5. stavak 2.
Članak 5. stavak 3. / Članak 8. stavak 5.
Članak 5. stavak 4. / Članak 8. stavak 6.
Članak 5. stavak 5. / Članak 9. stavak 1.
Članak 5. stavak 6. / Članak 8. stavak 4.
Članak 5. stavak 7. / Članak 5. stavak 3. i Članak 8. stavak 8.
Članak 6. / Članak 7. 
Članak 7. / Članak 11.
Članak 8. stavak 1. / Članak 4. točka (c)
Članak 8. stavak 2. / Članak 12. stavak 1.
Članak 8. stavak 3. / Članak 13. stavci 2. i 3.
Članak 8. stavak 4. / Članak 12. stavak 2.
Članak 9. / Članak 6.
Članak 10. stavak 1. / Članak 13. stavci 2. i 3.
Članak 10. stavak 2. / Članak 13. stavci 2. i 3.
Članak 11. stavak 1. / Članak 8. stavak 1.
Članak 11. stavak 2. / Članak 8. stavak 3.
Članak 11. stavak 3. / Članak 8. stavak 7.
Članak 12. / Članak 9. stavci 2. do 6.
Članak 13. stavak 1. / Članak 10. stavak 2.
Članak 13. stavak 2. / Članak 10. stavak 1.
Članak 13. stavak 3. / -
Članak 13. stavak 4. / Članak 10. stavak 3.
Članak 14. / -
Članak 15. / -
Članak 16. / -
Članak 17. / -
Članak 18. stavak 1. / Članak 26. stavak 1.
Članak 18. stavak 2. / Članak 26. stavak 3.
Članak 19. / -
PRILOG / PRILOG I.
Uredba (EEZ-a) br. 2408/92 / Ova Uredba
Članak 1. stavak 1. / Članak 1.
Članak 1. stavak 2. / Članak 1. stavak 2.
Članak 1. stavak 3. / -
Članak 1. stavak 4. / -
Članak 2. / Članak 2.
Članak 3. stavak 1. / Članak 15. stavak 1. i 2.
Članak 3. stavak 2. / -
Članak 3. stavak 3. / -
Članak 3. stavak 4. / -
Članak 4. stavak 1. točka (a) / Članak 16. stavak 1.
Članak 4. stavak 1. točka (b) / Članak 16. stavak 3.
Članak 4. stavak 1. točka (c) / Članak 16. stavak 2.
Članak 4. stavak 1. točka (d) / Članak 16. stavak 9.
– / Članak 17. stavak 1.
– / Članak 17. stavak 2.
– / Članak 17. stavak 4.
– / Članak 17. stavak 5.
– / Članak 17. stavak 6.
Članak 4. stavak 1. točka (e) / Članak 17. stavak 3. 
Članak 4. stavak 1. točka (f) / Članak 17. stavak 3.
Članak 4. stavak 1. točka (g) / -
Članak 4. stavak 1. točka (h) / Članak 17. stavak 8.
– / Članak 17. stavak 9.
– / Članak 17. stavak 10.
Članak 4. stavak 1. točka (i) / Članak 18. stavak 1.
Članak 4. stavak 1. točka (j) / Članak 16. stavak 7.
Članak 4. stavak 1. točka (k) / -
Članak 4. stavak 2. / -
Članak 4. stavak 3. / Članak 18. stavak 2.
Članak 4. stavak 4. / -
Članak 5. / -
Članak 6. stavak 1. i 2. / -
Članak 7. / Članak 15. stavak 4. i 5.
Članak 8. stavak 1. / Članak 19. stavak 2.
Članak 8. stavak 2. / Članak 19. stavak 1.
Članak 8. stavak 3. / Članak 19. stavak 3.
Članak 8. stavak 4. / -
Članak 8. stavak 5. / -
Članak 9. stavak 1. / Članak 20. stavak 1.
Članak 9. stavak 2. / Članak 20. stavak 1.
Članak 9. stavak 3. / Članak 20. stavak 2.
Članak 9. stavak 4. / Članak 20. stavak 3.
Članak 9. stavak 5. / Članak 22. stavak 1.
Članak 9. stavak 6. / Članak 22. stavak 2.
Članak 9. stavak 7. / -
Članak 9. stavak 8. / -
Članak 10. / -
Članak 11. / Članak 25.
Članak 12. stavak 1. / Članak 26. stavak 2.
Članak 12. stavak 2. / -
Članak 13. / -
Članak 14. stavak 1. / Članak 26. stavak 1.
Članak 14. stavak 2. / Članak 26. stavak 3.
Članak 15. / -
Članak 16. / -
Prilog I. / -
Prilog II. / -
Prilog III. / -
– / Prilog II. 
Uredba (EEZ-a) br. 2409/92 / Ova Uredba
Članak 1. stavak 1. / Članak 1.
Članak 1. stavak 2. / Članak 21. stavak 1.
Članak 1. stavak 3. / -
Članak 2. / Članak 2.
Članak 3. / -
Članak 4. / Članak 23.
Članak 5. stavak 1. / Članak 22.
Članak 5. stavak 2. / -
Članak 5. stavak 3. / -
Članak 5. stavak 4. / -
Članak 6. / -
Članak 7. / -
Članak 8. / -
Članak 9. / -
Članak 10. stavak 1. / Članak 26. stavak 1.
Članak 10. stavak 2. / Članak 26. stavak 3.
Članak 11. / -
Članak 12. / -
– / Članak 27.
– / Članak 28.
[1]SL C 175, 27. 7. 2007., str. 85.
[2]SL C 305, 15. 12. 2007., str. 11.
[3]Mišljenje Europskoga parlamenta od 11. srpnja 2007. (SL C 195 E, 10. 9. 2008., str. 391.), Zajedničko stajalište Vijeća od 18. travnja 2008. (SL C 129 E, 27.5.2008., str. 1.) i Stajalište Europskoga parlamenta od 9. srpnja 2008. (još neobjavljeno u Službenom listu).
[4]SL C 240, 24. 8. 1992., str. 1.
[5]SL C 240, 24. 8. 1992., str. 8.
[6]SL C 240, 24. 8. 1992., str. 15.
[7] SL L 138, 30. 4. 2004., str. 1.
[8]SL L 184, 17.7.1999., str. 23.



Pravilnik o operativnom djelovanju sustava obrane od tuče


  

Narodne novine br.: 36 - Datum: 10.04.2002. - Interni ID: 20020773


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Pravilnik o operativnom djelovanju sustava obrane od tuče

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
I ŠUMARSTVA
773
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o sustavu obrane od tuče (»Narodne novine«, br. 53/01), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O OPERATIVNOM DJELOVANJU SUSTAVA
OBRANE OD TUČE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju poslovi i postupci koji se primjenjuju u operativnom provođenju sustava obrane od tuče (u daljnjem tekstu: OT).
Članak 2.
Poslove obrane od tuče obavlja Odjel za obranu od tuče te druge službe Državnog hidrometeorološkog zavoda (u daljnjem tekstu: Zavod).
Članak 3.
(1) Operativno djelovanje sustava OT provodi se na područjima sljedećih županija: Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osiječko-baranjske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Grada Zagreba.
(2) Branjeno područje može se i proširiti sukladno članku 2. stavku 2. Zakona o sustavu obrane od tuče (»Narodne novine«, br. 53/01), (u daljnjem tekstu: Zakona).
Članak 4.
(1) Otkrivanje, praćenje kretanja i razvoja tučoopasnih procesa te određivanje područja djelovanja OT obavlja se meterološkim radarom s radarskog centra (u daljnjem tekstu: RC).
(2) Neposredno djelovanje na tučoopasne procese obavlja se djelovanjem meteorološkog reagensa s lansirne postaje (u daljnjem tekstu: LP) i/ili generatorske postaje (u daljnjem tekstu: GP) pomoću raketa ili prizemnih generatora.
Članak 5.
(1) Početak sezone operativnog djelovanja OT jest 1. svibnja, a završetak je sezone 30. rujna tekuće godine.
(2) Ministar poljoprivrede i šumarstva može propisati i drugačije u ovisnosti o vegetativnom stadiju poljoprivrednih kultura i ostalim objektivnim okolnostima.
(3) Odluka iz stavka 2. može se donijeti za pojedine dijelove branjenog područja ili za sustav u cijelini.
II. SUSTAV OT
Članak 6.
Sustav OT organizirano djeluje:
– mrežom radarskih centara,
– mrežom lansirnih i generatorskih postaja,
– sustavom veza,
– stručnom i tehničkom podrškom.
Članak 7.
Mreža radarskih centara dio je sustava koji se sastoji od RC-a, kojima je osnovna namjena neposredno upravljanje djelovanjem OT sljedećim osnovnim sredstvima:
– meteorološkim radarima,
– objektima za rad i boravak ekipe, s pripadajućim pratećim objektima i zemljištem,
– vozilima za rad ekipe centra i posebnim vozilima za prijevoz opasnih tvari,
– računalnom opremom potrebnom za provođenje svih poslova sustava OT.
Članak 8.
Mreža LP i GP dio je sustava kojemu je osnovna namjena izravno provođenje operativne OT sljedećim osnovnim sredstvima:
– lanserima i pratećom opremom za lansiranje raketa,
– prizemnim generatorima,
– objektima za lansiranje raketa i skladištenje raketa i otopine, s pripadajućom opremom,
– radiostanicama ili drugim sredstvima komunikacije s RC-ima,
– tučomjerom za registraciju padanja tuče.
Članak 9.
Sustav veza dio je sustava kojemu je osnovna namjena povezivanje svih sudionika u procesu djelovanja OT, a sastoji se od:
– mobilnih i stacionarnih radiouređaja, radioodašiljača i repetitora u funkciji uspostave komunikacije i razmjene podataka između mreže RC i središnje službe Zavoda, mreže LP i GP, stručne i tehničke podrške i Hrvatske kontrole zračne plovidbe,
– komunikacijske opreme koja služi za prikupljanje, obradu i razmjenu svih podataka o djelovanju i ostalih podataka prijeko potrebnih za funkcioniranje sustava.
Članak 10.
Stručna i tehnička podrška dio je sustava kojemu je osnovna namjena organizacija rada sustava, osiguranje jedinstvenosti sustava, koordinacije rada svih sudionika pri djelovanju sustava, a čine ga:
– operativno tehnički poslovi,
– sredstva i oprema za tehničko održavanje radara i sredstava komuniciranja,
– računalna oprema potrebna za provođenje svih poslova sustava OT,
– centralna skladišta za sredstva djelovanja.
III. DJELOKRUG RADA SUSTAVA
Članak 11.
Operativni rad sustava dijeli se na tri razdoblja:
– pripremno razdoblje,
– razdoblje operativnog provođenja djelovanja (sezona),
– završno razdoblje.
Realizacija poslova i zadataka iz različitih razdoblja može se preklapati.
Članak 12.
RC je regionalni dio sustava u njegovu djelokrugu rada sljedeći su poslovi:
– provodi neposredno operativno djelovanje u kombiniranom sustavu,
– organizira 24-satni, operativno spreman sustav tijekom aktivne sezone,
– organizira i upravlja radom i opskrbom LP i GP,
– izrađuje godišnji plan i program rada OT za svoje područje odgovornosti i njihovo usklađivanje s planom i programom rada sustava,
– izvještava o djelovanju i pojavama na svom području odgovornosti,
– prikuplja, analizira i pohranjuje podatke unutar sustava na svom području,
– obavlja poslove određene Zakonom o obrani,
– održava, oprema i opskrbljuje postaje sredstvima rada i djelovanja,
– u suradnji sa stručnom i tehničkom podrškom organizira i provodi stručno osposobljavanje te provjerava osposobljenost poslužitelja LP i GP,
– u suradnji sa stručnom i tehničkom podrškom planira i postavlja nove LP i/ili GP na svom području.
Članak 13.
LP i GP lokalni je element sustava, a u njegovu djelokrugu rada sljedeći su poslovi:
– djeluje tehničkim sredstvima prema naređenju nadležnoga RC,
– obavlja meteorološka motrenja vezana uz OT,
– o svojoj aktivnosti redovito izvješćuje RC,
– obavlja poslove određene Zakonom o obrani.
Članak 14.
U djelokrugu rada sustava veza sljedeći su poslovi:
– računalna obrada i priprema podataka i parametara za djelovanje,
– razmjena podataka o vremenu, radarskih podataka i ostalih podataka sustava,
– prikupljanje i pohrana podataka sustava i drugih izvora o djelovanju OT radi analize učinkovitosti, isplativosti te ocjene utjecaja na okoliš,
– ostvaruje neposrednu komunikaciju između sudionika djelovanja sustava,
– osigurava jedinstvenost sustava.
Članak 15.
Stručna i tehnička podrška obavlja sljedeće poslove:
– izrađuje godišnje planove rada i nabave za cjelokupni sustav,
– izrađuje i predlaže razvojne programe, planove i izvedbene projekte proširenja branjenog područja i uvođenje novih tehnologija,
– prati i analizira prihode i rashode te usklađuje dinamiku realizacije plana i programa rada s dinamikom pritjecanja novčanih sredstava,
– prati i analizira kvalitetu djelovanja rada pojedinih dijelova sustava i poduzima mjere za otklanjanje nedostataka u radu i organizaciji rada,
– izrađuje mjesečna, godišnja i druga izvješća o radu i djelovanju sustava,
– izrađuje metodologiju djelovanja na tučoopasne atmosferske procese,
– izrađuje upute za prijevoz i skladištenje opasnih i zapaljivih tvari sukladno posebnim propisima,
– izrađuje upute za rad na sabirnom centru RC i LP i/ili GP,
– organizira pripremu i osigurava funkcioniranje 24-satno operativno spremnog sustava tijekom sezone,
– planira i organizira opskrbljenost RC i postaja sredstvima rada i djelovanja,
– koordinira suradnju između nositelja OT i sudionika provođenja OT,
– organizira radarsko praćenje olujnih oblaka,
– usklađuje djelovanje raketne i generatorske komponente sustava,
– prikuplja, analizira i pohranjuje podatke prikupljene u sustavu OT i iz drugih izvora o djelovanju OT,
– planira i organizira stručno i tehničko osposobljavanje i usavršavanje djelatnika sustava poslužitelja na LP i/ili GP,
– organizira primjenu novih metoda i tehnologija u OT,
– obavlja poslove određene Zakonom o obrani,
– organizira i koordinira rad pratećih tehničkih službi,
– izrađuje prijedloge tehničkih uvjeta za rad sustava,
– usklađuje djelovanje sustava s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe d.o.o.
– propisuje i kontrolira kvalitetu sredstava djelovanja.
Članak 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/02-01/42
Urbroj: 525-1-02-1
Zagreb, 4. travnja 2002.
Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.



Pravilnik o opravdanim slučajevima i postupku zatvaranja javne ceste


  

Narodne novine br.: 119 - Datum: 19.11.2007. - Interni ID: 20073446


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Pravilnik o opravdanim slučajevima i postupku zatvaranja javne ceste

MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
3447
Na temelju članka 43. stavka 2. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, broj 180/04. i 138/06.), ministar mora, turizma, prometa i razvitka donosi
PRAVILNIK
O OPRAVDANIM SLUČAJEVIMA I POSTUPKU ZATVARANJA JAVNE CESTE
I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se opravdani slučajevi za zatvaranje javne ceste te postupak zatvaranja javne ceste.
Članak 2.
(1) Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se na zatvaranje javne ceste prema odluci koju, temeljem posebnog propisa, donosi ministar mora, turizma, prometa i razvitka u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove.
(2) Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se za zatvaranje javne ceste zbog održavanja športske i druge priredbe ili slične aktivnosti na javnoj cesti koje, temeljem posebnog propisa, odobrava nadležna policijska uprava odnosno ministarstvo unutarnjih poslova.
Članak 3.
Pod zatvaranjem javne ceste, prema ovom Pravilniku, smatra se uspostava zabrane ili ograničenja prometa svih ili pojedinih vrsta vozila na određenoj javnoj cesti ili dijelu javne ceste za određene dane ili u određenom vremenskom razdoblju.
II. OPRAVDANI SLUČAJ ZA ZATVARANJE JAVNE CESTE

Članak 4.
(1) Opravdani slučajevi za zatvaranje javne ceste, prema ovom Pravilniku, su:
– izvođenje radova redovnog i izvanrednog održavanja te rekonstrukcije javne ceste koje nije moguće izvesti bez zatvaranja javne ceste;
– izvođenje drugih radova ili obavljanje aktivnosti na ili uz javnu cestu koje utječu na sigurnost odvijanja prometa odnosno koje nije moguće izvesti bez zatvaranja javne ceste;
– zbog prometne nesreće, odrona ili pada kamenja i stijena, stabala, snježnih lavina ili drugog izvanrednog događaja;
– iznenadno oštećenje kolnika, cestovnog trupa, mostova, propusta, tunela, cestovnih objekata i građevina te ostalih dijelova javne ceste zbog kojih je ugrožena sigurnost odvijanja prometa;
– vremenske pojave koja bitno utječu na sigurnost odvijanja prometa kao što je olujni vjetar, ledena kiša, snijeg nošen olujnim vjetrom koji stvara snježne zapuhe, obilna i dugotrajna kiša koja izaziva bujično tečenje vode ili izlijevanje vodotoka iz korita preko kolnika;
– požari uz javnu cestu;
– elementarne nepogode.
(2) Osim slučajeva navedenih u stavku 1. ovoga članka, opravdani slučaj za zatvaranje javne ceste i preusmjeravanje prometa smatra se i drugi predviđeni događaj koji utječe na sigurnost i protočnost prometa na javnoj cesti.
III. POSTUPAK ZATVARANJA JAVNE CESTE

Članak 5.
Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba odnosno korisnik koncesije (u daljnjem tekstu: nadležni subjekt) ovlašteni su u opravdanim slučajevima navedenim u članku 4. ovoga Pravilnika, zatvoriti javnu cestu kojom upravljaju odnosno provesti postupak za njeno zatvaranje.
Članak 6.
(1) Odluku o zatvaranju javne ceste donosi nadležni subjekt iz članka 5. ovoga Pravilnika, samostalno.
(2) Nadležni subjekt o odluci iz stavka 1. ovoga članka, mora obavijestiti Upravu cestovnog prometa i Inspekciju za ceste Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, nadležnu policijsku upravu i javnost.
Članak 7.
(1) Zatvaranje javne ceste, u opravdanom slučaju, može zatražiti i druga pravna ili fizička osoba (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podnošenjem zahtjeva nadležnom subjektu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o lokaciji, vrsti i količini radova zbog kojih se predlaže zatvaranje javne ceste te način izvođenja i vrijeme trajanja radova.
Članak 8.
(1) U postupku rješavanja zahtjeva iz članka 7. ovoga Pravilnika nadležni subjekt iz članka 5. ovoga Pravilnika će:
– ocijeniti razloge i opravdanost zatvaranja javne ceste;
– preispitati mogućnosti za preusmjeravanja promete na druge javne ceste.
(2) Ako se kod zatvaranja javne ceste promet mora preusmjeriti na ceste kojima upravlja drugi nadležni subjekt, izdavatelj odluke o zatvaranju javne ceste mora ishoditi i odgovarajuću suglasnost drugog nadležnog subjekta.
Članak 9.
(1) Nakon provedenog postupka, nadležni subjekt iz članka 5. ovoga Pravilnika izdat će podnositelju zahtjeva odluku o zatvaranju javne ceste.
(2) U odluci iz stavka 1. ovoga članka, nadležni subjekt iz članka 5. ovoga Pravilnika utvrdit će uvjete pod kojima će se zatvoriti javna cesta, a osobito:
– odrediti optimalno vrijeme zatvaranja javne ceste,
– odrediti javne ceste na koje se može preusmjeriti promet,
– utvrditi uvjete za uspostavu privremene regulacije prometa;
– odrediti vrijeme u kojem cesta mora biti otvorena i dovedena u prvobitno stanje;
– ishoditi od drugog subjekta iz članka 5. ovoga Pravilnika prethodnu suglasnost za zatvaranje javne ceste,
– obavijestiti o zatvaranju javne ceste nadležne subjekte iz stavka 2. članka 6. ovoga Pravilnika,
– odrediti način obavještavanja javnosti.
Članak 10.
Po prestanku razloga koji su doveli do zatvaranja javne ceste potrebno je javnu cestu dovesti u prvobitno stanje.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i postupku zatvaranja javnih cesta (»Narodne novine« br. 73/98).
Članak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/07-05/42
Urbroj: 530-07-07-1
Zagreb, 29. listopada 2007.
Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.


First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
  Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna

Nova ponuda za poduzetnike

Internet usluge za poduzetnike

Izrada internet stranica

CMS internet stranice ! ! ! !

Hosting - Windows serveri

Prodaja gotovih izvještaja

Izrada poslovnih planova

Gotovi primjeri planova

Investicijski projekti

Primjeri ugovora - šprance
  Poslovni imenici - adresari

Internet imenik - web adrese

Istraživanje tržišta

Marketing - oglašavanje

Trgovačko posredovanje

Proizvodi i usluge u HR

Poslovno savjetovanje

Poslovna psihologija

Poslovne informacije

Poslovni web katalog
  Pregled zakona - propisa

Informatika i poslovanje

Korisni poslovni programi

Programiranje po narudžbi

Sigurnost u poslovanju

Besplatni online rječnik

Besplatne poslovne usluge

Pregled korisnih linkova

Novi internet projekti

Poslovni forum



Jeste li tražili:

Pravilnik o operativnoj licenciji i zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza - Narodne novine br.: 81 / 2009
Pravilnik o operativnom djelovanju sustava obrane od tuče - Narodne novine br.: 36 / 2002
Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksploziv­nom atmosferom - Narodne novine br.: 123 / 2005
Pravilnik o opsegu i sadržaju izvješća o procjeni prikladnosti stavljanja na tržište genetski modificiranih organizama i proizvoda koji sadrže i/ili se sa sastoje ili potječu od genetski modificiranih... - Narodne novine br.: 93 / 2008
Pravilnik o opsegu, uvjetima i načinu ispitivanja namirnica i predmeta opće uporabe u tijeku proizvodnje i načinu vođenja evidencije o izvršenim ispitivanjima proizvoda - Narodne novine br.: 80 / 1999




Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti, primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...