Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine


  

Narodne novine br.: 198 - Datum: 19.12.2003. - Interni ID: 20032959


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine

Vlada Republike Hrvatske
3159
Na temelju članka 5. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, broj 44/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. prosinca 2003. godine utvrdila
Plan i Program
obnove i razvoja Grada Vukovara
za period  1. 1. 2004. – 31. 12. 2008. 
1. Uvod
Člankom 5. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara utvrđen je okvir za donošenje i realizaciju Plana i Programa obnove i razvoja Grada Vukovara, te izvori i način raspolaganja sredstvima za financiranje obnove i razvoja.
Plan i Program obnove i razvoja Grada Vukovara (u nastavku: Plan i Program) odnosi se na period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine i nastavlja se na Plan i Program za 2002. – 2003. godinu, kojeg je utvrdila Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. listopada 2002. godine (»Narodne novine«, broj 121/2002).
Nositelj izrade Plana i Programa je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji je koordinirao radom svih sudionika izrade, izvršio kompletiranje prijedloga i izradu ovog dokumenta. Sudionici izrade su: Radna skupina za izradu Plana i Programa sastavljena od 50 stručnjaka – predstavnika najvažnijih institucija u Gradu Vukovaru, uključujući Upravne odjele Grada Vukovara, te Savjet za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Prije usvajanja od strane Vlade Republike Hrvatske, ovaj dokument usvaja Gradsko vijeće Grada Vukovara i Savjet za obnovu i razvoj Grada Vukovara.
O provedbi Plana i Programa dva puta godišnje se podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske podnosi godišnje izvješće Saboru Republike Hrvatske.
Kako bi se dobio što cjelovitiji uvid u socio-ekonomske potrebe Grada Vukovara, neophodno ga je promatrati u kontekstu veličine ratnih razaranja, odnosno njegovih direktnih posljedica. Stoga je u nastavku dan sažeti prikaz posljedica ratnih razaranja, te pregled do sada učinjenih aktivnosti na obnovi Grada Vukovara. Nakon toga slijedi popis programa obnove i razvoja s planom aktivnosti.
2. Posljedice ratnih razaranja u Gradu Vukovaru
Grad Vukovar je uslijed velikosrpske agresije pretrpio ratna razaranja u svim područjima gospodarskog i društvenog života, a osobito teške posljedice su pretrpjeli njegovi stanovnici. Podaci o poginulim, nestalim i ranjenim hrvatskim braniteljima i civilima, broju prognanih osoba, kvantitavno prikazuju ljudska stradavanja u Vukovaru 1991. godine i premda su egzaktni pokazatelji, ne mogu biti odraz stvarno proživljene patnje stanovništva s ovog područja.
Ratna šteta na području Grada Vukovara iznosi 9,5 mrd. kuna, od čega se na gospodarstvo odnosi 4,6 mrd. kuna, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 mrd. i na privatnu imovinu 2,6 mrd. kuna1. Oko 60% objekata je u ratu potpuno uništeno, a preko 30% oštećeno.
Obnovom stambenih objekata, komunalne infrastrukture, objekata javne namjene i ostvarivanja drugih za život neophodnih preduvjeta, omogućava se ubrzani povratak raseljenog stanovništva i njihov ostanak i gospodarski razvitak ratom stradalih područja.
2.1. Ljudski faktor i socijalna slika stanja
Prijeratne 1990. godine Grad Vukovar je imao 46.543 stanovnika2. Tijekom Domovinskog rata, u obrani Vukovara sudjelovalo je 1824 branitelja iz Vukovara, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu, kojima se kasnije pridružio veliki broj dragovoljaca iz Hrvatske i iseljeništva. Do danas je evidentirano 465 poginulih i 456 nestalih branitelja iz Vukovara3. Procjenjuje se da je tijekom agresije na Vukovar poginulo oko 1100 civila, a oko 4000 osoba je ranjeno, od kojih 770 branitelja.
Tijekom okupacije 1991. godine iz Vukovara je prognano 22.061 osoba, koji su zbrinjavani širom Republike Hrvatske na različite načine: u hotelskim kapacitetima, privatnom smještaju ili u prognaničko-izbjegličkim centrima, od kojih su pojedini još uvijek u funkciji privremenog zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba.
Od 15. siječnja 1998. godine4 do 30. lipnja 2003. godine, u Vukovar se vratilo 11.107 povratnika5, što je 50,3% od ukupnog broja prognanih osoba iz Vukovara 1991. godine. Još uvijek se 10.954 prognanika nije vratilo u svoj grad6. Statistički podaci pokazuju da se u situaciji u koji se Vukovar našao 1991. godine, oko 30% ljudi više nikada ne vrati svojim domovima.
Godine 2001. je u Vukovaru popisano 31.670 stanovnika7, uključujući prognanike. U odnosu na prosječnu strukturu stanovništva prema starosti, nesrazmjerno je manji udio stanovnika mlađih od 15 godina, a nesrazmjerno velik udio stanovništva starijeg od 45 godina. Iako udjel aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika u Vukovaru ne odskače od prosjeka (41%), od broja aktivnog stanovništva zanimanje je obavljalo tek 61% osoba (prosjek Vukovarsko-srijemske županije je 74%)8.
Procjenjuje se da danas (rujan 2003. godine) u Vukovaru živi oko 28.000 stanovnika, od kojih je 11.107 povratnika. Posljednjih dvije godine uočljiv je povratak mlađih obitelji sa djecom, što je vidljivo iz evidentiranog naglog povećanja broja djece u predškolskim i školskim ustanovama.
U Vukovaru trenutno boravi i 710 raseljenih i interno raseljenih osoba, od kojih se cca 50% izjasnilo da želi ostati u Vukovaru, dok se 38% namjerava vratiti u mjesta prijeratnog prebivališta (uglavnom sa područja Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Sisačko moslavačke i Zadarske županije)9.
U Vukovaru je trenutno zaposleno 6.464 osobe10, uključujući osobe koje rade u Vukovaru, a imaju prebivalište izvan Vukovara. U Vukovaru je u srpnju 2003. godine evidentirano 3.387 nezaposlenih osoba11.
2.2. Stambeni objekti
Na području Grada Vukovara evidentirano je 13.852 oštećenih ili uništenih stambenih jedinica, od čega su 8272 oštećene ili uništene obiteljske kuće, te 552 oštećena višestambena objekta s 5580 stanova12. U odnosu na evidentirani broj stambenih jedinica prije rata, tijekom agresije uništeno je ili oštećeno preko 90% stambenih objekata. Njih 75% je svrstano u 4., 5., i 6. kategoriju oštećenja.
Postojeće ruševine oštećenih stambenih objekata ujedno predstavljaju opasnost za građane i izvor zaraze, te je njihovo uklanjanje preduvjet za normalizaciju života građana.
2.3. Gospodarska i komunalna infrastruktura
Tijekom rata je gospodarska i komunalna infrastruktura pretrpila ogromna oštećenja. Osim oštećenja nastalih tijekom rata, infrastruktura je dodatno uništena uslijed izostanka održavanja za vrijeme agresorske okupacije. Primjerice, u trenutku preuzimanja vodoopskrbne mreže pri završetku procesa mirne reintegracije, gubici vode su dostizali 60-70%. U nastavku su navedeni infrastrukturni objekti na kojima je evidentirana najveća ratna šteta.
Procjena ratne štete na postrojenjima distribucije Hrvatske elektroprivrede iznosi 74 mil. kuna, a odnosi na sljedeće uništene ili oštećene objekte: 62 trafostanice (od ukupno 118 prema stanju 1991. g.), 56 km 10 kV dalekovoda (od 82,6 km), 140 km niskonaponske mreže (od 325 km), te ostale objekte13.
Na objektima Vodovoda Grada Vukovara procijenjena je ratna šteta od strane Županijske komisije za popis i procjenu ratnih šteta u iznosu 58,7 mil. kuna14. Sva infrastrukturna oštećenja je prije sanacije potrebno sustavno snimiti.
Prometnice na području Grada Vukovara su u velikoj mjeri uništene zbog oštećenja tijekom rata, ali i zbog izostanka redovitog održavanja i nepoduzimanja izvanrednog održavanja.
2.4. Socijalna infrastruktura (objekti javne namjene, spomenici kulture i dr.)
Svojom urbanističkom koncepcijom te dobro očuvanim spomeničkim objektima i parkovnim naslijeđem, povijesna urbanistička cjelina Vukovara je do rata bila jedna od najvrjednijih u Hrvatskoj. Ratnim razaranjima 1991. godine, a zatim i neovlaštenim rušenjem uličnih poteza u vrijeme okupacije, povijesna jezgra Vukovara teško je stradala. Velika većina povijesnih građevina, od onih najjednostavnijih pa do reprezentativnijih građevina pretrpjele su teška oštećenja, kao što su kompleks crkve Sv. Filipa i Jakova s Franjevačkim samostanom, dvorac grofova Eltz, barokne zgrade u starom dijelu Vukovara, palača Srijemske županije, zgrada Kotarskog suda, grobne građevine, kao što su mauzoleji porodica Eltz, Paunović, Panić i Stanić, te groblja, posebno rimokatoličko.15
Na području povijesne urbanističke cjeline Vukovara utvrđena je ratna šteta na ukupno 118 spomeničkih i ambijentalnih građevina unutar povijesne jezgre. Od ukupnog broja građevina, 91 je stambene i/ili poslovne namjene, 6 je gospodarske namjene, 13 je sakralnih građevina, 6 je reprezentativnih grobnih građevina, dok su 22 skulpture, križevi i sl.
Od 118 popisanih i procijenjenih građevina – spomenika kulture, 21 je razorena, 48 je djelimice razoreno, 25 ima teške štete na konstrukciji građevine, 13 je lakše oštećeno na konstruktivnim dijelovima građevina, 5 građevina pretrpjelo je manju štetu koja nije ugrozila njihovu stabilnost, a 6 je lakše ili samo površinski oštećeno.
U većini ovih objekata bile su smještene državne i javne institucije, jedinice lokalne uprave i samouprave, gradska poduzeća, zdravstvene ustanove, pravosudni i drugi uredi od javnog interesa, udruge i sl. Budući da je većina objekata uništena ili oštećena, ovi uredi uglavnom posluju u neadekvatnom smještaju, iznajmljenom prostoru, ili su privremeno dislocirani izvan Vukovara, što predstavlja veliku prepreku normalizaciji života u Vukovaru.
2.5. Gospodarstvo
Problematika Vukovarskog gospodarstva je izuzetno kompleksna i poslijeratne posljedice se moraju sagledavati u odnosu na ekonomske pokazatelje prije Domovinskog rata. Naime, prijeratno vukovarsko gospodarstvo karakteriziraju velike tvrtke poput Borova, Vupika, Vuteksa, Veleprometa, Drvoprometa i druge, od kojih je samo Borovo zapošljavalo više od 24.000 ljudi. Nad većinom ovih tvrtki je završen stečajni postupak ili su u procesu privatizacije, a ujedno su opterećene dugovima, gubitkom tržišta, velikim oštećenjima na objektima, tehnološki zastarjelom opremom, nedostatkom visokoobrazovanih stručnjaka i viškom radnika. Ratne štete u području gospodarstva iznose 4,6 mrd. kuna, a najveću izravnu štetu pretrpile su sljedeće tvrtke: Borovo (1,9 mrd.kn.), Vupik (1,3 mrd.kn.) i Vuteks (0,9 mrd.kn.)16.
U tvrtkama koje danas posluju, trenutna uposlenost ne dostiže niti 1/10 prijeratne. S obzirom da je Vukovarska banka bila značajni razvojni faktor prijeratnog razvoja gospodarstva, njezin stečaj je također imao za posljedicu propadanje velikog broja gospodarskih subjekata u Vukovaru.
Zbog prijeratne orijentacije Vukovara na velike poslovne sustave, malo poduzetništvo je bilo slabo razvijeno i zastupljeno, bez obzira na dugu tradiciju vukovarskog obrtništva. Dodatna kočnica razvoju malog poduzetništva je još neprovedeni otkup stanova i kasniji početak obnove u Vukovaru u odnosu na ostatak Hrvatske (tek 1998. godine, nakon završetka procesa mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja). Zbog navedenog, kao i zbog višestruko smanjene vrijednosti imovine u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba, banke su ovo područje smatrale visokorizičnim, što se odrazilo na restriktivnu politiku plasmana kredita u Vukovaru. Nezainteresiranost banaka dokazuje i prisutnost samo jedne poslovnice banke do 2002. godine.
Prema ostvarenim ekonomsko-financijskim pokazateljima  poslovanja gospodarskih subjekata u Gradu Vukovaru, evidentan je realan pad ukupne gospodarske aktivnosti na što ukazuju sljedeći pokazatelji:
• pad fizičkog obima proizvodnje kod najznačajnijih gospodarskih djelatnosti
• nizak stupanj korištenja instaliranih kapaciteta
• smanjenje uvoza i izvoza uz negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu
• brži rast ukupnih rashoda u odnosu na rast prihoda
• progresivan rast ostvarenih gubitaka uz stagnaciju ostvarene dobiti
• porast gubitaka iznad visine temeljnog kapitala
• nedostatak akumulacije i potpuna dezinvestiranost.
Veliko opterećenje viškom uposlenih posljedica je i potpisivanja Erdutskog sporazuma, kojim povratnici i prognanici uživaju ista prava kao i osobe koje imaju prebivalište na tom području. Naime, na radnim mjestima pojedinih poslovnih subjekata je pri završetku procesa mirne reintegracije bio zatečen čak i veći broj radnika od prijeratnog, a istovremeno su prognanici i povratnici imali pravo na povratak na prijeratna radna mjesta. Zato su mnogi poslovni subjekti, a posebice javne i državne institucije, na evidenciji uposlenih vodile duplo više radnika nego prije rata, što je dodatno opterećivalo njihovo financijsko poslovanje.
Manji broj ekonomski zdravih privrednih subjekata nije bio u mogućnosti ponuditi otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Stoga se Vukovar morao okrenuti dolasku novih tvrtki koje nalaze svoj interes investirajući u Vukovaru. Međutim, njihov dolazak u Vukovar sprječavalo je i nepostojanje slobodnih građevinskih parcela zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nepostojanje institucije slobodne zone, nedostatak poslovnih prostora uslijed oštećenja objekata, nedostatak visokoobrazovanog kadra koji se nije vraćao u Vukovar i dr.
Luka na Dunavu, kao najveća komparativna prednost ovoga grada, uslijed devastacija i otuđenja dizalica, strojeva i opreme, nije bila opremljena za pretovar robe, te nije bila u mogućnosti prihvaćati značajnije poslove. Zbog nedostatka skladišnog prostora i općenito njezine prostorne ograničenosti, nije bilo moguće kvalitetno planirati njezin razvoj.
Da bi se pokrenuo razvoj gospodarstva u Gradu Vukovaru i time zapošljavanje, potrebno je djelovati sustavno i rješavati istovremeno sve spomenute probleme.
2.6. Miniranost
Avionskim snimanjem i izradom fotogrametrijskih snimaka, te izradom foto plana mjerila 1:5000 u zoni bojišnice, uočeno je područje neobrađenog zemljišta u široj okolici Vukovara. Ovo područje od 8.649 ha obradivih površina, 286 ha pašnjaka, te u zoni kontakta 8.951 ha šume, smatrano je miniranim ili sumnjivim, obzirom da nije obrađivano punih 8 godina. Procijenjeni troškovi deminiranja iznose 585,2 milijuna DEM17.
Hrvatski centar za razminiranje (HCR) posjeduje podatke o području ugroženog minama dobivene od UN-ovog Centra za mine, koje iznose 2.125.210 m2 minirane i potencijalno minirane površine18. Na području Grada također je postojala opasnost od neeksplodiranih ubojitih sredstava, a pretpostavlja se da je i na bivšim položajima obrane Grada Vukovara postavljeno nekoliko minskih polja za koje ne postoji dokumentacija.
3. DosadaŠnji uČinci na obnovi Vukovara
Proces obnove Grada Vukovara treba gledati u kontekstu velikih ratnih razaranja koje je pretrpio Grad Vukovar i kasniju uspostavu potpunog hrvatskog suvereniteta na tom dijelu Hrvatske (proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja završen je 15. siječnja 1998. godine). Zbog navedenog, u okviru dosadašnje organizirane obnove u Hrvatskoj, najintenzivniji radovi se izvode upravo na području Grada Vukovara. Do danas je u obnovu stambenih jedinica u Vukovaru uloženo oko milijardu kuna iz državnog proračuna.
3.1. Aktivnosti drŽave
Prioritet države je stvoriti preduvjete za povratak i život njegovih stanovnika, stoga je do sada najviše aktivnosti i financijskih sredstava bilo usmjereno u obnovu stambenih objekata, uklanjanje ruševina, obnovu školskih i predškolskih objekata, objekata javne namjene, obnovu komunalne infrastrukture i razminiranje.
Obnovu ratom oštećenog i uništenog stambenog fonda, uklanjanje ratom oštećenih građevina, te obnovu najvećeg dijela komunalne i socijalne infrastrukture provodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u okviru Programa obnove. Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo provode poticajne mjere regulirane zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose specijalno na područje Grada Vukovara. Sva ministarstva su pojačano djelovala na području Grada Vukovara u okviru svojih redovitih aktivnosti.
Kako bi država omogućila ubrzanu obnovu i razvoj Grada Vukovara i otklanjanje posljedica razaranja građevina i drugih posljedica nastalih tijekom Domovinskog rata, u svibnju 2001. godine proglašen je Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske osnovala je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara sa sjedištem u Vukovaru. Uloga Fonda je ubrzanje socio-ekonomske revitalizacije Grada Vukovara s naglaskom na razvoj gospodarstva i izgradnju komunalne infrastrukture. Fond ima značajnu ulogu i u objedinjavanju potreba u Gradu kroz izradu Plana i Programa, te koordinaciji svih relevantnih sudionika njegove provedbe.
3.1.1. Uklanjanje ratom uništenih građevina u Gradu Vukovaru
Uklanjanje ruševina preduvjet je bilo kakvih daljnjih aktivnosti na obnovi stambenih i ostalih objekata, razvoju gospodarstva i normalizaciji života građana. Nositelj ovih radova je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. U Gradu Vukovaru su završene aktivnosti na uklanjanju ruševina sa 342 objekata koji su predstavljali opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi, a u planu je uklanjanje ruševina na sljedećih 100 objekata.
Vrlo zahtjevni radovi obavljaju se pri uklanjanju ruševina objekata gospodarske namjene, od kojih su mnogi u ratu potpuno uništeni. Pri tome se daje prednost uklanjanju objekata sa zemljišta na kojem se planira izgradnja gospodarske, odnosno slobodne zone, čime se potiče razvoj gospodarstva i zapošljavanje.
Za uklanjanje ratom oštećenih građevina na području Grada Vukovara, u realizaciji Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo je iz državnog proračuna sa danom 20. kolovoza 2003. godine izdvojeno 16,5 mil. kuna 19.
3.1.2. Stambeni fond
Obnova stambenih jedinica
Aktivnostima obnove Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, Uprave za obnovu, u okviru Programa obnove stambenih jedinica je do 1. listopada 2003. godine popravljeno ili obnovljeno 4.019 obiteljskih kuća i 1.596 stanova u višestambenim objektima, za što je utrošeno više od milijardu kuna sredstava državnog proračuna. Uz aktivnosti međunarodnih donatora, putem kojih je popravljeno 1.094 objekta (obiteljske kuće ili stanovi), ukupno je popravljeno ili obnovljeno 6.709 stambenih jedinica.
   
Br.Program obnove stambenog fondaBrojUtrošeno u kn
 – za Grad Vukovarobjekata 
1.Obiteljske kuće I.-VI. stupanj oštećenja  
 – obnova novčanim potporama81615.745.000,00
 – organizirana obnova I.-III. st. ošt.21112.533.229,51
 – organizirana obnova IV.-VI. st. ošt.2992801.988.596,46
2.Stanovi u višestambenim objektima1596176.795.304,00
 UKUPNO56151.007.062.129,97

Izvor: MJROG, Uprava za obnovu
Programom organizirane obnove 2002./2003. godine, pri završetku su radovi na obnovi 750 obiteljskih kuća IV.-VI. stupnja oštećenja, s planiranim rokom završetka do kraja kolovoza 2003. godine. U okviru istog programa pokrenuta je obnova 43 višestambena objekta sa 673 stana na području Grada Vukovara, za koje se vrši priprema za obnovu (projektiranje, ishođenje građevinskih dozvola), dok su u tijeku radovi na 35 višestambenih zgrada sa 894 stanova. Na 11 višestambenih objekata sa 63 stana završeni su radovi.
U navedeni program organizirane obnove obiteljskih kuća IV.-VI. stupnja oštećenja bit će uključeni svi korisnici koji dobiju pozitivno rješenje o pravu na obnovu, a završetak upravnog postupka po podnesenim zahtjevima planira se do kraja 2003. godine.
Izgradnja stanova za stradalnike Domovinskog rata
Osim obnove, država je financirala i izgradnju višestambenih objekata prema Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata. U Gradu Vukovaru izgrađena su dva višestambena objekta s ukupno 87 stanova, a u tijeku je izgradnja 3 objekta s ukupno 36 stana (s planiranim rokom završetka u 2003. godini).
Otkup i najam stanova i kuća u državnom vlasništvu
Djelatnost Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) je posredovanje u prometu određenim nekretninama između vlasnika i zainteresiranih domaćih fizičkih i pravnih osoba. APN je osnovala Vlada Republike Hrvatske zbog izjašnjenja trećine populacije Hrvatskog Podunavlja (za vrijeme UN-ove misije) da se ne želi vratiti u ranija mjesta prebivališta, već temeljem Erdutskog sporazuma dobiti određenu naknadu, odnosno prodati svoju imovinu.
APN ima ovlasti da kupuje ili mijenja određene nekretnine u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, te da ih dodijeli državljanima Republike Hrvatske, uz mogućnost davanja zajmova. Rad APN-a se usmjerava na stambeno zbrinjavanje korisnika prava i povrat imovine. Privremenim korisnicima dodjeljuje alternativni smještaj u obiteljskim kućama i stanovima koje kupi na područjima posebne državne skrbi.
APN je na području Grada Vukovara do sada sklopio 267 ugovora o kupnji nekretnina, te ima sklopljena 94 ugovora o najmu. Sve nekretnine APN je kupovao uz suglasnost stambenih komisija, a nakon njihova ukidanja pri kupovini nekretnina APN traži suglasnost za kupovinu pojedinih nekretnina od Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, kako bi se utvrdili prioriteti otkupa.
Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo izdala je do 20. kolovoza 2003. godine ukupno 370 suglasnosti za provođenje aktivnosti nad stambenim objektima na području Grada Vukovara, od čega su 52 suglasnosti APN-u za najam objekta u državnom vlasništvu, a 9 suglasnosti za najam objekta u državnom vlasništvu i darovanje osnovnog građevinskog materijala20. Izdane su 234 suglasnosti za najam stana u državnom vlasništvu i 1 za darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu oštećenog stana, 64 suglasnosti za darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu i popravak obiteljske kuće, te 9 za izgradnju obiteljske kuće. Ovim aktivnostima Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice zbrinuto je ukupno 1.013 osoba21.
3.1.3. Obnova objekata komunalne infrastrukture
U obnovu objekata infrastrukture u Vukovaru uključeni su: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, državna javna poduzeća (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske telekomunikacije, Hrvatske šume itd.), Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i međunarodna zajednica (donatori).
U području vodoopskrbe i odvodnje, u okviru aktivnosti Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, završen je kanalizacijski kolektor u Borovo naselju, za čiju izgradnju je utrošeno 6,1 mil. kuna. U tijeku su radovi obnove na 6 komunalnih objekata investicijske vrijednosti 6,6 mil. kuna, od čega je najznačajniji vodoopskrba naselja Sotin povezana s vodoopskrbnim sustavom grada Vukovara u vrijednosti od 4,3 mil. kuna (radovi se završeni). Sredstvima Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara izgrađena je kanalizacijska mreža u Borovo naselju vrijednosti 4 mil. kuna, te je izvršena sanacija cjevovoda Petri skela. Od strane Hrvatskih voda sanirano je više infrastrukturnih objekata u iznosu 7,5 mil. kuna.
Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo je u sanaciju sustava grijanja stambenih zgrada u Vukovaru, sanaciju kotlovnica, toplovoda, toplinskih stanica i podstanica uložilo 24,3 milijuna kuna.
Obnova cestovnog i željezničkog prometa u kontekstu obnove i razvoja Vukovara mora se sagledavati u sprezi sa geoprometnom povezanošću s Vukovarsko-srijemskom županijom, obzirom da je tek tako moguće sagledati utjecaj i značenje prometa za gospodarski i opći razvoj grada Vukovara. Stoga je od velike važnosti sanacija dva cestovna mosta, čime se uspostavlja kvalitetnija komunikacija s Vinkovcima te autocestom Zagreb – Lipovac, te završetak dionice autoceste Velika Kopanica – Županja (2002. godina). Nakon izvršene djelomične sanacije, u tijeku je obnova telekomunikacijskih uređaja na dijelovima željezničke pruge Vinkovci –Vukovar –Erdut i Borovo – Vukovar.
Obnova i održavanje cestovnih prometnica odvija se u okviru godišnjih planova građenja i održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta. U okviru Projekta obnove glavne prometnice, državne prometnice D-2 ukupne duljine 5,5 km i vrijednosti 16 mil. kuna, Hrvatske ceste tijekom ove godine planiraju završiti dio radova u vrijednosti 9,5 mil. kuna, dok se nastavak radova očekuje u 2004. godini.
U okviru obnove distributivne mreže, Hrvatska elektroprivreda je obnovila 46 trafostanica u vrijednosti 18,5 mil. kn, 63,5 km 10 kV dalekovoda vrijednosti 9,7 mil. kn, dalekovode i 35 kV postrojenja u vrijednosti 6,6 mil.kn, te 62 km niskonaponske mreže uključujući priključke i javnu rasvjetu vrijednosti 5,6 mil. kn, što ukupno iznosi 40,3 mil. kuna.
Hrvatske telekomunikacije znatno su uložile u objekt Telekomunikacijskog centra Vukovar, u adaptaciju i gradnju novih objekata, mjesne telefonske mreže, baznih postaja, telefonske kanalizacije i svjetlovodnih prijenosnih sustava u vrijednosti 68 milijuna kuna.
Ovakvim intenzivnim radom na obnovi i izgradnji komunalne infrastrukture nastoji se što prije postići nivo komunalne opremljenosti kakav je Vukovar imao prije rata, odnosno kakav je Vukovaru potreban.
3.1.4. Obnova objekata za školski i predškolski odgoj
Obnovu školskih objekata na području Grada Vukovara vodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a financira se iz zajma Razvojne banke vijeća Europe (CEB), prema kojem se polovina sredstava osigurava iz državnog proračuna, a polovina kreditom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB). Projektom CEB II završena je sanacija Druge osnovne škole Vukovar i športske dvorane u visini 7,36 mil. kuna, a u tijeku su aktivnosti obnove po projektu CEB 5, kojim se po prioritetima Ministarstva prosvjete i športa planira obnoviti Peta osnovna škola Vukovar, za koju je u fazi izrada projektne dokumentacije.
Devet objekata za školski i predškolski odgoj obnovljeno je ili se obnavlja u okviru Programa donacijske obnove objekata javne namjene, kao što je navedeno u nastavku.
3.1.5. Obnova objekata javne namjene – Program donacijske obnove
Program donacijske obnove objekata javne namjene u gradu Vukovaru (donatori županije, Grad Zagreb i drugi donatori), započeo je 1998. godine na objektima koje je predložilo poglavarstvo Grada Vukovara, temeljem ugovora s donatorima o financiranju radova. Nositelj ovih radova je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.
Ovim Programom obuhvaćeno je 29 značajnih objekata, od kojih je za 27 objekata ugovorena izrada projektne dokumentacije, rekonstrukcije i obnove, dok za 2 objekta nije. Do danas je 19 objekata u cijelosti završeno i predano korisnicima, 2 su završena s prvom etapom obnove, 1 objekt će se konzervirati, dok su ostali u tijeku obnove. Nastavak obnove objekata za koje sredstva donatora nisu bila dostatna, ili za koje nije bilo donatora, financirao se iz državnog proračuna.
U nastavku slijedi popis objekata u okviru Programa donacijske obnove objekata javne namjene:
Spomenici kulture:        
 1.  Centralna ljekarna                                                     završeno
 2.  Crkva Sv. Filipa i Jakova i Franjevački samostan 
(vanjsko uređ.)                                                         završeno
 3.  Dom umirovljenika – vila Fatma                                završeno
 4.  Palača Jirkovsky                                     projektiranje u tijeku
 5.  Gimnazija Vukovar završeno
 6.  Hrvatski dom                                               - obnova u tijeku
 7.  Kapela Sv. Roka                                                      završeno
 8.  Kapela Gospe od Hrasta                                          završeno
 9.  Mađarska škola                                                        završeno
10. Mali dvorac Eltz (Vila Knoll)           - obnova u tijeku - 2. faza
11. Palača Srijemske županije                                         završeno
12. Zgrada MIO                                                 - nema donatora
13. Dječji dispanzer                                                        završeno
14. Radnički dom (nekadašnji Hotel Grand)       - obnova u tijeku
15. Zgrada Kotarske oblasti                               - obnova u tijeku
16. Dom Hrvatskih branitelja 
(Škola uč. u privredi)                            - završena dilatacija B
17. Specijalna škola Vukovar                                         završeno
18. Crkva Bl. Djevice Marije u Sotinu                             završeno
Ostali objekti:               
19. Centralni vrtić »Borovo naselje«                                završeno
20. Dječji vrtić »Bratstvo i jedinstvo«                              završeno
21. Treća Srednja škola                                                  završeno
22. Vodotoranj                                           - treba se konzervirati
23. Šesta OŠ »Borovo naselje«                                      završeno
24. OŠ »Stjepan Supanc« - Treća osnovna škola            završeno
25. Sedma OŠ Vukovar 
(bivša OŠ »Vladimir Nazor«)                                    završeno
26. Plivalište Borovo                                          - obnova u tijeku
27. Športska dvorana Borovo                 -obnova u tijeku - 2.faza
28. Kolodvor Borovo                                                     završeno
29. Zavod za zapošljavanje                                             završeno
Za realizaciju svih do sada izvršenih radova utrošeno je ukupno 171.598.283,89 kn s PDV-om22, od čega su donatori financirali preko 45% a razlika se financirala iz državnog proračuna, odnosno sredstvima od prodaje zrakoplova Vlade Republike Hrvatske. Završetak obnove započetih objekata planira se tijekom 2004. godine, osim obnove Hotela Grand čija obnova zahtijeva dugotrajniji proces.
Obnova svih građevina pod zaštitom, koje sačinjavaju spomenički fond kulturne baštine Grada Vukovara, provodi se u skladu s konzervatorsko-restauratorskim metodama koje određuje Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku.
U okviru Programa donacijske obnove obuhvaćen je jedan manji dio spomeničkog fonda kulturne baštine grada Vukovara, koji su uglavnom javne namjene. Dio objekata obnovilo se ili se obnavlja u okviru drugih programa (Ministarstva kulture), ili ih vlasnici obnavljaju pojedinačno.
3.1.6. Razminiranje
Problem ugroženosti minsko-eksplozivnim sredstvima je sigurnosni, razvojni i ekološki problem, te jedna od najvećih prepreka u uspostavi normalnog života stanovnika i razvoja ovog područja.
Prema podacima preuzetim iz baze bivšeg UN-ovog Centra za razminiranje, do ustroja Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), razminirana je površina od 251.163 m2.
Od ustroja HCR-a do 30. lipnja 2003. godine, razminiranjem i tehničkim izviđanjem, zajednici je vraćena površina od cca 1.090.916 m2, tj. 1,09 km2 što se odnosi pretežno na kuće i okućnice, poljoprivredne površine, dijelove arheološko-turističkog parka Vučedol, dijelove Bobotskog kanala, dijelove rijeke Vuke, sakralne objekte, groblja, javne zgrade, dalekovode, željezničke pruge, sportske terene, vodovodnu infrastrukturu i dr. U tijeku su radovi na razminiranju na površini od 571.404 m2 .23
Početkom listopada 2000. godine, Hrvatski sabor donio je Nacionalni program protuminskog djelovanja kojim je cilj razminirati područje Republike Hrvatske do 2010. godine. Hrvatski centar za razminiranje izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na usvajanje prijedloge Godišnjih planova razminiranja državnog prostora Republike Hrvatske, u skladu s kojima se odvija i proces razminiranja područja Grada Vukovara.
3.1.7. Gospodarstvo – obnova i poticajne mjere razvitka gospodarstva
Dosadašnje aktivnosti Vlade Republike Hrvatske sa ciljem ubrzanja razvitka vukovarskog gospodarstva obuhvaćale su sljedeće mjere, programe i projekte:
• posebne poticajne mjere i povlastice u okviru zakonskih i podzakonskih akata
• osiguravanje prostornih i institucionalnih pretpostavki za razvitak gospodarstva (osnivanje gospodarske i slobodne zone, osnivanje poduzetničkog inkubatora i poduzetničkog centra u Vukovaru i dr.)
• sufinanciranje proizvodnih projekata
• programi kreditiranja i razne potpore za razvoj malog poduzetništva
• obnova objekata s poslovnom namjenom (obnova i opremanje Luke na Dunavu, obnova objekata u centru grada s poslovnom namjenom itd.)
• indirektne mjere poticanja razvitka gospodarstva
Posebne poticajne mjere i povlastice
Radi ubrzanja ekonomskog razvoja u Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske je temeljem Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o područjima od posebne državne skrbi, Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara i podzakonskim aktima omogućila gospodarskim subjektima sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području Grada Vukovara jedinstvene olakšice u Hrvatskoj. Na taj način je u Vukovaru omogućeno poslovanje po najpovoljnijim uvjetima i uz najmanja porezna opterećenja u odnosu na ostatak Hrvatske.
Jedna od najatraktivnijih poticajnih mjera je povrat uplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, temeljem koje je određenim kategorijama poslovnih subjekata refundirano 19,9 mil. kuna uplaćenih za mirovinsko osiguranje i 18,2 mil. kuna uplaćenih za zdravstveno osiguranje24. Od ostalih povlastica najinteresantnije su oslobođenje plaćanja poreza na dobit i poreza na dohodak za gospodarske subjekte koji zapošljavaju više od 5 osoba na neodređeno vrijeme, od kojih više od 50% ima prebivalište na području Grada Vukovara. Ove povlastice se primjenjuju do 2006. godine, nakon čega se plaća 25% zakonom propisane stope.
U okviru poticajnih mjera za razvitak poduzetništva u Vukovaru, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je omogućilo malim i srednjim poduzetnicima korištenje brojnih povlastica, kao što su oslobađanje plaćanja obrtnice, potpore za izradu poduzetničkih planova i investicijskih programa, sufinanciranje izobrazbe poduzetnika i savjetnika, potpora za uvođenje ISO normi u poslovanje i dr.
Međutim, navedene poticajne mjere nisu mogle dati značajniji poticaj razvoju gospodarstva u vidu dolaska novih tvrtki i novog zapošljavanja, bez stvaranja prostornih i institucionalnih preduvjeta za razvoj gospodarstva, kako slijedi u nastavku.
Gospodarska zona – ustrojavanje, uklanjanje ruševina i izgradnja infrastrukture
Radi ubrzanja razvitka gospodarstva u Gradu Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom se pokreće izgradnja gospodarske (industrijske) zone, za što su osigurana sredstva u državnom proračunu. Nakon postignutog dogovora o njezinom smještaju, izvršeno je uklanjanje ruševina u okviru djelatnosti Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Nastavak realizacije ovog projekta je u nadležnosti rada Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, što je obuhvaćalo uklanjanje građevinskog i drugog otpada i korova, obnovu pojedinih oštećenih objekata, te izradu projektne dokumentacije za izgradnju infrastrukture. Građevinski radovi na izgradnji infrastrukture vrijedni 40 mil. kuna započinju krajem 2003. godine. Raspisivanjem natječaja za kupnju parcela u jesen 2003. godine, provodi se i posljednja faza uspostavljanja Gospodarske zone u Vukovaru.
Gospodarska zona u Vukovaru je smještena na zapadnom prilazu Vukovaru, od čijeg je središta udaljena 4 km. Ovaj prostor veličine 33 ha je na sjecištu željeznice s državnim cestovnim prometnicama prema Vinkovcima i Osijeku. Dobra je cestovna povezanost s 39 km udaljenim čvorom Županja na auto-cesti Zagreb - Lipovac, preko 16 km udaljenog grada Vinkovaca, najvećeg željezničkog čvorišta u Hrvatskoj. Zbog blizine i dobre prometne povezanosti sa susjednim državama Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i Srbijom i Crnom Gorom, ovaj položaj Gospodarske zone garantira dominantnu ulogu u međunarodnom tranzitu roba.
Jedna od najbitnijih komparativnih prednosti Gospodarske zone je smještaj u neposrednoj blizini Luke na Dunavu. Vukovarska luka je jedna od pet hrvatskih riječnih luka, jedina je na Dunavu, kao jednom od najznačajnijih europskih plovnih puteva i plovna je svih 365 dana u godini. Plovni put Rajna-Majna-Dunav, kojim prolazi značajni dio unutar-europskog transporta, daje vukovarskoj luci izuzetan značaj.
Uz ovakve komparativne prednosti Vukovara koje proizlaze iz samog položaja, ali i primjenom poticajnih mjera, Gospodarska zona u Vukovaru ima tendenciju postati najinteresantnijim i najisplativijim područjem za investiranje u Hrvatskoj.
Slobodna zona – osnivanje i izgradnja infrastrukture
Kako bi omogućila ubrzani razvoj gospodarstva u slobodnim zonama u Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o općim uvjetima i mjerilima za davanje koncesije za osnivanje slobodnih zona na području Grada Vukovara, kojima se slobodne zone na području Grada Vukovara u potpunosti oslobađaju plaćanja 50%-tnog dijela koncesije koji pripada Republici Hrvatskoj. Temeljem Zakona o porezu na dobit, za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama na području Vukovarsko- - srijemske županije ne plaća se porez na dobit u razdoblju od pet godina od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga porez na dobit plaća se u visini 25% propisane stope.
Osnivanje slobodnih zona, koje je predviđeno i Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara, potencijalno je najprivlačniji instrument privlačenja kako domaćih tako i inozemnih ulagača. U stvarnosti je to i potvrđeno osnivanjem prve slobodne zone na području Vukovarsko-srijemske županije. Početkom 2003. godine Ministarstvo gospodarstva je »Podunavskoj slobodnoj zoni«, čiji suosnivač je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, dodijelilo koncesiju za rad, a nakon tri mjeseca ova zona je ispunila sve uvjete za početak rada. U prvih šest mjeseci u ovoj zoni se zaposlilo sedamdeset ljudi, od ukupno 150 planiranih u prvih godinu dana, a najveći postotak je tekstilnih radnika kojih su zastupljeni u velikom broju na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Vukovar. Zbog velikog interesa stranih investitora, ova zona se nakon šest mjeseci rada prostorno proširuje za 120%, zbog čega će se do završetka 2003. godine dio radova na izgradnji komunalne infrastrukture financirati iz sredstava Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara.
»Podunavska slobodna zona« je smještena na području tvrtke Vuteks d.d., u stečaju« i angažira godinama nekorištene kapacitete. Uspostavljanjem ove zone i obnovom građevinskih objekata, omogućava se dolazak šest stranih i domaćih tvrtki uglavnom tekstilne proizvodne djelatnosti, čime se nastavlja dugogodišnja tradicija tekstilne proizvodnje u Vukovaru. Odlukom osnivača se u sljedećih 10 godina sva dobit reinvestira u samu zonu, čime se naglašena uloga ove zone u privlačenju investitora dodatnim pogodnostima.
Program sufinanciranja proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru
Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara početkom 2003. godine pokrenuo je Program sufinanciranja proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru, kojim Fond odobrava bespovratne potpore u iznosu 20% od ukupnog iznosa odobrenog kredita u poslovnoj banci (max. iznos potpore 1.000.000 kn), na način da umjesto korisnika kredita otplaćuje kamatu za vrijeme počeka i prve anuitete/rate. Tvrtkama koje pokreću ili proširuju proizvodnu djelatnost na području Grada Vukovara na taj način se pomaže na početku investicije, kada je takva pomoć i najpotrebnija.
Tijekom 2003. godine za ovu namjenu je planiran utrošak 7 mil. kuna, čija realizacija se provodi prema predviđenoj dinamici. Do kolovoza 2003. godine utrošeno je 3,8 mil. kuna, u okviru kojih su ugovori o sufinanciranju izgradnje reproduktivnog centra za proizvodnju svinja, nabavu kombajna, proizvodnju obuće, tekstilnih proizvoda, stolarije, staklarskih proizvoda, rasvjetnih tijela i karniša, pekarskih proizvoda te metalnih konstrukcija i dijelova. Ove potpore rezultirale su otvaranjem 147 novih radnih mjesta.
Programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva
U okviru djelokruga Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva pokrenuta je druga linija Programa kreditiranja »Poduzetnik«, koja se odobrava za kupnju zemljišta i uređenje infrastrukture, kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, nabavu prijevoznih sredstava (osim osobnih vozila za osobne potrebe), te obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapređenje poslovanja. Osiguranjem depozitnih sredstava ovog Ministarstva, odobrena je kreditna linija u iznosu 10 mil. kuna, a Grad se uključio subvencioniranjem kamata na kredit sa 1% za projekte koji nose novo zapošljavanje.
Programi kreditiranja na području Grada Vukovara realizirali su se i u okviru:
• programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak: Program kreditiranja financijskog restrukturiranja gospodarskih subjekata, Program kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba, Program kreditiranja obnove i razvitka komunalne infrastrukture, Program kreditiranja poticanja malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi, Program kreditiranja razvitka obrta, Program kreditiranja za poticanje utemeljenja malog poduzetništva i Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg privatnog poduzetništva
• programa Hrvatske garancijske agencije (koja je preustrojena u Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo - HAMAG): Program za unaprjeđivanje malih poduzetnika, Program za poticanje gospodarskih aktivnosti na područjima od posebnog interesa Republike Hrvatske, Program razvitak, Program Start, Program HGA za trajna obrtna sredstva
• ostalih institucija: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo turizma, Fond za razvoj i zapošljavanje i dr.
Osnivanje podružnice HAMAG-a u Vukovaru
Cilj osnivanja podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru je poduzetnicima omogućiti lakši pristup kreditnim sredstvima banaka, pod povoljnijim uvjetima. Na taj način rješava se najveći problem razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Vukovaru, a to je nemogućnost osiguranja povrata kredita, uslijed raznih razloga: uništena imovina, potcijenjena vrijednost zemljišta i nekretnina, nije proveden otkup stanova, neriješeni imovinsko-pravni odnosi itd. Istovremeno, zbog loših financijskih i drugih pokazatelja poslovanja gospodarskih subjekata tijekom posljednjih nekoliko godina, banke ovo područje smatraju visokorizičnim, što se odražava i na višim kamatnim stopama. Aktivnostima agencije cilj je smanjiti potrebni iznos vrijednosti nekretnine u funkciji instrumenta osiguranja povrata kredita, te sniziti visinu kamate.
Obavljene su pripremne radnje oko osnivanja podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru, a početak rada je predviđen u 2004. godini. Provedba ovog projekta se vrši u sklopu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) u skladu sa člankom 13. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (»Narodne novine« broj 29/2002).
Obnova i opremanje Luke Vukovar
U obnovi Vukovarskog gospodarstva proširenje kapaciteta i modernizacija Luke Vukovar ima izuzetno značajnu ulogu, što dokazuje i pojačano zanimanje investitora za korištenje pretovarnih usluga Vukovarske luke kao jedine hrvatske luke na Dunavu. Naime, na temelju dosadašnjeg interesa investitora za ulaganja na području Gospodarske zone, Luka Vukovar će ubrzo postati usko grlo daljnjeg razvitka, kako zbog nedostatnih pretovarnih uređaja, neispravnosti dizalica, tako i zbog ograničenog prostora za pretovar i skladištenje robe.
U okviru djelatnosti Ministarstva za pomorstvo, promet i veze izvršena su značajna ulaganja u infrastrukturu i modernizaciju ove Luke u iznosu 45 mil. kuna. Ova ulaganja obuhvaćaju nabavu i popravak opreme potrebne za obavljanje lučkih djelatnosti (prvenstveno dizalica), obnovu instalacija, građevinske radove (popravak i izgradnja operativnih površina i sl.), te ostale radove i investicije.
Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara je tijekom 2002. i 2003. godine uložio 1,5 mil. kuna u izgradnju zatvorenog skladišta u Luci, infrastrukture, nabavku opreme za pretovar rasutog tereta, opreme za spremanje otpadnih tvari u okviru projekta zaštite okoliša, hidrografsko snimanje dna i nabavku dva viličara za pretovar robe.
Količina današnjeg prometa roba putem Luke na Dunavu iznosi 1/10 prijeratnog, iako je u prvih devet mjeseci 2003. godine postignuto 50% više pretovara u odnosu na prošlogodišnje količine.
Obnova Hrvatskog obrtničkog doma u Vukovaru
Početkom jeseni 2003. godine predviđa se završetak izgradnje Hrvatskog obrtničkog doma Vukovarsko-srijemske županije u centru grada, koji je tijekom rata bio potpuno uništen. Investiciju vrijednu cca. 5 mil. kuna financirali su Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Hrvatska obrtnička komora, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, Udruženje obrtnika Grada Zagreba i Obrtnička komora Zagrebačke županije. U sklopu ovog objekta predviđeni su razni sadržaji sa ciljem razvitka obrtništva u Gradu Vukovaru, u kojem će ujedno biti smješteno i Udruženje obrtnika Vukovara i Područna obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije.
Obnova objekata u centru grada s poslovnom namjenom
Obnovom objekata u centru Grada intenzivira se obnova centra, omogućava novo zapošljavanje i podiže kvaliteta života građana. Obnovu ovih objekata provodi Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, a tijekom 2003. godine planira se završetak Robne kuće (J. J. Strossmayera 5 koja je bila djelomično obnovljena), Željezarije Tachler (Ul. dr. Franje Tuđmana 16), poslovni objekt u Ul. dr. Franje Tuđmana 13, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju najveće poslovne zgrade Robne kuće Dunav.
Osnivanje poduzetničkog inkubatora
Bez obzira na dugu i bogatu tradiciju obrtništva u Gradu Vukovaru, a s obzirom na prijeratnu orijentaciju Vukovarskog gospodarstva na velike poslovne sisteme, te teške posljedice rata, poduzetništvo se u Vukovaru tek razvija. U okviru aktivnosti poduzetničkog inkubatora se poduzetnicima početnicima pruža pomoć i sigurnost u početnom razdoblju poslovanja. Prostor za smještaj inkubatora je osigurao Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara u krugu Gospodarske zone, u nekorištenom i u ratu oštećenom objektu, za koji je u tijeku sanacija i prilagođavanje novoj namjeni sa rokom završetka krajem 2003. godine. Osnivači Poduzetničkog inkubatora su Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.
Osnivanje poduzetničkog centra u Vukovaru
Poduzetnički centar u Vukovaru je započeo s radom u listopadu 2002. godine i provodi seminare za poduzetničke programe (»Start-up« programi), te izradu investicijskih studija, odnosno poslovnih planova, što se sufinancira iz sredstava Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Poduzetnički centar provodi i ostale aktivnosti u okviru svog djelokruga: promoviranje poduzetništva, davanje informacija o mogućnostima ulaska u poduzetništvo, o razvijenim poticajnim mjerama koje poduzetnici mogu koristiti, davanje savjeta za vođenje poslovanja, pomoć u pripremi poslovnih planova, organizacija seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja poduzetnika, upućivanje na specijalizirane oblike pomoći i suradnja s lokalnom samoupravom, te preuzimanje dijela stručnih poslova lokalne samouprave u razvoju gospodarstva.
Ostale mjere poticanja razvitka gospodarstva
U ostale mjere poticanja razvitka gospodarstva u Vukovaru treba spomenuti ubrzanje stečajnih postupaka, kojim se omogućava stavljanje nekorištenih kapaciteta u funkciju razvoja gospodarstva. Provedbom stečajnog postupka nad tvrtkom Vuteks d.d. omogućeno je novo zapošljavanje u okviru Podunavske slobodne zone i drugih poslovnih subjekata. Trenutno su u stečajnom postupku još tri tvrtke sa područja Grada Vukovara, čiji završetak se očekuje tijekom 2003. godine.
Dugotrajnost procesa privatizacije predstavlja veliku kočnicu daljnjem razvitku gospodarstva u Gradu Vukovaru, budući da su među njima tvrtke koje zapošljavaju najveći broj uposlenika sa ovog područja. Prvenstveno se to odnosi na tvrtke Borovo d.d. i VUPIK d.d., koje su u prijeratnom razdoblju bile nositelji razvoja i zapošljavanja na području Grada Vukovara i zapošljavale zajedno preko 30.000 radnika. Danas ove tvrtke ne zapošljavaju niti 1/10 prijeratnog broja uposlenika, a suočene su s velikim troškovima saniranja ratnih šteta, viška zaposlenih uslijed reduciranja obima proizvodnje, nedostatkom stručnih kadrova, teškoćama pri ishodovanju kredita i nedostatkom poslovnog kapitala. Pripreme za privatizaciju ovih tvrtki su pri kraju.
Promoviranjem Vukovara kao odredišta za najisplativija ulaganja i provođenjem aktivnih mjera za poticanje razvitka gospodarstva, Vukovar postepeno mijenja image iz razorenog grada u grad prednosti.
3.2. Aktivnosti jedinica lokalne uprave i samouprave
Lokalna samouprava u Vukovaru počela je djelovati već sredinom 1997. godine, prije nego što je završila mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja u pravno-politički sustav Republike Hrvatske (15. siječnja 1998). Postupno su bili ostvarivani preduvjeti za povratak najprije pojedinih gospodarskih i kulturnih ustanova, a potom i većega broja obitelji.
Grad Vukovar ulaže velike napore i značajan postotak proračunskih sredstava na saniranje pojedinih segmenata infrastrukture za koje je nadležan (vodovod, kanalizacija, javna rasvjeta, prometnice i dr.), kao i druge aktivnosti kojima pokušava normalizirati život u gradu koji je opterećen brojnim poslijeratnim problemima.
3.3. Aktivnosti meĐunarodne zajednice
Posebno je značajna uloga međunarodnih humanitarnih organizacija, udruga i drugih donatora koji su uključeni u obnovu na području Grada Vukovara, počevši od obnove stambenih objekata, škola i objekata javne namjene, pa do izgradnje dječjih igrališta, organiziranja raznih oblika pružanja materijalne, socijalne i druge pomoći. Dosadašnji rezultati obnove bili bi znatno umanjena bez pomoći međunarodnih organizacija, čime su doprinijeli boljitku života u Gradu i samom izgledu Vukovara.
U obnovu Vukovara uključile su se brojne vladine i nevladine institucije, međunarodne neprofitne organizacije i udruge, od kojih su najaktivniji ASB, Norveška vlada, Francuska vlada, Austrijska vlada, Belgijska vlada, UNDP-UNOPS, NPA, NRC, SHA i dr. Donatorskim sredstvima međunarodnih organizacija u Gradu Vukovaru popravljeno je ili obnovljeno 1094 objekta (obiteljske kuće i stanovi)25, a u obnovi infrastrukture sudjelovala je Europska unija, Francuska vlada, ASB i dr. Škole su obnavljane sredstvima Fonda vijeća Europe, dječji vrtić sredstvima Kraljevine Norveške (Norveška narodna pomoć), te brojni drugi objekti.
4. Programi obnove i razvoja Grada Vukovara s planom provedbe
4.1.  Obnova i razvitak gospodarstva
Aktivnosti države s ciljem ubrzanog razvitka vukovarskog gospodarstva uglavnom se nastavljaju na prethodne aktivnosti resornih ministarstava, agencija, fondova i drugih državnih institucija i tijekom ovog petogodišnjeg perioda. Ove aktivnosti usmjerene su u nekoliko različitih područja.
• gospodarska zona (nastavak izgradnje infrastrukture)
• slobodne zone (nastavak izgradnje infrastrukture)
• zone malog gospodarstva (izgradnja infrastrukture)
• Program sufinanciranja proizvodnih projekata (nastavak provedbe)
• programi kreditiranja pod povoljnijim uvjetima (nastavak provedbe)
• davanje jamstava za kredite u okviru lokalne garancijske agencije
• pomoć poduzetnicima početnicima u okviru rada poduzetničkog inkubatora
• ostale mjere.
Uz postojeće povlastice regulirane zakonskim i podzakonskim aktima, za poslovanje u gospodarskoj zoni i zonama malog gospodarstva odredit će se i dodatne povlastice kojima je cilj privući investitore, a koje će se realizirati u suradnji sa resornim ministarstvima, vladinim agencijama i fondovima, te jedinicama lokalne uprave i samouprave. Ovim povlasticama i poticajnim mjerama Grad Vukovar treba postati interesantnim odredištem i za investitore izvan Vukovara, jer je samo ulaskom novog kapitala, a time i ideja, stručnjaka i tehnologije, moguć njegov značajniji ekonomski prosperitet i otvaranje značajnijeg broja novih radnih mjesta.
4.1.1. Gospodarska zona – nastavak izgradnje infrastrukture
Nakon izvršenih pripremnih radova na ustrojavanju Gospodarske zone u Vukovaru, u tijeku je izgradnja komunalne infrastrukture u vrijednosti 40 mil. kuna, a koja se zbog obimnosti radova nastavlja i u 2004. godini. Usporedno sa radovima vršit će se i prodaja parcela putem javnog natječaja u okviru kojeg su kupcima parcela omogućene dodatne povlastice, poput oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa, smanjenja troškova priključaka i sl.
Gospodarsku zonu koja sadrži 50 parcela na 33 ha, u sljedećem dvogodišnjem periodu planira se popuniti investitorima i omogućiti realizaciju prvenstveno proizvodnih projekata, te omogućiti što brži početak izgradnje objekata. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara će, uz svoje redovite programe poticanja razvoja gospodarstva, pružati investitorima pomoć oko ubrzanja ishodovanja građevinskih i drugih dozvola, suradnje sa tijelima državne uprave i lokalnom samoupravom, traženja najpovoljnijih kreditnih linija i dr.
Na temelju dosadašnjeg interesa, u Gospodarskoj zoni će se u prvih godinu dana smjestiti oko 20 tvrtki koje će zaposliti oko 250 ljudi. Interes su našle i vukovarske tvrtke koje trenutno rade u unajmljenim prostorima, uslijed nedostatka raspoloživih poslovnih prostora i hala. Na ovaj način će se i vukovarskim tvrtkama omogućiti izgradnja prostora prilagođenih njihovim potrebama uz sniženje troškova poslovanja. Procjenjuje se da će tijekom sljedećeg dvogodišnjeg perioda u gospodarskoj zoni poslovati 50 tvrtki sa cca 600 uposlenih.
NOSITELJ:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
U SURADNJI SA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, Grad Vukovar i dr.
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za regionalni razvoj i dr.
ROK PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004.

4.1.2. Slobodne zone – nastavak izgradnje infrastrukture
Temeljem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, na području Grada Vukovara može se osnovati više slobodnih zona, a zakonskim i podzakonskim aktima je unutar njih investitorima omogućeno poslovanje s dodatnim pogodnostima.
»Podunavska slobodna zona« je, kao prvoosnovana slobodna zona na području Vukovarsko-srijemske županije, započela s radom i zapošljavanjem 2003. godine, a zbog iznimnog interesa inozemnih i domaćih tvrtki, u tijeku je prostorno širenje zone i izgradnja komunalne infrastrukture. U procesu osnivanja je i »Slobodna zona Vukovar«, u okviru koje dio parcela zahtijeva prenamjenu iz poljoprivredne u građevinsko zemljište, kao i obimna ulaganja u infrastrukturu.
Ulaganjem u infrastrukturu postojećih i budućih slobodnih zona na području Grada Vukovara se stavljaju u funkciju godinama nekorištene nekretnine tvrtki, ubrzava obnova objekata s poslovnom namjenom, ubrzava razvoj gospodarstva i povećava broj novouposlenih.
NOSITELJI:Podunavska slobodna zona i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Slobodna zona Vukovar i Grad Vukovar
U SURADNJI SA:Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i dr.
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, osnivači slobodnih zona, drugi izvori
ROK PROVEDBE:(projekt u tijeku) 2004. – 2005.

 
4.1.3. Podružnica HAMAG-a u Vukovaru
Osnivanje podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo je izuzetno bitan poticajni faktor razvoja vukovarskog gospodarstva, budući da poduzetnicima omogućava lakši pristup kreditnim sredstvima banaka, te pod povoljnijim uvjetima. Na taj način daje se podrška realizaciji projekata od strateške važnosti za ovo područje, s naglaskom na izvozno orijentiranu proizvodnju i prerađivačko-prehrambene djelatnosti.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) je nositelj organizacije mreže lokalnih garancijskih agencija, odnosno podružnica HAMAG-a na području Republike Hrvatske. Njezina osnovna djelatnost je pružanje pomoći poduzetnicima u kreditnom financiranju i garantiranje za povrat dijela kredita poslovnih banaka. Pomoć uključuje i financijske potpore za smanjenje troškova odobrenih kredita.
Pristup povoljnim kreditima poduzetnicima na razini Vukovara omogućit će podružnica Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru, čija je uloga podržati projekte koji su od interesa za razvoj regije. Podružnica HAMAG-a omogućava dodatno umanjenje rizika kreditora, čime se dodatno umanjuje vrijednost imovine potrebne za osiguranje povrata i time olakšava pristup bankovnom potencijalu uz jeftiniju kamatu. Obavljene su pripremne radnje za osnivanje, a početak rada podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru predviđa se u 2004. godini.
NOSITELJ:HAMAG
U SURADNJI SA:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo gospodarstva, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
NAČIN FINANCIRANJA:HAMAG, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje
ROK PROVEDBE:2004. – 2008.

4.1.4. Programi kreditiranja i poticajne mjere za razvoj gospodarstva
Gospodarskim subjektima u Gradu Vukovaru predviđa se omogućavanje iznimno povoljnih uvjeta kreditiranja za saniranje teško oštećenih objekata i komunalne infrastrukture, koji su potrebni za njihovu poslovnu aktivnost, te za nabavu opreme. Time se tvrtkama sa sjedištem u Gradu Vukovaru ostvaruje pristup financijskom kapitalu banaka, te omogućuje željeno ulaganje u rast i razvitak.
U suradnji s ministarstvima, državnim financijskim institucijama, Fondom za obnovu i razvoj Grada Vukovara, lokalnom samoupravom, poslovnim bankama i drugim sudionicima u programu kreditiranja, formirat će se posebno povoljne kreditne linije za ciljne skupine gospodarskih subjekata sa područja Grada Vukovara. Ovakav način kreditiranja omogućava usmjeravanje gospodarskog razvitka Vukovara u željenom pravcu.
U pripremi programa kreditiranja, provedbi i praćenju, uključuju se:
• ministarstva Vlade Republike Hrvatske (Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i dr.)
• Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), koja omogućava razvoj gospodarstva kroz jednostavniji pristup kapitalu u vidu povoljnih kredita
• Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), koja pruža pomoć u kreditnom financiranju i garantira za povrat dijela kredita poslovnih banaka, te uključuje i financijske potpore za smanjenje troškova odobrenih kredita
• Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za regionalni razvoj, koji subvencijama, potporama, donacijama i drugim programskim aktivnostima potiču realizaciju razvojnih projekata, zapošljavanje itd.
• Grad Vukovar i Županija vukovarsko-srijemska, koji analiziraju prednosti i razvojne mogućnosti svog područja i njegova gospodarstva, te osmišljavaju viziju razvoja za područje Grada Vukovara
• Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji nastavlja sa sufinanciranjem gospodarskih projekata u Vukovaru, te se svojim programima uključuje u ostale programe kreditiranja na području Grada Vukovara stvarajući još povoljnije uvjete kreditiranja
• indirektno se uključuju i institucije i udruženja koja aktivno djeluju u Gradu Vukovaru: Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Vukovar, Hrvatska obrtnička komora, Udruženje obrtnika Vukovara, Poduzetnički centar, Poduzetnički inkubator. Budući da su u neposrednoj vezi s gospodarskim subjektima, ova suradnja je bitna radi postizanja kvalitetnijih efekata programa kreditiranja
• poslovne banke i druge financijske institucije (štedno-kreditne zadruge i dr.), koje imaju vrlo važnu ulogu provoditelja cijelog niza mjera koje se odnose na kreditiranje pod povoljnijim uvjetima. Pri tome i poslovne banke pronalaze svoj interes, ne samo u ostvarivanju dobiti od kamata na kredite, već i od cjelokupnog poslovanja s kvalitetnim klijentima.
U skladu s prioritetima razvoja Vukovara pokrenut će se programi sufinanciranja, odnosno bespovratnih potpora za pojedina područja gospodarstva poput razvoja proizvodnje, turizma, eko-poljoprivrede i slično.
U nastavku su dva najatraktivnija programa čija provedba je u tijeku, a nastavlja se i sljedećih godina.
Sufinanciranje proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru
Nositelj Programa sufinanciranja proizvodnih projekata je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji je pokrenut početkom 2003. godine i nastavlja se i u sljedećem razdoblju. Ovim Programom odobravaju se bespovratne potpore za pokretanje ili proširenje proizvodnje za području Grada Vukovara. Program se provodi u suradnji s poslovnim bankama koje odobravaju kredite za navedenu namjenu, a Fond odobrava bespovratna sredstva u iznosu 20% od odobrenog kredita. Iz bespovratne potpore otplaćuju se kamate za vrijeme počeka (ako je odobren) i prvi anuiteti/rate, a maksimalni iznos potpore je 1 mil. kuna. Namjena kredita u okviru kojeg se odobrava sufinanciranje može biti usmjerena na:
• obnovu postojećih građevinskih i infrastrukturnih objekata, te izgradnju, dogradnju ili preuređenje istih, ako se kroz takva ulaganja omogućuje unaprjeđenje proizvodnih procesa gospodarskog subjekta
• kupnju strojeva, opreme i alata u svrhu tehničko-tehnološke modernizacije postojećih proizvodnih kapaciteta ili pokretanja novih proizvodnih procesa
• kupnju plovila i vozila u funkciji proizvodne djelatnosti (isključujući osobna vozila)
• obrtna sredstva u funkciji investicije i unaprjeđenja poslovanja (do 30%)
• kupnju zemljišta ili objekata ukoliko će biti korišteni za proizvodnu namjenu (do 40% iznosa kredita)
NOSITELJ:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
U SURADNJI SA:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za regionalni razvoj, HAMAG i poslovne banke
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
DINAMIKA PROVEDBE:(projekt u tijeku) 2004. – 2008.

Programi kreditiranja za malo i srednje poduzetništvo
Osiguranjem depozitnih sredstava putem Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, te uz subvencioniranje kamata od strane lokalne uprave i samouprave, stvaraju se povoljniji kreditni uvjeti za malo i srednje poduzetništvo. Program kreditiranja »Poduzetnik« koji se uspješno provodi i na području Grada Vukovara, odobrava se za: kupnju zemljišta i uređenje infrastrukture, kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, nabavu prijevoznih sredstava (osim osobnih vozila za osobne potrebe), te za obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unaprjeđenje poslovanja. Ovaj Program nastavlja se i u sljedećem razdoblju.
NOSITELJ:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Grad Vukovar
U SURADNJI SA:poslovne banke
NAČIN FINANCIRANJA:poslovne banke, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Grad Vukovar
ROK PROVEDBE:(nastavlja se) 2004. – 2008.

Poticajne mjere za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Vukovaru
Zakonskim i podzakonskim aktima gospodarstvenicima na području Grada Vukovara omogućene su razne poticajne mjere, kao npr. oslobođenje plaćanja poreznih obveza, refundacije dijela uplaćenih doprinosa, oslobođenje plaćanja carinskih i drugih davanja i dr. Ove mjere imaju ulogu ubrzanja obnove gospodarstva, ali i poticanja interesa investitora za ulaganja u Vukovaru i srednjoročnog su karaktera. Budući da su ove mjere tek počele davati značajnije rezultate, njihovo djelovanje će se dijelom produžiti i na sljedeći petogodišnji period.
U okviru Programa poticajnih mjera za obnovu i razvoj malog gospodarstva u Gradu Vukovaru, čiji je nositelj Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, provode se i ostale poticajne mjere koje obuhvaćaju:
• kreditiranje poduzetnika (navedeno u prethodnim poglavljima)
• potpore za izradu poduzetničkih planova i investicijskih programa;
• sufinanciranje izobrazbe poduzetnika i savjetnika;
• sufinanciranje majstorskih ispita i za stručno osposobljavanje u obrtu;
• potpore za razvoj tradicionalnih obrta;
• potpora strukovnim školama i obrtnicima za naukovanje učenika;
• konzultantska pomoć u suradnji sa GTZ-om;
• oslobađanje plaćanja cijene obrtnice;
• potpora za pokriće troškova osnivanja zadruga;
• sufinanciranje izrade razvojnih i poslovnih planova u zadrugama;
• potpora za razvoj učeničkih zadrugarstava;
• potpora za realizaciju poduzetničkih inkubatora;
• potpora za realizaciju poduzetničkog centra;
• sufinanciranje izgradnje Obrtničkog doma Vukovar
• potpora za realizaciju poduzetničkih inkubatora;
• potpora za realizaciju poduzetničke zone;
• potpora za uvođenje ISO normi u poslovanje.
Za dio mjera predviđenim ovim Programom osiguravaju se financijska sredstva na pozicijama Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a ostali sudionici osiguravaju sredstva u okviru svojih pozicija i programa.
NOSITELJ:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo
U SURADNJI SA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i drugi 
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i drugi izvori
ROK PROVEDBE:(nastavlja se) 2004. – 2008.

4.1.5. Poduzetnički inkubator
Osnovna uloga poduzetničkih inkubatora je pružanje sigurnosti poduzetnicima u početnom razdoblju za ostvarivanje poduzetničkih pothvata, što obuhvaća pružanje usluga općeg karaktera (administrativni servis i računovodstvo), beneficirani smještaj, informiranje, pomoć pri vođenju poslovanja itd. Poduzetnički inkubator smješten je u krugu Gospodarske zone, a završetak obnove objekta se predviđa u 2003. godini. Nakon završetka radova, početkom 2004. godine planira se početak rada sa korisnicima.
NOSITELJ:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i Grad Vukovar
U SURADNJI SA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i dr.
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje i dr.
ROK PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2008.

4.1.6. Centar za tehnološki razvoj i inovacije
Iskustvo pokazuje da gospodarstvo može biti uspješno samo ako se temelji na primjeni inovacija i stalnom tehničko-tehnološkom napretku. U tom smislu će se kroz ovaj centar osigurati povezivanje visokih tehnoloških znanja koncentriranih u sveučilištima i znanstvenim institucijama, te njihov prijenos i primjenu u gospodarskim djelatnostima, osigurati uvođenje nove, suvremene opreme i tehnoloških postupaka, informatizaciju i automatizaciju poslovanja, te uvođenje sustava kvalitete i ishođenje certifikata međunarodnih standarda (ISO i sl.)
S obzirom ta specifičnosti Vukovarskog područja i komparativne prednosti šireg područja Vukovara, inovacije i modernizacija će se velikim dijelom usmjeravati u projekte razvoja poljoprivrede i stočarstva kao što su:
• primjena mjera zaštite od posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta (tuče, mraza, suše), a prvenstveno melioracija poljoprivrednih površina (izgradnja sustava navodnjavanja uz primjenu najnovijih tehničko-tehnoloških dostignuća)
• rast proizvodnje i podizanje kvalitete autohtonih i kvalitetnih proizvoda, razvoj trade-mark (slavonski kulen, autohtona vina, uzgoj riječne ribe, proizvodnja meda...)
• proizvodnja novih poljoprivrednih kultura
• razvoj organske poljoprivredne proizvodnje
• revitalizacija stočarstva s naglaskom na reprodukciju
• uzgoj novog asortimenta, u skladu sa tržišnim potrebama (uzgoj kunića, peradi)
• primjena novih dostignuća ekološkog načina uzgoja stoke (»eko-selo«)
• poticanje interesnog organiziranja proizvođača
• poboljšanje informatičko-tehničkih mjera i procedura koji se odnose na evidenciju vlasničkih odnosa (zemljišnu knjigu)
NOSITELJ:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
U SURADNJI SA:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo znanosti i tehnologije, HAMAG, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, tehnološki centri i centri za transfer tehnologije, Hrvatski savez inovatora, Državni zavod za intelektualno vlasništvo i dr.
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, ostali izvori
ROK PROVEDBE:2005. – 2008.

Za poticanje uvođenja inovacija na tržište, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo osigurava početna proračunska sredstva bespovratnih potpora za tehničko-tehnološku provjeru ideje, te kreditna sredstva za poduzetnike koji u svojoj proizvodnji i poslovanju primjenjuju inovacije. Postupak se provodi uz sudjelovanje institucija povezanih s inovatorima i inovacijama, zaštitom izuma i razvojem tehnologije.
4.1.7. Ubrzanje procesa privatizacije
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), ovlašten da izvrši privatizaciju državnoga portfelja u ime Vlade Republike Hrvatske, na području Grada Vukovara trenutno provodi privatizaciju deset dioničkih društava, a to su Borovo, Vupik, Velepromet, Vučedol, Vuprojekt, Bojorad, Cian (poduzeće za dezinfekciju), te ostala društva s manjim udjelom državnog vlasništva (Vodomaterijal, Elip i Veterinarska stanica).
Dugotrajnost ovog procesa predstavlja veliku kočnicu daljnjem razvitku gospodarstva u Gradu Vukovaru, budući da su među njima tvrtke koje zapošljavaju najveći broj uposlenika s ovog područja. Prvenstveno se to odnosi na tvrtke Borovo d.d. i Vupik d.d., koje su u prijeratnom razdoblju bile nositelji razvoja i zapošljavanja na području Grada Vukovara (Borovo d.d. je prije rata zapošljavalo 24.000 radnika). Danas ove tvrtke ne zapošljavaju niti 1/10 prijeratnog broja uposlenika, a suočene su s velikim troškovima saniranja ratnih šteta, viška zaposlenih uslijed reduciranja obima proizvodnje, nedostatkom stručnih kadrova, teškoćama pri ishodovanju kredita i nedostatkom poslovnog kapitala.
Boreći se s naslijeđenim stanjem, ove tvrtke u posljednje vrijeme ipak ostvaruju dobit, proširuju proizvodnju novim asortimanom proizvoda, kontinuirano povećavaju zapošljavanje i ne samo da opstaju na tržištu, nego plasiraju svoje proizvode na tržišta i izvan granica Republike Hrvatske.
Međutim, dok se ne završe procesi privatizacije ovih tvrtki, otežan je bilo kakav značajniji iskorak u njihovom razvitku. Ubrzanjem procesa privatizacije omogućit će se priljev svježeg kapitala, pristup tržištu, osigurat će se upravljački know-how, tehnološko osuvremenjivanje i operativna efikasnost privatiziranih društava.
NOSITELJ:Hrvatski Fond za privatizaciju
U SURADNJI SA:Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatski Fond za privatizaciju
ROK PROVEDBE:2004. – 2005.

4.1.8. Izgradnja zone malog gospodarstva Priljevo
Organiziranjem malih poslovnih zona, na dugoročan način, rješava sa poduzetnicima problem prostora, stvaranje uvjeta za nesmetan rad, korištenje zajedničke i prilagođene infrastrukture, te povezivanje s drugim poduzetnicima smještenim na istom prostoru.
Zona malog gospodarstva na Priljevu nalazi se u neposrednoj blizini Gospodarske (industrijske) zone, na lokaciji koju je odredio Grad Vukovar. Nakon izrade projektne dokumentacije i ishodovanja građevinske dozvole, započinje izgradnja infrastrukture.
NOSITELJ:Grad Vukovar 
U SURADNJI SA:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
ROK PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2006. g.

4.1.9. Obnova i izgradnja trgovačko-tržnih i poslovnih objekata
Nedostatak poslovnih prostora u Gradu Vukovaru je velika prepreka kvalitetnom i profitabilnom poslovanju domaćih obrtnika, ali i dolasku novih poslovnih subjekata u Vukovar. Zbog toga je Vukovar još uvijek siromašan trgovačko-prodajnim sadržajima, a zbog nedostatka financijskih sredstava vlasnika objekata, središte Grada je velikim dijelom neobnovljeno. Stoga se nastavljaju započete aktivnosti na obnovi i izgradnji trgovačko-tržnih i poslovnih objekata na način da se za objekte u vlasništvu države ili Grada Vukovara objekt obnavlja odnosno izgrađuje, a za objekte u privatnom vlasništvu sufinancira uklanjanje ruševina i obnova fasada, uvažavajući unaprijed određene kriterije.
Obnova Robne kuće »Dunav«
Robna kuća »Dunav« je jedan od najvećih poslovnih objekata u samom središtu Vukovara, korisne površine 6.626 m2. Uz oštećenja koja su nastala tijekom Domovinskog rata, ovaj objekt trpi i naknadno propadanje tijekom poslijeratnog razdoblja. Obnovom ovog objekta omogućava se prodaja/najam poslovnih prostora, čime se otvaraju nova radna mjesta i omogućavaju sadržaji koji u Vukovaru nedostaju. U tijeku je izrada glavnih projekata i troškovnika za rekonstrukciju ovog objekta, a sa radovima se započinje u jesen 2003. godine.
NOSITELJ:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, zainteresirani poduzetnici i poslovne banke, drugi izvori
ROK PROVEDBE:2004. g.

Izgradnja trgovačko-tržnog centra u Borovo naselju
Izgradnjom Trgovačko-tržnog centra u Borovo naselju u Vukovaru trebao bi se riješiti problem neadekvatnog smještaja tržnice, a ujedno i nedostatak poslovnih prostora u Vukovaru. Objekt će se sastojati od tržnice i 20 poslovnih prostora. Radovi započinju krajem 2003. godine, a financiraju se iz sredstava Grada Vukovara, kreditnih sredstava Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, te kreditnih sredstava poslovnih banaka, odnosno realizirane prodajne cijene poslovnih prostora.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, zainteresirani poduzetnici i poslovne banke i dr.
ROK PROVEDBE:2004. g

Izgradnja trgovačko-tržnog centra na Olajnici
Glavna gradska tržnica je smještena u samom centru grada, nedovoljnog je prostornog kapaciteta, a njezin smještaj neposredno uz glavnu cestovnu prometnicu stvara prometne čepove. Stoga se postojeća otvorena tržnica izmješta s postojeće lokacije na novu lokaciju na Olajnici. Projekt obuhvaća izgradnju zatvorene tržnice s pripadajućim poslovnim prostorima, izgradnju infrastrukture, parkirališni prostor, pristup prometnicama i nogostupe.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, zainteresirani poduzetnici i poslovne banke, drugi izvori
DINAMIKA PROVEDBE:Izrada projektne dokumentacije 2005., izgradnja 2006. – 2007. g.

Izgradnja trgovačko-tržnog centra na Mitnici
U gradskom naselju Mitnica je 1991. godine započela izgradnja tržnice, koja zbog Domovinskog rata nije završena. Projekt obuhvaća saniranje i izgradnju natkrivene tržnice s oko 15 poslovnih prostora, te parkirališni prostor.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, zainteresirani poduzetnici i poslovne banke, drugi izvori
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2005. g.

4.1.10. Modernizacija zemljišnih knjiga i katastra u Vukovaru
Modernizacija zemljišnih knjiga i katastra u Vukovaru provodit će se u okviru programskih aktivnosti na razini Republike Hrvatske. Program državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001 – 2005. godine i Projekt modernizacije registracije nekretnina i katastra, zajednički su projekti Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Državne geodetske uprave, koji se financiraju iz zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Tim projektom uskladit će se podaci katastra i zemljišnih knjiga, otkloniti zaostaci, te poboljšati pristup katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima. Navedeno će doprinijeti razvoju učinkovitog tržišta nekretninama, omogućiti hipotekarno kreditiranje, osigurati sigurnost vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama, što je osnovna pretpostavka kako domaćeg tako i stranog ulaganja.
U projekt će biti uključene četiri komponente: razvoj zemljišnoknjižnog sustava, razvoj katastarskog sustava, suradnja među institucijama i informacijska tehnologija, te upravljanje projektom, edukacija i praćenje provedbe. Rok za provedbu projekta na razini Republike Hrvatske je pet godina, a uz dodatna ulaganja Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, završetak modernizacije zemljišnih knjiga i katastra u Vukovaru se predviđa i prije.
NOSITELJ:Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Državna geodetska uprava
NAČIN FINANCIRANJA:Zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2005. g.

4.1.11. Izrada strategije ekonomskog razvoja Vukovara
Na inicijativu Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, tijekom 2003. godine pokrenuta je izrada Strategije ekonomskog razvoja Grada Vukovara, koja bi trebala definirati osnovne smjernice razvoja gospodarstva u Vukovaru. Razvoj Vukovara treba sagledavati u kontekstu komparativnih prednosti uže i šire regije u kojoj se nalazi. Završetak izrade Strategije planira se tijekom 2004. godine.
NOSITELJ:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i Grad Vukovar
U SURADNJI SA:Ministarstvo gospodarstva. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Vukovarsko-srijemska županija, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Ekonomski fakultet u Osijeku, Udruženje obrtnika Vukovara, gospodarstvenici i dr.
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
DINAMIKA PROVEDBE:2004. g.

4.1.12. Promoviranje Vukovara kao odredišta za najisplativija ulaganja
U cilju postizanju značajnijih efekata povlastica i drugih pogodnosti poslovanja u Gradu Vukovaru, potrebno je kontinuirano informirati javnost o poticajima, povlasticama, posebnim kreditnim linijama i drugim prednostima koje mogu ostvariti gospodarski subjekti poslujući u Vukovaru, propagirajući mogućnostima ulaganja u Gospodarskoj zoni u Vukovaru, slobodnim zonama i zoni malog gospodarstva.
Uz državne i druge institucije, ove aktivnosti najobuhvatnije provodi Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Redovito informiranje javnosti putem tiska, u radio i TV emisijama, putem interneta itd. ima presudnu ulogu u povećanju interesa domaćih i inozemnih investitora za ulaganja u Vukovaru. Pri tome se dodatno provodi promoviranje Vukovara kao odredišta za najisplativija ulaganja u suradnji s resornim ministarstvima, državnim fondovima i drugim državnim i javnim institucijama, Hrvatskom gospodarskom komorom, veleposlanstvima Europskih i drugih država, Svjetskom bankom, ASB-om, USAID-om itd.
NOSITELJ:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
U SURADNJI SA:Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, HGK, Hrvatska obrtnička komora, Poduzetnički centar, Udruženje obrtnika Vukovar i dr.
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
ROK PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.1.13. Ostale mjere razvitka gospodarstva
Ostale mjere razvitka gospodarstva odnose se na mnogobrojne razvojne programe resornih ministarstava, agencija i fondova, koji se provode na razini Republike Hrvatske i zasigurno predstavljaju dodatni poticaj razvoju Vukovarskog gospodarstva.
4.2. Stambeni fond
4.2.1. Obnova obiteljskih kuća i višestambenih objekata
Programom organizirane obnove 2002/2003. godine Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, na području Grada Vukovara su u tijeku radovi na obnovi 750 obiteljskih kuća IV. –VI. stupnja oštećenja, s planiranim rokom završetka u građevinskoj sezoni 2003./2004. U okviru istog programa pokrenuta je obnova 43 višestambena objekta sa 673 stana na području Grada Vukovara, za koje se vrši priprema za obnovu (projektiranje, ishođenje građevinskih dozvola, odabir najpovoljnijeg izvoditelja), dok su u tijeku su radovi na 35 višestambenih zgrada sa 894 stana.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
U SURADNJI SA:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
ROK PROVEDBE:(nastavak programa) 2004.  2006. g.

4.2.2. Kreditiranje uređivanja fasada na obiteljskim kućama
Organizirana obnova obiteljskih kuća najvećim dijelom nije obuhvaćala obnovu fasada, te je u 2003. godini Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo razradilo Program kreditiranja uređivanja fasada na obiteljskim kućama, kojim bi se olakšao pristup kreditnim sredstvima putem vrlo povoljnih kreditnih linija uz rok otplate 15 do 20 godina i grace periodom do 2 godine (ostali uvjeti će se regulirati u dogovoru sa zainteresiranim bankama). Program kreditiranja uređivanja fasada na obiteljskim kućama u Gradu Vukovaru započinje s realizacijom u 2004. godini.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, poslovne banke
ROK PROVEDBE:2004. – 2008. g.

4.2.3. Najam stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske
Posredovanje u prometu određenim nekretninama između vlasnika i zainteresiranih domaćih fizičkih i pravnih osoba djelatnost je Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APN), koja ima ovlasti da kupuje ili mijenja određene nekretnine u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, te da ih dodijeli državljanima Republike Hrvatske. APN je ovlaštena i davati zajmove domaćim fizičkim osobama za kupnju određenih nekretnina koje su Zakonom o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, stavljene pod privremenu upravu Republike Hrvatske. Privremenim korisnicima dodjeljuje alternativni smještaj u obiteljskim kućama i stanovima koje kupi APN na područjima posebne državne skrbi. Ovim aktivnostima omogućava se ubrzani povrat izbjeglica, povratnika i raseljenih osoba u svoje stambene objekte.
Kako bi se potaknuo povratak visokoobrazovanog kadra i stručnjaka u Vukovar, Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara predviđene su dodatne pogodnosti, koje se nastavljaju provoditi i u sljedećem razdoblju. Naime, osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na području Grada Vukovara, prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a koji nemaju riješeno odgovarajuće stambeno pitanje, može se dati u najam stan ili obiteljska kuća u vlasništvu Republike Hrvatske. Stanovima i kućama raspolaže Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, koje sa navedenim osobama sklapa ugovor o najmu na određeno ili neodređeno vrijeme. Visina najamnine i upravljanje stanovima ili obiteljskim kućama određena je Uredbom o raspolaganju i upravljanju stanovima na područjima posebne državne skrbi, a primjenjuju se prava i obveze u svezi s najmom i korištenjem stanova i obiteljskih kuća prema odredbama Zakona o najmu stanova. Do osiguranja rješenja stambenog pitanja, navedene osobe imaju pravo na novčanu potporu za troškove stanovanja. Ove aktivnosti na području Grada Vukovara provodi APN u suradnji s Uredom za prognanike, povratnike i izbjeglice.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.2.4. Dodjela građevinskog zemljišta i/ili građevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuće
Prema Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, odnosno Zakonu o područjima posebne državne skrbi i Uredbi o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo može osobama za čijim radom postoji iskazana potreba na području Grada Vukovara, dodijeliti građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili osnovni građevinski materijal za izgradnju ili obnovu obiteljske kuće ili popravak i obnovu stana. Ove aktivnosti su u nadležnosti Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice i Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APN) i nastavljaju se u sljedećem razdoblju.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo – Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.3. Izrada prostornih planova i geodetski poslovi
4.3.1. Izrada prostornih planova
Izrada prostornih planova obuhvaća: izradu Prostornog plana uređenja Grada, Generalnog urbanističkog plana, Urbanističkog plana uređenja za središnji dio grada (povijesnu cjelinu) i turističko-rekreacijski kompleks Vučedol, izradu detaljnih planova uređenja (za dijelove centra grada, gospodarsku zonu i druge prioritetne zone izgradnje) i druge prostorne planove, odnosno onih planova čija je izrada određena Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru. Izrada prostornih planova je zakonska obveza Grada, a njihovom izradom ujedno se stvaraju nužni uvjeti za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, što je od izuzetne važnosti za ubrzanje obnove i izgradnje objekata.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar
ROK PROVEDBE:2004. – 2008. g.

4.3.2. Geodetski poslovi
Izrada topografske karte Grada Vukovara
Obzirom na nemogućnost korištenja reprodukcijskih originala topografskih zemljovida u mjerilu 1:25000 zbog ratnih okolnosti, Državna geodetska uprava pokrenula je projekt izrade novih zemljovida u mjerilu 1:25000 u digitalnom obliku. Izradom topografskih zemljovida u digitalnom obliku riješit će se problem zastarjele kartografske građe i dobiti moderna podloga kao i osnova geoinformacijskog sustava (GIS-a) u funkciji izrade studija, analiza, planiranja i projektiranja, a time će se i ubrzati razvoj Grada Vukovara.
NOSITELJ:Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar
U SURADNJI SA:Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja
NAČIN FINANCIRANJA:Državna geodetska uprava, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2008. g.

Geodetsko snimanje kuća izgrađenih u obnovi
Geodetsko snimanje novoizgrađenih obiteljskih kuća u okviru Programa organizirane obnove u periodu od 1998. godine do danas, neophodno je obzirom da tijekom obnove zakonom nije bilo predviđeno. Isti objekti su izgrađeni umjesto kuća oštećenih u ratu koje su kategorizirane kao kuće IV. – VI. stupnja oštećenja. Radi se o 3398 obnovljene obiteljske kuće na području Grada Vukovara, za koje je neophodno izvršiti geodetsko snimanje i provedbu u katastru i zemljišnoj knjizi.
NOSITELJ:Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar
U SURADNJI SA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja
NAČIN FINANCIRANJA:Državna geodetska uprava, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2008. g. 

 
4.4. Razminiranje
Razminiranje na području Grada Vukovara provodi se u skladu s Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, kojemu je cilj razminiravanje područja Republike Hrvatske do 2010. godine. Procjenjuje se da je na području Grada Vukovara preostalo još oko 500.000 m2 miniranih i potencijalno sumnjivih površina.
NOSITELJI:Hrvatski centar za razminiranje
NAČIN FINANCIRANJA:državni proračun, donatori
ROK PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g. 

4.5. Uklanjanje ruŠevina
Trenutno evidentirane potrebe za uklanjanjem ruševina obuhvaćaju još oko 100 građevina (parcela), iako se taj broj povećava sukladno povećanju broja podnesenih zahtjeva vlasnika i potrebama Grada Vukovara. Ujedno će se uklanjanjem ruševina gospodarske namjene (poglavito u industrijskom području Borovo naselja) umanjiti opasnost od stradavanja radnika koji se kreću u neposrednoj blizini oštećenih građevina, te omogućiti izgradnja novih objekata i novih sadržaja.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2005. g. 

4.6. Obnova i izgradnja komunalne infrastrukture
U okviru ovog poglavlja nije uključena izgradnja komunalne infrastrukture u okviru projekta izgradnje gospodarske zone Vukovar, projekta izgradnje infrastrukture u slobodnim zonama na području Grada Vukovara, te zonama malog gospodarstva, koji su navedeni u okviru poglavlja 4.1. (Obnova i razvitak gospodarstva).
4.6.1. Vodoopskrba i odvodnja
Nastavak izgradnje kanalizacijskih kolektora
Izgradnja sustava odvodnje je od vitalnog značaja za Grad Vukovar, koji nema riješenu kanalizacijsku odvodnju na cca 50% gradskog područja.26 Izgradnjom kanalizacijskih kolektora predviđena je izgradnja 6 km kanalizacije, a obuhvaćena je izgradnja dijela novog kolektora B1, uličnih kolektora Vukovara, uličnih kolektora podsustava E, D i Lužac
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Grad Vukovar (Vodovod Grada Vukovara)
U SURADNJI SA:Hrvatske vode
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatske vode, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak realizacije) 2004. – 2008. g.

Završetak uređaja za obradu pitke vode u Borovo naselju
Kako se Vukovar opskrbljuje vodom za piće iz otvorenog vodotoka Dunava, kod eventualnog zagađenja može doći do zabrane korištenja vode za piće, zbog nepostojanja alternativne opskrbe pitkom vodom. Projekt izgradnje uređaja za obradu pitke vode u Borovo naselju je započet krajem 80-tih godina i potrebno ga je završiti, a treba služiti za preradu podzemne vode budući da podzemna voda svojom kvalitetom ne zadovoljava kriterijima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.27 Do početka rata su izbušeni zdenci, izgrađen je priključni cjevovod i započeta je izgradnja objekta. Objekt je potrebno sanirati, završiti njegovu izgradnju i opremiti ga tehnološkom opremom.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA:Hrvatske vode 
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatske vode, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar (Vodovod Grada Vukovara) i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:izrada projektne dokumentacije 2004., provedba 2005. – 2008. g. 

Nastavak sanacije vodovodne mreže
Zbog posljedica ratnih razaranja, oštećenja cijevi uslijed detonacija (poglavito izgrađenih od krutih materijala) i dotrajalosti, svakodnevno dolazi do velikih gubitaka vode na sustavu. Stoga je sanacija vodovodne mreže jedan od prioriteta u području komunalne infrastrukture.
NOSITELJ:Grad Vukovar (Vodovod Grada Vukovara)
U SURADNJI SA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Hrvatske vode 
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g. 

Sanacija vodovodne i kanalizacijske mreže u industrijskom području Borovo naselje
Vodovodna i kanalizacijska mreža Borova naselja nalazi se dijelom na industrijskom području Borova d.d., na koje se nadovezuju Gospodarska zona i Slobodna zona Vukovar. S obzirom na nove potrošače unutar industrijskog područja Borova d.d., potrebno je izgraditi osnovnu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, te krajnjim potrošačima omogućiti direktne priključke.
NOSITELJ:Grad Vukovar (Vodovod grada Vukovara) 
U SURADNJI SA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Hrvatske vode, Borovo d.d.
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:izrada projektne dokumentacije 2004., provedba 2005. – 2008. g. 

 
4.6.2. Elektrifikacija
Elektrifikacija Grada Vukovara provodi se u skladu sa razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede. Elektrifikacija velikih industrijskih područja poput Gospodarske zone i slobodnih zona obuhvaćena je u poglavlju 4.1. (Obnova i razvitak gospodarstva).
Dok se izgradnja novih elektroenergetskih objekata odvijala zadovoljavajućim tempom, značajni problem još uvijek predstavljaju oštećeni objekti (trafostanice i dr.) koje je nužno obnoviti.
Na području industrijskog područja u Borovo naselju, s obzirom na nove potrošače (kupce parcela) u krugu tvornice Borovo d.d. u Vukovaru, potrebno je izvršiti sanaciju elektroenergetskog sustava uključujući preraspodjelu postojeće mreže na više priključaka (potrošača) direktno na mrežu Hrvatske elektroprivrede. Projekt treba sadržavati model napajanja cijelog područja, uključujući način preuzimanja transformatorskih postrojenja i kabelske mreže od strane Hrvatske elektroprivrede, te dovođenje električne energije na »prag potrošača« gdje će se instalirati mjerna mjesta.
NOSITELJ:Hrvatska elektroprivreda 
U SURADNJI SA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Slobodna zona Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Borovo d.d. 
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatska elektroprivreda, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr. 
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2007. g.


4.6.3. Toplifikacija
Rekonstrukcija vrelovoda
Tijekom obnove je stavljena u funkciju prijeratna trasa vrelovoda izgrađenog prije više od 20 godina, koja je tijekom rata bila djelomično oštećena, a kako nije bio u funkciji tijekom okupacije, dodatno je oštećena korozijom. Vrelovode u užem centru grada, od kotlovnica do podstanica, neophodno je zamijeniti novim cijevima, što je preduvjet za daljnju nesmetanu isporuku toplinske energije. Potrebno je izvršiti zamjenu toplovoda cijele trase ukupne duljine 1.500 m, od čega 1050 m za trasu kotlovnica Vuka – Olajnica (1. faza), 150 m za trasu kotlovnica Vuka - J. J. Strossmayera 5b (2. faza), te 300 m za trasu kotlovnica Blok centar – kotlovnica Vuka (3. faza). Ove trase omogućuju isporuku toplinske energije za cca 600 stanova i poslovnih prostora u zimskom periodu.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Grad Vukovar (Tehnostan d.o.o. Vukovar)
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:Dokumentacija u izradi, provedba 2004. g.

Rekonstrukcija toplinskih podstanica
Toplinske podstanice su tijekom obnove osposobljene za osnovnu funkciju. Njihova izvedba je direktna (podstanice su direktno spojene na sustav distribucije), što može dovesti do velikih gubitaka energije u slučaju havarije na bilo kojem mjestu u sustavu grijanja (primarne mreže). Stoga je neophodno izvršiti rekonstrukciju toplinskih podstanica, uz ugradnju nove opreme i uređaja, uključujući prepravke s direktnog na indirektni tip izvedbe. Ovaj projekt obuhvaća sljedećih 8 podstanica: Olajnica 5, Olajnica 6, Olajnica 12, Olajnica bb, Županijska 106, Županijska 110, Županijska 114 i J. J. Strossmayera 5b.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Grad Vukovar (Tehnostan d.o.o. Vukovar) 
U SURADNJI SA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:Izrada projektne dokumentacije 2004., provedba 2005. – 2008. g.

Rekonstrukcija kotlovnica
Kotlovnica D-6 (Županijska 96) je stara preko 30 godina, a uz nužne popravke stavljena je u funkciju 1999. godine. Budući da je dotrajala i malog kapaciteta u odnosu na objekte koji su priključeni na nju, potrebna je zamjena 2 postojeća kotla novima, većeg kapaciteta. Kotlovnica D-2 (Dunavska 5) je obnovljena i stavljena u funkciju 1998. godine, međutim kako je pri završetku obnova objekata koji će se priključiti na nju (Zgrada Županije i drugi potrošači), potrebno je povećati kapacitet kotlovnice, tj. 2 postojeća kotla zamijeniti novima, većeg kapaciteta, radi dovoljnog osiguranja toplinske energije.
Za obje kotlovnice potrebno je izvršiti zamjenu kotlova i rekonstrukciju kotlovnica (prilagodbu instalacije većim kotlovima) radi osiguranja kapaciteta za zagrijavanje postojećih i budućih višestambenih i poslovnih zgrada. Projekt po mogućnosti treba predvidjeti plinofikaciju kotlovnica.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA:Grad Vukovar (Tehnostan d.o.o. Vukovar)
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:Projektna dokumentacija izrađena – radovi u tijeku, provedba – 2004. g.

4.6.4. Plinofikacija grada
Plinofikacija grada – nastavak radova
Plinofikaciju grada provodi ovlašteni koncesionar temeljem ugovora s Gradom Vukovarom. Do početka lipnja 2003. godine izgrađeno je oko 60 km plinske mreže (48%), uz priključenje više od 900 potrošača na plinsku mrežu. Do završetka godine planira se ostvarenje novih 1000 priključaka.
NOSITELJ:Ovlašteni koncesionar
NAČIN FINANCIRANJA:Izvori naplate ovlaštenog koncesionara, Fond za regionalni razvoj i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

Plinofikacija industrijskog područja u Borovo naselju
Na dijelu industrijskog područja Borova d.d. izgrađuju se Gospodarska i Slobodna zona, a ujedno i u tvorničkom krugu Borova d.d. ima novih potrošača koji još uvijek nisu izdvojeni iz sustava Borova d.d., stoga je na širem industrijskom području potrebno provesti plinofikaciju s instalacijom novih mjernih mjesta.
NOSITELJ:Ovlašteni koncesionar 
U SURADNJI SA:Grad Vukovar, Borovo d.d.
NAČIN FINANCIRANJA:Izvori naplate ovlaštenog koncesionara, Fond za regionalni razvoj, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:Izrada projektne dokumentacije 2004. g., radovi 2005. – 2008. g.

4.6.5. Ostale komunalne djelatnosti
Sanacija komunalnih deponija i rješavanje dugoročnog odlaganja otpada
Na području Grada Vukovara egzistira više deponija građevinskog otpada, koje potječu od uklanjanja ruševina devastiranih objekata tijekom obnove. Gradsku deponiju građevinskog otpada (bivša Ciglana) potrebno je preseliti na područje iza sadašnje, a između očišćenog prostora i ceste treba prokopati kanal.
Ujedno se predviđa rješavanje dugoročnog odlaganja otpada (Petrovačka dola i dr.), kojim bi se uklonile odnosno sanirale ilegalne deponije otpada.
NOSITELJ:Grad Vukovar (Komunalac d.o.o. Vukovar)
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2007. g.

Uređenje gradskih groblja
Sva groblja u Gradu Vukovaru su teško oštećena tijekom Domovinskog rata, te kasnijom devastacijom i neodržavanjem. Potrebno je uložiti znatna sredstva u njihovu sanaciju, što obuhvaća uređenje ograda, staza, prilaznih cesta, hortikulture i objekata te nabavu opreme (hladnjače).
NOSITELJ:Komunalac d.o.o., Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2006. g.

Opremanje gradskog poduzeća za komunalne djelatnosti
Komunalac d.o.o. je posljednjih godina orijentiran na uklanjanje ruševina u Gradu, u skladu s postojećom situacijom i potrebama. Za uobičajene aktivnosti komunalnog poduzeća potrebna je nabava vozila za čišćenje i pranje ulica, u svrhu održavanja čistoće ulica i nogostupa u Gradu Vukovaru. Ujedno je neophodno uz obnovljenu upravnu zgradu Komunalca d.o.o., Vukovar uređenje prilaznih cesta i izgradnja nadstrešnica za strojeve i vozila.
NOSITELJ:Komunalac d.o.o. Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:2004. g.

4.7. Promet
4.7.1. Izrada prometne studije
Za poboljšanje sigurnosti prometa u Gradu Vukovaru potreban je dokument koji na sveobuhvatan način određuje temeljne pravce razvoja prometne infrastrukure na području grada.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:2005. – 2006. g. 

4.7.2. Riječni promet – razvoj Luke na Dunavu
S obzirom na prostornu ograničenost Luke na Dunavu, što se posebno odnosi na nedostatak skladišnog i manipulativnog prostora, te slabu opremljenost pretovarnim uređajima, potrebna su značajna ulaganja u razvoj Luke. Budući da se Gospodarska zona i Slobodna zona Vukovar naslanjaju na aktivnosti Luke, potrebno je što prije osposobiti Luku za pretovar veće količine robe, kako ne bi uskoro postala usko grlo razvitka Vukovarskog gospodarstva.
Sanacija i nabava opreme
Za daljnje poslovanje Luke Vukovar potrebno je izvršiti sanaciju postojeće i nabavu nove opreme, kako Luka ne bi uskoro postala usko grlo u pretovaru roba, odnosno bila prinuđena odbijati terete u pretovaru roba. Prioritetni su:
• sanacija dizalica ganz 5/6 t
• nabava opreme: viličar za pretovar kontejnera, utovarivač, AKV kliješta, kolska vaga i mosna kamionska vaga, spremnik za gorivo
NOSITELJ:Luka Vukovar d.o.o.
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2005. g. 

Izgradnja skladišnih kapaciteta
Već sada raspoloživi prostor zatvorenog i otvorenog skladišta predstavlja ograničavajući faktor u pretovaru i prijemu roba, stoga je neophodno izgraditi odgovarajuće skladišne kapacitete, čija će veličina i vrsta biti utvrđena Master planom luke Vukovar.
NOSITELJ:Lučka uprava Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
DINAMIKA PROVEDBE:2006. g. 

Izrada Razvojne studije Luke na Dunavu (tzv. Master plan)
Luka u Vukovaru kao međunarodna luka i luka od interesa za Republiku Hrvatsku mora udovoljiti međunarodnim kriterijima kako bi zadržala taj status. To znači eliminiranje postojećih prostornih ograničenja razvoja luke, eliminiranje nedostataka kapaciteta i tehnološka obnova u skladu sa transportnom potražnjom, tržnim uvjetima i održivim razvojem. Lučka uprava Vukovar je krajem 2003. godine raspisala natječaj za izradu Master plana razvoja Luke na Dunavu, kojim će se odrediti mogući pravci razvoja luke, identificirati mikro-lokalitete i predložiti moguće varijante.
NOSITELJ:Lučka uprava Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo pomorstva, prometa i veza
DINAMIKA PROVEDBE:2004. g. 

Razvoj Luke na Dunavu
Provedba Razvojnog plana luke na Dunavu predviđa izgradnju terminala za rasute terete, terminala za žitarice i terminala za kontejnerski/RO-RO promet, s pripadajućom infrastrukturom i opremom prema Master planu. 
NOSITELJ:Lučka uprava Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
DINAMIKA PROVEDBE:2005. – 2008. g. 

4.7.3. Cestovni promet
U okviru cestovnih prometnica izdvojeno je nekoliko prioriteta koji će značajno doprinijeti poboljšanju sigurnosti prometa u Gradu Vukovaru, dok se obnova i održavanja cestovnih prometnica odvija u okviru godišnjih planova građenja i održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta.
Izgradnja gradske obilaznice
Za poboljšanje sigurnosti prometa i prometnog rasterećenja u samom gradu, potrebna je izgradnja gradske zaobilaznice, što je ujedno i najveći kapitalni objekt prometne infrastrukture.
NOSITELJ:Hrvatske ceste
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatske ceste i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:Izrada projektne dokumentacije 2005.g., provedba 2006. – 2008. g.

Nastavak izgradnje glavne prometnice
Krajem 2003. godine započinje obnova glavne cestovne prometnice koja povezuje Vukovar od željezničkog kolodvora do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, ukupne dužine 5 km i ukupne vrijednosti 16 mil. kuna. U prvoj fazi obnavlja se dio do Vodotornja u vrijednosti 9,5 mil. kuna.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak provedbe) 2004.

Izgradnja spojne ceste na Olajnici
Izgradnjom spojne ceste ostvaruje se najkraća prometna veza središta grada s budućom obilaznicom. Na taj se način poboljšava sigurnost u prometu i rješava problem prometnog preopterećenja glavne cestovne prometnice u Gradu Vukovaru.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatske ceste, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:Izrada projektne dokumentacije 2005. g., provedba 2006.

Izmještanje i izgradnja gradskog autobusnog kolodvora
Autobusni kolodvor je smješten u strogom centru Grada i smatra se privremenim rješenjem. Nakon izgradnje gradske zaobilaznice, nužno je autobusni kolodvor izmjestiti na novu lokaciju.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:Izrada projektne dokumentacije 2006. g., provedba 2007. g.

Izgradnja prometnog čvora kod ulaza u Luku
Trenutno rješenje prometnog čvora na križanju glavne cestovne prometnice sa prilaznom cestom prema Luci Vukovar, predstavlja realnu opasnost od prometnih nesreća, te otežava manipulaciju teretnih vozila pri uključivanju na glavnu cestovnu prometnicu. Neophodno je izgraditi odgovarajuće prometno križanje.
NOSITELJ:Hrvatske ceste
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatske ceste, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
DINAMIKA PROVEDBE:Izrada projektne dokumentacije 2005. g., provedba 2006. g.

Izgradnja i obnova cestovne svjetlosne signalizacije
Iz razloga poboljšanja sigurnosti prometa, na pojedinim cestovnim raskrižjima neophodno je postaviti cestovnu svjetlosnu signalizaciju (semafore). Projekt obuhvaća: Državnu cestu D2 – izlazak Lužac, Duga ulica – Petra Preradovića i Vladimira Nazora – Dr. Franje Tuđmana.
NOSITELJ:Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Grad Vukovar
DINAMIKA PROVEDBE:2004. g.

4.7.4. Željeznički promet
Problematika obnove željezničkog prometa u kontekstu obnove i razvoja Grada Vukovara mora se sagledavati u sprezi sa geoprometnom povezanošću sa Vukovarsko-srijemskom županijom obzirom da je tek tako moguće sagledati utjecaj i značenje prometa za gospodarski i opći razvoj Grada Vukovara. U okviru planova obnove željezničkog prometa od značenja za Grad Vukovar je nastavak sanacije željezničkih pruga na relacijama prema Vinkovcima, kao jednom od najznačajnijih željezničkih čvorišta u Hrvatskoj, te prema susjednim zemljama.
NOSITELJ:Hrvatske željeznice
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatske željeznice
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2008. g.

4.8. Obnova i opremanje objekata u funkciji obrazovanja
Obnovu školskih objekata na području Grada Vukovara vodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a financira se iz CEB programa, prema kojem se polovina sredstava osigurava iz državnog proračuna, a polovina kreditom Razvojne banke Vijeća Europe. U ovaj program je uključeno i opremanje objekata te vanjsko uređenje. U tijeku su aktivnosti obnove po projektu CEB 5, kojim se po prioritetima Ministarstva prosvjete i športa planira obnoviti Peta osnovna škola Vukovar, za koju je u fazi izrada projektne dokumentacije.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA:Grad Vukovar, Ministarstvo prosvjete i športa
NAČIN FINANCIRANJA:CEB i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2008. g. 

Obnova predškolskih objekata i objekata visokoškolskih ustanova se, u skladu sa prioritetima, financira i direktno iz državnog proračuna, a provodi se u okviru aktivnosti Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA:Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo kulture, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar
ROK PROVEDBE:2004. – 2008. g.

4.8.1. Obnova Palače Jirkovsky za smještaj dislociranih studija
Palača Jirkovsky (Zgrada Ekonomske škole) je izgrađena 1874. godine kao jednokatna palača za Sofiju i Josipa Jirkovskog. Palaču je kupio grof Eltz, te je krajem stoljeća s njene desne strane dogradio manju katnicu identično oblikovanih pročelja (kasnije Viša ekonomska škola). Kompleks je kao potencijalni spomenik zaštićen, te je u postupku obnove nužno poštovati povijesne vrijednosti palače. U postupku obnove u cijelosti je sanirano krilo desno od kolnog ulaza, gdje je danas smješteno sjedište Ureda državne uprave, dok je lijevo krilo djelomično sanirano i adaptirano u školski prostor u kojem je donedavno bila smještena Gimnazija. Radi neadekvatno osposobljenog i opremljenog prostora, Gimnazija je nedavno preseljena u drugi odgovarajući prostor. Obzirom da je Sveučilište u Osijeku otvorilo dislocirane studije u Vukovaru, a bez odgovarajućeg smještaja, potrebno je adaptirati i rekonstruirati cjelokupni prostor Palače Jirkovsky u prostor namijenjen Sveučilištu J. J. Strossmayera iz Osijeka, te ga adekvatno opremiti. Projektiranje za objekt je u tijeku.
4.8.2. Obnova Četvrte osnovne škole
Objekt Četvrte osnovne škole oštećen je u ratu i nije bio uključen u Program obnove. Neophodno je izvršiti obnovu vanjskog dijela zgrade sa sanacijom svih instalacija, popravak i uređenje školske kuhinje, opremanje športske dvorane, postavljanje ograde oko školskog prostora i športskih terena. Za kvalitetnije održavanje nastave potrebno je i opremiti informatičku učionicu, te kabinete za fiziku, biologiju i kemiju.
4.8.3. Obnova Šeste osnovne škole Vukovar Područne škole Lipovača
Područna škola Lipovača Šeste osnovne škole nije bila uključena u Program obnove, te je u narednom razdoblju neophodna sanacija zgrade, što uključuje sanaciju krovišta, stolarije, vodovoda, kanalizacije, sanitarnog čvora, uređenje dvorišta i ograde, te opremanje učionice.
4.8.4. Obnova Druge srednje škole
Druga srednja škola u Borovo naselju je tijekom Domovinskog rata pretrpila znatna oštećenja. Objekt je saniran, ali se koristi uz velike poteškoće i neadekvatne uvjete za nastavu. Neophodno je izvršiti adaptaciju i rekonstrukciju objekta Druge srednje škole Vukovar.
4.8.5. Preuređenje Đačkog doma u Studentski dom u Borovo naselju
Nekadašnji Đački dom za školovanje stručnog kadra za potrebe nekadašnjeg »Kombinata Borovo« izgubio je svoju funkciju, a obzirom na otvaranje odjela u Vukovaru od strane Sveučilišta J. J. Strossmayera iz Osijeka i stručni studiji veleučilišta u Splitu, te potrebom za smještajem studenata u Vukovaru, ovaj objekt idealna je lokacija za Studentski dom. Objekt je oštećen ratnim razaranjima, te je potrebno izvršiti adaptaciju i opremanje za buduću namjenu, što obuhvaća popravak krovne konstrukcije, sanaciju stropova, te radove na potpunom uređenju postojećih objekata za prenamjenu iz đačkog u studentski dom. U postojećim zgradama potrebno je preurediti i opremiti sanitarne čvorove, spremišta, kuhinju, blagovaonu, perionicu i sušionicu rublja, spavaće, dnevne i uredske prostorije i sobu za dežurstvo.
4.8.6. Izgradnja učeničkog i studentskog doma u Vukovaru
Otvaranjem dislociranih studija u Gradu Vukovaru ukazala se potreba za smještajem studenata i učenika, te je potrebno izgraditi novi objekt u užem središtu grada. Prijedlogom je predviđena izrada projektne dokumentacije i izgradnja novog objekta, kojim bi se riješio problem nedostatnog smještaja studenata i učenika na području Grada Vukovara.
4.8.7. Izgradnja objekta za radionicu u sklopu Osnovne škole Josipa Matoša
Objekt Osnovne škole Josipa Matoša (nekad: Specijalna osnovna škola Vukovar) je dovršen, a s odgojno-obrazovnim radom je započeo 1. rujna 2002. godine. Obzirom da Osnovna škola Josipa Matoša, Vukovar radi po nastavnom planu i programu s posebnostima za učenike s većim teškoćama u razvoju, a učenici imaju pravo polaziti školu do 21. godine života, potrebno je provoditi i osposobljavanje za rad. U matičnom objektu škole nema prostora za radionice, stoga je neophodna izgradnja novog objekta pored postojećeg, kako bi se u njemu izgradile radionice i provodilo radno osposobljavanje učenika.
4.8.8. Proširenje objekta Sedme osnovne škole
Povećanjem broja učenika i knjižnog fonda u Sedmoj osnovnoj školi Vukovar ukazala se potreba za većim prostorom za smještaj školske knjižnice. Obzirom da nijedan prostor u školi ne zadovoljava propisan standard za školsku knjižnicu, a postoji donator koji će financirati opremanje knjižnice namještajem, knjigama, AV tehnikom, računalima itd., potrebno je dograditi novi. Za potrebe pripreme i podjele mliječnog obroka učenicima potrebno je proširiti sadašnji prostor kuhinje i blagovaonice. Također se ukazala i potreba za izgradnjom spremišta za alat u dvorištu škole, te stana za domara, obzirom da zbog nedostatka noćnog nadzora i neosvijetljenosti zgrade i dvorišta, škola trpi svakodnevne štete na zgradi škole, imovini i okolišu škole. Također je zbog povećanja potreba nužna i sanacija područnih razrednih odjela u Sotinu, te stare školske zgrade s prenamjenom u športsku dvoranu, čitaonicu i knjižnicu.
4.8.9. Izgradnja i opremanje objekta Dječjeg vrtića Vukovar I
Dječji vrtić Vukovar I ima u Gradu Vukovaru tri objekta koji su u didaktičkom standardu, međutim zbog povećanog broja djece predškolskog uzrasta pojavila se potreba za proširenjem, odnosno izgradnjom novog objekta. Grad Vukovar je za izgradnju novog objekta odobrio čestice u Županijskoj ulici u Vukovaru. Nakon izgradnje objekta, potrebno ga je opremiti s namještajem i didaktom, urediti dječje igralište s opremom i urediti okoliš.
4.8.10. Opremanje obnovljenih objekata i uređenje okoliša
Gimnazija Vukovar
Gimnazija Vukovar nije u potpunosti opremljena namještajem, a uopće nije opremljena nastavnim pomagalima i opremom u kabinetima, te je nužno opremanje istih da bi se mogla odvijati kvalitetna nastava. Prioritetno je opremanje kabineta fizike i informatike s potrebnim namještajem te opremanje kabineta fizike, kemije i biologije s potrebnim instrumentima i pomagalima.
Sedma osnovna škola Vukovar
Sedmoj osnovnoj školi nužno je opremanje potrebnim sredstvima neophodnim za realizaciju nastavnog plana i programa i odgojne zadaće škole, a prioritetno je opremanje kabineta fizike, sportske dvorane, te nabava instrumenata za glazbenu kulturu.
Šesta osnovna škola Vukovar
Šestoj osnovnoj školi Vukovar, radi podizanja kvalitete obrazovanja, nužno je opremanje nastavnim sredstvima i pomagalima za kabinete za fiziku, kemiju, informatiku, tehničku kulturu, te opremanje knjižnice. Opremanje istim nastavnim sredstvima i pomagalima nije bilo izvršeno u okviru Programa obnove, kao niti uređenje okoliša same škole i obnova vanjskih športskih terena.
Osnovna škola Josipa Matoša, Vukovar
Obzirom da Osnovna škola Josipa Matoša (nekad: Specijalna osnovna škola Vukovar) radi po nastavnom planu i programu s posebnostima za učenike s većim teškoćama u razvoju gdje je tjelesno-zdravstvena kultura jedan od najvažnijih nastavnih predmeta, neophodna je specifična oprema. Stoga se planira opremiti dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu, što uključuje osnovnu športsku opremu, zaštitne mreže za staklene površine i zaštitu na radijatorima u dvorani. Također je neophodna nabava opreme za tehničku kulturu, budući da učenici imaju pravo polaziti školu do 21. godine života, a putem tog predmeta se provodi osposobljavanje za rad (radni odgoj) što je bitno u daljnjem životu ovih učenika.
Prva srednja škola Vukovar
Objekt Prve srednje škole Vukovar obnovljen je, ali ne posjeduje odgovarajuća nastavna sredstva za kvalitetno izvođenje nastave. Školi je neophodna osnovna oprema, kao što su računala, namještaj (stolice, stolovi, nastavnički stolovi), pisaći strojevi, fotokopirni stroj.
Druga osnovna škola Vukovar
Druga osnovna škola Vukovar posjeduje neadekvatno igralište, koje je potrebno urediti, te izgraditi još jedno. Također je nužno oba igrališta ograditi i odvojiti od parkirališta za automobile, urediti parkiralište za djelatnike škole i izgraditi ugibalište za školski autobus.
Treća osnovna škola Vukovar
Objekt Treće osnovne škole Vukovar obnovljen je, ali je potrebno uređenje školskog okoliša, u sklopu kojeg je i školski eko vrt, te opremanje knjižnice, čitaonice i školskih ureda, nabava zaštitnih folija (za prozore), opreme za školski razglas i kompjutorsku učionicu za poboljšanje metodike nastave.
Peta osnovna škola Vukovar
Peta osnovna škola Vukovar obnavlja se iz sredstava CEB programa, a obnovom je obuhvaćena školska zgrada i opremanje školskim namještajem. Potrebno je realizirati dodatne sadržaje neophodne za cjelokupan rad škole, kao što su uređenje okoliša škole, vanjskih športskih terena ispred škole, ograda oko školskih igrališta i travnatog terena bočno od športske dvorane, te osvjetljenje športskih igrališta i okoliša škole.
Uređenje okoliša Dječjeg vrtića Vukovar II
Radi sigurnosti djece potrebna je izgradnja nove ograde oko vrtića, obzirom da je sadašnja privremeno sanirana, ali još uvijek vrlo oštećena i u fazi urušavanja. Projektom je predviđeno i saniranje prilaznog ulaza vrtiću koji je uništen čestim radovima na instalacijama.
4.9. Zdravstvo i socijalna skrb
4.9.1. Nastavak obnove, opremanje i uređenje Opće bolnice Vukovar
Obnova Opće bolnice Vukovar je do danas obuhvatila parcijalnu obnovu pojedinih dijelova objekata bolničkog kruga, a Programom donacijske obnove je započeta obnova Vile Knoll u krugu bolnice. Tijekom ovog petogodišnjeg perioda predviđa se nastavak radova na saniranju objekata, uređenju prostora i opremanju, a u okviru projekata koji slijede u nastavku.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Ministarstvo zdravstva
U SURADNJI SA:Ministarstvo kulture, Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo zdravstva, Vukovarsko-srijemska županija, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
ROK PROVEDBE:2004. – 2008. g.

Izgradnja bolničke poliklinike
U krugu bolnice predviđa se izgradnja Bolničke poliklinike, u svrhu izmještaja pojedinih specijalističkih ambulanti s bolničkih odjela, a time grupiranjem svih specijalističkih ordinacija.
Nastavak obnove vile Knoll
Vila Knoll je zaštićeni spomenik kulture C (III) kategorije, a izgrađena je u oblicima ranog historicizma (oko 1860.g.) kao reprezentativna vila. Zgrada je pretrpila velika oštećenja u Domovinskom ratu, a izvršena je prva faza obnove u sklopu Donacijskog programa obnove objekata javne namjene. Tijekom 2003. i 2004. godine predviđen je nastavak obnove. Sklopljen je ugovor s izvoditeljem radova, a ukupna vrijednost investicije je 4.500.000,00 kn netto.
Obnova praonice rublja
U podrumu stare zgrade bolnice se nalazi praonica rublja, a obnovom podruma riješio bi se prostorni smještaj za druge sadržaje. Projekt bi trebao sadržavati građevinske radove, ventilaciju, grijanje, kanalizaciju, vodovod i električnu instalaciju.
Zamjena vanjske stolarije
Na zgradi Hitne pomoći neophodna je zamjena vanjske stolarije, jer je postojeća stara i dotrajala. Ovim projektom bi se osigurala adekvatnija zdravstvena usluga pacijentima i omogućili bolji radni uvjeti.
Izgradnja Muzeja žrtvama Domovinskog rata
U nekadašnjoj Upravnoj zgradi bolnice, koja je jednim dijelom spomenik kulture, predlaže se izgradnja Muzeja žrtvama Domovinskog rata koji su liječeni ili nestali iz bolnice, u okviru kojeg bi se mogla izložiti bogata dokumentacija o Domovinskom ratu koju posjeduje bolnica.
Izgradnja stambene zgrade za liječnike
U produžetku objekta muzeja Domovinskog rata predviđena je stambena zgrada za djelatnike bolnice, odnosno za smještaj liječnika – specijalizanata, čime bi se riješio problem odlaska mladog kadra iz Vukovara.
Uređenje potkrovlja Opće bolnice u Vukovaru
Uređenjem potkrovlja bi se osposobio treći kat zgrade Nove bolnice i proširio kapacitet bolnice za smještaj pacijenata, a samim tim u bolničkim sobama bi se omogućio veći komfor. Projekt bi trebao sadržavati izgradnju bolničkog dizala do trećeg kata, proširenje unutarnje infrastrukture na treći kat, gradnju bolničkih soba i drugih zdravstvenih sadržaja, te opremanje odjela medicinskom i ostalom opremom.
Uređenje bolničkog kruga
Uređenje bolničkog kruga obuhvaća uređenje zelenih površina, prilaznih puteva, parkirališta unutar kruga bolnice i izvan kruga bolnice, te parka oko Vile Knoll. Potrebna je izrada projektne dokumentacije, ishodovanje potrebnih suglasnosti od nadležnih tijela, građevinski i drugi radovi.
Uređenje unutarnje infrastrukture unutar bolničkih objekata
Kako bi se postigla kvalitetnija razina pružanja zdravstvenih usluga za korisnike usluga, neophodno je urediti cjelokupnu infrastrukturu unutar bolničkih objekata. Projekt bi sadržavao obnovu instalacija grijanja, vodovoda, kanalizacije, struje, tehničkih plinova i rekonstrukciju postojećih dizala. S obzirom da se radi o bolničkom objektu koji mora funkcionirati i za vrijeme obnove, obnovu je potrebno provoditi u fazama.
Izrada informatičke mreže
U okviru ovog projekta potrebno je izvršiti povezivanje kabelskom mrežom pojedinih objekata unutar bolnice, a zatim ih i povezati na centralni informatički sustav. U prvoj fazi predviđa se izgradnja mrežne infrastrukture, instalacija centralnog računala (servera), povezivanje u postojeću mrežu računalnih sustava, te povezivanje ostalih radnih stanica u mrežu. U drugoj fazi potrebno je na postojeći kabelski sustav postepeno povezivati ostale službe, povezivati u mrežu medicinsku opremu koja se zasniva na računalnoj tehnologiji, te omogućiti pristup javnim servisima.
4.9.2. Izgradnja objekta za Centar za socijalnu skrb i nabava opreme
Centar za socijalnu skrb Vukovar od osnivanja djeluje u iznajmljenom prostoru, koji je neuvjetan s obzirom na specifičnost djelatnosti. Izgradnja nove zgrade Centra za socijalnu skrb u Vukovaru (na lokaciji pored zgrade Vukovarsko-srijemske županije) je u nadležnosti Ministarstva rada i socijalne skrbi, a izgradnja je u tijeku, te se krajem 2003. g. očekuje završetak građevinskih radova. U sadašnjim uvjetima rada Centra za socijalnu skrb je potrebno nabaviti osnovna sredstva koja bi doprinijela kvalitetnijem i efikasnijem funkcioniranju Centra. Prioritet je nabava terenskih vozila, koja bi poslužila u svrhu terenskog obilaska štićenika na području mjesne nadležnosti Centra, te uredske opreme.
NOSITELJ:Ministarstvo rada i socijalne skrbi 
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara  
ROK PROVEDBE:2004. g.


4.9.3. Unutrašnje uređenja Doma zdravlja Vukovar
U objektu Doma zdravlja Vukovar (Sajmište br. 1) trenutno je smještena Porezna uprava. Obzirom da je zgrada u kojoj će se premjestiti Porezna uprava u tijeku obnove, nakon preuzimanja cijelog objekta Doma zdravlja u Vukovaru potrebno je urediti radne prostorije i čekaonice, što podrazumijeva zidarske, keramičarske i ličilačke radove. Također je potrebno postavljanje klima uređaja u radne prostorije objekata primarne zdravstvene zaštite u Vukovaru uključujući objekt u Borovo naselju, te je potrebna oprema za pojedine jedinice, zubotehnički laboratorij i Hitnu medicinsku pomoć.
NOSITELJ:Ministarstvo zdravstva
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo zdravstva, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
DINAMIKA PROVEDBE:2005. g.

4.9.4. Izgradnja objekta Doma umirovljenika u Vukovaru
Dom umirovljenika u Vukovaru je u ratu potpuno uništen i ne postoji mogućnost saniranja. S obzirom na veliku potrebu za radom ovakve institucije koja će skrbiti o mnogobrojnim umirovljenicima u Vukovaru, tijekom 2003. godine započela je izgradnja novog objekta Doma umirovljenika u Vukovaru, koja se nastavlja i tijekom 2004. godine.
NOSITELJ:Ministarstvo rada i socijalne skrbi
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo rada i socijalne skrbi, donator
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak realizacije) 2004. g.

4.9.5. Izgradnja objekta za smještaj HZZO – Ispostavu Vukovar
Sadašnji prostor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ispostave Vukovar (u Ul. B. Zadre) nije uvjetan za sve veći broj osiguranika, niti za kvalitetan rad uposlenika. U nedostatku prostora i prilaza prostorijama HZZO-a, građani su prisiljeni stajati na vanjskim (požarnim) stepenicama u redovima bez obzira na godišnje doba. Hitno je potrebna kupnja ili izgradnja poslovnog prostora za smještaj HZZO Ispostavu u Vukovaru, za koji će HZZO kupiti građevinsku parcelu za gradnju objekta. Ovim projektom predviđa se izgradnja objekta, ili obnova postojećeg nakon razmatranja takve solucije s nadležnim institucijama.
NOSITELJ:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. g.

4.9.6. Izgradnja objekta Zavoda za javno zdravstvo Ispostavu Vukovar
U Ispostavi Zavoda za javno zdravstvo u Vukovaru organiziran je rad triju djelatnosti: službe za epidemiologiju, školsku medicinu i mikrobiologiju. Službe za epidemiologiju i školsku medicinu su trenutno smještene u iznajmljenom prostoru, dok je mikrobiologija smještena u neadekvatnom prostoru u bolnici. Nakon dogovora o predloženim rješenjima za smještaj djelatnosti Zavoda, ovim projektom je predviđena obnova i prenamjena prostora, te nabava opreme za rad Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ispostavu Vukovar.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2005. g.

 
4.9.7. Izgradnja ambulante na Mitnici
S obzirom na velik broj stanovnika na Mitnici, neophodna je izgradnja zdravstvene ambulante i zubne ordinacije. Ovaj dio grada uz obnovljene privatne kuće nema nikakvih javnih sadržaja, osim osnovne škole i vrtića (koji je prekapacitiran).
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:2005. – 2006. g.

4.9.8. Sanacija ambulante na Trpinjskoj cesti
Obzirom na veliki broj stanovnika na području Trpinjske ceste i naselja koja gravitiraju tom području, neophodno je izvršiti sanaciju zdravstvene ambulante koja se nalazi na Trpinjskoj cesti uz dom mjesnog odbora.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:2005. – 2006. g.

 
4.10. Obnova spomenika kulture i objekti javne namjene
Sukladno obvezama zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Vukovara, Ministarstvo kulture će nastaviti s realizacijom projekata pristiglih putem poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske. U urbanistički zaštićenoj cjelini Grada Vukovara nalazi se preko 70 objekata u okviru obnove spomeničkog fonda u Gradu Vukovaru, prema podacima Uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture, od kojih prioritet imaju obnova Dvorca Eltz - Zgrada Velikog dvora i obnova povijesne građevine u sklopu baroknog trga.
U okviru Donacijskog programa obnove objekata javne namjene (donatori hrvatske županije, Grad Zagreb i drugi donatori), kojeg provodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, obuhvaćeno je 29 značajnih objekata. Njih 18 su spomenici kulture, većinom najvrjednija spomenička baština Grada Vukovara. Do danas je 19 objekata u cijelosti završeno i predano korisnicima, 2 su završena s prvom etapom obnove, 1 objekt će se konzervirati, dok su ostali u tijeku obnove. Za nastavak obnove objekata za koje sredstva donatora nisu bila dostatna, ili za koje nije bilo donatora, izdvajaju se sredstva iz državnog proračuna.
Programom obnove obuhvatit će se obnova objekata koji su u vlasništvu države ili Grada Vukovara, a objekti u privatnom vlasništvu obnavljat će se jednim dijelom u sklopu programa obnove fasada na zgradama spomenicima kulture.
4.10.1. Nastavak obnove i uređenje kompleksa dvorca Eltz
Dvorac grofova Eltz, jedna od najsnažnijih urbanih dominanti Vukovara, smješten je u glavnoj ulici Novog Vukovara. U izvornom obliku objekt je izgrađen kao jednostavni ranoklasicistički dvor, no s jačanjem vlastelinstva i dvorac se razvijao u višekratnim pregradnjama i dotjerivanjima. Glavnom fasadom jednokatni dvorac je postavljen na samu liniju ulice, dok je graciozno dvorišno pročelje okrenuto romantičarski oblikovanom perivoju koji se protezao do ušća Vuke i obale Dunava. Poslije 1945. godine dvorac se koristio za socijalno stanovanje, potom za vojnu glazbenu školu i gimnaziju, a u posljednje vrijeme ovdje je bio smješten Gradski muzej.
Dvorski kompleks najvrjedniji je spomenički sklop u Vukovaru, registriran kao visoka A (I) kategorija. U budućnosti bi dvorac Eltz trebao biti prezentiran kao muzejsko-galerijski-multimedijalni prostor, u kojem bi bili smješteni Gradski muzej i Galerija suvremene umjetnosti, s obzirom na ulogu i značenje umjetničkih zbirki u revitalizaciji života i kulturnoj obnovi grada.
Obnova dvorca Eltz zahtijeva promptno djelovanje, s obzirom na potrebne uvjete u kojima će biti postavljen stalni postav zavičajnog odjela muzeja, uključujući zbirku Bauer i nalaze s Vučedola koji su smješteni u zgradi Velikog dvora, a u drugom dijelu suvremeni galerijski postav zbirke likovnih umjetnika Hrvatske i svijeta. Za galerijski postav predložena je izgradnja moderne zgrade Galerije suvremene umjetnosti koja će biti inkorporirana u spomenički dio dvorca Eltz, u dijelu koji je do sada bio na upravljanju VUPIK-a.
Za sada je u tijeku obnova početnih radova na dva dijela ovog kompleksa. U budućoj obnovi se predlaže cjelovita obnova kompleksa, uključujući izradu kompletne dokumentacije i projekata, te građevinske radove.
NOSITELJ:Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak radova) 2004. – 2008. g.

4.10.2. Obnova zgrade Suda
Zgrada Suda (Palača suda) je 1902. godine izvorno građena za Kraljevski kotarski sud, no u novije vrijeme u jednom je dijelu bila smještena i policija. Taj monumentalni, jednokatni sklop jedna je od najvećih povijesnih građevina u Vukovaru, koja svojom raskošno razvijenom fasadom zatvara cijeli gradski blok.
Tijekom Domovinskog rata zgrada je gotovo u cijelosti izgorjela. Temeljem ostataka zgrade, fotografija, povijesti arhitekture i usporedbom sa postojećim zgradama u Hrvatskoj građenih u tom razdoblju, izrađen je projekt obnove i ishođena lokacijska dozvola. Fasadni zidovi i dijelom konstruktivno unutrašnji zidovi ostali su cijeli, te će se metodom injektiranja konstruktivno ojačati i trajno sačuvati. Glavna fasada i dijelom unutrašnjost zgrade u izvornom obliku bila je bogato ukrašena ornamentima, a u atici je bio postavljen kip božice pravde. Dio ornamenata je ostao cijel, te će se uzimanjem odljeva i šablona moći rekonstruirati cijelo glavno pročelje i dijelom unutrašnjost.
Objekt je zaštićeni spomenik kulture, nalazi se u glavnoj gradskoj ulici (Županijska ul. 31). U zgradi se planira smještaj Županijskog suda, Općinskog suda, Županijskog državnog odvjetništva, Općinskog odvjetništva i Županijskog državnog pravobraniteljstva.
NOSITELJ:Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
DINAMIKA PROVEDBE:2004. – 2008. g.

4.10.3. Obnova i opremanje Radničkog doma (»Hotel Grand«)
Palača je smještena u starome gradskom središtu, na uglu glavne ulice i zelene promenade uz most i obalu Vuke. Ta velika jednokatna zgrada, raskošno oblikovanih neobaroknih pročelja, najsnažnije je djelo kasnoga vukovarskog historicizma. Prvotno je bila Hotel Grand, a 1919. godine je otkupljena za radnički dom. Kompleks se sastoji od glavne uglovne zgrade u kojoj su bili smješteni mnogi javni sadržaji (knjižnica, kavana, muzej, uredski prostor) i dograđene velike dvorane sa scenom (u novije vrijeme kino). Posljednja velika obnova palače izvedena je 1980. godine kada je kroz dvorište i vežu objekta otvorena javna pješačka komunikacija.
Kompleks je registrirani spomenik visoke A (I) kategorije. Za vrijeme ratnih razaranja pretrpio je velika oštećenja, a u tijeku su radovi na konstruktivnoj sanaciji i izgradnji krovišta. Obnova ovog objekta trajat će nekoliko godina zbog specifičnog postupka sanacije uslijed posljedica djelovanja vremenskih prilika, kao i zbog veličine samog objekta.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak radova) 2004. – 2008. g.

4.10.4. Obnova i opremanje zgrade Kotarske oblasti
Zgrada Kotarske oblasti se nalazi u glavnoj novovukovarskoj ulici, u Županijskoj br.11. Građevina je dozidana 1889. godine uz staru palaču Srijemske županije. Dvorišni dio je građen u 18. st., kao i kapela između starog županijskog objekta i županijskog zatvora. Za vrijeme boravka UNTAES-a obnovljeno je krovište i veći dio katnog dijela. U 2003. godini je potpisan ugovor s izvoditeljem radova, koji uskoro započinju, a vrijednost investicije je 11.000.000,00 kn neto.
NOSITELJ:Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
NAČIN FINANCIRANJA:Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:(nastavak radova) 2004. – 2008.

 
4.10.5. Završetak obnove i opremanje Hrvatskog doma (Gradskog kazališta)
Hrvatski dom (Gradsko kazalište) smješten je u glavnoj ulici Novog Vukovara, u blizini dvorca Eltz. Gradnja Hrvatskog doma dovršena je 1922. godine. Nakon velike poplave srušen je ulični dio i 1966. godine izgrađen je jednokatni aneks. Stariji dio objekta zaštićeni je spomenik kulture. Nakon ratnih razaranja građevina je bila u petoj kategoriji oštećenja. Obnova ovog objekta je u tijeku, a planirani završetak obnove je krajem 2003. godine. U narednom razdoblju potrebno je unutrašnje uređenje i opremanje objekta, kako bi mogao obavljati svoju funkciju. Projekt interijera i scene je završen, te slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova.
NOSITELJ:                                           Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:                  Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada
                                                              Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:                   2004. g.
4.10.6. Projekt Arheološko-turistički park Vučedol
Vučedol je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Europe. Ovaj atraktivan položaj je prvi puta naseljen već oko 6000 g.pr.Kr. u vrijeme prvih europskih zemljoradnika, a više je ili manje intenzivno živio kroz čitavu prapovijest. Arheološka istraživanja na Vučedolu trajala su u kontinuitetu od 1984. – 1990. godine, a nakon 11-godišnjeg prekida, nastavljena su 2001. godine. Arheološki radovi dio su cjelovitih priprema za prezentaciju znanstvenih spoznaja o vučedolskoj kulturi i njenim korelacijama s drugim civilizacijama u sklopu zamišljenog projekta revitalizacije istočnog hrvatskog prostora, unutar projekta pod nazivom Vučedol – arheološko-turistički park.
U tijeku je obnova početnih radova na Vili Streim, kao budućem Muzeju vučedolske kulture. To je trenutno jedina sačuvana građevina na Vučedolu, a izgrađena je 1918. godine. Projekt arheološko-turističkog parka sadrži obnovu ili izgradnju nekoliko zasebnih cjelina koje prezentiraju ovaj lokalitet: Muzej Vučedolske kulture, Istraživački i znanstveni centar Vila Streim, rekonstrukcija dijela naselja Vučedolaca, radionica starih zanata-arheološku školu, te ugostiteljsko-turističke sadržaje.
NOSITELJ:                                         Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:                Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada
                                                           Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:                 (nastavak radova) 2004. – 2008. g.
4.10.7. Konzerviranje i rekostrukcija Vodotornja
Novi vodotoranj smješten je na početku Mitnice, na lokalitetu Najparov vrt, visoko povrh Dunava. Elegantni visoki vodotoranj, s restoranom vidikovcem pri vrhu, sagrađen je 1962 – 1968. godine. U vrijeme izgradnje pripadao je među najveće građevine svoje vrste u Europi, a zbog eksponiranog položaja i vitke, dojmljive siluete, postao je najsnažnija urbana dominanta suvremenog Vukovara. Obnova ove građevine uvrštena je u Program donacijske obnove objekata javne namjene. Građevinu se planira obnoviti kao spomen-obilježje Domovinskog rata, te stradanja Vukovara i Vukovaraca. U 2003. godini će početi radovi na konstruktivnoj sanaciji građevine.
NOSITELJ:                                         Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:                Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:                 (nastavak radova) 2004. – 2005. g.
4.10.8. Izgradnja muzeja Domovinskog rata
Smatrajući da Grad Vukovar treba biti mjesto obilježja svih stradanja od 1991. do 1997. godine tijekom Domovinskog rata, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora predložilo je lokaciju jugoistočno od Hotela Dunav (uz obalu Dunava, Ribarska ul. i Ul. Josipa Runjanina) za izgradnju kompleksa unutar kojeg bi se nalazili razni sadržaji. U središnjoj zgradi nalazit će se Muzej holokausta, kongresna dvorana, uredi udruga koje se brinu o učesnicima i stradalnicima Domovinskog rata, poslovni prostori, te ostali popratni sadržaji. Na dijelu prema istoku od glavne zgrade predviđen je bazen za plivanje i skokove u vodu prilagođen invalidnim osobama, a u jugoistočnom dijelu stalna izložba skulptura na temu »Mir i dobro«. Ostali sadržaji kompleksa bi sadržavali dječje igralište, staze-šetnice i sl.
NOSITELJ:                                    Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora i Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada
                                                      Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004.g., provedba 2005. – 2008. g.
4.10.9. Obnova kuće nobelovca Lavoslava Ružičke
U glavnoj ulici Novog Vukovara, nasuprot kapele Sv. Roka, nalazi se jedna od najljepših kasnohistoricističkih građanskih prizemnica u gradu, rodna kuća kemičara svjetskog glasa, nobelovca Lavoslava Ružičke. Kuća je izgrađena oko 1890. godine, a dvorišni ulazni dio s trijemom izveden je dvadesetih godina u duhu art deco. Dvorišni objekti korišteni su u razne svrhe, a u glavnom uličnom korpusu u novije je vrijeme bila uređena muzejska zbirka Lavoslava Ružičke, te uredski prostori. Zgrada je zaštićeni spomenik kulture C (III) kategorije, s V. kategorijom oštećenja.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj
                                                      Grada Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. g.
4.10.10. Obnova bivše zgrade Zbirke Bauer
Ova reprezentativna dvokatna palača nalazila se u gradskom središtu, na uglu glavne prometnice i povijesnog trga, zvanog »Kod Koršoša«. Izgrađena je 1922. godine i oduvijek je služila kao bankovna uredska zgrada, s najamnim lokalima u prizemlju. U prijeratno vrijeme u njoj bila smještena Služba društvenog knjigovodstva, a polovicom osamdesetih palača je zajedno sa susjednom zgradom Malog kina određena za trajni smještaj Zbirke Bauer. Objekt je zaštićeni spomenik kulture, no početkom 1996. godine palača je do temelja srušena. Zbog velike urbanističke važnosti, te zbog obnove identiteta grada, zgrada će se rekonstruirati u izvornom izgledu.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,
                                                      donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2006.
4.10.11. Obnova zgrade Diližansne pošte
Zgrada se nalazi u najužem gradskom središtu, na mjestu gdje se glavna ulica širi u znameniti barokni trg. Ova velika kasnobarokna kuća, dio je cjelovitog sklopa od 13 jednokatnica s masivnim arkadnim trijemovima, nastalih u drugoj polovici 18. stoljeća. Nastala je spajanjem dviju susjednih kuća. U prizemlju je oduvijek bio javni prostor, dok je kat bio stambeni. Od svih kuća u spomenutom baroknom sklopu ona je, sa svojih osam lučnih otvora, najveća i po izvornom oblikovanju fasada najkvalitetnija. Nakon II. svjetskog rata u kući je bio Gradski muzej, potom Galerija Bauer i Zbirka umjetnina, a u novije vrijeme u prizemlju je bio uređen prostor za povremene izložbe. Objekt je registrirani spomenik visoke A (I) kategorije, te se treba obnavljati u izvornom izgledu.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,
                                                      donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            (nastavak radova) 2004. – 2005. g.
4.10.12. Obnova palače Landesman (za smještaj HZMO)
Zgrada u kojoj će biti smješten Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (nekada palača Landesmann) nalazi se u najužem gradskom središtu. Ova jednokatna kasnohistoricistička palača za obitelj Landesmann izgrađena je 1893. godine. Početkom stoljeća palača je bila u najmu državne pošte, kasnije su u njoj bile smještene razne javne službe, a u novije vrijeme službe mirovinskog i socijalnog osiguranja. Tijekom ratnih razaranja zgrada je pretrpila velika razaranja i svrstana je u petu kategoriju oštećenja. S obzirom da je zaštićeni spomenik kulture, obnavljat će se konzervatorsko-restauratorskim metodama u povijesnom izgledu.
NOSITELJ:                                    Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. g.
4.10.13. Obnova Upravne zgrade gradske tvrtke Tehnostan
Vlasnik poslovne zgrade u Ulici dr. F. Tuđmana 23 u Vukovaru je Grad Vukovar, koji je ovaj objekt u strogom centru grada dao na uporabu tvrtki Tehnostan d.o.o., Vukovar. Zgradu je nužno obnoviti i dovesti u funkcionalno stanje, sobzirom da je tvrtka Tehnostan d.o.o. trenutno u unajmljenom prostoru, što znatno otežava i poskupljuje poslovanje, a time i troškove života građana Vukovara. U tijeku je izrada projektne dokumentacije. Zgrada je zaštićeni spomenik kulture.
NOSITELJ:                                    Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
NAČIN FINANCIRANJA:           Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar, Tehnostan d.o.o. i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2005. g.
4.10.14. Obnova i opremanje objekta Crveni mlin
Crveni mlin (Eltzov mlin) je jedinstven primjer industrijske arhitekture, izgrađena 1893. godine. Zidana je opekom, neožbukanih pročelja s drvenom krovnom konstrukcijom. Zgrada je danas bez krova i međukatnih konstrukcija, oštećene stolarije i potkrovnog vijenca. Prema uputama Konzervatorskog odjela Ministarstvo kulture, potrebno je obnoviti pročelja prema prvobitnom izgledu, a u unutrašnjosti poštovati osnovni konstrukcijski raster.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,
                                                      donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2006. – 2008. g.
4.10.15.           Sanacija objekta bivše Škole učenika u privredi
Objekt bivše Škole učenika u privredi se nalazi u gornjem dijelu glavne ulice Vukovara, u blizini trga »Kod bećarskog križa«. Zgrada je izgrađena 1892. godine, kao školski aneks susjedne barokne prizemnice, gdje je privremeno radila Niža realna gimnazija. Poslije 1894. godine, kada se Gimnazija preselila u novu zgradu, ovdje je djelovala osnovna muška, a kasnije i šegrtska škola. Zgrada je preventivno zaštićeni spomenik kulture. Prvi dio objekta je obnovljen 2000. godine, dok je drugi u ruševnom stanju, kojem je potrebna hitna sanacija.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i
                                                      dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., obnova 2005. g.
4.10.16. Obnova objekta Kurija Adamović
Skladna kasnoklasicistička prizemnica izduženoga uličnog pročelja, nalazi se u glavnoj ulici Novog Vukovara, nasuprot kapele Sv. Roka i u prvom susjedstvu kuće Ružička. Nastala je polovicom 19. st. na mjestu stare Pivovare i jedna je od rijetkih sačuvanih bidermajerskih kuća u Vukovaru. Ulično pročelje simetrično je rastvoreno sa sedam prozora uokvirenih plitkim plastičnim profilacijama u žbuci. Poslije II. svjetskog rata služila je za socijalno stanovanje, pa je u tlocrtnoj dispoziciji kuća više puta neprimjereno adaptirana. Zgrada je zaštićeni spomenik kulture.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,
                                                      donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2006. g.
4.10.17. Uređenje i opremanje dijela zgrade Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Objekt Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Vukovar je obnovljen, ali se uslijed preustroja HZZ-a, povećanog broja stranaka i opsežnijim poslovnim djelatnostima ukazao problem nedostatnog prostora. Postojeća zgrada ima neuređen prostor u potkrovlju, koji bi adaptacijom zadovoljio potrebe za proširenjem prostora za rad.
Za unaprjeđenje rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Vukovar, potrebna je nabava informatičke i druge opreme za Ured za poslodavce i za Job centar (Centar za informiranje i profesionalno savjetovanje), gdje bi nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja i ostali korisnici Zavoda mogli imati pristup informacijama s tržišta rada. Oprema obuhvaća prvenstveno informatičku opremu, Internet kiosk i video opremu u svrhu provedbe Grupnog informiranja za nezaposlene osobe i Prezentacije poslodavcima.
NOSITELJ:                                    Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Hrvatski zavod za zapošljavanje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2005. g.
4.10.18. Obnova objekta u ulici V. Nazora 8
Gradsko društvo Crveni križ Vukovar vlasnik je građevine u centru grada (V. Nazora br. 8.), koja je tijekom Domovinskog rata potpuno uništena. Na parceli je izvršeno uklanjanje ruševnih ostataka zgrade, a od Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku pribavljeni su posebni uvjeti za izgradnju novog objekta. Obnovom ovog objekta doprinosi se ljepšem izgledu centra grada.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije u 2004. g., izgradnja 2005. – 2006. g.
4.10.19. Uređenje i opremanje kino-dvorane u Borovu naselju
Zgrada kino-dvorane u Borovu naselju je jedini objekt većeg kapaciteta za razne društvene sadržaje. Postojeći objekt je saniran, a neophodno je dovršenje obnove i opremanje.
NOSITELJ:                                    Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2005. – 2006. g.
4.10.20. Obnova Doma kulture u Sotinu
Objekt Doma kulture u Sotinu je izgrađen poslije I. svjetskog rata, a tijekom Domovinskog rata je pretrpio znatna oštećenja. Potrebno je izvršiti sanaciju postojećeg stanja, uređenje fasade i krovišta, te unutrašnje uređenje. Namjena ovog objekta bit će višestruka, za djelovanje kulturnih društava, udruga i drugih aktivnosti javne namjene.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar 
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2006. – 2008. g.
4.10.21. Obnova Starog vodotornja
Ovaj slikoviti objekt nalazi se u najužem središtu, na velikom trgu ispred hotela »Dunav«. Prve inicijative za podizanje «novog vatrogasnog tornja» datiraju još iz 1907. godine. Ispod vodotornja izveden je bušeni zdenac i podzemna vodosprema zapremnine 40 m3, a na vrhu tornja još jedan graviracijski prostor. Iako je riječ o utilitarnome inženjerskom objektu, stari je vodotoranj urešen kasnosecesijskim fasadnim aplikacijama. Odavno je izvan funkcije, no kao urbanistički vrlo eksponirani motiv Starog Vukovara, te kao jedna od najstarijih građevina te vrste u Hrvatskoj, objekt uživa spomeničku zaštitu, te će se obnavljati faksimilno.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2006. g.
4.10.22. Uređenje fasada na zgradama spomenicima kulture
Zgrade spomenici kulture unutar zaštićene povijesne cjeline grada Vukovara, koji su u privatnom vlasništvu i zadovoljavaju zadane kriterije, obnavljat će se u sklopu Programa obnove fasada, čime će Vukovar vratiti izgled starog baroknog grada. Obnova fasada vršit će se prema konzervatorsko-restauratorskim uvjetima Ministarstva kulture, Odjela za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2008. g.
Navodimo značajnije zgrade spomenike kulture koje će biti uključene u navedeni program:
Barokna kuća »Kod bećarskog križa« (nekadašnja kuća Poić)
Barokna jednokatnica, koja je do rušenja 1996. godine stajala na trgu »Kod bećarskog križa« znameniti je motiv Starog Vukovara. Smatra se da je to najstarija kuća u gradu (nastala oko 1750. godine), jer je uz izrazite barokne stilske odlike zadržala staru urbanističku dispoziciju. Registrirani je spomenik kulture C (III) kategorije, a zbog svoje iznimne arhitektonske vrijednosti i urbanističke važnosti za buduću rekonstrukciju trga »Kod bećarskog križa«, potrebno ju je obnoviti u izvornom izgledu.
Kuća Njegić
Ova stambeno-trgovačka jednokatna uglovnica nastala je na jednoj od urbanistički najvažnijih točaka u glavnoj gradskoj ulici, uz sam most i lijevu obalu Vuke. S nasuprotnom kućom Radivojević (zgrada »Tehničar«) činila je »vrata« Novog Vukovara, definirajući mjerilo i koridor gradskog korza. Izgrađena je 1936. godine na mjestu zabatne prizemnice s početka 19. stoljeća. U prizemlju su bili lokali (znamenita slastičarnica Njegić i dr.), dok je na katu, naglašenom uglovnim balkonom, bio stambeni prostor. Uz dvorišno pročelje okrenuto Vuki, protezala se terasa s lijepim vrtom. Zgrada je spomenički zaštićena, te ju je kao važnu urbanističku odrednicu povijesnog središta potrebno obnoviti u izvornom izgledu.
Kuća Radivojević (zgrada »Tehničar«)
Jednokatna uglovnica Radivojević (nasuprot kuće Njegić) stajala je uz obalu Vuke na početku glavne ulice Novog Vukovara. Izgrađena je 1930. godine na mjestu starije pučke prizemnice kojom je započinjao, danas potpuno srušeni, niz kuća što se protezao od Vuke do dvorca. U prizemnom dijelu pročelja su bila otvorena velikim izlozima (trgovine i lokali), dok su na katu bili stambeni prostori. Godine 1995. kuća Radivojević je do temelja srušena. Zgrada je preventivno zaštićeni spomenik i potrebno ga je, kao nezaobilazni dio memorije Vukovara, faksimilno obnoviti.
Gašpareva apoteka
Zgrada se nalazi na najljepšem mjestu Starog Vukovara, u dnu baroknog trga, na križanju Gajeve ul. i Ul. V. Nazora. Izgrađena je kao uglovnica između dviju starih ulica. Kao jedan od tri povijesne ljekarne, apoteka »K spasitelju« mr. ph. S. Gašpara Jagušića nastala je 1927. godine nakon djelomičnog rušenja i dogradnje stare barokne uglovnice. Cijelo prizemlje kuće zauzimao je lokal ljekarne, a poslije njezinog zatvaranja 1967. godine ovdje je bila trgovina. Objekt je zaštićeni spomenik kulture, a obnavljat će se prema konzervatorskim uvjetima.
Zgrada »Zlatna dolina«
Zgrada »Zlatna dolina« je spomenik kulture, povezana sa zgradom u Ul. dr. F. Tuđmana 23 (u vlasništvu Grada Vukovara) u centru grada. Budući da je ovaj objekt nastavak iste zgrade, neprikladno je izvršiti obnovu samo jednog dijela, te je potrebno izvršiti cjelovitu obnovu fasade i krovišta.
Zgrada »Vučedolska kapljica«
Monumentalna kasnobarokna prizemna kurija visokoga skošenog krovišta nalazi se u glavnoj novovukovarskoj ulici nasuprot ulaza u dvorski kompleks Eltz. Nastala je u nizu od prvotno šest Eltzovih vlastelinskih zgrada, izgrađene 1780. godine. Kao središnja i najveća među njima, uz to i najbogatije oblikovanih pročelja, bila je rezidencija upravitelja vlastelinstva. Prije dvadesetak godina u kuriji je uređen trgovačko-ugostiteljski lokal »Vučedolska kapljica«. Građevina je preventivno zaštićeni spomenik kulture, te ju je nužno obnoviti u sklopu šireg dvorskog kompleksa Eltzovih.
Obnova fasada na ostalim zgradama spomenicima kulture
U Program obnove fasada na zgradama spomenicima kulture uključit će se i ostale zaštićene zgrade, koje zadovoljavaju kriterijima koje formiraju Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, primjerice:
• kuća Milanković (Nazorova 10)
• kuća Rogulić (Strossmayerova 1)
• kuća Gnus (Strossmayerova 23)
• magaza Mihajlović (Dr. Franje Tuđmana 18-20)
• barokne kuće Bingulac I, II i III (Dr. Franje Tuđmana 22-24)
• kuća Emsminger (Dr. Franje Tuđmana 21)
• zgrada Varteks (Dr. Franje Tuđmana 17)
• poljoprivredna apoteka (Dr. Franje Tuđmana 15)
• zgrada Alpina (Dr. Franje Tuđmana 30)
• trgovačka kuća (Dr. Franje Tuđmana 31)
• bivša gostionica (Dr. Franje Tuđmana 35)
• stambena prizemnica (Dr. Franje Tuđmana 34)
• stambeno-poslovna zgrada (Dr. Franje Tuđmana 36)
• rezidencija Paunović (Dr. Franje Tuđmana 5-7)
• i dr. objekti u sklopu povijesne cjeline grada.
4.11. Obnova Župnih crkvi, samostana, kapela i sl.
Obnova župnih crkvi, samostana, kapela i sakralnih objekata financirala se dijelom iz proračunskih stavki Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva i Ministarstva kulture, dijelom kroz projekt donacijske obnove građevina javne namjene, a dijelom iz donacija.
Projektom donacijske obnove građevina javne namjene u Vukovaru, čiji je nositelj Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ove godine će se završiti radovi na Crkvi Bl. Djevice Marije u Sotinu, Kapeli sv. Roka, te samostana u okviru Crkve sv. Filipa i Jakova, za obnovu kojeg se svojim financijskim sredstvima uključilo i Ministarstvo kulture U okviru Ministarstva kulture, a posebno Konzervatorskog odjela u Osijeku, tijekom ove godine obavit će se restauratorski radovi i radovi prezentacije nad Kapelom s kriptom porodice Paunović. U nastavku je pregled projekata predviđenih za realizaciju u sljedećem petogodišnjem razdoblju.
4.11.1. Nastavak obnove Crkve sv. Filipa i Jakova i samostana
Samostanski kompleks smješten je u srednjovjekovnom dijelu grada na visokoj terasi uz Dunav i izrazita je dominanta Vukovara. Taj barokni sklop najstariji je arhitektonski spomenik u gradu i registrirani je spomenik kulture A (I) kategorije, te se obnova izvodila konzervatorsko-restauratorskim metodama. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Zagreb i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara su do sada, u obnovu crkve i franjevačkog samostana, uložili oko 14 milijuna kuna.
NOSITELJ:                                    Župa Crkve sv. Filipa i Jakova
NAČIN FINANCIRANJA:           Katolička zajednica, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i
                                                      razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            (nastavak radova) 2004. – 2008. g.
4.11.2. Nastavak obnove Crkve Gospe Fatimske u Borovo naselju
Crkva Gospe Fatimske nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Borova, nedaleko Trpinjske ceste, u okružju novih individualnih stambenih objekata. Moderno oblikovani sakralni kompleks s crkvom, što je naglašena pročelnim zvonikom i pratećim pastoralnim prostorima, izgrađen je 1982. godine, kao sjedište izdvojene Franjevačke župe vukovarskog samostana. Okoliš crkve bio je parkovno uređen, a poseban prostorni akcent bili su drvoredi jablana. Izgradnja objekta, koji je u ratu potpuno uništen, započeta je u 2003. godini, a nastavlja se u 2004. godini.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            (nastavak radova) 2004. g.
4.11.3. Izgradnja crkve u Borovo naselju
U vukovarskom Borovu naselju, gdje je prije rata bilo preko tri tisuće Hrvata – katolika i katolika drugih nacija, u planu je izgradnja crkve koja bi služila i kao pastoralni centar, a koja će u budućnosti biti prikladna i za novu župu. Za izgradnju objekta ishodovana je lokacijska dozvola, a potreban je nastavak izrade projektne dokumentacije i izgradnja.
NOSITELJ:                                    Župa Sv. Josipa Radnika Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Katolička zajednica, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori 
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. – 2005. g., izgradnja 2006. – 2007.g.
4.11.4. Obnova i uređenje Kapele sv. Ivana Nepomuka
Kapela se nalazi se u starom perivoju ispred Franjevačkog samostana. Izgrađena je donacijom upravitelja Eltzova vlastelinstva 1749. godine (obnovljena 1872.) i posvećena je zaštitniku ribara, lađara i vodeničara – svih koji su zanatima vezani uz rijeku. Zato je apsida kapele okrenuta prema Dunavu, a s njezine je vanjske strane prislonjen monumentalni kip patrona iz 1749. godine koji je sve do 1783. godine stajao na sredini baroknog mosta na Vuki. Kapelica je preventivno zaštićeni spomenik, te ju je zajedno s kipom Sv. Ivana Nepomuka nužno obnoviti konzervatorsko-restauratorskim metodama.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,
                                                      donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2005. – 2006.
4.11.5. Rekonstrukcija Bećarskog križa
Najstarije i najveće vukovarsko ulično raspelo nalazilo se u gornjem dijelu glavne ulice, na trokutastom trgu formiranom vjerovatno još u srednjem vijeku. Neobično ime po kojemu se cijeli taj dio grada zove »Kod bećarskog križa« po tradiciji je vezan uz obližnju mušku šegrtsku školu. Raspelo je podignuto 1805. godine, kao prvi kameni javni križ u gradu. Još krajem 19. st. oko raspela je stajala kovana željezna ograda unutar koje su rasla patuljasta stabla. Lokalne srpske vlasti raspelo su dale srušiti. Zaštićeni je spomenik simboličke i ambijetalne vrijednosti, te ga je nužno faksimilno rekonstruirati.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo kulture 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2005.
4.11.6. Obnova i uređenje Mauzoleja obitelji Eltz – kapela uzašašća Kristova
Kapela uzašašća Kristova smještena je između novovukovarskog groblja i stadiona, pri kraju nekadašnjeg Vlastelinskog prolaza. Mauzolej Eltzovih građen je 1907. – 1909. godine. Posljednja obnova kapele datira iz 1927. godine, a nakon 1945. godine izložena je propadanju. Okoliš kapelice bio je hortikulturalno uređen i ograđen zidom. Objekt je registrirani spomenik kulture E (V) kategorije.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo kulture 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2005. – 2006. g.
4.11.7. Sanacija i uređenje pravoslavne crkve Sv. oca Nikolaja u Vukovaru
Na objektu u Vukovaru je izvršena djelomična obnova, ali je objekt još uvijek izvan upotrebe. Projekt bi trebao sadržavati izradu tehničke dokumentacije, sanaciju konstrukcije, sanaciju instalacija (grijanje, struja, vatrodojava), te završne radove u graditeljstvu.
NOSITELJ:                                    Srpska pravoslavna općina
NAČIN FINANCIRANJA:           Pravoslavna zajednica, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove,
                                                      obnovu i graditeljstvo, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2008. g.
4.11.8. Sanacija i uređenje pravoslavne crkve Sv. oca Nikolaja u Sotinu
Pravoslavna crkva Sv. oca Nikolaja u Sotinu je u izuzetno lošem stanju, te mu prijeti urušavanje. Potrebno je izvršiti konstruktivnu sanaciju i obnovu postojećeg objekta.
NOSITELJ:                                    Srpska pravoslavna općina
NAČIN FINANCIRANJA:           Pravoslavna zajednica, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove,
                                                      obnovu i graditeljstvo, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2008. g.
4.11.9. Sanacija Male sinagoge
Nakon nesretnog rušenja obiju, vrlo vrijednih vukovarskih sinagoga, jedini spomenik judaice u Vukovaru je kompleks starog židovskog groblja. Nastalo je oko 1850. godine na Sajmištu, ondašnjoj neizgrađenoj periferiji, koja je tek nakon II. svjetskog rata inkomponirana u gradsko područje. Glavni akcent groblja je obredni objekt središnjeg tlocrta, zvan »mala sinagoga«. Nakon II. svjetskog rata cijeli je kompleks zapušten. Objekt je pod preventivnom zaštitom, to je jedna od rijetkih sačuvanih sinagoga u Hrvatskoj.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,
                                                      donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2005. – 2006. g.
4.11.10. Unutarnje uređenje obnovljene Kapele sv. Roka
Kapela sv. Roka je smještena u glavnoj ulici Novoga Vukovara i ratnim razaranjima nastala su oštećenja IV. kategorija. Objekt uživa spomenički zaštitu te je obnovljen konzevatorsko-restauratorskim metodama donacijskim sredstvima Šibensko-kninske županije. U obnovu je uloženo oko 1.8 mil. kuna, međutim potrebna su dodatna ulaganja u unutrašnje uređenje i opremu, kako bi se Kapela sv. Roka mogla staviti u funkciju.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,
donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. g.
4.11.11. Opremanje Pastoralnog centra pored Crkve sv. Filipa i Jakova
Izgradnja objekta Pastoralnog centra pored Crkve sv. Filipa i Jakova je završena, međutim kako bi objekt kvalitetno i u potpunosti bio u funkciji, potrebno je dodatno ulaganje u opremu.
NOSITELJ:                                    Župni ured Crkve sv. Filipa i Jakova 
NAČIN FINANCIRANJA:           Katolička zajednica, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. g.
4.11.12. Obnova kapele na starom pravoslavnom groblju
Kapela na starom pravoslavnom groblju, grobna građevina kvadratnog tlocrta s naglašenim ugaonim pilastrima, sagrađena je 1906. godine poznata je pod nazivom mauzolej Stanić. Na kapeli, u Ukrajinskoj ulici u Vukovaru, potrebna je konstruktivna sanacija i sanacija postojećeg objekta. Objekt je zaštićeni spomenik kulture te ga je nužno obnavljati poštivajući konzervatorske uvjete.
NOSITELJ:                                    Srpska pravoslavna općina
NAČIN FINANCIRANJA:           Pravoslavna zajednica, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove,
                                                      obnovu i graditeljstvo, donatori i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2006. – 2008. g.
4.12. Turizam, sport i rekreacija
4.12.1. Izgradnja turističko-sportsko-rekreativnog kompleksa Vučedol
Vučedol je u prijeratnom razdoblju bio gradsko izletište, kupalište i rekreativni centar, a tijekom rata je pretrpio velika oštećenja. Posebnost ovog centra je njegova lokacija izvan grada i smještaj u neposrednoj blizini rijeke Dunav. Vučedol je potrebno osposobiti kao turističko-sportsko-rekreativni kompleks s pripadajućom infrastrukturom i hortikulturom, u okviru kojeg su planirani bazeni, gradska plaža i bungalovi sa odgovarajućom ugostiteljskom ponudom. Nekadašnji sportski tereni su devastirani i gotovo u cijelosti uništeni, tako da je neophodna obnova i izgradnja svih terena i to: odbojkaška igrališta s asfaltnom podlogom i na pijesku, dječje igralište i košarkaško igralište, rukometno-malonogometno igralište s asfaltnom podlogom, dva teniska igrališta sa završnim slojem terraset i veliko travnato nogometno igralište.
NOSITELJ:                                    Vučedol d.d. Vukovar i Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Vučedol d.d. i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., izvedba 2005. – 2007. g.
4.12.2. Uređenje sportsko-rekreativnog centra i gradskog izletišta »Adica«
Gradsko izletište Adica je tijekom rata potpuno devastirano i uništeno, te ga je potrebno obnoviti i oplemeniti novim sadržajima, kao što su pješačke zone, biciklističke staze, sportski tereni, ribičke kućice, bungalovi, objekti za prateću ugostiteljsku ponudu, uz što je potrebno hortikulturalno oplemeniti cijeli kompleks. U okviru uređenja Adice predviđeno je i rekonstruirati most i izgraditi prilazni put prema crkvi Sv. Petke. Za uređenje Adice kao sportsko-rekreativnog centra, postoji idejno rješenje, a potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju i izvršiti građevinske radove.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara 
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Ministarstvo prosvjete i športa, Fond za regionalni razvoj,
                                                      donatori i dr. 
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., Realizacija 2004. – 2007. g.
4.12.3. Obnova Hotela Dunav
Hotel Dunav, jedini hotel u Gradu Vukovaru, djelomično je saniran nakon rata. Potrebno je obnoviti još 2 kata, potkrovlje i kuglanu. Obnovom zgrade hotela moguće je proširiti usluge i sadržaje za turističke posjete gradu, a moguća je i djelomična prenamjena prostora. Hotel Dunav je smještajnog kapaciteta 79 soba sa 126 ležaja, a trenutačno raspolaže sa 57 soba i 87 ležaja. Vlasnik objekta je Vupik d.d., Vukovar, koji je u procesu privatizacije. U hotelu je uposleno ukupno 30 radnika.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
U SURADNJI SA:                         Ministarstvo turizma, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Turistička zajednica grada Vukovara
                                                      i dr.
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Provedba projekta 2005. – 2007. g.
4.12.4. Nastavak obnove Sportske dvorane u Borovo naselju
Sportska dvorana je smještena u središtu Borovo naselja, u sklopu športskog kompleksa na koji se nastavlja Gradsko plivalište, teniski tereni i športski tereni. Objekt je obnovljen i djelomično u funkciji, a potrebno je nastaviti sa 2. fazom obnove i unutrašnjim opremanjem.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2005. g.
4.12.5. Nastavak obnove Plivališta u Borovo naselju
Plivališni kompleks sastoji se od dva otvorena olimpijska bazena i pratećeg objekta, koji u svojem korpusu nosi garderobe i tribine sa sunčalištem. Izgradnja je dovršena 1959./60. godine, a od polovine sedamdesetih, zahvaljujući grijanoj vodi i pneumatskoj balonskoj kupoli, omogućeno je i zimsko korištenje bazena. Objekt je nakon ratnih razaranja svrstan u III/IV kategoriji oštećenja, a u 2003. godini je obnovljen mali bazen Plivališta. Projektom je predviđena sanacija velikog bazena i prateće infrastrukture, te pratećih objekata.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            (nastavak provedbe) 2004. – 2005. g.
4.12.6. Obnova i izgradnja gradskog stadiona 
»Vukovar 91«
Za poticanje i promicanje športa na području grada Vukovara jednu od najznačajnijih uloga ima nogomet kao najmasovniji, najprepoznatljiviji i tradicijski šport u Vukovaru. Škola nogometa radi i djeluje u vrlo lošim uvjetima, bez osnovnih higijenskih uvjeta i svlačionica, a okuplja preko stotinu djece. Nužna je obnova gradskog stadiona »Vukovar 91« uključujući komunalnu infrastrukturu (sanitarnu, vodovodnu i dr.)
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2005. g.
4.12.7. Izgradnja boćališta u Sotinu
Obzirom da je u Sotinu mali izbor aktivnosti po pitanju športa, a temeljem razvoja rekreativnog sporta na području Grada Vukovara i zainteresiranih za boćanje u Sotinu, potrebno je izgraditi boćalište sa dvije staze, pored postojećeg nogometnog igrališta.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2005. g.
4.12.8. Izgradnja sportskih terena u sklopu Rekreacijskog centra Lijeva Bara
Zbog interesa građana Grada Vukovara za rekreativne sadržaje, a posebno mladih za igranjem tenisa i cjelovitosti završetka rekreacijskog centra »Lijeva Bara«, nužno je izgraditi četiri teniska terena s kompletnom opremom, za koje postoje prostorne mogućnosti.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2005. g.
4.12.9. Obnova Doma športova (Doma tehnike) u Borovu naselju
Dom športova (nekadašnji Dom tehnike) u Borovu naselju uništen je tijekom Domovinskog rata, te ga je potrebno obnoviti, obzirom da u gradu nema objekta koji bi bio namijenjen za sve borilačke športove: boks, judo, karate, hrvanje, tea-kwan-do itd. Projekt bi trebao uključiti dvoranu za treninge i teretanu, svlačionice, sanitarne prostorije, kancelarijski prostor i opremu, te prostor za kotlovnicu.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. g.
4.12.10. Dogradnja stadiona HNK »Radnički«
Na prostoru HNK »Radnički« u Borovo naselju, koji za sada ima samo nogometne aktivnosti, potrebno je dograditi dodatne sportske sadržaje za građane svih uzrasta: bočalište, igralište za male sportove (košarka, odbojka, nogomet, rukomet), igralište za djecu, pomoćno travnato igralište, poligon za obuku i igrališta za tenis. Osim terena za ostale sportske aktivnosti neophodno je napraviti i tribinu sa svim sadržajima koje su neophodne za jedan nogometni klub. Također je od velikog značaja i ograda koja bi trebala zaštiti cijelo to područje.
NOSITELJ:                                    HNK »Radnički«
NAČIN FINANCIRANJA:           HNK »Radnički«, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2006. – 2007. g.
4.12.11. Sanacija objekta Aero-kluba u Borovo naselju
U Borovo naselju u Vukovaru djeluje Aero-klub sa 47-godišnjom tradicijom letenja, pilotiranja, padobranstva i modeliranja. Postojeću infrastrukturu, hangar, sletno uzletnu pistu i pripadajuće građevinske objekte potrebno je sanirati i osuvremeniti. Aero klub posjeduje avion Cesna 121, a obnovom postojeće infrastrukture i objekata, a u suradnji sa Turističkom zajednicom, afirmirali bi se panoramski letovi, modelarski radovi, uvježbavanje sportsko-rekreacijskog padobranstva, okupljanje mladih. Uz školovanje kadrova (automehaničara i dr.) bilo bi omogućeno komercijalno povezivanje Vukovara s ostalim gradovima Hrvatske.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2005. g.
4.12.12. Obnova i dogradnja objekta za ŠNK »Dunav« Sotin
Jedina registrirana udruga u Sotinu je Športsko nogometni klub »Dunav«. Povratkom u Vukovar reaktivirana je aktivnost kluba. Pored seniorske grupe, organiziran je i rad s djecom i mladeži. Prostori (svlačionice) su neuvjetni i nedostatni, te je potrebno iste obnoviti i dograditi.
NOSITELJ:                                    ŠNK »Dunav« Sotin
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. g.
4.12.13. Dovršenje obnove klupskih prostorija i izgradnja pomoćnog terena na stadionu »Vuteks – Sloga« u Vukovaru
Na stadionu »Vuteks – Sloga« predviđa se dovršenje obnove koja se odnosi na obnovu klupskih prostorija, te izgradnju pomoćnog terena obzirom na veliki broj klupskih sekcija i korisnika terena.
NOSITELJ:                                    ŠNK »Vuteks – Sloga«
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. g.
4.12.14. Projekt turističke signalizacije
Isticanje turističke signalizacije predstavlja zakonsku obavezu Grada Vukovara. Potrebe Grada Vukovara za turističkom signalizacijom su: Dvorac Eltz – Gradski muzej Vukovar, Franjevački samostan i crkva Sv. Filipa i Jakova, Gimnazija, Vučedol – arheološko nalazište, Adica – šuma-izletište, Križ na ušću Vuke u Dunav, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata Vukovar i Spomen obilježje Ovčara.
NOSITELJ:                                    Turistička zajednica Grad Vukovara
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Provedba projekta 2004. – 2008. g.
 4.12.15. Projekt turističke manifestacije »Gdje Dunav ljubi nebo«
U sklopu projekta turističke promidžbe Vukovarsko srijemske županije – podunavske zemlje – gradovi, Turistička zajednica Grada Vukovara kandidirat će se na odabir manifestacija i projekata koje će sufinancirati Glavni ured HTZ-a. Manifestacija »Gdje Dunav ljubi nebo« treba postati centralna tradicionalna turistička manifestacija Grada Vukovara, a odnosi se na Hotel Dunav i pristanište za putničke brodove s gastronomskom prezentacijom dunavskih specijaliteta, glazbenom prezentacijom o Vukovaru, te kulturološkom prezentacijom.
NOSITELJ:                                    Turistička zajednica grada Vukovara
U SURADNJI SA:                         Grad Vukovar, Gradski muzej, Vučedol d.d. i dr.
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2008. g.
4.13. UreĐenje grada
4.13.1. Izgradnja potpornih zidova
Na području grada Vukovara se zbog specifične konfiguracije terena nalazi više potpornih zidova koji su zbog ratnih djelovanja znatno oštećeni i potrebna im je rekonstrukcija, kako ne bi ugrožavali sigurnost ljudi i objekata. Naročito se to odnosi na novoobnovljene objekte u ulici Europske unije gdje je više stambenih objekata ugroženo od odrona okolnog zemljišta, a gdje su potporni zidovi oštećeni ili uništeni. Kritična je situacija i ispod Crkve sv. Filipa i Jakova u Ulici Stjepana Radića gdje je došlo do velikog odronjavanja terena i postoji velika opasnost da se ošteti i crkva koja je u obnovi. Također je potrebno urediti i obaloutvrdu na Dunavu ispod Crkve Blažene Djevice Marije u Sotinu, odnosno izgraditi potporne zidove.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
U SURADNJI SA:                         Ministarstvo kulture, Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2004. – 2008. g.
4.13.2. Uređenje gradskog trga
Nakon izmještanja postojeće tržnice u centru grada na novu lokaciju na Olajnici, potrebito je izvršiti uređenje gradskog trga. Projekt treba sadržavati izvršenje novog opločenja i postavljanje urbane opreme, te ostale sadržaje u skladu s projektnom dokumentacijom.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2006. – 2008. g.
4.13.3. Uređenje šetališta uz obalu Dunava
Šetalište uz Dunav je devastirano u Domovinskom ratu, te ga je potrebno osposobiti za korištenje građana. Projekt treba sadržavati plan izgradnje šetnice na potezu Luka Vukovar – Stara Klaonica, izgradnju biciklističke staze i urbano opremanje.
Šetalište uz Dunav u Borovo naselju potrebno je osposobiti za korištenje građana kao šetnice od Borova naselja do Klaonice. Uz konzerviranje nasipa neophodno je provesti čišćenje korova i samoniklih vrba, te popraviti oštećenja nastala ratnim razaranjem.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. – 2008. g.
4.13.4. Uređenje Lučice
Na području starog ušća rijeke Vuke u Dunav je, uslijed uređenja nasipa i rječnog korita, napravljena prirodna lučica oko otoka na kojem je smješten Veslački klub. Lučica je uslijed neodržavanja u potpunosti prekrivena slojem mulja, stoga ju je potrebno očistiti od mulja i izgraditi pontonsko privezište za čamce, te prostor za skladištenje opreme za čamce i čuvarsku službu. Time bi se osiguralo čuvano privezište za velik broj plovnih objekata koje Vukovarci tradicionalno posjeduju, kao i kvalitetno privezište za brojne turiste koji putuju Dunavom vlastitim brodicama.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar (Komunalac d.o.o. Vukovar) i Hrvatske vode
NAČIN FINANCIRANJA:           Hrvatske vode, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,Grad Vukovar, Komunalac d.o.o. Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            2003. – 2005. g.
4.13.5. Izgradnja i obnova objekata za mjesne odbore
Najavom formiranja Mjesnih odbora u gradu je potrebna izgradnja, odnosno obnova svih mjesnih odbora, čime bi se omogućilo normalno funkcioniranje mjesne samouprave.
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g. provedba 2005. – 2007. g.
4.13.6. Uređenje pješačke zone – centar grada
Središte grada je devastirano u Domovinskom ratu i neophodno je uređenje pješačke zone. Projekt treba sadržavati izvršenje novog opločenja i postavljanja urbane opreme na potezu Ul. J. J. Strossmayera – Ul. dr. Franje Tuđmana.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. g.
4.13.7. Uređenje obale i čišćenje korita rijeke Vuke
Rijeka Vuka prolazi kroz najuži centar Grada Vukovara. Korito rijeke Vuke se suzilo i puno je samoniklog raslinja, te je neophodno čišćenje korita rijeke od naselja Lužac, do ušća Vuke u Dunav.
Potrebno je i uređenje prostora nasutog pijeskom kod nadvožnjaka. Obalu Vuke u centru Grada Vukovara je potrebno urediti kao šetnicu za korištenje građana, a projekt treba sadržavati izgradnju nogostupa šetnice, javne rasvjete i urbane opreme.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar, Hrvatske vode i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2004. – 2005. g.
4.13.8. Uređenje parka »Najpar bašča«
Uređenje gradskih parkova je od iznimne važnosti za ovaj grad, koji je prije rata predstavljao primjer kvalitetno hortikulturno uređenog grada sa bogatstvom zelenih površina. Za uređenje parka »Najpar bašča« potrebno je prije svega deminiranje, zatim čišćenje od smeća, uklanjanje oštećenog drveća, sadnja novih mladica izabranog drveća, te uređenje staza i igrališta za odbojku na zemlji.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2004. – 2005. g.
4.13.9. Čišćenje prolaza tzv. Skelice
Ovaj prolaz bi trebao zaokružiti cjelinu šetnice od hotela Dunav do naselja Mitnica. Potrebno je raščišćavanje prolaza Skelica, odnošenje smeća kamionima, postavljanje stupaca za onemogućavanje prolaska automobilima i obnovu puta prolaza Skelica. U ovom prolazu bi trebalo zabraniti promet, jer vozila uništavaju ionako stari i devastirani prolaz.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2004. – 2005. g.
4.13.10. Urbaniziranje poljoprivrednog zemljišta za poslovnu namjenu
U ulicama 12. redarstvenika i Domovinskog rata potrebno je prostor koji se sada koristi kao poljoprivredno zemljište, urbanizirati i privesti gospodarskoj namjeni. Projekt treba sadržavati komunalno opremanje ovog prostora, odnosno izgradnju infrastrukture za buduće poslovno-trgovačke sadržaje.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. g.
4.13.11. Hortikulturno uređenje grada
U Gradu Vukovaru potrebna je potpuna zamjena postojećeg zelenila planskom sadnjom novoga, jer je postojeće zelenilo velikim dijelom uništeno. Projekt hortikulture treba sadržavati detaljnu upotrebu vrsta i položaja zelenila.
NOSITELJ:                                    Grad Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. – 2008. g.
4.14. Ljudski resursi
4.14.1. Poticajne mjere za ubrzani povratak stanovništva
Od 46.543 stanovnika, koliko je Grad Vukovar imao prijeratne 1990. godine, 1991. godine je prognano 22.061 osoba, a do danas se vratilo 11.107. Statistike pokazuju da se u situacijama u kojoj je bio Vukovar, oko 30% osoba nikada ne vrati svojim kućama. Danas se procjenjuje da u Vukovaru živi oko 28.000 ljudi.
Kako bi se ubrzao povratak Vukovaraca, ali i potaknuo dolazak stručnjaka i kvalitetnih, obrazovanih mladih ljudi koji trenutno nemaju motiva živjeti u Gradu Vukovaru, Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara su predviđene poticajne mjere za ubrzani povratak prognanika i izbjeglica. U svrhu rješavanja stambenog zbrinjavanja povratnika i stručnjaka neophodnih za razvitak ovog područja, osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na području Grada Vukovara (prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), a koji nemaju riješeno odgovarajuće stambeno pitanje može se:
• dati u najam stan ili obiteljska kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Vukovara
• dodijeliti građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili osnovni građevinski materijal za izgradnju ili obnovu obiteljske kuće, te popravak i obnovu stana
NOSITELJ:                                    Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo – Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo 
DINAMIKA PROVEDBE:            (nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.
4.14.2. Profesionalna edukacija i prekvalifikacija
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar, pruža usluge kako nezaposlenima, tako i poslodavcima i svim građanima koji imaju potrebu za razmjenom informacijama na području tržišta rada. U okviru svojih redovitih djelatnosti, obuhvaćene su i radionice za stjecanje vještina i znanja potrebnih za kandidiranje na tržištu rada, zatim pružanje usluge profesionalne orijentacije, pomoć u dodatnoj procjeni radnog, stručnog i osobnog potencijala, u odabiru programa ili tečaja za dodatnu izobrazbu i usavršavanje, ili promjenu zanimanja – zvanja. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar kontinuirano provodi i osposobljavanje za deficitarna zanimanja u Gradu Vukovaru.
NOSITELJ:                                    Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar
U SURADNJI SA:                         Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Udruženje obrtnika Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Hrvatski zavod za zapošljavanje 
DINAMIKA PROVEDBE:            (nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.
4.14.3. Stipendije
Mladi stručnjaci su osnovna pokretačka snaga svakog društvenog okruženja. Budući da je gorući problem Vukovara upravo odlazak mladih ljudi, potencijalnih nositelja razvoja gospodarstva i općenito kvalitete života, stipendiranje je kao oblik motivacije mladih neophodan sadržaj svakog razvojnog programa. Pomažući mladim ljudima pri prevladavanju njihovih trenutnih imovinsko-egzistencijalnih problema, omogućavamo im lakši nastavak školovanja, utoliko što se mogu lakše usredotočiti na samo školovanje, odnosno studiranje.
U okviru kriterija za dodjelu stipendija veliku ulogu ima i popis deficitarnih zanimanja, odnosno zanimanja za kojima poslodavci u Vukovaru imaju veliku potražnju. Područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u okviru Ministarstva rada i socijalne skrbi izradila je plan zapošljavanja u Gradu Vukovaru, te popis struka i zanimanja za kojima postoji posebno iskazana potreba poslodavaca s tog područja, sukladno člancima 26. i 27. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara.
Na području Grada Vukovara stipendije dodjeljuje:
• Ministarstvo znanosti i tehnologije, sukladno članku 26. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, za redovne studente s prebivalištem na području Grada Vukovara,
• Vukovarsko-srijemska županija, u okviru dodjele stipendija za studente s prebivalištem na području Vukovarsko-srijemske županije
• Grad Vukovar, za redovne studente s prebivalištem na području Grada Vukovara,
• Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji pod kriterijima za dodjeljivanje stipendija osim postignutog uspjeha u školovanju uzima u obzir i socijalni status, s obzirom na specifičnu problematiku ovog područja.
NOSITELJI:                                   Ministarstvo znanosti i tehnologije, Županija Vukovarsko-srijemska, Grad Vukovar, Fond za obnovu
                                                      razvoj Grada Vukovara
U SURADNJI SA:                         Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Vukovar
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo znanosti i tehnologije, Županija Vukovarsko-srijemska, Grad Vukovar, Fond za obnovu i
                                                      razvoj Grada Vukovara,
DINAMIKA PROVEDBE:            (nastavak provedbe) školska godina 2003/04, 04/05, 05/06, 06/07, 07/08
4.14.4. Projekti sa ciljem pomoći osobama sa psihotraumama
Posljedice velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku obuhvaćaju velika ljudska stradanja i niz psihosocijalnih problema (post-traumatski sindrom, depresije, adaptacijske i neurotske poremetnje, nezaposlenost, beskućništvo). Zbog takvih okolnosti, u 1993. godini utemeljen je Vladin Ured za žrtve rata, kako bi se omogućila sustavna pomoć žrtvama Domovinskog rata. Vlada je donijela odluku o prihvaćanju rada na psihosocijalnoj pomoći (PSP-u) ratnim stradalnicima, nakon čega se formirala Uprava za skrb o razvojačenim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata u sklopu Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
S obzirom na okolnosti završetka rata i početka obnove zemlje, Program psihosocijalne pomoći koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 1994. godine, kontinuirano je nadopunjavan u primjeni do današnjih dana. Njegov sadašnji nositelj je Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata utemeljeno 1997. godine, koje je preuzelo poslove i zadaće Uprave za skrb MORH-a i Vladinog Ureda za žrtve rata. Cilj Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći stradalnicima iz Domovinskog rata je organizacija psihosocijalne pomoći kao dijela integralne skrbi za sudionike i stradalnike rata na području cijele države. Na lokalnoj razini, u Gradu Vukovaru je program pružanja pomoći organiziran u županijskom Centru za psihosocijalnu pomoć.
S obzirom da se posljedice rata još uvijek intenzivno osjećaju na području Vukovara, neophodno je podržati sve projekte s ciljem pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata s psihotraumama, te ostalih ugroženih kategorija stanovništva Grada Vukovara. Programe pomoći osobama s psihosocijalnim problemima na području Grada Vukovara provode i pojedine nevladine organizacije, udruženja i međunarodne institucije koje su prepoznale važnost ovakvog vida pružanja pomoći.
NOSITELJI:                                   Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i nevladine udruge
U SURADNJI SA:                         međunarodne organizacije, civilno društvo
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, drugi izvori
ROK PROVEDBE:                        (nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.
4.14.5. Socijalna kohezija
Kako bi se stvorili uvjeti za socijalnu koheziju u Gradu Vukovaru, brojne vladine i nevladine organizacije potiču i podržavaju aktivnosti povezivanja zajednica, s posebnim naglaskom na djecu i mlade. Za socijalno osvješćivanje i integraciju potrebno je vrijeme, kao i kontinuirano djelovanje u raznim područjima socijalnog života građana.
Od posebne je važnosti edukacija stanovništva s ciljem boljeg strukturiranja i aktivnog sudjelovanja građana, kroz formiranje udruga i interesnih skupina, te osnivanjem informacijsko-edukacijskih centara, čime se provodi podizanje razine socijalne svijesti. Značajne efekte daju i mjere koje se odnose na revitalizaciju sportsko-rekreativnih aktivnosti, što obuhvaća uglavnom mlađe kategorije stanovništva.
Radi socijalne kohezije osoba sa invaliditetom i starijih osoba, potrebno je izvršiti prilagođavanje prometne infrastrukture, prometne signalizacije, izgraditi objekte prilagođene potrebama ove kategorije stanovništva, te otkloniti sve vrste prepreka za njihovu integraciju (psiholoških, obrazovnih, obiteljskih, kulturoloških, socijalnih, profesionalnih, financijskih, arhitektonskih).
Integracija dijela populacije kojem prijeti društvena isključenost, predstavlja socijalni izazov svake društvene sredine, ali je i osnovni preduvjet socijalne kohezije i ljudskog dostojanstva.
NOSITELJI:                                   vladine i nevladine udruge, međunarodne organizacije, civilno društvo
NAČIN FINANCIRANJA:           Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, međunarodne organizacije,
                                                      neprofitne organizacije i dr.
DINAMIKA PROVEDBE:            (nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.
Klasa: 304-03/0302/01
Urbroj: 5030115-03-1
Zagreb, 4. prosinca 2003.
Predsjednik
Ivica Račan, v. r.
 
 
 
______________

1 Izvor: Izvješće Državne komisije za popis i procjenu ratne štete, Vlada Republike Hrvatske, listopad 1999.g.
2 Izvor: Popis stanovništva 1990. godine. Podaci uključuju prigradska naselja Sotin i Lipovaču
3 Izvor: Izvješće Ministarstva obrane, Uprava za obranu Vukovar 
4 Organizirani povratak je započeo po završetku procesa mirne reintegracije 
5 Povratnici registrirani pri Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo
6 Izvor: Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo
7 Izvor: Popis stanovništva 2001. godine
8 Izvor: Popis stanovništva 2001. godine
9 Izvor: Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice
10 Izvor: Tablica «Osiguranici mirovinskog osiguranja prema županijama i općinama» (stanje 30.06.2003.g.)    Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe u Zagrebu
11 Izvor: Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Vukovar
12 Izvor: Izvješće Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Uprave za obnovu
13 izvor: Izvješće Hrvatske elektroprivrede, Područnog ureda u Vukovaru
14 Izvor: Vodovod d.o.o. Vukovar
15 Izvor: Knjiga «Vukovar – izazov obnove», Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb, 1997.g.
16 Izvor: Izvješće Državne komisije za popis i procjenu ratne štete, Vlada Republike Hrvatske, listopad 1999.g.
17 Izvor: Izvješće Državne komisije za popis i procjenu ratne štete, Vlada Republike Hrvatske, listopad 1999.g.
18 Izvor: Podaci Hrvatskog centra za razminiranje od 04. lipnja 2002.g.
19 Izvor: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Uprava za obnovu
20 Izvor: Tablica »Lista suglasnosti – generirana 20.08.2003.« Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice
21 Izvor: Tablica »Lista suglasnosti – 20.08.2003. - broj osoba« Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice
22 Izvor: HIMK, Izvješće područnog nadzora za razdoblje od 1998. do 30.06.2003.g.
23 Izvor: Podaci Hrvatskog centra za razminiranje od 16. lipnja 2003.g.
24 Izvor: Financijska agencija, Direkcija operativnih poslova i kontrole, Odjel servisa za državu, 18.08.2003.g.
25 Izvor podataka: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo; Pregled aktivnosti obnove
26 Izvor: Podaci Vodovoda Grada Vukovara, u okviru dostavljenih prijedloga za Plan i Program 
27 Izvor: Podaci Vodovoda Grada Vukovara, u okviru dostavljenih prijedloga za Plan i Program
 



Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj


  

Narodne novine br.: 88 - Datum: 01.10.1993. - Interni ID: 19931724


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 72. stavak 2. Zakona o vodama ("Narodne novine" br. 53/90, 8/91 i 61/91), a u svezi s člankom 9. Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja i članka 3. Protokola o suradnji na zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja uljem i drugim štetnim tvarima Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. rujna 1993. godine donijela

PLAN
intervencija kod iznenadnih onečišćenja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj

OPĆE ODREDBE

1. Ovim planom utvrđuju se mjere radi smanjenja šteta u okolišu izazvanih iznenadnim onečišćenjem mora.

2. U smislu ovog plana 
- iznenadno onećišćenje je (u daljnjem tekstu: onečišćenje) izljev mineralnih ulja ispuštanje štetnih i opasnih tvari, prirodne pojave neuobićaje: og intenziteta u moru, kao što su: alge, meduze i sl. (u daljnjem tekstu nuobićajene pojave); 
- mineralno ulje ili samo ulje, znači mineralno ulje u bilo kojem obliku ukljućujući sirovu naftu, tekuće gorivo, uljni talog, otpatke ulja i prerađene proizvode osim petrokemijskih proizvoda kako je prikazano u Prilogu 2; 
- opasne i štetne tvari su tvari čije ispuštanje u okolinu može imati negativne posljedice bilo koje vrste po ljude (uključujući privredne i ostale aktivnosti), floru i faunu, a navode se u Prilogu 3. 
Zbog velikog broja i različitih karakteristika kemikalija, opasne i štetne tvari podijeljene su na devet razreda i nekoliko podrazreda, u skladu s podjelom prihvaćenom u Internacionalnom pomorskom kodeksu za opasne tvari (International Maritime Dangerous Goods Code - IMDG Code), odnosno na 14 kategorija u skladu s odredbom članka 2. Zakona o prijevozu opasnih tvari ("Narodne novine", broj 53/91). Prema štetnom djelovanju na resurse mora, zdravlje ljudi i estetske vrijednosti, ove se tvari svrstavaju u 4 kategorije (Aneks II. Međunarodne konvencije o sprečavanju zagađivanja mora s brodova 1973. i 1978. godina), a prema ponašanju nakon izlijevanja na morsku površinu u 4 grupe ; 
- neuobičajene prirodne pojave su pojave koje nastaju uslijed prekomjernog rasta određenih organizama u moru, kao što su alge, međuze i sl. 
- područje mora i obale obuhvaća obalu i teritorijalno more Republike Hrvatske, a prikazano je u Prilogu 1.

3. Ovaj plan ne primjenjuje se u slučaju radioaktivnog onećišćenja.

4. Pored ovog plana, za onečišćenja manjeg obima izrađuje se plan lučke kapetanije - operativnog centra. 

ORGANIZACIJA

5. U slučaju onečišćenja ili neuobićajene prirodne pojave za provođenje Plana, odgovoran je Stožer plana intervencija (u daljnjem tekstu: Stožer).

6. Stožer čine predstavnici Ministarstva obrane - Stožer civilne zaštite i Ministarstva pomorstva, prometa i veza (Sektor pomorskog prometa), Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (Uprava za vodoprivredu), Ministarstva zdravstva (Sanitarna inspekcija), Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog hidrometeorološkog zavoda i Državnog hidrografskog instituta. 
Državna tijela iz stavka 1. ove točke dužna su imenovati svog predstavnika i njegovog zamjenika u roku od 30 dana po prihvaćanju Plana na obrascu iz Priloga 6.

7. Stožerom Plana rukovodi njegov zapovjednik. Zapovjednik Stožera Civilne zaštite po funkciji je zapovjednik Stožera Plana.

8. Državna tijela dužna su poduzeti mjere u skladu sa svojim djelokrugom, a naročito: 
- Ministarstvo obrane - Stožer Civilne zaštite: uključivanje adekvatnih specijaliziranih jedinica Civilne zaštite, koordinacija angažiranja pripadnika i sredstava Hrvatske vojske: 
- Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (Sektor pomorskog prunketa): pomorski promet, zaštita mora od onečišćeikja, osiguranje plovila i sustav veza, inspekcijski poslovi morskog ribarstva; 
- Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša (Odjel za Jadran-Rijeka): definiranje prioriteta za zaštitu i ćišćenje, veza sa znanstveraim institucijama s područja ekologije, procjena stupnja opasnosti; 
- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (Uprava za vodoprivredu): stručni savjeti, neophodno uzorkovanje i monitoring parametara zagađenja; 
- Ministarstvo zdravstva (Sanitarna inspekcija): zdravstvena zaštita; 
- Ministarstvo unutarnjih poslova: osiguranje mjesta akcidenta na kopnu te kontrola i uspostavljanje prometa; 
- Državni hidrometeorološki zavod: pračenje hidroloških i meteoteoloških procesa; 
- Državni hidrografski institut znanstveno-istraživački i razvojni poslovi vezani uz sigurnost plovidbe Jadranom, oceanološka istraživanja.

9. Operativni centri provode mjere i obavljaju druge poslove po nalogu Stožera. Poslove Operativnog centra obavljaju lučke kapetanije. Za provođenje zadataka Operativnog centra, osniva se Operativni stožer Zadaci Operativnog stožera navedeni su u Prilogu 7. Operativni stožer čine predstavnici državnih tijela iz točke 6., odnosno područnih jedinica tih državnih tijela, a po potrebi i predstavnici Ministarstva turizma, Ministarstva znanosti i tehnologije i dr Operativnim stožerom rukovodi zapovjednik, odnosno njegov zamjenik a koji je odgovoran za koordinaciju akcije uklanjanja onećišćenja. 
Spisak članova Operativnog stožera s podacima o njihovim službenim i privatnim adresama, telefonskim brojevima i ostalim načinima komuniciranja, sastavni je dio Plana intervencija Operativnog centra.

10. Područje Jadrana dijeli se prema nadležnosti lučkih kapetanija na 7 užih područja, koja se specificiraju u Prilogu 4 (grafički prikaz - Prilog 1) To su područja lučkih kapetanija: Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploće i Dubrovnik.

11. U slučaju onećišćenja koje ugrožava ili može ugroziti područje u nadležnosti više operativnih centara ili prelazi kapacitete djelovanja nadležnog operativnog centra, ulogu operativnog centra preuzima lučka kapetanija Rijeka, Split ili Ploče (Prilog 4).

12. U slučaju onećišćenja koja ugrožavaju ili mogu ugroziti prirodne resurse ili privredne djelatnosti od posebnog značenja za cijelu državu, intervenciju za cijelo područje Jadrana preuzima Operativni centar Rijeka pod neposrednom koordinacijom Stožera Plana. 
Kada Stožer Plana procijeni da onečišćenje može ugroziti neku od susjednih država, u najkračem će mogućem roku obavijestiti dotićnu državu putem nadležnog organa (Ministarstvo vanjskih poslova, odnosno Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša), kao i Regionalni centar za borbu protiv onečišćenja na Sredozemlju (Regional Marine Pollution Emergency Response Centre for the Mediterranean Sea - REMPEC), a u skladu s Protokolom o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftnom i drugim štetnink tvarima u slučajevima nezgoda (Barcelonska konvencija).

13. Akcije uklanjanja onećišćenja obavljaju za to specijalizirana i osposobljena poduzeća po nalogu Operativnog stožera. Sva poduzeća i ostale pravne i fizičke osobe, čija premoć pri smanjivanju onečišćenja i/ili otklanjanju posljedica onečišćenja ili neuobićajenih prirodnih pojava može biti potrebna na poziv zapovjednika Operativnog stožera, dužne su u najkračem mogućem roku staviti svoje osoblje i sredstva u svom vlasništvu na raspolaganje Operativnom stožeru. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave na čijem je području došlo do zagađenja, osiguravaju dodatno osoblje i sredstva.

14. Spisak specijaliziranih poduzeća i ostalih pravnih i fizičkih osoba koje mogu učstvovati u mjerama intervencije nalazi se u prilozima 8 i 9. 
Ovaj spisak sadrži i imena, adrese, telefonske brojeve (i ostale načine komuniciranja) odgovornih osoba u svim navedenim poduzećima.

15. Spisak stručnjaka iz pojedinih područja, relevantnih za konačan uspjeh invervenicje nalazi se u Prilogu 8.

16. Kada opseg intervencije, prema procjeni Stožera Plana zahtijeva angažiranje kadra ili sredstava, koji prelaze mogućnost Hrvatske, Stožer Plana će putem nadležnog organa (Ministarstvovanjskih poslova,Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša) u najkračem mogućem roku zatražiti pomoć susjednih mediteranskih država, a u skladu s Protokolom iz točke 12.

17. Shema organizacije za realizaciju Plana daje se u Prilogu 5.

18. Ukoliko Stožer Plana ocijeni da je onećišćenje takvih razmjera da nije potrebno aktivirati Plan intervencija, izdaje naređenje da se aktivira Plan Operativnog centra.

UZBUNJIVANJE I AKTIVIRANJE PLANA

19. Tko prouzroči ili primijeti onećišćenje bilo koje vrste (proliveno ulje, ili sl. ) nesreću koja može prouzrokovati onećišćenje, odnosno neuobičajenu prirodnu pojavu, dužan je odmah o tome obavijestiti najbliži općinski centar za obavješćivanje, lučku kapetaniju, ispostavu lučke kapetanije ili policijsku postaju koristeći bilo koje raspoloživo sredstvo za veze.

20. Brojevi telefona i adrese organa iz točke 19. nalaze se u prilozima 10 i 16 i moraju se objaviti u službenim glasilima i redovito objavljivati u ostalim sredstvima javnih glasila (novine, TV, radio).

21. Općinski centar za obavješćivanje, odnosno ispostava lučke kapetanije ili policijske postaje odmah po primitku obavijesti o onečišćenju, neuobićajenoj prirodnoj pojavi ili opasnosti od onećišćenja, informira nadležnu lučku kapetaniju.

22. Obavijest o onečišćenju iz točke 19. odnosno po provjeri iz točke 23. po mogućnosti sadzži sljedeće podatke: 
- Identifikaciju pravne ili fizičke osobe koja dostavlja informaciju; 
- Datum i vrijeme kada je primijećeno onećišćenje, opasnost od onećišćenja ili neuobićajena prirodna pojava; 
- Lokaciju onečišćenja ili nezgode koja ga može prouzroćiti ili neuobičajene prirodne pojave; 
- Veličinu onećišćenja ili neuobičajene prirodne pojave ; 
- Opis onećišćenja ili neuobićajene prirodne pojave; 
- informacije o izvoru ili mogućem izvoru onećišćenja (brod, platforma i sl.)

23. Osoba koja primi obavijest u nadležnoj Lučkoj kapetaniji dužna je odmah, u bilo koje vrijeme, obavijestiti Zapovjednika Operativnog Stožera koji će u najkračern roku provjeriti dobivenu informaciju.

24. Zapovjednik Operativnog Stožera će na osnovi dobivenih i potvrdenih informacija o veličini, intenzitetu, tipu onećišćenja ili pojave, donijeti odlirku o aktiviranju Plana unutar područja nadležnosti odgovarajuće Lučke kapetanije. Ukoliko, prema procjeni Zapovjednika Operativnog Stožera, veličina i intenzitet onećišćenja prelazi mogućnosti intervencije unutar područja ove nadležnosti, hitno će proslijediti obavijest Operativnim centrima.

25. Po potvrđivanju obavijesti o onečišćenju ili neuobićajenoj prirodnoj pojavi, Zapovjednik Operativnog Stožera će o tome hitno obavijestiti Zapovjednika Stožera Plana, koji će izvijestiti državna tijela čiji predstavnici su članovi Stožera Plana.

26. Odmah po procjeni stanja Zapovjednik Operativnog Stožera saziva Stožer koji postupa u skladu sa zadacima iz Priloga 7.

27. Odmah po sastajanju Operativnog Stožera obavlja se ocjena stanja, donosi odluka o neophodnim mjerama irktervencije i obavještava izvršioce radova (Prilozi 8 i 9).

28. Sjedište Operativnog Stožera u pravilu se nalazi u nadležnoj Lučkoj kapetaniji, odakle se upravlja akcijama uklanjanja onečišćenja. 
Odluku o smještaju na drugom mjestu donosi Zapovjednik Operativnog Stožera, ukoliko ocijeni da bi zbog veće efikasnosti bilo bolje upravljati akcijama s mjesta bližeg predviđenom mjestu intervencije ili opremljenijeg punkta. 

29. Sjedište Operativnog Stožera mora biti opremljeno sredstvima za veže i priborom neophodnim za rad Operativnog Stožera Za veze se koriste osim opreme lučkih kapetanija i opreme Centara za obavješćivanje jedinica lokalne samouprave i uprave.

POSTUPAK U SLUČAJU IZLIJEVANJA ULJA

30. Osnova za donošenje svih odluka bit će ponašanje i kretanje uljne mrlje pa će Zapovjednik Operativnog Stožera prvenstveno organizirati redovito osmatranje i pračenje onećišćenja. Kad god je to moguće, izviđanje će se obavljati iz zraka i to uporabom aviona ili helikoptera (Prilog 17). Ukoliko osmatranje i pračenje iz zraka nije moguće, pračenje uljne mrlje obavljat će se plovilima. Odluku o ućestalosti osmatranja donosi Zapovjednik Operativnog Stožera ovisno o okolnostima.

31. Na osnovi podataka dobivenih osmatranjem, meteoroloških podataka, podataka o strujama i karakteristikama razlivenog ulja, Operativni Stožer procijenit će ponašanje razlivenog ulja, a na osnovi te procjene donijet će odluku o mjerama potrebnim za suzbijanje onečišćenja. Po dobivanju bilo kakvih novih podataka, Operativni Stožer će ažurirati svoju procjenu i odluke.

32. Zapovjednik Operativnog Stožera planirat će pojedine akcije za uklanjanje uljnog onećišćenja poštujući sljedeće prioritete : 
- Uklanjanje izvora izljeva; 
- Ogranićavanje širenja uljne mrlje; 
- Skupljanje prolivenog ulja; 
- Kemijska obrada prolivenog ulja; 
- Ćišćenje obale; 
- Odlaganje skupljenog materijala.

33. Prije izdavanja naloga za poćetak bilo koje od akcija Zapovjednik Operativnog Stožera i voditelj akcije uklanjanja moraju utvrditi da okolnosti pod kojima se obavljaju odgovarajuće radnje neće ugroziti živote ljudi. 

34. Ako je do izlijevanja ulja došlo uslijed havarije (oštećenja) broda, uklanjanje izvora onećišćenja izvest će poduzeća specijalizirana za spašavanje. U tom slučaju Zapovjednik Operativnog Stožera (ili član Stožera po njemu određen) ućestvovat će u svim konzultacijama i donošenju odluka u svezi ove operacije, imajući na umu zadatak i cilj ovog Plana. 

35. Sve ostale radnje na suzbijanju i ćišćenju onećišćenja (uljne mrlje) obavlja jedno ili više poduzeća iz Priloga 9, koja trebaju oformiti radnu jedinicu i njezinog voditelja, po uputstvima i pod nadzorom Operativnog Stožera.

36. Organizacija vođenja akcije čišćenja, kao i ostali operativni poslovi relevantni za uspješno obavljanje intervencije daju se u Planu intervenciji Operativnog centra. 

37. Ukoliko iz bilo kojih razloga mehaničko uklanjanje ulja nije moguće ili se oćekivani rezultati procijene neadekvatnim, Zapovjednik Operativnog Stožera izdat će nalog za upotrebu disperzanata za kemijsko dispergiranje razlivenog ulja. Tu odluku mora Operativni Stožer donijeti hitno, uzimajući u obzir karakteristike razlivenog ulja i činjenicu, da se već nekoliko sati nakon razlijevanja ulja, njegove osnovne karakteristike toliko promijene da onemogućuju pri mjenu disperzanata.

38 Primjenjivat će se iskljućivo disperzanti dozvoljeni za upotrebu u Hrvatskoj (Prilog 11), a u nedostatku domaćih propisa, primjenjivat će se disperzanti odobreni za upotrebu u Sredozemnim zemljama koje imaju razrađene takve propise. 

39. Ako nema dovoljnih količina disperzanata u Hrvatskoj, treba ih što hitnije dobaviti iz inozemstva. Sve poslove oko nabave disperzanata obavit će radne organizacije iz Priloga 8 i 9 uz pomoć carinske službe.

40. U Prilogu 12 daje se popis područja u kojima je upotreba disperzanata ograničena i/ili zabranjena. 

41. U slučaju uljnog onećišćenja koje obuhvaća veću površinu mora Zapovjednik Operativnog Stožera može donijeti odluku da se istovremeno pristupi mehaničkom i kemijskom uklanjanju ulja na različitim dijelovima onečišće ne površine mora, odnosno obale.

42. U slučaju onečišćenja obale Operativni Stožer donijet će odluku o načinu i opsegu operacija čišćenja vodeći računa o: 
- Vrsti i količini ulja na obali; 
- Karakteristikama obale ; 
- Meteorološkim uvjetima i godišnjem dobu; 
- Pristupaćnosti obale; 
- Mogućim ekološkim štetama na obali u slučaju kemijskog čišćenja.

43. Prije nego se pristupi završnom čišćenju obale; obavezno treba ukloniti izvor izlijevanja ulja i osigurati da ulje ne dolazi na obalu. Također, ova operacija ne može početi prije nego se osigura privremeno skladište, sredstva za prijevoz i/ili mjesto za trajno odlaganje zauljenoga materijala.

44. Na osnovi procjene karakteristika i vrijednosti određenoga dijela obale, Zapovjednik Operativnog Stožera može odlućiti da se ne pristupi ćišćenju obale, tj. da se pusti razgradnja ulja na obali prirodnim procesima. Takva odluka može se donijeti ako pretpostavljeni efekti operacije ćišćenja mogu biti štetniji nego da se akcija ne sprovede

45. Odluku o prekidu radova na čišćenju obale od uljnog onečišćenja donosi Operativni Stožer u momentu kada ocijeni da daljnje čišćenje više nije efikasno.

POSTUPAK U SLUČAJU ONEČIŠĆENJA OPASNIM I ŠTETNIM TVARIMA

46. U slučaju onećišćenja opasnim i štetnim tvarima Operativni Stožer prvenstveno i najhitnije obavještava organe Policjske uprave o osiguranju područja (na kopnu) ukojem se onećišćenje dogodilo i o zabrani kretanja svih neovlaštenih osoba na tom području. Istovremeno, putem obalnih radio-stanica i službi Lučke kapetanije izdaje upozorenje pomorcima o zabrani plovidbe u zoni u kojoj je došlo do onećišćenja. 

47. Istovremeno s radnjama navedenim u točki 46. pristupa se identifikaciji tvari koja je ispuštena ili prijeti da bude ispuštena Prioritet se daje kontaktu s posadom broda, brodovlasnikom i vlasnikom tereta koji moraju najhitnije dostaviti što je moguće preciznije i detaljnije podatke o prirodi tereta i njegovom smještaju na brodu.

48. Uzrokovanje relevantnih parametara zraka i vode na ugroženom području provode, uz maksimalno poštivanje mjera osobne zaštite, kvalificirani radnici specijaliziranih radnih orgarkizacija i/ili znanstvenih ustanova navedenih u Prilogu 8.

49. Analize uzoraka provode najhitnijom i najpouzdanijom raspoloživom metodom znanstvene ustanove (laboratoriji) navedene u Prilogu 8.

50. Po identifikaciji tvari koja je izazvala onečišćenje, procjenjuje se stanje, pošlujući klasifikacije prema stupnju opasnosti, štetnosti i ponašanja nakon ispuštanja, navedene u Prilogu 3.

51. Metodu intervencije, ukoliko je intervencija moguća, a u zavisnosti od vrste tvari i uvjeta nezgode koja je do onečišćenja dovela, određuje Zapovjednik Operativnog Stožera nakon konzultacije sa stručnjacima navedenim u Prilogu 8, koji se po obavijesti o onećišćenju štetnim i opasnim tvarima automatski kooptiraju u Operativni Stožer. 

52. Operativni Stožer dužan je bez odlaganja obavijest o zagađenju štetnim i opasnim tvarima proslijediti nadležnom Republičkom tijelu.

53. Akcije vezane za uklanjanje izvora onečišćenja (brod) obavlja po nalogu Zapovjednika Operativnog Stožera radna organizacija (za spašavanje) koja je opremljena za ovu vrstu poslova. Izbor pogodne radne organizacije obavlja se u suradnji između brodovlasnika, vlasnika tereta i Operativnog Stožera, ne iskljućujući prisustvo još nekih predstavnika organa državne uprave. Spisak mogućih iz vršilaca nalazi se u Prilogu 9

54. Prihvaćajući činjenicu o vrlo ogrenićenim znanjima o intervencijama u slučaju onečišćenja opasnim i štetnim tvarima i izuzetno malom broju ljudi u svijetu kojima je taj posao specijalnost, Operativni Stožer će planirati pojedine specifićne akcije na osnovi sugestija stručnjaka navedenih u Prilogu 8 i stručnjaka iz inozemstva preporučenih od strane i/ili vlasnika broda ili tereta.

POSTUPAK U SLUČAJU NEUOBIČAJENIH PRIRODNIH POJAVA 

55. Neuobičajene prirodne pojave, prema definiciji iz točke 2. ukoliko se pojave tokom turističke sezone tretirat će se kao i onečišćenja uljima. 

56. Znanstvene ustanove navedene u Prilogu 8 koje redovito prate stanje mora su u slučaju, da se unaprijed ukaže mogućnost pojavljivanja prirodne pojave neuobićajenog intenziteta, dužne o tome hitno obavijestiti najbliži Centar za obavješćivanje jedinica lokalne samouprave i uprave koji o tome obavještava nadležno tijelo te Ministarstvo unutarnjih poslova.

57. Ukoliko Zapovjednik Operativnog Stožera ocijeni na osnovu predviđanja iz točke 56. da je nužno uvesti redovito osmatranje ugroženog podmorja, na njegov će nalog osmatranje obavljati (a) iz zraka, za to opremljene radne organizacije iz Priloga 17. i (b) s površine mora plovila Lučkih kapetanija ili drugih organizacija iz Priloga 8 i 9.

58. Na osnovi obavijesti o pojavljivanju neuobićajene prirodne pojave iz točke 19. ili na osnovi argumentirane prognoze o mogućnosti njenog pojavljivanja iz točke 56. Zapovjednik Operativnog Stožera donosi odluku o intervenciji u suglasnosti sa stručnjacima navedenim u Prilogu 8.

59. Suzbijanje neuobičajenih prirodnih pojava na površini mora obavljaju radne organizacije specijalizirane za borbu protiv onečišćenja uljem uz primjenu metoda sličnih ili identičnih onima za sprećavanje širenja uljne mrlje i njezinog skupljanja.

60. Intervenciju je potrebno, ukoliko je to moguće, obaviti što dalje od obale.

61. Prioritetne zone za intervenciju određuje Zapovjednik Operativnog Stožera na osnovi savjeta strućnjaka kooptiranih u sastav Operativnog Stožera.

IZVORI ONEČIŠĆENJA

Onećišćenja uljem

62. Mogući izvori onečišćenja uljem i lokacije na Jadra nu na kojima postoji veći rizik od takvog onečišćenja navode se u Prilogu 13. 

63. Svojstva ulja koja se mogu izliti u Jadransko more daju se u Prilogu 14. 
Onećišćenja opasnim i štetnim tvarima

64. Mogući izvori onećišćenja i lokacije na Jadranu na kojima postoji veći rizik od onećišćenja opasnim i štetnim tvarima navode se u Prilogu 13.

65. Spisak opasnih i štetnih tvari koje se prevoze teritorijalnim morem Republike Hrvatske i njihova svojstva navode se u Prilogu 15.

KARAKTERISTIKE OBALE

66. Karte mora, obale (i otoka), s osnovnim karakteristikama tipa obale, kao i oznakom njene vrijednosti (zaštićeno područje, turističko-rekreacijsko područje, ekološki značajno područje, marikultura, estetski važno i sl.) nalazi se u planovima jedinica lokalne samouprave i planovima lučkih kapetanija. Dopunu ovog Priloga čine karte detaljnijeg mjerila s preciznom specifikacijom tipa obale (pješćane plaže, šljunkovite plaže, stijene itd.).

67. Kod planiranja operacija za intervencije, prvenstvo se daje zaštiti osjetljivih područja, prema planovima jedinica lokalne samouprave i planovima lučkih kapetanija. 

68. Podaci o okolišu (meteorološki, hidrološki, topografski, oceanografski, biološki i sl.) za različite lokalitete duž zona koje obuhvaća Plan daju se u planovima jedinica lokalne samouprave i planovima Operativnih centara.

USPOSTAVLJANJE VEZA

69. Telex, telefax, telefon i radio uređaji koristit će se za uspostavljanje veza sa sugovornicima u Hrvatskoj i izvan granica zemlje, tj. za traženje pomoći (radna snaga, oprema, plovila itd.), povezivanje s organima lokalne samouprave i uprave i sredstvima javnih glasila, s osiguravateljima itd. 

70. Popis raspoloživih sredstava za uspostavljanje veza (telex, telefax, telefon, radio), njihovi brojevi, valne dužine i količine koje za vrijeme operacije koristi Operativni Stožer daje se u Prilogu 15.

71. Tokom intervencije Operativni Stožer će koristiti sredstva veza kojima raspolažu Centri za obavješćivanje jedinica lokalne samouprave i uprave, lučke kapetanije, policijske postaje i obalne radio-stanice. Veze koje se odnose na intervenciju u slučaju onećišćenja imaju prednost pred ostalim vezama.

72. Za komuniciranje između Operativnog centra i radnih jedinica, odnosno pojedinih njihovih dijelova tokom intervencije koristit će se oprema navedena u Planu Operativnog centra. 

OBUKA I VJEŽBE

73. Sve osobe, koje su određene da sudjeluju u intervenciji na bilo kojem od niže navedenih nivoa, moraju poznavati problematiku, prvenstveno uljnog onećišćenja, u takvom opsegu da mogu obavljati svoj dio posla. Radi se o sljedećim nivoima: 
- Planiranje / donošenje odluka 
- Koordiniranje / kontrola 
- Rukovanje opremom.

74. Obućavanje osoba obavljat će se kroz tećajeve koje u zemlji organizira Operativni centar Rijeka, kao i učešće u tećajevima koje redovito ili povremeno organiziraju međunarodne organizacije. Obućavanje nije nužno za osobe koje se u okviru svoje redovite djelatnosti obućavaju za zadatke u okviru ovoga Plana.

75. Operativno osoblje kao i ostale osobe koje mogu biti uključene u operacije (posade plovila posade aviona, osoblje rafinerije; osoblje održavanja, itd.) obučavaju stručnjaci iz radnih organizacija navedenih u Prilogu 9 i/ili stručnjaci iz Priloga 8.

76. Nadležna Republička tijela odgovorna su za pračenje novih dostignuća u zaštiti mora od iznenadnih onečišćenja i njihovoj pripremi za unošenje u Plan.

77. Vježbe provjere spremnosti u svrhu testiranja uspostavljanja veza, sistema za obavješćivanje i donošenje odluka organizirat će se jedanput godišnje.

78. Pored provjere spremnosti, jedanput godišnje, ili najmanje jednaput u dvije godine, organizirat će se simuliranje akcije da se svi dijelovi Plana ispitaju (obavješćivanje, donošenje odluka, odgovarajuće operacije, održavanja, koordiniranje raznih odjela i organizacije, itd.).

OSTALI POSLOVI

Informiranje javnosti

79. Za informiranje javnosti o situaciji, odnosno o razvijanju odgovarajućih akcija ovlašteni su isključivo Zapovjednik Operativnog Stožera, odnosno osoba koju on zaduži za informiranje.

80. Osoba zadužena za informiranje javnosti mora biti točno upoznata sa situacijom, kao i sa poduzetim akcijama, te će sudjelovati na svim sastancima Operativnog Stožera.

81. Osoba zadužena za informiranje javnosti svakodnevno će pripremiti priloge za tisak i stavljati ih na raspolaganje onima koji su za njih zainteresirani.

82. U slučaju onećišćenja, osoba zadužena za informiranje javnosti imat će stalno na raspolaganju najmanje jednu telefonsku liniju (različitu od one koja se koristi za uspostavljanje veza kod obavljanja operacije) i prikladan ured.

FINANCIRANJE

83. Da bi se Plan intervencija mogao realizirati, potrebno je zakonskom regulativom propisati stalna i dostatna novčana sredstva, kako za održavanje Plana u tzv. "hladnom pogonu" tako i za pokriće nastalih troškova otklanjanja uslijed zagađenja mora.

84. Financijska sredstva potrebna za redovito održavanje Plana (dogovaranje, komuniciranje, obuku, vježbe, dokumentaciju, itd.) osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske.

85. Sredstva za poduzimanje mjera kod hitnih intervencija osigurava počinitelj onećišćenja u skladu s posebnim propisima. 
U slučajevima nepoznatog počinioca, sredstva za poduzimanje hitnih mjera, osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske.

86. Iznimno, u cilju osiguranja hitne intervencije bez zastoja, operacija će se inicijalno financirati iz proračuna Republike.

Dokumentiranje i naknada štete

87. U svrhu ostvarivanja povrata sredstava uloženih u intervenciju putem postojećih međunarodnih fondova za naknadu šteta u slučaju uljnih onećišćenja, odnosno putem sudskog procesa u ostalim slučajevima kada je krivac za onećišćenje poznat, Zapovjednik Operativnog Stožera, odnosno osoba koju on ovlasti je odgovorna za prikupljanje svih računa, potvrda i sl. o troškovima intervencije. 

88. Zapovjednik Operativnog Stožera, odnosno osoba koju on ovlasti, odgovorna je za vođenje zapisnika/dnevnika operacije u koji se moraju unijeti svi detalji operacije, odluke i ostali podaci relevantni za odvijanje operacije.

89. Sve faze intervencije detaljno će se dokumentirati filmom, fotografijama ili elektronski.

90. Po završetku intervencije, odštetni zahtjev pripremaju zajednički članovi Operativnog Stožera uz pomoć pravnih i financijskih strućnjaka nadležnih Republičkih tijela na osnovi dokumentacije spomenute u točkama 87., 88 i 89.

ZAVRŠNE ODREDBE

91. Kompletna dokumentacija Plana sa svim Prilozima koji čine njegov sastavni dio i obrazloženjima čuva se u Ministarstvu obrane - Stožeru Civilne zaštite, Ministarstvu pomorstva, prometa i veza - Sektor pomorskog prometa, Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša - Odjelu za Jadran-Rijeka, te operativnim centrima iz članka 12. 

92. Kopije Plana sa Prilozima čuvaju se i u Centrima za obavješćivanje jedinica lokalne samokkprave i uprave na području Jadrana.

93. Ostale pravne i fizičke osobe koje mogu biti uključe ne u aktivnosti definirane Planom (Prilozi 8 i 9) raspolagat će izvodom iz Plana koji sadrži: 
- Kratki opis cijele organizacije (Plan); 
- Opis uloge dotićne pravne ili fizičke osobe; 
- Priloge Plana vezane uz zadatke dolične pravne ili fizičke osobe; 
- Tehničke informacije o opremi koju će koristiti dotična pravna ili fizička osoba; 
- Instrukcije za korištenje opreme; 
- Instrukcije za održavanje veza.

94. Izmjene i dopune Plana i Priloga vrši Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša (Odjel za Jadran-Rijeka) ili stručna ustanova kojoj navedeno Ministarstvo povjeri taj posao. 
95. Ovaj Plan s Prilozima objavit će se u "Narodnim novinama".

Klasa : 351-01 /93-01 /07 
Urbroj : 5030114-93-9 
Zagreb, 16. rujna 1993.

Predsjednik 
Nikica Valentić, v. r. 





                                                                                PRILOG 1
KARTA REPUBLIKE HRVATSKE



                                                                                PRILOG 2

POPIS MINERALNIH ULJA, AROMATA I
LAGANIH DESTILATNIH GORIVA

SIROVA NAFTA:
                Iran - teški
                Iran - laki
                Sasan
                Cyrius
                Rostam
                Irak - Kirkuk
                Irak - Blend
                Irak - Basrach
                Libija - el Sarir
                Libija - el Sider
                Libija - Amma
                Libija - Zuetina Boscan Belbras
                Bachaquero
                Alžir - Zarzataine
                El- morgan Ural
                Kuwait
                Balayim
ATMOSFERSKI OSTATAK
ULJA ZA LOŽENJE:
                - lako
                - srednje
                - teško

GORIVO ZA BRODSKE MOTORE
- destilatna:   DMA
                DMB

- ostatna:      RM-15 DD
                RM-25 E
                RM-25 F
                RM-35 G
                RM-35 H
DIEZELSKA GORIVA
- vrlo lako             D1
- lako                  D2
- teško                 D3

i AROMAT1:              - benzin
                        - foluen
                        - efilbenzen
                        - oksilen
                        - m + p ksilen
                        - C9 + aromati

BRODSKA ULJA:INA - Rafinerija nafte
- Sagartia SAE 30
- Sagartia SAE 40
- Gorgonela S SAE 30
- Gorgonela S SAE 40
- Gorgonela S SAE 51
- Rubella SAE 30
- Rubella SAE 40
- Actinia B SAE 40
- Actinia B SAE 50

BENZINl: Bazni benzin
- INA-Petrokemijska industrija Omišalj
- Voplin
- Motorni benzin OB 86
- Motorni benzin OB 98
- Mlazno gorivo
- Petrolej

                                                                PRILOG 3
OPASNE I ŠTETNE TVARI

Klasifikacija prema Internacionalnom pomorskom kodeksu za opasne tvari (IMDG Code).
Razred  1: Eksplozivi

Razred 2        2: Plinovi: komprimirani, ukapljeni ili otopljeni pod pritiskom
                2.1. Zapaljivi plinovi
                2.2. Nezapaljivi plinovi
                2.3. Otrovni plinovi
Razred 3: Zapaljive tekućine (rasporedene u tri podrazreda ovisno o plamištu)
Razred 4: Zapaljive krute tvari, samozapaljive tvari koje u kontaktu s vodom stvaraju zapaljive plinove
                4.1. Zapaljive kruLe tvari
                4.2. Tvari podložne samozapaljenju
                4.3 Tvari koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive plinove
Razred 5: Oksidirajuće tvari i organski peroksidi
                5.1. Oksidirajuće tvari
                5.2. Organski peroksidi

Razred 6: Otrovne i zarazne tvari
                6.1. Otrovne tvari
                6.2. Zarazne tvari
Razred 7: Radioaktivne tvari
Razred 8: Korozivne tvari
Razred 9: Ostale opasne tvari
Klasifikacija prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari ("Narodne novine", br. 53/91)
Članak 2 (izvod)
"Opasne tvari prema ovom zakonu jesu:
1) eksplozivne tvari;
2) predmeti punjeni eksplozivnim tvarima;
3) sredstva za paljenje, vatrometni i slični predmeti;
4) stlačeni plinovi, plinovi pretvoreni u tekučinu i p1inovi otopljeni pod tlakom
5) zapaljive tekučine;
6) zapaljive krute tvari;
7) samozapaljive tvari ;
8) tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove;
9) tvari koje uzrokuju paljenje (oksidacijom);
10) organski peroksidi ;
11) otrovi ;
12) gadne i zarazne tvari;
13) radioaktivne tvari ;
14) korozivne (nagrizajuće) tvari".
Klasifikacija kemikalija prema ponašanju kod izlijevanja na površinu mora (ovisno o fizičkim svojstvima kao što su gustoča,pritisak para i topivost).
Grupa 1
Tvari koje stvaraju oblake plina ili pare (hlapive tvari).
Tvari pod pritiskom ili pothlađene
IA:     Plinovi lakši od zraka: brzo se dispergiraju (etilen)
IB:     Plinovi teži od zraka,za koje je obavezno poduzimanje specijalnih mjera (zemni plin i ukapljeni naftni plin,propan gustoća 1;.55; butan gustoća 2.0; pentan gustoča 2.5).
Grupa 11: Tvari koje plivaju
IIA     Tvari koje plivaju na površini vode i stvaraju mrlju iznad koje se formira oblak pare.One u pravilu ne reagiraju s morskom vodom.Ovoj grupi pripada večina kemikalija koje se prevoze morem u tankovima brodova.
IIB:    Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju, ali ne isparavaju niti reagiraju s morskom vodom.
IIC:    Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju, iznad koje lebdi oblak pare One reagiraju s vodom.
IID:    Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju i reagiraju s vodom, ali praktički ne isparavaju.
Grupa III:
Tvari koje se olapaju ili dispergiraju (otapala)
IIIA:   Tvari koje se otapaju u morskoj vodi, a ne reagiraju s njom i polako isparavaju (fosforna kiselina);
IIIB:   Tvari koje se brzo otapaju u morskoj vodi i brzo isparavaju. Lako se otapaju, mogu stvoriti mrlju na površini vode;
IIIC:   Tvari koje reagiraju s morskom vodom i otapaju se.
Grupa IV:
Tvari koje tonu
Tvari čija je gustoča veća od morske vode ( 1.03).
IVA:    Tvari koje se ne otapaju i ne reagiraju s vodom i akumuliraju se na dnu.
IVB:    Krute ili tekuće tvari veće gustoče od morske vode koje tonu na dno, ali mogu ponovno isplivati na površinu.
IVC:    Tvari koje tonu na dno i otapaju se ili reagiraju s morskom vodom.
Opasks: Grupa III i IV su općenito najštetnije za okolinu. Grupe I, IIB i IIIB se smatraju najopasnijim za zdravlje Ijudi.

PODJELA OPASNIH I ŠTETNIH TVARI PREMA ŠTETNOM DJELOVANJU NA RESURSE MORA, ZDRAVLJE LJUDI I ESTETSKE VRIJEDNOSTI

Kategorija A: Štetne tvari koje predstavljaju najveću opasnost za resurse mora (život u moru kao privredni resurs - ribarstvo, marikultura i dr.), zdravlje Ijudi (kupaća i dr.), za narušavanje estetskih vrijednosti mora i obale, što znači ozbiljnu opasnos

Kategorija B: Štetne tvari koje predstavljaju opasnost za resurse mora (život u moru kao privredni resurs - ribarstvo, marikultura i dr.), zdravlje ljudi (kupaća i dr.), za narušavanje estetskih vrijednosti mora i obale, što znači opasnost za razvoj turiz

Kategorija C: Štetne tvari koje predstavljaju manju opasnost za rcsurse mora (život u moru kao privredni resurs - ribarstvo, marikultura i dr.), zdravlje ljudi (kupaća i dr.), za narušavanje estetskih vrijednosti mora i obale, što znači manju opasnost za 

Kategorija D: Štetne tvari koje predstavljaju neznatnu opasnost za resurse mora (život u moru kao privredni resurs - ribarstvo, marikultura i dr.), zdravlje ljudi (kupaća i dr.), za narušavanje estetskih vrijednosti mora i obale, što znači minimalnu štetu


                                        PRILOG 4
POPIS LUČKIH KAPETANIJA, ODNOSNO OPERATIVNIH CENTARA S PODRUČJIMA OBUHVATA
Područje
Broj lučke      Granice                         Ured Telefon
kapetanije
____________________________________________________________________
                Od rijeke Dragonje do                   052/27-646
1. PULA Brestove na kopnu i                     Pula 24-851
                otoci Brijuni
____________________________________________________________________
                Od Brestove do Man-
2. RIJEKA       dalina na kopnu i                       Rijeka 051/214-11
                otoci Cres,Lošinj,Krk,                  212-474
                Rab,Pag i Ilovik
____________________________________________________________________
                Od Mandalina do Dra-
3. ZADAR        gana na kopnu i otoci                   Zadar 057/22-344
                južnije od Silbe od pro-
                laza Vela Proversa
____________________________________________________________________
                Od Drage do Starog
4. ŠIBENIK      Trogira na kopnu i oto-         Šibenik 059/24-261
                ci od prolaza Vela Pro
                versa do Arhanđela
____________________________________________________________________
                Od Starog Trogira do
                Zaostroga na kopnu i
5. SPLIT        otoci Mali i Veli Drve-         Split 058/48-488
                nik,Čiovo,Šolta,Brač,
                Hvar i Vis
____________________________________________________________________
                Od Zaostroga do Kleka
6 PLOCE i dio Neretvanskog ka-          Ploče 058/79-009
                nala
____________________________________________________________________
                Dio Malostonskog za-
7. DUBROV-      ljeva i Neretvanskog                    Dubrovnik 050/23-386
                NIK     kanala i otoci Korčula
                Lastovo
__________________________________________________________________

PRILOG  5 ORGANIZACIJSKA SHEMA REPUBLIČKOG PLANA INTERVENCIJA KOD
                IZNENADNIH ONEČIŠCENJA JADRANSKOG MORA


______________________________________________
STOŽER ZA PROVEDBU PLANA
- MINISTARSNO OBRANE
        (Republički stožer Civilne zaštite)
- MINISTARSTVO POMOMORSTVA, PROMETA I VEZA
        (Sektor za pomorski promet)
- MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I ZAŠTITE OKOLIŠA
        (Odjel Jadran - Rijka)
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA
-MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSNA I ZAŠTITE OKOLIŠPA
        (Uprava za vodoprivredu)
- MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
        (initerna inspekcija)
-MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
- DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD
REGIONALNI CENTAR ZA BORBU
- DRŽAVNI HIDROGRAFSKI INSTIlUT
- Ostali po potrebi koje pozove zapovjednik stožera provedbu plana
PROTIV ONEČIŠĆENJA MORA NA SREDOZEMLJU - REMPEC MALTA
-OPERATIVNI CENTAR SPLIT OPERATIVNI CENTAR OPERATIVNI CENTRI
- LUČKA KAPETANJA SPLIT
- LUČKE KAPFTANIJE
- Zadar
- Šibenik
- Dubrovnik

                                                        PRILOG 6
POPIS OSOBA IZ PRILOGA 5 ČLANOVA STOŽERA I OPERATIVNE GRUPE ZA PROVEDBU PLANA

MJESTO :
NAZIV:
IME I PREZIME:
ADRESA:                         URED:
                                KUĆA:
TELEFON:                        URED:
                                KUĆA:
TELEX:
FUNKCIJA:
___________________________________________
MJESTO :
NAZIV:
IME I PREZIME:
ADRESA:                         URED:
                                KUĆA:
TELEFON:                        URED:
                                KUĆA :
TELEX:
FUNKCIJA:
___________________________________________

MJESTO:
NAZIV:
IME I PREZIME:
ADRESA:                         URED:
                                KUĆA :

TELEFON:                        URED:
                                KUĆA :
TELEX:
FUNKCIJA:
________________________________________________________

                                                                        PRILOG 6a
POPIS MINISTARSTAVA I DRŽAVNIH
INSTITUCIJA

I. MINISTARSTVO OBRANE, 41000 ZAGREB, Av. Dubrovnik 28, tel. 041/443-475, fax. 041/675-537
MINISTARŠTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA, 41000 ZAGREB, Prisavlje 14, tel. 041/517-000, fax 041/615-968
3 MINISTARS7VO GRADITELJTSTVA I ZAŠTITE OKOLIŠA, 41000 ZAGREB, Av. Vukovar 78/III, tel. 041/633-444, 041/536-197, faX. 041/612-131, 041/537-203
4. MINISTARSTVO GRADITELJTSTVA I ZAŠTITE OKOLIŠA - ODJEL ZA JADRAN - RIJEKA, 51000 RIJEKA, Užarska 2/I, tel. 051/213-499, 051/214-279, fax. 051/214-324
5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA UPRAVA ZA VODOPRIVREDU, 41000 ZAGREB, Av. Vukovar 220, tel. 041 /610-522, fax. 041 /510- 137
6. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA, 41000 ZAGREB, Baruna Trenka 6, tel. 041/451-555, fax. 041/431-067
7. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, 4I000 ZAGREB, Av. Vukovar 33, tel. 041/622-111, fax. 041/443-715
8. MINISTARSTVO TURIZMA, 41000 ZAGREB, Av. Vukovar 78, tel. 041/633-444, fax. 04I/538-314
9. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, 41000 ZAGREB, Av. Vukovar 78, tel. 041/633-444, fax. 041/538-314
10. MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE - SEKTOR INFORMIRANJA, 41000 ZAGREB, Savska 41, tel. 041/536-3I0, fax. 041/536-312
11. MINISTARSTVO PRAVOSUDA I UPRAVE, 41000 ZAGREB, Savska 41
12. MINISTARSTVO FINANCIJA, 41000 ZAGREB, Katanćićeva 5, tel. 041/451-555, 04I/434-849, fax. 041/432-789
13. MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA, 41000 ZAGREB, Visoka 22, tel. 041 /443-331, fax. 041 /427-594
14. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, 41000 ZAGREB, Rooseveltov trg 2, tel. 041/453-422, fax 041/448-618
15. CARINARNICA RIJEKA, 51000 RIJEKA, Tršćanska obala bb, tel. 051/38-111, fax. O51/34-554
16. JAVNO PODUZEĆE ZA ZBRINJAVANJE, RADIOAKTIVNOG I OPASNOG OTPADA, 41000 ZAGREB, Savska 41/IV, tel. 041/613-764, fax. 041/536-l l8
17. PODUZEČE ZA ZBRINJAVANJE GRADSKOG OTPADA, 41000 ZAGREB, Zeleni trg 3, tel. 041/533-811, fax. 041/533-306

                                                                        PRILOG 7

                                ZADACI STOŽERA OPERATIVNOG CENTRA

l. Osmatranje zagađenog područja
2. Procjena kretanja i ponašanja zagađenja
3. Donošenje odluka o metodama za suzbijanje zagađenja
4. Održavanje veza
5. Odluke o odlaganju skupljenog materijala
6. Znanstveno pračenje posljedica zagađenja
7. Koordiniranje s drugim organima i/ili organizacijama
8. Financiranje operacija
9. Uspostavljanje veza s društveno-političkim zajednica ma
10. Vođenje zapisnika sa svim detaljima operacija
11. Primjena zakonske regulative
12. Priprema za potraživanje naknade štete
13. Informiranje javnosti

                                                                        PRILOG 8

SPISAK PODUZECA, NAUĆNIH INSTITUCIJA I
OSOBA KOJE MOGU SUDJELOVATI U
OPERACIJAMA

I. BRODARSKA PODUZECA I POMORSKE AGENCIJE
1. CROATIA LINE RIJEKA, 51000 RIJEKA - Riva 8; Riva
16, tel. 051/213-111, 205-111, telex 24-218, telefax 051/211-309
2. JADROLINIJA RIJEKA, 51000 RIJEKA, Riva 16, tel O51/211-444,telex 24-614,telefax 051/213-116
3. LOŠINJSKA PLOVIDBA-BRODARSTVO/LOŠINJ, 51000 RIJEKA, Splitska 2, tel. 051/512-744, telex 24-135, telefax 051/514-914
4. RAPSKA PLOVIDBA RAB, 51280 RAB, Stjepana Radića 3, tel. 0532/711-458
5. TANKERSKA PLOVIDBA ZADAR, 57000 ZADAR, Božidara Petranovića 4, tel. 057/22-377, telex 27-127, telefax 057/437-372
6. SLOBODNA PLOVIDBA ŠIBENIK, 59000 ŠIBENIK, tel. 059/23-755
7. JADRANSKA SLOBODNA PLOVIDBA SPLIT, 58000 SPLIT, tel. 058/43-333
8. MEDITERANSKA PLOVIDBA, 50260 KORČULA, tel O50/711-154
9. DALMATINSKA PLOVIDBA, 50270 VELA LUKA, tel 050/82-420
10. ATLANTSKA PLOVIDBA DUBROVNIK, 50000 DUBROVNIK, Put Mihajla 1, tel. 050/22-377, telex 27-516, telefax 050/20-384
11. JADROAGENT RIJEKA, 51000 RIJEKA, Trg Ivana Koblera 2, tel. 051/35-224, telex 24-179, telefax 051/211-164, 213-616
12. EUROMAR RIJEKA, 51000 RIJEKA; Veslarska tb, tel. 051/35-224, telex 24-179, telefax 051/211-068
13. TRANSADRIA RIJEKA, 51000 RIJEKA Riva boduli 1, tel. 051/212-lll, telex 25-115, telefax 051/213-206, 211-240

TIP POMOĆI: - stručna pomoć
- manja plovila
- pomoć u ljudstvu (radna šnaga).

II. BRODOGRADILIŠTA
1. BRODOGRADILIŠTE "ULJANIK" PULA, 52000 PULA, Rade Končara 1, tel. 052/34-322
2. BRODOGRADILIŠTE "3. MAJ" RIJEKA 51000 RIJEKA, Liburnijska 3, tel. 051/617-111, 614-111 (int. 2250), telex 24-137; 24-240,telefax 051/261-053
3. BRODOGRADILIŠTE"KANTRIDA" RIJEKA, 51000 RIJEKA, Istarska bb, tel. 051/611-122
4. BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR LENAC", 51000 RIJEKA, Martinšćica i Lukobran, P. Drapšina 4, tel. 051/442-255, 211-232, telex 25-305, 24-l94, telefax 051/442-433, 442-447
5. BRODOGRADILIŠTE "CRES", 51557, CRES, Jadranska obala 22, tel. 0532/571-324, fax. 0532/571-532
6. BRODOGRADILIŠTE "KRALJTEVICA", 51262 KRALJEVICA, tel. 051/281-222, 281-283, fax. 051/281-522, 281-600
7. BRODOGRADILIŠTE "PUNAT", 51521 PUNAT, tel. 0532/227-026, fax. 0532/227-149
8. LOŠINJSKA PLOVIDBA, BRODOGRADILIŠTE MALI LOŠINJ, 51550 M. LOŠINJ, tel. 0532/231-322
9. BRODOGRADILIŠTE LAMJANE, 57275 UGLJAN, tel.
057/86-422
10. BRODOGRADILIŠTE TROGIR, 58220 TROGIR, tel. 058/73-422
11. REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK, 59000 ŠIBENIK, tel. 059/33-399
12. BRODOGRADILIŠTE "SPLIT", 58000 SPLIT, Put udarnika 19, tel. 058/521-222
13. INKO BROD KORČULA, 50260 KORČULA. tel. 050/711-422, fax. O50/711-362
14. BRODOGRADILIŠTE "GREBEN", 50270 VELA LUKA, tel. 050/82-008, fax 050/82-202
TIP POMOĆI: - strućno-tehnička pomoć
- manja plovila
- specijalizirana oprema
- pomoć u ljudstvu.

III. LUKE OTVORENE ZA MEĐUNARODNI PROMET
1. LUKA PULA, 52000 PULA, tel. 052/41-778
2. LUKA RAŠA, tel. 052/875-088
3. LUKA RIJEKA, 51000 RIJEKA, Riva 1, tel. 051/213-222
4 LUKA ZADAR, 57000 ZADAR, Biogradska bb, tel 057/23-188
5. LUKA ŠIBENIK, 59000 ŠIBENIK, tel. 059/23-035
7. LUKA SPLIT, se000 SPLIT, Put sjeverne luke bb, tel 058/362-677
8. LUKA PLOČE, 58340 PLOČE, tel. 050/79-220
9. LUKA DUBROVNIK, 50000 DUBROVNIK, tel. 050/23-350
TIP POMOČI:
- plovila, tegljaći, dizalice
- uređaji za prihvat otpadnih i skupljenih tvari i ulja
- pomoć u ljudstvu
- stručna pomoć.

IV. STRUČNE INSTITUCIJE I FAKULTETI

1. CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE MORA ROVINJ, Institul "R. Bošković" Zagreb, 52210 ROVINJ, G. Paliaga 5, tel 052/811-544, 811-567, faX. 052/813-496
2. INSTITUT "RUĐER BOŠKOVIĆ" ZAGREB, 41000 ZA· GREB, Bijenička cesta 54, tel 04t/461-111, fax 041 /425-497
3. INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB, 41000 ZAGREB, Ksaverska 2, tel 041/434-188, fax. 041/274-572
4. INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO SPLIT 58000 SPLIT, Meštrovićeva 63, tel. 058/46-688, fax 058/46-593
5. DRŽAVNI HIDROGRAFSKI INSTITUT SPLIT, 58000 SPLIT, Zrinsko-Frankopanska bb, tel. 058/42-077, 44-43;
6. BIOLOŠKI ZAVOD DUBROVNIK, 50000 DUBROVNIK D. Jude 3, tel. 050/27-937, fax. 050/25-755
7. ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA HRVATSKE, 41000 ZAGREB, Rockfellerova 7, tel. 041/272-822, fax. 041 /272-166
8. ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA PULA, 52000 PULA Vladimira Nazora 3, tel. 052/22-785, fax. 052/22-151
9. ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLTA RIJEKA, 51000 RIJEKA, Krešimirova 52a, tel. 051/33-333, fax. 051/213-948
10. ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA ZADAR, 57000 ZADAR, Kolovare 2, tel. 057/22-240, 36-765, 22-675, fax: 057/22-240
11. MEDICINSKI CENTAR ŠIBENIK, 59000 ŠIBENIK, T. groblja 6, tel. 0s9/22-425, fax. 059/32-887
12. ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA SPLIT, 58000 SPLIT Vukovarska 46, tel. 058/515-977, fax. 058/525-195
13. DOM ZDRAVLJA MAKARSKA, 58300 MAKARSKA, tel. 058/612-033
14. MEDICINSKI CENTAR DUBROVNIK, 50000 DUBROVNIK, tel. 050/32-272
15. DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD HRVATSKE, 41000 ZAGREB, Grič 3, tel. 041/421-222, fE 041 /278-703, 041 /276-8l10
16 POMORSKI METEOROLOŠKI CENTAR, 58000 SPLIT Ulica Glagoljaša 11, tel. 058/591-466, fax. 058/587-057 058/591-033

TIP POMOČI:
- stručna/tehnička pomoć,
- pomoć u ljudstvu


5. PODUZEĆA "LUKA PLOČE" I "ENERGOPETROL" PLOČE, LUKA PLOČE, 58340 Ploče, tel. 050/79-220
______________________________________________________________________
OPREMA  NAZIV I NAMJENA                         KARAKTERISTIKE
______________________________________________________________________
Plovila         m/ć l4 KD 3 prihvat             kapacitet tanka 5 t
                zauljenih otpada i čišćenj
                površine mora
                m/ć 4 KD 3 pilotski čamci

                m/č 9 KD 3 transport i razvlačenje
                plivajučih brana
                m/č 142 KD 3,61 m dužine transport
                sredstava i ljudi radni čamac
                bager "Grabovica" sa
                samaricom
Vozila          kamioni
                traktori                                                kapacitet 10 t
                spec. auto-cisterna sa .
                prikolicom i pumpama.
Pumpe   širok spektar svih vrsta
                pumpi
Rezervoari      otvoreni rezervoar                                      kapacitet 300 m
                zatvoreni rezervoar                                     kapacitet 60 m

Brane
Skimer          prenosni
Separator       stabilni API separator
Oprema za       VHF radio telefon

komuniciranje   "DEBG2", stabilna 1 kom. prenosno
                (ručne, tokivoki)
                10 kom.
                Adsorbens Ekopor 200 kg
______________________________________________________________________

6 "TANKERSKA PLOVIDBA", 57000 Zadar, B. Petranovića 4, tel 057/24-377;fax.057/437-372
Direktor: Stanko Banić, tel. 057/311-132; fax. 057/437-372
Zadužene osobe: Ivo Valćić i Danko Ivon, tel. 057/24-377; fax. 057/437-447
Za razvoz duž obale ima tankere i bunker.

Tankeri:
m/t "Podunavlje"                        3.500 TDW
m/t " Lendava"                  1.000 TDW
m/t"Ošljak"                             1.350 TDW
m/t " Pašman"                   1.500 TDW
U slučaju potrebe ovi brodovi mogu poslužiti za prikupljanje nafte sa skimera i prijevoz do dekantatora.

7. RO "BRODOSPAS" SPLIT - "BRODOSPAS", 58000 Split,
Obala lazareta 1, tel. 058/42-088; fax. 058/591-301 Direktor: Vicko Batinica
Zadužena osoba: Drago Tudić

Red.    Naziv opreme ili sredstva       Koli-   Primjedba
broj                                                    čina
______________________________________________________________________

l.      Tegljaći m/t "Vega"             3       Mogu raditi sa oil
        m/t "Polaris"                           skimerom i
                                                upotrebljavati
        m/t "Borac"                             širilice za
                                                disperzante I. i
                                                II. generacije.
                                                m/t "Borac"
                                                preuređen za
                                                traganje i
                                                spašavanje pojaćanom
                                                ronilačkom opremom i
                                                ronilačkom ekipom
______________________________________________________________________
2.      Prijenosni diesel agregat               LXBXH (m)
        tip "Uljanik"                           4,7 x 3,7 x 2,7
        2 x 60 KVA (87 A) 380/220 V     G= l0 t
        50 Hz
______________________________________________________________________
3.      Agregati za podvodno    1       1,2 x 0,7 x 1 m
        rezanje i varenje "Parkins"             G = 1 T
        350A, 40V DC
______________________________________________________________________
4       Cilindri čelićni uzgonski       2       radna dubina do 50 m
        za spasavanje L=l7 m,
        B = 5,4 m, G na suho 65 T
        G u vodi 3 T
______________________________________________________________________
5.      Kompresori niskotlaćni  2       2,5 x 1,4 x 1,7 m
        " Trudbenik" DeVK - 1007
        Q =10 m'/min p = e bara
        G=2T
______________________________________________________________________
6.      pumpe električne                5       G = 60 kg
        uronjavajuće Q =100 m2/h
        p = 6 kW, 220V/380V
______________________________________________________________________
7.      pumpe elektirične               2       G =150 kg
        uronjavajuće Q = 300 m2/h
        p = 35 kW, 380V
______________________________________________________________________
8.      kompresori ronilački            2       p = 12 bara
        niskotlaćni diesel"Bristol"             Q=0,62 m2/min
        L = 2,5, B = 2, H = I,3 m               G = 1 T
______________________________________________________________________
9.      kompresori ronilački            2       Q = 200 kg
        visokotlačni " Bauer"                   1,2 x 0,7 x 0,7 m  
        elektirično Q = 230 1/min
        p = 220 bara p = 6 kW
______________________________________________________________________
10.     " Eko disk" Oil Sktmer          L = 2,7 m B = 2,7 m 
        pogon diesel hidrualićni                H = 2,3 m
        prijenosni                              G =1,7 T
        Q = 50 do 100 m2/h                      Agregat
        polutanta                               L =1,5 B = 0,8 m
                                                H=1,2m G=l,2 T
______________________________________________________________________
11.     Baterije visokotlačnih          8       G = I,5 T
        boca za zrak (150 kom.)
______________________________________________________________________

8. "METIND", 58203 MUČ, tel. 058/652-266

Direktor: Luka Tudor
Zadužena osoba: Duško Matošić
Proizvodi zaštitne plivajuće brane:
- sa krutim plovnim tijelom (TB)
- pneumatske (PB)
Zaštitne plivajuće brane sa krutim plovnim tijelom TB

Visina (cm)                     115             100             80              65
______________________________________________________________________
Dužina (m)                      10              l0              10 i 5 10 i 5
______________________________________________________________________
Visina nadvodnog dijela 55              45              30              30 (cm)
______________________________________________________________________
Visina podvodnog dijela 60              55              50              35 (cm)
______________________________________________________________________

Pneumatske zaštitne plivajuće brane PB
______________________________________________________________________
Visina (cm)                     115             100             80              65
______________________________________________________________________
Dužina (m)                      20              20              20              20 i 10
______________________________________________________________________
Visina nadvodnog dijela 50              50              35              35
cm
______________________________________________________________________
Visina podvodnog dijela 65              50              45              30
(cm)
______________________________________________________________________

9 "TANKERKOMERC-ZADAR. - Luka Gaženica, Kneza Trpimira, tel. 057/311-222, fax. 057/441-826
Direktor: Božo Jusup
Zaudžena osobe Ivo Mazić
Plivajuće zaštitne brane
Uljni separator.


PRILOG 10

BROJEVI TELEFONA ZA OBAVJEŠČIVANJE I
UZBUNJIVANJE

1. REPUBLIČKI CENTAR ZA OBAVJEŠĆIVANJE: tel.: 041/443-135, 443-800; telex: 21-832, 21-215; telefax: 278-483
2. CENTRI ZA OBAVJEŠĆIVANJE OPĆINA:
- Biograd n/m, tel. 057/83-640;
- Brač, tel. 058/631-177;
- Dubrovnik, tel. 050/23-340, 32-341;
- Hvar, tel. 058/74-910, 74-128;
- Ploće, tel. 058/79-819;
- Korčula, tel. 050/711-150, 711-256;
-,Lastovo, tel. 050/80-024;
- Makarska, tel. 058/611-533, 612-477;
- Metković, tel. 058/681-455, 681-406;
- Obrovac, tel. 057/89-019, 89-124;
- Vis, tel. 058/71-071, 71-057;
- Zadar, tel. 057/436-400, 433-433;
- Buje, tel. 0531/61-520;
- Cres-Lošinj, tel. 0532/862-123, 861-007;
- Crikvenica, tel. 051/781-335, 781-353;
- Krk, tel. 0532/851-269;
- Labin, tel. 052/853-053;
- Opatija, tel. 051/23-52, 20-56;
- Pag, tel. 0532/891-277;
- Poreč, tel. 0531/32-254, 31-350;
- Pula, tel. 052/24-570, 24-026;
- Rijeka, tel. 051/30-611, 39-288;
- Rovinj, tel. 052/811-168, 813-244;
- Senj, tel. O51/881-133;
- Gospić, tel. 048/30-55, 36-55;
- Rab, tel. 0532/771-262.


                                                                                PRILOG 11

SPISAK DISPERZANATA KOJI SE MOGU
UPOTREBLJAVATI U HRVATSKOJ

1) FINASOL OSR 7
2) DISPOLENE 36 S
3) HYDROSOL DN 400
4) DASIC SLICKGONE LTE
5) COREXIT 9600
s) SVI OSTALI DISPERZANTI TREĆE GENERACIJE (KONCENTRIRANI).

                                                                                PRILOG 12

POPIS PODRUČA U KOJIMA JE OGRANIČENA
ILI ZABRANJENA UPOTREBA DISPERZANATA

- Sva područja u kojima se nalaze uzgajališta marikulture, kao što su:
- ušće rijeka Dragonje, Mirne i Raše,
- Limski i Fažanski kanal,
- Medulinski zaljev, Malostonski zaljev,
- Uvale Klimno, Žrnuvnica, Lamjane (Ugljan), Mir (Iž) i dr, kao i
- svi ostali zatvoreni zaljevi.

                                                                                PRILOG 13

MOGUĆI IZVORI ZAGAĐENJA ULJEM I OPASNIM I ŠTETNIM TVARIMA I LOKACIJE NA JADRANU NA KOJIMA POSTOJI VECI RIZIK OD OVIH ZAGAĐENJA

1. Morske nesreće unutar ili izvan teritorijalnih voda (bilo koji tip ulja): bilo gdje na Jadranu.
2. Nepredvidiva izlijevanja za vrijeme operacija u lukama, na terminalima (sirova nafta, rafinirani proizvodi, petrokemikalije).
Luka Pula
Luka Raša
Luka Rijeka
Luka Bakar.
Terminal "JANAF" (Jadranski naftovod) Omišalj
Naftne luke INA Rafinerija nafte Urinj i Mlaka
Luka DINA-Petrokemijske industrije Omišalj
Luka Zadar
Luka Šibenik
Luka Split
Luka Ploče (Terminal tekućih tereta)
Luka Dubrovnik
3. Nepredvidiva izlijevanja za vrijeme operacije "bunkeriranja" (loživa ulja): kao i pod 2.
4. Namjerni ili nenamjerni izljevi s brodova za vrijeme normalnih lučkih operacija (slopovi, loživa ulja, itd).
        4.1. U lukama: isto kao pod 2.
        4.2. Na moru (uključujući platforme za istraživanje nafte iplina): bilo gdje na Jadranu
5. Ispuštanja (curenja s obale - loživa ulja i dr.):
Rafinerija nafte Rijeka (lokacije Mlaka i Urinj)
Terminal "JANAF" Omišalj
DINA-Petrokemijska industrija Omišalj
Terminal za tekuće terete - Ploče
Industrijska luka "Gaženica" - Zadar

                                                                                Prilog 14

SVOJSTVA MINERALNIH ULJA, AROMATA I LAGANIH DESTILATNIH GORIVA
______________________________________________________________________
Mineralno ulje  Gustoča         Viskoznost      Točka           Točka           Mjesto
                150 C           mm2             tečenja         paljenja
                                0 C             0 C                             uzroko-
                                                                                vanja
______________________________________________________________________

Ulje za loženje
- lako          0,9038          6-20/50C        (-5)do(-20)     90-100          Sjeverni
- srednje       0,910-0,970     6-26/100C       (+0)do(+30)     110             Jadran
- teško         0,940-1,000     26-53/100C      (+20)do(+30)    100-140
Gorivo za brodske motore
- destilatna:   DMA 0,8650      1,5-6,0/40C     max -6          min 60
                DMB 0,8950      max 11          max 0           min 60

- ostatna:
                RM-15 D 0,9400
                                max 15/100C     30              min 60          Sjeverni
                RM-25 E 0,9850
                                max 25/100C     30              min 60          Jadran
                RM-25 F 0,9850
                                max 25/100C     30              min 60
                RM-35 G 0,9900
                                max 35/100C     30              min 60
                RM-35 H 0,9900
                                max 35/100C     30              min 60
Atmosferski ostatak
                0,9600          290/50C +25             120-130 Urinj-Mlaka
Dizelska goriva
- vrlo lako D1  0,80-0,84       1,0-6,5         -30             min 40          Sjeverni
- lako D2       0,81-0,86       1,8-9,0         -15             min 55          Jadran
- teško D3      0,83-0,88       5,0-25,0                        zimi -5         min 65
                                                                ljeti + 0


BRODSKA ULJA
__________________________________________________________________________________
                        Gustoča Viskoznost      Točka tečenja   Točka paljenja  Mjesto
                        g/cm3           mm2/s           C               C               rukovanja
__________________________________________________________________________________
Sagartia SAE 30 0,896           11,5            -10             230
Sagartia SAE 40 0,900           14,5            -10             240
Gorgonela S SAE 30      0,896           11,5            -10             230
Gorgonela S SAE 40      0,900           14,5            -10             240
Gorgonela S SAE 50      0,904           18,5            -8              250
                                                                                        Sjeverni

Rubella SAE 30  0,910           11,5            -10             230             Jadran
Rubella SAE 40  0,912           14,5            -10             240
Actinia H SAE 40        0,930           14,5            -10             240
Actinia B SAE 50        0,940           18,5            -8              250
__________________________________________________________________________________
SAE gradacija 30                        Viskoznost 100C mm2/s 9,3 - 12,5
SAE gradacija 40                        12,5 - 16,3
SAE gradacija 50                        16,3 - 21,9

__________________________________________________________________________________
AROMATI Gustoča 15C g/cm3       Količina aromata % vol. Točka paljenja C        Mjesto
                                                                                                rukovanja
__________________________________________________________________________________
benzen          0,8775-0,8815           min. 99,9                               -
toluen          0,8650-0,8690           min. 99,7                               -
etilbenzen      0,8700-0,8730           min. 99,0                               -               Sjeverni Jadran
o-ksilen        0,8820-0,8850           min. 95,0                               -
m + p ksilen    0,8600-0,8700           min. 95,0                               -
C9+aromati      0,8810-0,8850           min. 99,0                               min 38
__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________
Lagana destilatna       Gustoča Količina        Količina elefina %      Točka paljenja  Mjesto
goriva                                  aromata
                        15oC g/cm3      % vol.          %vol.                   C               rukovanja
__________________________________________________________________________________
Bazni benzin
- DINA          0,745           9,5                     1,0             -
- Energo                0,650           max. 3,0                max. 1,0        -
Mlazno gorivo           0,775-0,830     max. 20,0               max. 5,0        58              Sjeverni
Mot.benz. OB 86 0,710-0,725     15-25                   0,5-2,5         -               Jadran
Mot. benz. OB 98        0,760-0,769     45-52                   max. 2,5        -
Petrolej                0,775-0,830     do 15                   -               43
__________________________________________________________________________________

                                                        PRILOG 15.

SPISAK OPASNIH I ŠTETNIH TVARI KOJE SE
PRENOSE TERITORIJALNIM MOREM HRVATSKE I NJIHOVA SVOJSTVA

I. OPASNE I ŠTETNE TVARI KOJE SE PREVOZE U TRUPU BRODA:
1. ETILEN
2. VINILKLORID MONOMER (VCM)
3 ETILENDIKLORID (EDC)
4. AROMATI (benzen, toluen, etilbenzen, o-ksilen, m + p ksilen, C9 + aromati)
5. NATRIJEV HIDROKSID
6. GRANULIRANI SUMPOR

II. OPASNE I ŠTETNE TVARI KOJE SE PREVOZE UPAKIRANE (KAO TERET)
Razne kemikalije, klasificirane prema IMDG CODE-u:
1. PESTICIDI, INSEKTICIDI I OSTALI OTROVI (PRILOG 3, razred 6.1.)
2. ORGANSKI PEROKSIDI (PRILOG 3, razred 5.2.)
3. ZAPALIIVE TEKUĆINE (PRILOG 3, razred 3.)
4. OKSIDIRAJUČE TVARI (PRILOG 3; razred 5.1.)
5. KOROZIVNE TVARI (PRILOG 3, razred e.).
6. ZAPALJIVE KRUTE TVARI (PRILOG 3, razred 4.1.)


                                                                        PRILOG 16

POPIS SREDSTAVA ZA USPOSTAVLlANJE VEZE
1. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza R Hrvatske
- telefon : 041 /517-000
- tlx:
- fax:041/615-968
Odjel sigurnosti plovidbe
- telefon : 041 /6 I 5-241
2. Lučka kapetanija Pula
- telefon: 052/27-646
- tlx : 25-251 ·
- VHF brodska radio-stanica na kanalu 16 i 10
3. Lučka kapetanija Rijeka
- telefon : 051 /214-031
- tlx: 24-634
- fax : 051 /21 I -660
- VHF brodska radio-stanica na kanalu 16 i l0
4. Lučka kapetanija Zadar
- telefon· 057/433-778
- tlx : 27-163
- fax: 057/437-825
- VHF brodska radio-stanica na kanalu 16 i 10
5. Lučka kapetanifa Šibenik
- telefon : 059/22-071
- fax : 059/27-378
- VHF brodska radio-stanica na kanalu 16 i l0
6. Lučka kapetanijs Split
- telefon: 058/48-488
- tlx: 26-496
- VHF brodska radio-stanica na kanalu 16 i 10
7. Lučka kapetanija Ploće
- telefon: 058/79-008
- VHF brodska radio-stanica na kanalu 16 i 10
8. Lučka kapetanija Dubrovnik
- telefon : 050/23-386
- tlx : 27-623
- VHF brodska radio-stanica na kanalu 16 i 10

                PRILOG 17
POPIS AVIONA I HELIKOPTERA ZA IZVIĐANJE
______________________________________________________________________
AEROKLUB        TIP REGISTRA-   KARAKTERIS-     TELEFON
                CIJE                    TIKE
______________________________________________________________________
M.Lošinj        1.PIPER SENI-   Dvomotorni
1."LOŠINJ       CA                      avion - šesteros-
PLOV" -aero-                            jed
drom na 2.CESSNA-206    Jednomotorni-
Lošinju                                 -šesterosjed
                3.CESSNA-172    Jednomotorni-
                RG                      -četverosjed
Rijeka
2.Aeroklub      1.CESSNA-172    četverosjed             051/424-610
"Krila Kvarne-
ra" - Rijeka
Aerodrom
Čavle
Split
3.Aeroklub Split1.CESSNA-172    četverosjed             058/551399
Aerodrom Split  2.UTVA-75                dvosjed         058/41-t38
Sinj            3.UTVA-75               dvosjed
Dubrovnik
4.Aeroklub      1.CESSNA-172    četverosjed             050/773-333
" Dubrovnik"    2.UTVA-75               dvosjed
Aerodrom
Dubrovnik
Ćilipi
______________________________________________________________________
TELEFONSKI BROJEVI ZRAČNE LUKE
MALI LOŠINJ
Kontrola leta - Nenad Tepeš                                     0532/231-466
Ured direktora - Zvonimir Antoljak                              231-666
Dežurstvo izvan radnog vremena - Fulvio Chalvien                231-240
LOŠINJPLOV-TURIZAM - direktor Krešo Lekić               251-524
LOŠINJPLOV-TURIZAM - Krešo Lekić,priv.          237-154


                                                        PRILOG 18


NAJOSNOVNIJA OPREMA ZA OPERATIVNI CENTAR


I. Terensko vozilo LADA-NIVA
2. Kamion 3. Plovilo
4. Gumeni čamac
5. Vanbrodski motor (15-25 KS)
6. 1000 m brana
7. 1 Skimmer
8. 1 centrifugalna pumpa
9. 1 monovijčana pumpa
10. 1 uređaj za proizvodnju tople vode pod visokim pritiskom (80" C/50-100 bara)
11. 1 fleksibilni rezervoar (5-10 m3)
12. 1 veći uređaj za prskanje disperzanata s
dozirnom pumpom za brod
13. 1 manji uređaj za prskanje disperzanata s dozirnom pumpom za gumeni čamac
14. armirane usisne cijevi (promjer 100 mm)
15. vatrogasne cijevi s mlaznicama
16. visokotlačne cijevi s mlaznicama
17. konopi
18. sidra
19. alat za popravak motora
20. lopate, grablje (l5-20 kom.), kablići (vjedra)
21. gasmaske
22. zaštitna odjeća
23. naočalele (zaštitne)
24. zaštitne rukavice
25. čizme, cipele
26. Materijal: disperzanti:
a) konvencionalni 2000 l
b) koncentrirani 2000 l
- adsorbensi: praškasti 5- 10 m2
- industrijski odmašćivaći 1000 l



 



Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora


  

Narodne novine br.: 92 - Datum: 08.08.2008. - Interni ID: 20082927


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
2926
Na temelju članka 50. stavka 4. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 110/2007) i članka 63. stavka 2. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/2004 i 76/2007), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. srpnja 2008. godine donijela
PLAN INTERVENCIJA
KOD IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
1. OPĆE ODREDBE
1. Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (u daljnjem tekstu: Plan intervencija) je dokument održivog razvitka i zaštite okoliša kojim se utvrđuju postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša.
2. Plan intervencija je usklađen s međunarodnim ugovorima iz područja zaštite morskog okoliša čija je stranka Republika Hrvatska.
3. Plan intervencija se primjenjuje kod iznenadnog onečišćenja mora uljem i/ili smjesom ulja razmjera većeg od 2000 m3, opasnim i štetnim tvarima, te kod izvanrednih prirodnih događaja u moru.
4. Za onečišćenja uljem i/ili smjesom ulja razmjera manjeg od 2000 m3, za manji opseg i jačinu izvanrednog prirodnog događaja u moru primjenjuje se županijski plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora koji, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave za zaštitu okoliša, donosi predstavničko tijelo županije.
5. Plan intervencija ne primjenjuje se u slučaju radioaktivnog onečišćenja.
6. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Plana intervencija imaju sljedeća značenja:
Disperzanti: kemijska sredstva za raspršivanje i/ili uklanjanje uljnih onečišćenja s površine mora, a imaju valjanu dozvolu za uporabu.
Iznenadno onečišćenje mora: događaj ili niz događaja istog podrijetla koji izaziva ili može izazvati ispuštanje ulja i/ili smjese ulja, opasnih i štetnih tvari i koji predstavlja ili može predstavljati opasnost za morski okoliš ili obalu, te koji zahtijeva djelovanje u slučaju opasnosti ili drugo trenutačno reagiranje.
Izvanredni prirodni događaj u moru: prirodna pojava koja nastaje uslijed prekomjernog rasta broja određenih morskih organizama, kao što su alge, meduze i slično.
Mjesto zakloništa: mjesto gdje je moguć privremeni smještaj broda (luka, dio luke ili zaklonjeno pristanište ili sidrište odnosno drugo zaklonjeno područje koje je kao takvo navedeno u Planu prihvata broda u nevolji) radi pružanja pomoći ili uklanjanja možebitne prijetnje ljudima, brodu ili okolišu.
Onečišćujuća tvar: svaka tvar ili skupina tvari, uključujući ulje i opasne i štetne tvari koja zbog svojih svojstava, količine i unošenja u morski okoliš odnosno u pojedine njegove sastavnice, može biti štetna po zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost.
Opasne i štetne tvari: svaka tvar, osim ulja, koja može, ako se unese u morski okoliš, ugroziti zdravlje ljudi, nanijeti štetu morskom okolišu, nanijeti štetu privlačnosti morskog okoliša ili ometati druge dopuštene načine korištenja mora.
Mjere reagiranja na moru: sve mjere, uključujući intervenciju na izvoru onečišćenja, zračni nadzor, sprječavanje širenja onečišćujuće tvari, skupljanje onečišćujuće tvari, primjenu sredstava za obradu s plovila i zrakoplova, ili bilo koju drugu akciju koja se poduzima na otvorenom moru kako bi se reagiralo na iznenadno onečišćenje, ograničilo širenje i olakšalo uklanjanje onečišćujuće tvari, te ublažile posljedice nezgode.
Mjere reagiranja na kopnu: svaka akcija koja se poduzima na kopnu ili u moru kao posljedica onečišćenja mora, kako bi se sakupila, odstranila ili uništila onečišćujuća tvar i smanjio njezin utjecaj ili učinak.
Operativne snage: ustrojena operativna tijela koja raspolažu odgovarajuća sredstva, interventne ekipe i opremu za čišćenje mora, te fizičke i pravne osobe ovlaštene za poslove gospodarenja opasnim otpadom i praćenja stanja morskog okoliša.
Subregionalni plan intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera (u daljnjem tekstu: Subregionalni plan): plan intervencija kojemu je cilj uspostavit mehanizam međusobne suradnje pomoću kojeg će nadležna nacionalna tijela jadranskih država surađivati radi usklađivanja i objedinjavanja svojih djelovanja koja se odnose na sprječavanje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora, a koja utječu ili bi mogla utjecati na teritorijalno more, obale i povezane interese jedne ili više jadranskih država, ili na nezgode koje prelaze raspoloživu sposobnost za reagiranje svake države pojedinačno.
Područje odgovornosti prema Subregionalnom planu: teritorijalno more Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije, unutar Jadranskog mora, kako je utvrđeno u skladu s međunarodnim pravom.
Područje interesa prema Subregionalnom planu: morske vode koje nisu obuhvaćene područjem odgovornosti prema Subregionalnom planu, a u kojima iznenadno onečišćenje utječe ili bi moglo utjecati na povezane interese jedne ili više stranaka.
Područje posebno osjetljivog mora: područje koje se posebno zaštićuje u skladu s odlukama i smjernicama Međunarodne pomorske organizacije (IMO) radi značaja svojih prepoznatih ekoloških, društveno-ekonomskih ili znanstvenih osobitosti koje mogu biti ugrožene zbog utjecaja pomorske plovidbe.
Pomorski objekt: objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt) ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt).
REMPEC: Regionalni centar za žurne intervencije u slučaju onečišćenja Sredozemnog mora osnovan na temelju 7. Rezolucije Barcelonske konvencije 1976.
Sanacija onečišćenja: skup razumnih mjera za ponovno uspostavljanje ili nadomještanje prijašnjeg stanja morskog okoliša.
Smjesa ulja: smjesa s bilo kakvim sadržajem ulja.
Ulje: sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te talozi i otpadna ulja iz Priloga I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena, bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva.
Glavni zapovjednik na mjestu događaja: osoba koju imenuje država predvodnica i koja ima opće operativno zapovjedništvo nad svim operacijama zajedničkog reagiranja u okviru Subregionalnog plana.
Zaštićene prirodne vrijednosti: prirodne vrijednosti proglašene zaštićenim od nadležnog tijela, a odnose se na zaštićene kategorije (nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode), zaštićene svojte uključujući mrtve primjerke divljih svojti zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih ugovora te na zaštićene minerale i fosile.
1.1. Vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora
7. Pod vrstama rizika i prijetnji od onečišćenja mora podrazumijevaju se mogući događaji ili situacije koje mogu uzrokovati štetu u morskom okolišu. Vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora su:
– nezgode na moru koje uključuju sudar brodova, nasukavanje, požar, eksploziju, kvar na konstrukciji, nezgodu pri upravljanju brodom ili drugi događaj na brodu ili izvan njega te nezgode na odobalnim pomorskim objektima,
– nezgode na podmorskim cjevovodima,
– potonuli brodovi i zrakoplovi,
– izvanredni prirodni događaj u moru,
– pad zrakoplova i helikoptera u more,
– nezgode na obalnim instalacijama i terminalima.
1.2. Područje djelovanja
8. Plan intervencija se primjenjuje na morske prostore, dno i podmorje Republike Hrvatske, koji obuhvaćaju pomorsko dobro, unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko ribolovni pojas (u daljnjem tekstu: ZERP).
Karta područja obuhvata Plana intervencija dana je na slici 1.
Slika 1. Karta područja obuhvata Plana intervencija


2. SUBJEKTI ZA PROVEDBU PLANA INTERVENCIJA
9. Subjekti koji sudjeluju u provedbi Plana intervencija su:
– Stožer za provedbu Plana intervencija (u daljnjem tekstu: Stožer),
– Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (u daljnjem tekstu: MRCC) i
– Županijski operativni centar (u daljnjem tekstu: ŽOC).
2.1. Stožer
10. Stožer je tijelo odgovorno za provedbu postupaka i mjera predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranja po Planu intervencija i Subregionalnom planu.
11. Sastav Stožera:
– članove i zamjenike članova Stožera imenuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) iz redova središnjih tijela državne uprave nadležnih za: more, zaštitu okoliša, zaštitu prirode, unutarnje poslove, vodno gospodarstvo, vanjske poslove, financije, zaštitu i spašavanje, obranu i predstavnika MRCC-a,
– zapovjednik Stožera je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more,
– zamjenik zapovjednika Stožera je voditelj MRCC-a,
– tajnik Stožera je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more,
– uže zapovjedništvo Stožera čine predstavnici središnjih tijela državne uprave nadležnih za more, zaštitu okoliša, zaštitu i spašavanje, unutarnje poslove, obranu i predstavnik MRCC-a.
Popis članova Stožera redovito se ažurira, nalazi u zapovjedništvu Stožera te objavljuje na internet stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more.
12. Sjedište Stožera je u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za more. Administrativne poslove Stožera obavlja tajništvo sa sjedištem u središnjem tijelu državne uprave nadležnim za more. Operativno djelovanje Stožera obavlja MRCC u Rijeci.
13. Zadaci Stožera su:
– zapovjedno djelovanje po Planu intervencija,
– donošenje odluke o aktiviranju i završetku djelovanja po Planu intervencija odnosno o aktiviranju i završetku koordinativnog djelovanja MRCC-a,
– provedba mjera sprječavanja onečišćenja mora,
– aktiviranje ljudstva, raspoložive opreme i sredstava s kopna, mora i zraka,
– aktiviranje raspoloživih tehničkih i ljudskih resursa Obalne straže,
– usklađivanje aktivnosti nadležnih središnjih tijela državne uprave i pravnih osoba i službi u djelovanjima koja se odnose na sprječavanje i smanjenje šteta u moru te traženje informacija od drugih središnjih tijela državne uprave, institucija te pravnih i fizičkih osoba po potrebi,
– davanje naloga za uzorkovanje i analizu onečišćenja morskog okoliša za vrijeme i nakon intervencije,
– prikupljanje dokaza i dokumenata u svrhu potraživanja naknade štete po okončanju intervencije,
– donošenje odluke o načinu uklanjanja onečišćenja,
– donošenje odluke o uporabi disperzanata,
– donošenje odluke o načinu i mjestu odlaganja prikupljenog otpada,
– traženje pomoći drugih država, odnosno traženje pomoći od REMPEC-a putem MRCC-a, odnosno aktiviranje Subregionalnog plana,
– koordiniranje operacijama zajedničkog reagiranja prema Subregionalnom planu, kada Republika Hrvatska zatraži pomoć drugih država i REMPEC-a,
– davanje zadataka i praćenje rada MRCC-a i ŽOC-eva,
– usvajanje godišnjeg izvješća o onečišćenjima mora i poduzetim djelovanjima,
– razmjena informacija i suradnja s predstavnicima MRCC-a, ŽOC-eva te tijelima drugih država u okviru provedbe Subregionalnog plana,
– donošenje prijedloga financijskog plana za provedbu Plana intervencija i Subregionalnog plana,
– izrada procjene potrebnih sredstava u slučaju žurnih intervencija temeljem procjene ŽOC-a,
– donošenje Poslovnika,
– informiranje javnosti.
14. Djelovanje Stožera
Ako onečišćenje opasnim i štetnim tvarima ili izvanrednim prirodnim događajem u moru može ugroziti morski okoliš, zdravlje ljudi i gospodarsku uporabu mora i može imati posljedice za dvije ili više županija ili kada je količina onečišćenja uljem i/ili smjesom ulja veća od 2000 m3, zapovjedno djelovanje provodi Stožer, a koordinativno djelovanje MRCC u suradnji sa ŽOC-evima.
Iznimno, zbog potrebe žurnog djelovanja kod iznenadnog onečišćenja mora, odluku o aktiviranju Plana intervencija može donijeti zapovjednik Stožera bez prethodne suglasnosti Stožera uz sazivanje članova užeg zapovjedništva Stožera i dužan je u roku 24 sata obavijestiti ostale članove Stožera o odluci o aktiviranju Plana intervencija.
Nakon donošenja odluke o aktiviranju Plana intervencija članovi užeg zapovjedništva Stožera dužni su po nalogu zapovjednika Stožera, koristeći postojeća interventna prijevozna sredstva, okupiti se u sjedištu MRCC-a u najkraćem mogućem roku.
Nadzor nad operativnim djelovanjem po Planu intervencija na mjestu onečišćenja provode nadležni inspektor lučke kapetanije i inspektor zaštite okoliša.
Stožer može zatražiti stručne savjete podrške od drugih središnjih tijela državne uprave, institucija, organizacija te pravnih osoba i stručnjaka s popisa koji se nalazi u zapovjedništvu i tajništvu Stožera.
2.2. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u rijeci (MRCC)
15. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci je tijelo nadležno za koordinaciju Stožera i ŽOC-eva u slučaju iznenadnih onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj.
16. Zadaci MRCC-a su:
– operativno djelovanje po Planu intervencija,
– koordinativno djelovanje po županijskim planovima intervencija,
– koordiniranje provedbe mjera sprječavanja onečišćenja
mora,
– procjena situacije na temelju primljenih i obrađenih informacija te sukladno tome poduzimanje akcija u cilju sprječavanja i smanjenja onečišćenja mora,
– upućivanje prijedloga aktiviranja Plana intervencija prema zapovjedniku Stožera, nakon predlaganja i odobravanja mjesta zakloništa,
– aktiviranje ljudstva, raspoložive opreme i sredstava s kopna, mora i zraka po nalogu zapovjednika Stožera,
– održavanje veza i usklađivanje rada svih osoba koje sudjeluju u djelovanju,
– razmjena informacija s nadležnim županijskim centrima 112 uključenim u provedbi Plana intervencija i županijskih planova intervencija,
– koordiniranje motrenja onečišćenog područja temeljem raspoloživih sredstava (plovni objekti, zrakoplovi, helikopteri, radari i sateliti),
– vođenje dnevnika o tijeku djelovanja,
– izvješćivanje Stožera o tijeku djelovanja,
– obavješćivanje operativnih tijela drugih država i REMPEC-a o mogućem/nastalom onečišćenju mora putem Sustava informiranja o onečišćenju (u daljnjem tekstu POLREP),
– izrada godišnjeg izvješća o onečišćenjima mora i poduzetim djelovanjima.
MRCC dostavlja tajništvu Stožera godišnje izvješće.
17. U slučaju aktiviranja Plana intervencija ili županijskih planova intervencija, voditelj MRCC-a odnosno njegov zamjenik odgovoran je za provedbu zadataka MRCC-a.
18. Djelovanje MRCC-a:
– ako onečišćenje mora može ugroziti morski okoliš, zdravlje ljudi ili gospodarsku uporabu mora u području više ŽOC-eva, ili prelazi mogućnost djelovanja jednog ŽOC-a, koordinativog ŽOC-a, koordinativa MRCC, a operativno djelovanje preuzima ŽOC Primorsko-goranske županije za području Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Zadarske županije odnosno ŽOC Splitsko-dalmatinske županije za područje Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije;
– u slučaju onečišćenja u ZERP-u, a po potrebi i u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama, MRCC predlaže Stožeru aktiviranje Obalne straže;
– Obalna straža može za potrebe Plana intervencija angažirati pravne osobe specijalizirane za intervencije na otvorenom moru (tegljenje, gašenje požara, postavljanje brana i drugo) radi provođenja mjera sprječavanja i ograničavanja onečišćenja mora te interventne mjere kod onečišćenja mora po nalogu zapovjednika Stožera.
2.3. Županijski operativni centar (ŽOC)
19. ŽOC je tijelo odgovorno za provedbu postupaka i mjera predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranja po županijskom planu intervencija i za operativno sudjelovanje u provedbi Plana intervencija i Subregionalnog plana.
20. Područje djelovanja županijskog plana intervencija odgovara granicama županije.
21. Sastav ŽOC-a:
– članove i zamjenike članova ŽOC-a imenuje župan iz redova upravnih tijela županije nadležnih za poslove zaštite mora, zaštite okoliša, zaštite i spašavanja, te unutarnjih poslova, predstavnika lučke kapetanije i iz redova znanstvenih i stručnih institucija,
– zapovjednik ŽOC-a je lučki kapetan,
– zamjenik zapovjednika ŽOC-a je predstavnik županijske Policijske uprave – Sektora za granicu,
– uže zapovjedništvo ŽOC-a čine predstavnici upravnih tijela županije nadležnih za poslove zaštite more, zaštitu okoliša, zaštitu i spašavanje, te unutarnjih poslova.
22. Sjedište ŽOC-a nalazi se u lučkoj kapetaniji. Poslove tajništva ŽOC-a obavlja županijsko upravno tijelo nadležno za poslove zaštite mora.
23. Zadaci ŽOC-a su:
– operativno djelovanje prema Planu intervencija po nalogu Stožera,
– provedba županijskog plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora,
– provedba mjera sprječavanja onečišćenja mora,
– procjena opsega i jačine onečišćenja mora,
– obavješćivanje Stožera o nastalim onečišćenjima i poduzetim mjerama za sprječavanje i reagiranje,
– aktiviranje ljudstva, raspoložive opreme i sredstava s kopna, mora i zraka,
– davanje naloga ovlaštenim laboratorijima za uzorkovanje i analizu onečišćenja mora za vrijeme i nakon intervencije,
– donošenje odluke o načinu uklanjanja onečišćenja mora,
– donošenje odluke o uporabi disperzanata uz suglasnost Stožera,
– motrenje onečišćenog područja,
– donošenje odluke o načinu i mjestu odlaganja prikupljenog otpada,
– vođenje dnevnika o tijeku djelovanju, prikupljanje dokaza i dokumenata za izradu konačnog izvješća te izrađuje konačni obračun troškova,
– izvješćivanje javnosti o nastalom onečišćenju mora i poduzetim interventnim mjerama,
– izrada procjene sredstava za žurne intervencije,
– izrada i dostava tajništvu Stožera polugodišnjeg izvješća o praćenju stanja mora i izvršenim intervencijama,
– izrada godišnjeg izvješća,
– izrada godišnjeg programa rada,
– izrada prijedloga financijskog plana za provedbu županijskog plana intervencija,
– izrada procjene rizika i osjetljivosti područja primjene županijskog plana intervencija,
– predlaganje izrade i ažuriranja županijskog plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
24. Djelovanje ŽOC-a
Ako onečišćenje ugrožava ili može ugroziti morski okoliš, zdravlje ljudi ili gospodarsku uporabu mora u području djelovanja ŽOC-a, te ukoliko količina onečišćenja uljem i/ili smjesom ulja iznosi do 2000 m3 i za manji opseg i jačinu izvanrednog prirodnog događaja djelovanje je u nadležnosti tog ŽOC-a.
Ako onečišćenje ugrožava ili može ugroziti morski okoliš, zdravlje ljudi ili gospodarsku uporabu mora u području djelovanja više ŽOC-eva, ili prelazi mogućnost djelovanja jednog ŽOC-a, koordinativno djelovanje preuzima MRCC u suradnji sa ŽOC-em Primorsko-goranske županije odnosno ŽOC-em Splitsko-dalmatinske županije.
Nadzor nad operativnim djelovanjem po županijskim planovima intervencija na mjestu onečišćenja provode nadležni inspektor lučke kapetanije i inspektor zaštite okoliša.
25. Godišnji program rada za tekuću kalendarsku godinu izrađuje ŽOC i dostavlja tajništvu Stožera do 31. siječnja tekuće kalendarske godine.
Godišnji program sadrži:
– poslove ŽOC-a,
– aktivnosti za provedbu poslova,
– nositelje aktivnosti,
– suradnike u provedbi aktivnosti,
– vrijeme izvršenja aktivnosti.
26. Godišnje izvješće izrađuje ŽOC za proteklu kalendarsku godinu i dostavlja tajništvu Stožera do 31. siječnja tekuće kalendarske godine.
Godišnje izvješće sadrži:
– podatke o obavljenom programu rada za prethodnu godinu,
– podatke o onečišćenjima mora,
– podatke o postojećoj opremi, mjestu skladištenja opreme i operativnim snagama koje sudjeluju ili mogu sudjelovati u provedbi županijskog plana intervencija,
– podatke o postojećoj opremi u vlasništvu županije (oprema i mjesta skladištenja opreme),
– podatke o provedenom testiranju opreme,
– podatke o provedenoj pokaznoj vježbi i izobrazbi operativnih snaga,
– podatke o članovima/zamjenicima članova ŽOC-a.
27. Shema aktiviranja Stožera i ŽOC-eva

 
2.4. Ostali sudionici u provedbi plana intervencija
28. U provedbi Plana intervencija sudjeluju stručno i tehnički osposobljene pravne osobe i fizičke osobe obrtnici za otklanjanje posljedica nastalih u slučajevima iznenadnih onečišćenja mora registrirane prema posebnim propisima i koje imaju dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom i suglasnost za praćenje stanja morskog okoliša.
29. Popis pravnih osoba i fizičkih osoba obrtnika iz točke 28. Plana intervencija i njihove opreme i sredstava nalazi se u zapovjedništvu Stožera te se objavljuje na internet stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more.
30. Za uklanjanje onečišćenja na obali nastalog uslijed onečišćenja mora po nalogu Stožera i ŽOC-a uključuje se Civilna zaštita, a po potrebi mogu se uključiti i volonteri.
3. POSTUPCI ZA PREDVIĐANJE I MJERE ZA SPRJEČAVANJE I OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆENJA MORA

3.1. Postupci za predviđanje
31. Postupci za predviđanje obuhvaćaju:
– praćenje stanja morskog okoliša,
– proglašavanje i upravljanje područjima posebno osjetljivog mora,
– osiguranje sustava za nadzor pomorskog prometa,
– osiguranje tehničkih sredstava i službi za provedbu mjera sprječavanja i ograničavanja onečišćenja mora,
– procjenu rizika i osjetljivosti područja djelovanja Plana intervencija.
32. Praćenje stanja morskog okoliša obavlja se:
– planiranim redovitim ophodnjama područja djelovanja Plana intervencija plovnim objektima (brodovima čistačima mora i ostalim plovnim objektima Obalne straže i lučkih kapetanija), zrakoplovima, helikopterima, bespilotnim letjelicama, radarima i satelitima,
– uzorkovanjem i analizom morske vode na području djelovanja Plana intervencija,
– izvješćivanjem javnosti.
33. Proglašenje i upravljanje područjima posebno osjetljivog mora
U skladu sa Subregionalnim planom Stožer s drugim državama:
– surađuje na proglašavanju područja posebno osjetljivog mora na području djelovanja Plana intervencija,
– predlaže IMO-u područja posebno osjetljivog mora kao i popratne mjere zaštite,
– nadzire promet na područjima posebno osjetljivog mora (ako je promet dopušten) ili u njihovoj blizini.
34. Osiguranje sustava za nadzor pomorskog prometa
Za potrebe Plana intervencija koriste se sljedeći jedeći e se sljedeći sustavi prometa: Sustav obveznog javljanja brodova u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu ADRIREP) i Automatski identifikacijski sustav (u daljnjem tekstu AIS).
35. Osiguranje tehničkih sredstava i službi za provedbu mjera sprječavanja i ograničavanja onečišćenja mora
Za provedbu postupaka predviđanja i provedbu mjera sprječavanja i ograničavanja onečišćenja mora osiguravaju se tehnička sredstva i službe:
– radiokomunikacijska mreža na moru (MRCC-Rijeka, lučke kapetanije i obalne radiopostaje),
– meteorološka služba (Državni hidrometeorološki zavod, Pomorska meteorološka služba),
– služba praćenja strujanja mora (Hrvatski hidrografski institut),
– služba traganja i spašavanja na moru (Služba traganja i spašavanja u Republici Hrvatskoj),
– informacijski sustav za upravljanje prometom plovnih objekata (MRCC-Rijeka),
– plovila, oprema i osoblje za reagiranje u slučaju pomoći brodu u nevolji, onečišćenja mora i požara na moru (pravne osobe i fizičke osobe obrtnici, Državna uprava za zaštitu i spašavanje – Služba za vatrogastvo),
– prihvatni uređaji na obali za otpad s brodova (lučke uprave),
– prihvatni uređaji za prikupljanje otpada s mora i obale (ŽOC-evi u suradnji s nadležnim županijskim tijelima te pravnim osobama i fizičkim osobama obrtnika),
– osoblje za čišćenje onečišćenja obale (pravne osobe i fizičke osobe obrtnici, Državna uprava za zaštitu i spašavanje – Služba za civilnu zaštitu, te po potrebi volonteri),
– interventne medicinske službe za pružanje prve pomoći i zbrinjavanje nastradalih (Ustanove za hitnu medicinsku pomoć),
– nadležne službe za osiguravanje područja (na moru i/ili obali) gdje je došlo do onečišćenja, zabranu ribolova te zabranu kretanja i djelovanja neovlaštenim osobama u tim morskim područjima (središnje tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove).
Županijski planovi intervencija sadrže popis ukupne opreme i sredstava s utvrđenim lokacijama i količinama opreme i sredstava u vlasništvu županija te u vlasništvu pravnih osoba i fizičkih osoba obrtnika koje sudjeluju ili mogu sudjelovati u intervenciji po pozivu ŽOC-a ili Stožera.
36. Procjena rizika i osjetljivosti područja djelovanja Plana intervencija
Procjena rizika i osjetljivosti područja djelovanja Plana intervencija izrađuje se u cilju učinkovitog djelovanja Plana intervencija na moguća onečišćenja mora te određivanja prioriteta zaštite i/ili sanacije morskog okoliša i odabira najprikladnijih mjera sprječavanja i ograničavanja onečišćenja mora. U županijskom planu intervencija izrađuje se detaljna procjena rizika i osjetljivosti područja.
Procjena rizika obuhvaća:
– određivanje područja većeg rizika za onečišćenje mora (plovni putovi tankera, terminali, luke, sidrišta, obalne instalacije i podmorski cjevovodi, potencijalni izvori iznenadnog onečišćenja mora, platforme, potonuli brodovi i zrakoplovi u podmorju itd.),
– procijenjene količine mogućeg ispuštanja ulja i/ili smjese ulja i opasnih i štetnih tvari i njihov utjecaj na posebno osjetljiva područja,
– određivanje broja i frekvencije uplovljavanja brodova koji prevoze ulje i/ili smjese ulja i opasne i štetne tvari, njihovu nosivost te gustoću prometa ostalih brodova,
– analize oceanografskih, hidrografskih i meteoroloških podataka,
– prikaz zabilježenih onečišćenja mora uljem i/ili smjesom ulja, opasnim i štetnim tvarima,
– ekonomsku valorizaciju mogućeg onečišćenja mora.
Procjena osjetljivosti područja obuhvaća:
– određivanje tipa morske obale (šljunčana, pjeskovita, kamenita i drugo),
– prikaz zaštićenih prirodnih vrijednosti,
– prikaz materijalnih dobara podložnih riziku (gospodarski objekti na obali i moru, sportsko-rekreacijska područja, turističke zone, ribolovna područja, zone marikulture, područja kulturnih dobara i drugo),
– popis mogućih mjesta zakloništa prema Planu prihvata broda u nevolji.
Procjena osjetljivosti područja prikazuje se u GIS-u.
Karte osjetljivosti izrađuju se za svaku županiju i prikazuju se u GIS-u.
Nositelj izrade procjene rizika i osjetljivosti područja je središnje tijelo državne uprave nadležno za more u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu okoliša i zaštitu prirode.
3.2. Mjere sprječavanja i ograničavanja opasnosti od onečišćenja mora
37. Mjere sprječavanja i ograničavanja obuhvaćaju: utvrđivanje, smanjivanje i uklanjanje opasnosti od onečišćenja mora.
38. U cilju utvrđivanja opasnosti koriste se podaci ADRIREP-a, AIS-a i radne frekvencije lučkih kapetanija.
39. Operateri ADRIREP-a i AIS-a dostavljaju zapovjedniku Stožera, MRCC-a i ŽOC-a podatke o:
– plovnim objektima koji prevoze ulje i/ili druge opasne i štetne tvari i
– pomorskim objektima koji predstavljaju opasnost u pogledu onečišćenja mora iz bilo kojeg drugog razloga.
Za komunikaciju u slučaju onečišćenja koristi se VHF kanal 16, 10.
40. U cilju smanjivanja i uklanjanja opasnosti od onečišćenja mora poduzimaju se sljedeće mjere:
– stavljanje u stanje pripravnosti tegljača ili plovila s dostatnim kapacitetom tegljenja i sposobnosti pružanja ostale vrste pomoći prijavljenom pomorskom objektu, a sukladno ugovoru o poslovno tehničkoj suradnji,
– stavljanje u stanje pripravnosti brodova čistača, prikladne opreme i osoblja za reagiranje u slučaju onečišćenja, a sukladno ugovoru o poslovno tehničkoj suradnji,
– stavljanje Civilne zaštite u stanje pripravnosti,
– stavljanje u stanje pripravnosti službe za vatrogastvo, hitne medicinske pomoći, Gorske službe spašavanja,
– aktiviranje Crvenog križa za smještaj posade kod napuštanja broda,
– poduzimanje drugih mjera primjerene zamijećenoj opasnosti od onečišćenja.
Poduzimanje mjera za smanjenje i uklanjanje opasnosti od onečišćenja mora nalaže zapovjednik Stožera.
4. POSTUPCI I MJERE REAGIRANJA ZA SMANJENJE ŠTETA U MORSKOM OKOLIŠU

4.1. Obavješćivanje
41. Ako prijeti opasnost od onečišćenja s pomorskog objekta odgovorna osoba za taj objekt dužna je o tome obavijestiti MRCC.
42. Tko prouzroči ili primijeti onečišćenje mora ili nezgodu koja može prouzročiti onečišćenje mora, dužan je odmah o tome obavijestiti županijski centar 112, lučku kapetaniju ili njene ispostave.
Popis tijela kojima se dostavlja obavijest i njihove adrese nalazi se u zapovjedništvu Stožera te se objavljuju na internet stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more.
43. Službena osoba koja zaprimi obavijest od osobe iz točke 42. Plana intervencija zatražiti će sljedeće podatke:
– datum i vrijeme kada je primijećeno onečišćenje mora ili događaj koji može prouzročiti onečišćenje mora,
– područje onečišćenja mora ili događaja koji može prouzročiti onečišćenje mora,
– opis, jačinu i opseg onečišćenja mora,
– podatke o izvoru ili mogućem izvoru onečišćenja mora (pomorski objekt, izvori onečišćenja s kopna i dr.),
– ime/naziv i broj telefona pravne ili fizičke osobe koja je obavijestila nadležno tijelo.
44. Službena osoba koja je zaprimila obavijest o onečišćenju mora ili nezgodi koja može prouzročiti onečišćenje mora, dužna je informaciju proslijediti MRCC-u, odnosno postupiti sukladno shemi tijeka obavješćivanja i postupka u slučaju onečišćenja uljem i/ili smjesom ulja.
Shema tijeka obavješćivanja i postupak u slučaju onečišćenja uljem i/ili smjesom ulja je dana u Prilogu I. Plana intervencija.
45. Službena osoba u MRCC-u, nakon primitka obavijesti o onečišćenju mora odnosno nezgodi koja može prouzročiti onečišćenje mora, dužna je od odgovorne osobe na pomorskom objektu zatražiti podatke o:
– vrsti nezgode,
– vrsti, veličini i nazivu,
– broju osoba na objektu,
– vlasniku/korisniku objekta,
– agentu objekta u Republici Hrvatskoj,
– točnoj pozicj pozic– točnoj poziciji, – stupnju opasnosti za ljudski život, podatke o ozlijeđenima i mogućnosti pomoći ozlijeđenima,
– vrsti tereta i spremnicima, te informacije o njihovoj opasnosti po morski okoliš,
– veličini oštećenja objekta,
– poduzetim aktivnostima na otklanjanju prijetnji i mogućih posljedica.
46. Nakon prikupljenih i obrađenih podataka o onečišćenju mora odnosno nezgodi koja može prouzročiti onečišćenje mora MRCC dostavlja izvješće o nezgodi središnjim tijelima državne uprave nadležnim za more, zaštitu okoliša i unutarnje poslove, ŽOC-u, županijskom centru 112 i Obalnoj straži. Izvješće o nezgodi dostavlja se na Obrascu IN.
47. Po primitku izvješća o nezgodi, radi utvrđivanja opsega i vrste onečišćenja i procjene situacije, zapovjednik ŽOC-a osigurava izviđanje i praćenje kretanja onečišćenja na površini mora zrakoplovom ili helikopterom.
Popis raspoloživih zrakoplova i helikoptera za izviđanje nalazi se u zapovjedništvu Stožera te se objavljuju na internet stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more.
48. Procjena situacije utvrđuje se temeljem sljedećih kriterija:
– položaja na kojem je došlo do nezgode,
– vrste onečišćujuće tvari,
– količine onečišćujuće tvari koja je ispuštena i/ili može biti ispuštena,
– meteorološki podaci (smjer i snaga vjetra, stanje mora i morske mjene, temperatura mora i dr.) i podaci o morskim strujama,
– kretanja onečišćujuće tvari,
– stupnja opasnosti za ljudski život i/ili potencijalne opasnosti za zdravlje,
– opasnosti od požara/eksplozije,
– opsega moguće štete za prirodna dobra,
– opsega moguće štete za materijalna dobra.
49. Temeljem izvješća o nezgodi i procjene situacije aktivira se plan intervencija odgovarajuće razine (plan intervencija ŽOC-a ili Plan intervencija) i o tome se obavještavaju tijela iz točke 42. Plana intervencija.
4.2. Aktiviranje djelovanja po planu intervencija i županijskim planovima intervencija
50. Zapovjednik ŽOC-a aktivira djelovanje po županijskom planu intervencija na temelju utvrđenog stanja kada količina onečišćenja iznosi do 2000 m3 ulja ili smjese ulja i onečišćenje ugrožava ili može ugroziti područje županije.
51. Zapovjednik ŽOC-a podnosi pisani zahtjev zapovjedniku Stožera da MRCC preuzme koordinaciju po županijskom planu intervencija ako onečišćenje ugrožava ili može ugroziti područja ovlasti više županija ili ako onečišćenje prelazi mogućnost djelovanja jednog ŽOC-a.
52. Zapovjednik ŽOC-a podnosi pisani zahtjev zapovjedniku Stožera o aktiviranju djelovanja po Planu intervencija ako količina onečišćenja iznosi više od 2000 m3 ulja ili onečišćenje može imati posljedice za cijeli obuhvat Plana intervencija.
53. Zapovjednik Stožera, po primitku pisanog zahtjeva zapovjednika ŽOC-a iz točke 51. Plana intervencija, donosi pisanu odluku o koordinativnom djelovanju MRCC po županijskim planovima intervencija u suradnji sa ŽOC-em Primorsko-goranske županije odnosno ŽOC-em Splitsko-dalmatinske županije.
54. Zapovjednik Stožera, po primitku pisanog zahtjeva zapovjednika ŽOC-a iz točke 52. Plana intervencija, donosi pisanu odluku o aktiviranju Plana intervencija i o tome obavještava MRCC.
55. Na zahtjev zapovjednika Stožera MRCC obavještava operativna tijela drugih država i REMPEC o mogućem ili nastalom onečišćenju mora putem Obrasca PRS.
56. Angažiranje opreme i tehničkih/materijalnih sredstava nalaže zapovjednik Stožera ili ŽOC-a ovisno o opsegu onečišćenja mora.
57. Svi pisani dokumenti u vezi s djelovanjem po županijskim planovima intervencija, aktiviranjem Plana intervencija te informiranje i traženje pomoći od drugih država čuva se u Stožeru i ŽOC-evima 5 godina.
58. Zapovjednik ŽOC-a ili zapovjednik MRCC-a izdaje upozorenje putem lokalnih i nacionalnih medija o zabrani ribarenja i kretanja/plovidbe onečišćenim područjem te u suradnji s nadležnom policijskom upravom poduzima mjere za osiguranje onečišćenog područja.
59. Kada opseg djelovanja prema procjeni Stožera zahtijeva uključivanje ljudi i/ili tehničkih sredstava i opreme koja prelaze mogućnosti Republike Hrvatske aktivira se Subregionalni plan.
Stožer može zatražiti pomoć i od država koje nisu uključene u Subregionalni plan.
4.3. Postupanje po subregionalnom planu
60. Nacionalno tijelo odgovorno za provedbu Subregionalnog plana je Stožer.
61. Nacionalni zapovjednik na mjestu događaja prema Subregionalnom planu je zapovjednik Stožera.
62. Nacionalni zapovjednik na mjestu događaja preuzima ulogu Glavnog zapovjednika na mjestu događaja ako Republika Hrvatska aktivira Subregionalni plan, odnosno kada se operacije zajedničkog reagiranja odvijaju na području Republike Hrvatske.
63. Centar za reagiranje/zajedničko reagiranje u slučaju opasnosti je MRCC.
4.3.1. Aktiviranje djelovanja po subregionalnom planu
64. Prije donošenja odluke o aktiviranju djelovanja po Subregionalnom planu, aktivira se Plan intervencija, izrađuje se procjena situacije i utvrđuje potrebna razina djelovanja.
65. Ako onečišćenje može ugroziti teritorijalna mora i područja interesa drugih država, Stožer odmah obavještava operativna tijela drugih država i REMPEC putem MRCC-a i to kada se dogodi nezgoda:
– na području odgovornosti Republike Hrvatske koja može prouzročiti onečišćenje ili je došlo do onečišćenja područja druge države,
– izvan područja odgovornosti Republike Hrvatske, a postoji prijeteća opasnost za područje odgovornosti Republike Hrvatske, prema procjeni Stožera,
– na području odgovornosti Republike Hrvatske, a opseg djelovanja zahtijeva uključivanje osoblja i/ili tehničkih/materijalnih sredstava i opreme koji prema procjeni Stožera prelaze mogućnosti reagiranja Republike Hrvatske.
66. Stožer nakon zajedničkog dogovora s operativnim tijelima drugih država, donosi odluku o aktiviranju postupanja po Subregionalnom planu o čemu ih obavještava. O donesenoj odluci MRCC obavještava operativna tijela tih država i REMPEC.
67. Odluka o aktiviranju djelovanja po Subregionalni plan može se donijeti bez prethodnog zajedničkog dogovora s operativnim tijelima drugih država ako to zahtjeva hitnost situacije.
68. Daljnje postupanje provodi se po Subregionalnom planu.
4.3.2. Traženje i pružanje pomoći
69. Kada Republika Hrvatska podnese zahtjev za pomoć osoblja, tehničkih/materijalnih sredstava i opreme, nadležna središnja tijela državne uprave dužna su:
– omogućiti žurni prelazak državne granice osoblja, tehničkih/materijalnih sredstava i opreme za pružanje pomoći uz osiguranje dozvola za djelovanje,
– dopustiti privremeni ulaz opreme i proizvoda (potrošni materijal koji uključuje disperzante, absorbense, brane i dr.) bez trošarina i drugih pristojbi.
70. Nakon zatražene pomoći, Republika Hrvatska može odobriti ulazak i djelovanje osoblja, plovnih objekata u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, ZERP-u i zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru za potrebe:
– nadziranja onečišćenja, sprječavanja širenja i skupljanje izlivenog ulja te opasnih i štetnih tvari, uzorkovanje i analiza mora i zraka, uporabu disperzanata ili drugih proizvoda za obradu onečišćenog područja, skladištenje i prijevoz skupljenog opasnog otpada,
– prijevoza osoblja, tehničkih/materijalnih sredstava i opreme za pružanje pomoći.
71. Vlada određuje posebnom Odlukom žurno postupanje za potrebe provedbe Subregionalnog plana kojom se određuje način izdavanja ulaznih viza i dozvola za rad osoblja, dozvola za prijevoz ili privremeni uvoz opreme, za prelijetanje civilnim zrakoplovima i plovidbu civilnim plovilima te korištenje objekata u zračnim i morskim lukama.
Prijedlog Odluke izrađuje središnsredišnrađuje središnje tijeležno za more u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za obranu, unutarnje poslove, zaštitu i spašavanje, financije -Carinska uprava.
72. U svim slučajevima prekograničnog kretanja osoblja i opreme u cilju pružanja ili primanja pomoći, nadležna tijela Republike Hrvatske postupat će u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o olakšavanju međunarodnog pomorskog prometa i ostalim međunarodnim ugovorima i propisima.
4.3.3. Logistika
73. U provedbi Subregionalnog plana Stožer je obvezan osigurati i koordinirati:
– logističku potporu vođenju zajedničkih akcija reagiranja,
– smještaj i prijevoz, unutar područja Republike Hrvatske, za osoblje stranaka koje pružaju pomoć/potporu,
– uvjete za opremu i druga sredstva dobivena od država koje pružaju pomoć,
– mjere osiguranja za plovne objekte i zrakoplove u zračnim i morskim lukama.
5. PROVEDBA INTERVENTNIH MJERA U IZVANREDNIM SLUČAJEVIMA ONEČIŠĆENJA MORA

5.1. Postupak u slučaju izlijevanja ulja i/ili smjese ulja
74. Zapovjednik Stožera ili zapovjednik ŽOC-a, ovisno o količini izlivenog ulja i/ili smjese ulja, odlučuje o načinu izviđanja i praćenja kretanja ulja i/ili smjesa ulja na površini mora, odnosno morskoj obali. Izviđanje se obavlja iz zraka, a ako to nije moguće, korištenjem plovnih objekata.
75. Zapovjednik Stožera ili zapovjednik ŽOC-a dužan je provesti mjere odnosno zatražiti provođenje mjera od drugih nadležnih tijela radi:
– osiguranja onečišćenog područja od neovlaštenog pristupa i djelovanja,
– osiguranja nesmetanog uzorkovanja morske vode koja nije tretirana disperzantima i po potrebi praćenje kakvoće zraka,
– zabrana izlova ribe u onečišćenom području,
– zabrane plovidbe onečišćenim područjem.
76. Prilikom očevida na mjestu onečišćenja na površini mora predstavnik ovlaštenog laboratorija provodi uzorkovanje morske vode na onečišćenom području, uz poduzimanje mjera osobne zaštite i uz nazočnost inspektora nadležne lučke kapetanije.
Na temelju podataka dobivenih izviđanjem, procjenom situacije i očevidom, te na temelju meteoroloških podataka, podataka o morskim strujama, karakteristikama i opsegu izlivenog ulja i/ili smjesa ulja, zapovjednik Stožera ili zapovjednik ŽOC-a donosi odluku o poduzimanju potrebnih mjera za uklanjanje onečišćenja mora.
77. Uklanjanje ulja i/ili smjese ulja, obavlja se po nalogu zapovjednika Stožera ili zapovjednika ŽOC-a sljedećim redoslijedom:
– uklanjanje izvora onečišćenja,
– sprječavanje širenja ulja i/ili smjese ulja,
– skupljanje izlivenog ulja i/ili smjese ulja,
– kemijska obrada (uporaba disperzanata) izlivenog ulja i/ili smjese ulja po potrebi,
– uklanjanje onečišćenja morske obale,
– zbrinjavanje skupljenog opasnog otpada.
Pravne osobe i fizičke osobe obrtnici koje obavljaju poslove iz stavka 1. moraju imati dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom.
Popis ulja prema Prilogu I. MARPOL Konvencije dan je u Prilogu II. Plana intervencija.
78. Ako se onečišćenje uljem i/ili smjesom ulja ne može ukloniti mehaničkim putem mogu se upotrijebiti disperzanti sukladno shemi upotrebe disperzanata.
Shema upotrebe disperzanata dana je u Prilogu III. Plana intervencija.
79. Popis disperzanata koji se mogu koristiti u Republici Hrvatskoj i državama članicama Europske unije dan je u Prilogu IV. Plana intervencija.
80. Zapovjednik Stožera odnosno zapovjednik ŽOC-a donosi odluku o upotrebi disperzanata vodeći računa o postojećim okolnostima (vrsta ulja, hidrometeorološki uvjeti, raspoloživost materijala i osoblja itd.).
81. Upotreba disperzanata nije dozvoljena u:
– zaštićenim područjima prirode čiji se popis nalazi u Prilogu V. točki 1. Plana intervencija,
– u zonama uzgajališta marikulture navedenim u Prilogu VI. Plana intervencija,
– zonama mriješćenja,
– područjima gdje je moguć povrat morske vode u vodotoke prilikom utjecaja morskih mjena, vjetrova ili sniženih vodostaja u vodotocima.
82. U slučaju onečišćenja morske obale uljem i/ili smjesom ulja, zapovjednik Stožera ili zapovjednik ŽOC-a odlučuje o načinu i opsegu djelovanja vodeći računa o:
– karakteristikama i vrsti morske obale,
– osjetljivosti ekosustava i biološkim karakteristikama teritorija,
– vrsti i količini ulja i/ili smjese ulja na morskoj obali,
– godišnjem dobu i hidrometeorološkim uvjetima,
– izgrađenoj infrastrukturi na obali i mogućnosti odlaganja prikupljanog opasnog otpada,
– vremenu proteklom od incidenta izlijevanja onečišćujuće tvari u more,
– mogućim štetama u okolišu i gospodarskim štetama na morskoj obali u slučaju kemijskog načina uklanjanja ulja i/ili smjese ulja.
83. Prije nego se pristupi čišćenju onečišćene morske obale, poduzimaju se sljedeće pripremne aktivnosti:
– uklanjanje izvora onečišćenja,
– sprječavanje daljnjeg širenja onečišćenja mora,
– osiguravanje maksimalne zaštite svih sudionika u uklanjanju onečišćenja,
– pripremanje područja na obali za intervenciju,
– formiranje interventnih timova i organiziranje poslova čišćenja obale,
– osiguravanje prijevoznih sredstava za osoblje, tehniku i odvoz skupljenog opasnog otpada,
– po potrebi osiguravanje smještaja i prehrane za angažirano osoblje,
– određivanje privremenog i konačnog mjesta za odlaganje skupljenog opasnog otpada.
Za provođenje pripremnih aktivnosti odgovorni su nadležni stožeri zaštite i spašavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za more.
84. Ovisno o tipu morske obale (kamenita, šljunkovita i pješčana) primjenjuju se odgovarajuće metode čišćenja.
Ukoliko zapovjednik ŽOC-a ocijeni da daljnje čišćenje nije učinkovito o tome obavješćuje zapovjednika Stožera koji donosi odluku o prekidu radova uklanjanja onečišćenja morske obale.
5.2. Postupak u slučaju onečišćenja opasnim i štetnim tvarima
85. Ako je počinitelj onečišćenja poznat, istovremeno s radnjama za postupanje kod izlijevanja ulja/smjese ulja, pristupa se i utvrđivanju drugih tvari koje su ispuštene ili postoji opasnost od njihovog ispuštanja. Od zapovjednika pomorskog objekta, brodovlasnika i vlasnika tereta žurno se traži dostavljanje točnih podataka o vrsti tereta i njihovom smještaju na pomorskim objektu.
Ovisno o poziciji pomorskog objekta, vrsti tereta i opasnosti koju teret predstavlja po zdravlje ljudi te ovisno o meteorološkim uvjetima, zapovjednik Stožera naređuje poduzimanje svih potrebnih mjera za zaštitu odnosno po potrebi evakuaciju stanovništva u blizini.
86. Uzorkovanje i analiza mora i po potrebi ispitivanje kakvoće zraka na onečišćenom području obavljaju, uz poduzimanje mjera osobne zaštite, ovlašteni laboratoriji prema posebnim propisima.
Popis ovlaštenih laboratorija za uzorkovanje i analizu opasnih i štetnih tvari nalazi se u zapovjedništvu Stožera te se objavljuje na internet stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more.
87. Popis opasnih i štetnih tvari nalazi se u Prilogu VII.
88. Provođenje pojedinačnih akcija obavlja se prema uputstvu za postupanje opasnim i štetnim tvarima u dogovoru s proizvođačima i stručnjacima iz tog područja.
U nedostatku uputstva za postupanje s odgovarajućim opasnim i štetnim tvarima koristi se sustav REMPEC-a »Mediteranski integrirani informacijski sustav za potporu donošenju odluka – MIDSIS TROCS« verzija 2.0 ili novija.
5.3. Postupak u slučaju izvanrednog prirodnog događaja u moru
89. Za uklanjanje onečišćenja prouzrokovanog izvanrednim prirodnim događajem u moru primjenjuje se postupak kao kod izlijevanja ulja i/ili smjese ulja.
90. U slučaju potrebe stalnog izviđanja ugroženog područja, izviđanjzviđanjučja, izviđanje se le,
– iz zraka,
– s površine mora,
– ispod površine mora.
91. Poslove uklanjanja onečišćenja prouzrokovanog izvanrednim prirodnim događajem obavlja se uz nadzor nadležnih znanstvene ustanova koje odredi Stožer ili ŽOC.
92. Ovisno o opsegu onečišćenja mora određuje se redoslijed područja za početak akcije.
93. U slučaju onečišćenja morske obale potrebno je provesti pripremne aktivnosti i aktivnosti uklanjanja skupljenog otpada u skladu s postupanjem kod ispuštanja ulja i/ili smjese ulja.
5.4. Područja prednosti u provedbi plana intervencija
94. Prednost u provedbi ovog Plana intervencija imaju zaštićena područja mora i uzgajališta marikulture iz priloga V. i VI., zone mriješćenja i podvodni arheološki lokaliteti prema registru kulturnih dobara.
Popis podvodnih arheoloških lokaliteta prema registru kulturnih dobara nalazi se u zapovjedništvu Stožera i objavljuje se na internet stranicama središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more. te se svake godine ažurira.
5.5. Prestanak djelovanja po planu intervencija
95. Zapovjednik Stožera donosi odluku o prestanku djelovanja po Planu intervencija:
– kada su mjera djelovanja po Planu intervencija obavljena te prestala ugroza morskog okoliša,
– kada očekivani rezultati mjera postupanja po Planu intervencija mogu biti štetniji od samog onečišćenja mora.
96. Nakon prestanka djelovanja po Planu intervencija, cjelokupno osoblje koje je sudjelovalo u operacijama reagiranja potrebno je dekontaminirati, opremu i druga sredstva očistiti i servisirati te zajedno s neuporabljenim proizvodima i drugim sredstvima vratiti u skladišta.
5.6. Dokumentacija o djelovanju po planu intervencija
97. Zapovjednik ŽOC-a i MRCC-a odnosno osoba koju zapovjednik zaduži, odgovorna je za vođenje dnevnika o tijeku djelovanja.
98. Dnevnik o tijeku djelovanja je dokument o provedenim operacijama reagiranja i koristi se za izradu konačnog izvješća i podnošenja zahtijeva za povrat financijskih sredstava po poznatom počinitelju.
99. Dnevnik o tijeku djelovanja sadrži:
– podatke o poduzetim akcijama (mjesto, vrijeme, svrha),
– podatke o opremi koja se koristi tijekom akcije,
– podatke o angažiranim tehničkim sredstvima (vrsta, količina, svrha),
– osobne podatke i broj angažiranog osoblja te vremenu angažiranja,
– ostale podatke relevantne u odgovoru na nezgodu.
100. Zapovjednik ŽOC-a i MRCC-a po završetku djelovanja na temelju podataka iz dnevnika o tijeku djelovanja izrađuju konačno izvješće uz obračun troškova te ga zajedno s dnevnikom o tijeku djelovanja podnose zapovjedniku Stožera.
101. Za potrebe izrade dnevnika o tijeku djelovanju, izradit će se odgovarajuća programska aplikacija.
6. IZOBRAZBA I VJEŽBE
102. Sve osobe određene za sudjelovanje u Planu intervencija moraju biti stručno osposobljene za njegovu provedbu. Izobrazba se obavlja na tečajevima i pokaznim vježbama na nacionalnoj i regionalnoj razini koje organizira Stožer odnosno ŽOC-evi, te na međunarodnoj razini koje se organiziraju kroz provedbu Subregionalnog plana ili od strane međunarodnih organizacija (REMPEC, EMSA i dr.).
103. Ciljevi tečajeva i vježbi su:
– unaprjeđenje suradnje i usklađivanja operativnog osoblja, a osobito interventnih ekipa,
– provjera zapovjednog ustroja planova intervencija,
– postizanje zadovoljavajuće razine priopćavanja osobito među interventnim ekipama koje sudjeluju u mjerama zajedničkog postupanja,
– provjera opreme i stjecanje iskustva u rukovanju s opremom, proizvodima i drugim sredstvima u mjerama postupanja,
– stjecanje iskustva kroz zajednički rad na međunarodnom nivou,
– izobrazba zapovjednog kadra, članova Stožera i ŽOC-a o procesu donošenja odluka i zapovijedanja te drugim općim pitanjima,
– analiza postupanja u slučajevima aktiviranja Plana intervencija i županijskih planova intervencija s naglaskom na postupanja pojedinih subjekata.
104. Pokazna vježba sastoji se od:
– provjere sustava priopćavanja,
– vježbe provjere spremnosti u provođenju djelovanja čišćenja mora i obale, te prosljeđivanja informacija medijima,
– analize provedene pokazne vježbe.
105. Vježba provjere sustava priopćavanja provodi se jednom godišnje na nacionalnom i županijskom nivou.
106. Pokaznu vježbu Stožer provodi jedanput u tri godine, a ŽOC-evi jedanput godišnje. U godini kada se provodi nacionalna pokazna vježba, ne provode se vježbe ŽOC-a.
7. FINANCIRANJE
107. Plan intervencija financira se iz:
– Državnog proračuna na pozicijama središnjih tijela državne uprave nadležnih za more, zaštitu okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine;
– naknada za troškove od onečišćenja po poznatom onečišćivaču.
108. Iz sredstava državnog proračuna financira se:
– gradnja i održavanje brodova čistača mora,
– troškovi dijela hladnog pogona brodova čistača mora,
– troškovi administrativnih poslova i logističke potpore Stožera,
– troškovi izobrazbe na nacionalnoj i međunarodnoj razini,
– troškovi za zajednička reagiranja prema Subregionalni plan,
– troškovi snimanja stanja i kartiranja potonulih brodova i zrakoplova u vlasništvu Republike Hrvatske,
– izrada sanacijskih projekata i sanacija kod iznenadnih onečišćenja mora od potopljenih brodova u vlasništvu Republike Hrvatske,
– troškovi poduzimanja žurnih mjera kada je onečišćivač nepoznat,
– procjena rizika i osjetljivosti na području primjene Plana uključujući izradu karata osjetljivosti,
– troškovi izrade programskih aplikacija za provedbu Plana intervencija,
– troškovi za otklanjanje onečišćenja kod izvanrednih prirodnih događaja u moru.
109. Iznimno, u slučaju žurnog djelovanja otklanjanja opasnosti od onečišćenja mora, a onečišćivač je poznat, troškovi i izvršenje žurnog provođenja mjera, namiruju se iz Državnog proračuna do naplate od onečišćivača.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za more osigurava sredstva za rad pravnih i fizičkih osoba u obavljanju žurnih intervencija sprječavanja onečišćenja mora i sanacija posljedica onečišćenja (tegljenje, gašenje požara, postavljanje brana, korištenje spremnika, ostale raspoložive opreme i dr.), te izrađuje troškovnik za najam odnosno korištenje plovila i opreme. Troškovnik se nalazi u zapovjedništvu Stožera.
Središnje tijelo državne uprave za zaštitu prirode osigurava sredstva za obavljanje žurnih intervencija uklanjanja onečišćenja i sanaciju posljedica onečišćenja u zaštićenim područjima.
110. Iz proračuna županije financiraju se:
– troškovi administrativnih poslova i logističke potpore ŽOC-a,
– troškovi izobrazbe na regionalnoj razini,
– procjena rizika i osjetljivosti na području primjene županijskog plana intervencija uključujući izradu karata osjetljivosti,
– troškovi snimanja stanja i kartiranja potonulih brodica, izrada sanacijskih projekata i sanacija kod iznenadnih onečišćenja mora,
– troškovi dijela hladnog pogona i održavanja brodova čistača mora, osnovne opreme i sredstava ŽOC-a za provedbu županijskog plana intervencija,
– troškovi provedbe mjera reagiranja kod iznenadnih onečišćenja u slučaju žurnog djelovanja ili u slučaju nepoznatog onečišćivača.
Po odluci predstavničkog tijela županije iz proračuna priobalnih jedinica lokalne samouprave financira se dio troškova za otklanjanje opasnosti od onečišćenja te žurno provođenje mjera kod iznenadnog onečišćenja mora.
8. NAKNADA TROŠKOVA
111. Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćenjem morskog okoliša.
Troškovi iz stavka 1. ove točke obuhvaćaju:
– troškove zaštitnih mjera koje su poduzete sa svrhom da se onečišćonečišć da se onečišćenje sp bilo koji gubitak ili šteta prouzročena ovim mjerama,
– troškove procjene onečišćenja,
– troškove uzorkovanja i analize mora i po potrebi zraka uslijed onečišćenja,
– troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili će se poduzeti za ponovno uspostavljanje ili nadomještanja prijašnjeg stanja morskog okoliša,
– naknadu troškova koji se mogu odrediti za štetu nastalu na zaštićenim prirodnim vrijednostima,
– naknadu za oštećenje imovine subjekata u provedbi Plana intervencija.
112. Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja morskog okoliša koju prouzroči plovni objekt koji prevozi ulje i/ili smjesu ulja, podnosi se protiv vlasnika broda na temelju Pomorskog zakonika, Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem i Međunarodne konvencije o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete uzrokovane onečišćenjem uljem.
9. INFORMIRANJE JAVNOSTI
113. Zapovjednik Stožera ili zapovjednik ŽOC-a odnosno osoba koju zapovjednik zaduži informira javnost o pojavi onečišćenja mora, kao i o poduzetim radnjama čišćenja i sprječavanja daljnjeg onečišćenja mora. Informiranje javnosti o onečišćenju obavlja se dnevno na osnovi tiskovnih konferencija i izjava za medije putem javnih glasila i ostalih medija.
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
114. Vlada će donijeti posebnu Odluku o žurnom postupanju za potrebe provedbe Subregionalnog plana iz točke 71. Plana intervencija u roku od četiri mjeseca od dana donošenja Plana intervencija.
115. Vlada će imenovati članove i zamjenike članova Stožera u roku od četiri mjeseca od dana donošenja Plana intervencija. Do imenovanja članova i zamjenika Stožera, Stožer imenovan prema Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 8/97) nastavlja s radom.
116. Vlada donosi svake godine operativni program za potrebe provedbe Plana intervencija.
117. Stožer će u roku od dva mjeseca od dana imenovanja članova i zamjenika donijeti Poslovnik o radu.
118. Predstavničko tijelo županije dužno je u roku od osam mjeseci od dana donošenja Plana intervencija donijeti županijski plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora.
119. Do donošenja županijskog plana intervencija na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Plana intervencija.
120. Župan je dužan imenovati članove i zamjenike članova ŽOC-a u roku od četiri mjeseca od dana donošenja Plana intervencija. Do imenovanja članova i zamjenika ŽOC-a, ŽOC imenovan prema Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 8/97) nastavlja s radom.
121. Središnje tijelo državne uprave nadležno za more izradit će procjenu rizika i osjetljivosti morskog okoliša od onečišćenja za područje djelovanja Plana intervencija u roku dvije godine od dana donošenja Plana intervencija.
122. Središnje tijelo državne uprave nadležno za more izradit će troškovnik iz točke 110. alineje 2. Plana intervencija u roku od četiri mjeseca od dana donošenja Plana intervencija.
123. Župan će putem nadležnog tijela u županiji osigurati izradu procjene rizika i osjetljivosti morskog okoliša od onečišćenja za područje primjene županijskog plana intervencija u roku jedne godine od dana donošenja Plana intervencija.
124. Prilozi I., II., III., IV., V., VI. i VII. te Obrasci IN i PRS s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz Plan intervencija i njegov su sastavni dio.
125. Stupanjem na snagu Plana intervencija prestaje važiti Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 8/97).
126. Plan intervencija stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-02/08-02/04
Urbroj: 5030105-08-1
Zagreb, 31. srpnja 2008.
Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

PRILOG I.
Shema tijeka obavješćivanja po Planu intervencija i djelovanja kod onečišćenja uljem i/ili smjesom ulja




PRILOG II.

Popis ulja prema Prilogu I. MARPOL Konvencije
Asfaltni rastvori (Asphalt solutions)
Komponente za miješanje (Blending stocks)
Roofers flux (Roofer flux)
Ostaci (Straight run residue)
Ulja
Pročišćena (Clarified)
Sirova nafta (Crude oil)
Mješavine koje sadrže sirovu naftu (Mixtures containing crude oil)
Dizelsko ulje (Disel oil)
Tekuće gorivo br. 4. (Fuel oil no.4)
Tekuće gorivo br. 5. (Fuel oil no.5)
Tekuće gorivo br. 6. (Fuel oil no.6)
Ostatak tekućeg goriva (Residual fuel oil)
Ulje za cestovna vozila (Road oil)
Ulje za transformatore (Transformer oil)
Aromatično ulje (isključujući biljno ulje) (Aromatic oils excluding vegetable oil)
Maziva ulja i komponente za miješanje (Lubricating oils and blending stocks)
Mineralno ulje (Mineral oil)
Motorno ulje (Motor oil)
Penetrirajuće ulje (Penetrating oil)
Osovinsko ulje ili vretensko ulje (Spindle oil)
Turbinsko ulje (Turbine oil)
Destilati
Straignt Run (Straight Run)
Flashed feed mješavine (Flashed feed stocks)
Plinsko ulje
Krakirano (Cracked)
Benzinske mješavine za otapanje
Alkilatno gorivo (Alkylates fuel)
Reformates (Reformates)
Polimerno gorivo (Polymer-fuel)
Benzini
Laki benzin (prirodni) (Casing head – netural)
Benzin za vozila (Automotive)
Benzin za avione (Aviation)
Straight Run (Straight Run)
Tekuće gorivo br. 1 – kerozin (Fuel no. 1 – kerosene)
Tekuće gorivo br. 1 – D (Fuel no. 1 – D)
Tekuće gorivo br. 2 (Fuel no. 2)
Tekuće gorivo br. 2 – D (Fuel no. 2 – D)
Goriva za mlazne avione
JP-1-kerozin (JP-1 kerosene)
JP-3 (JP-3)
JP-4 (JP-4)
JP-5 teški kerozin (JP-5 kerosene, heavy)
Gorivo za plinske turbine (Turbo fuel)
Kerozin (Kerosene)
Mineralni špirit (Mineral spirit)
Nafta
Otapala (Solvent)
Petrolej (petroleum)
Hearcut destilirano ulje (Hearcut distillate oil)
*Ovaj popis ulja ne treba smatrati sveobuhvatnim
 
PRILOG III.
Shema upotrebe disperzanata


PRILOG IV.

Popis disperzanata dozvoljnih za uporabu u Republici Hrvatskoj i državama članicama Europske unije*
 
POPIS ODOBRENIH DISPERZANATA
 <:11.0pt">DISPERZANTI ODOBRENI
U DRŽAVAMA
 
ATLANTOL AT7
 Cipar
 
AGMA DR 379
 Velika Britanija
 
AGMA OSD 379 SUPER CONCENTRATE
 Cipar
 
AGMA OSD 569
 Velika Britanija
 
EMULSOL LW
 Velika Britanija
 
BIOREICO R93
 Francuska
 
BIOVERSAL HC
 Španjolska
 
BP ENESPERSE
 Cipar 
 
S-200
 Španjolska
 
CAFLON OSD
 Velika Britanija
 
COMPOUND W-2096
 Velika Britanija
 
COREXIT 9500
 Francuska
 
COREXIT 9600
 Cipar
 
DASIC SLICKGONE EW
 Velika Britanija
 
DASIC SLICKGONE LTE
 Cipar  
DASIC SLICKGONE NS
 Cipar, Francuska, Velika Britanija
 
DISPEREP 12
 Francuska
 
DISPER M
 Francuska
 
DISPOLENE 36S
 Francuska
 
EMULGAL C-100
 Cipar, Francuska
 
ENERSPERSE 1040
 Velika Britanija
 
FINASOL
 Velika Britanija
 
FINAS 
 Cipar
 
FINASOL OSR 4
 Cipar
 
FINASOL OSR 5 CONCENTRATE
 Cipar
 
FINASOL OSR 7
 Cipar
 
FINASOL OSR 12
 Cipar
 
FINASOL OSR 51
 Velika Britanija
 
FINASOL OSR 52
 Cipar, Francuska
 
FINASOL OSR 61
 Francuska
 
FINASOL OSR 62
 Francuska
 
FINASOL OSR 121
 Cipar
 
(GAMLEN) OD 4000 (PE 998)
 Cipar, Francuska, Velika Britanija
 
(GAMLEN) OSR 2000
 Cipar
 
GAMLEN OSR 4000
 Velika Britanija
 
GAMLEN OSR LT 126
 Cipar
 
GARD SLICKSOL
 Velika Britanija
 
INIPOL IP 80
 Francuska
 
INIPOL IP 90
 Francuska
 
INIPOL IPC
 Francuskla
 
AQ-11
 Španjolska
 
MARICHEM OIL SPILL DISPERSANT
 Grčka
 
MAXI-CLEAN 2
 Velika Britanija
 
NEUTRALEX C
 Francuska
 
NOKOMIS 3C
 Španjolska
  
NU CRU
 Francuska, Velika Britanija
 
OCEANIA 1000
 Francuska
 
OIL SPILL DISPERSANT/NF
 Cipar
 
OIL SPILL ELIMINATOR N/T
 Cipar
 
OILER 60
 Grčka
 
O.S.D-2B
 Francuska
 
OSD/LT OIL SPILL DISPERSANT
 Velika Britanija
 
RADIAGREEN OSD
&nbs width="167" valign="top" style="width: 125.35pt; height: 3.0pt; border-left: medium none; border-right: 1.0pt solid black; border-top: medium none; border-bottom: 1.0pt solid black; padding-left: 2.25pt; padding-right: 2.25pt; padding-top: 2.25pt; padding-bottom: 2.85pt"> 
Francuska, Velika Britanija
 
SEACARE ECOSPERSE
 Velika Britanija
 
SEACARE OSD
 Velika Britanija
 
SHELL DISPERSANT CONCENTRATE
 Cipar
 
SHEL DISPERSANT LTX
 Cipar
 
SUPERDISPERSANT 25
 Cipar, Grčka, Velika Britanija
 
UNICLEAN OSD ENVIRO
 Grčka
 
VECLEAN DISPERSANT
 Velika Britanija

Navedeni popis preuzet je iz EMSA-inog Inventorija nacionalnih politika djelovanja u svezi upotrebe disperzanata kod izljeva ulja u zemljama članicama EU (EMSA: Inventory of national policies regarding the use of oil spill dispersants in the EU Member states, 6 November 2007)
 
PRILOG V.
Popis zaštićenih područja mora
1. Popis zaštićenih područja mora na temelju Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 70/05)
DIO MORA UZ ISTOČNE OBALE OTOKA CRESA I LOŠINJA
Registarski broj: P001
Kategorija: POSEBNI REZERVAT
Površina: 52576 ha (14,65% površine županije)
Županija: Primorsko-goranska
Datum proglašenja: 26. 7. 2006.
Središnja točka: 44° 36´ 4˝ N 14° 33´ 47˝ E
JUGOISTOČNI DIO DELTE RIJEKE NERETVE
Registarski broj: 694
Kategorija: POSEBNI REZERVAT
Površina 250 ha (0,14% površine županije)
Županija: Dubrovačko-neretvanska
Datum proglašenja: 7. 10. 1974.
Središnja točka:
MALOSTONSKI ZALJEV I MALO MORE
Registarski broj: 782
Kategorija: POSEBNI REZERVAT
Površina: 4821.4 ha (2,71% površine županije)
Županija: Dubrovačko-neretvanska
Datum proglašenja: 31. 3. 1983.
Središnja točka: 42° 54´ 5˝ N 17° 36´ 19˝ E
MORE I PODMORJE LIMSKOG ZALJEVA
Registarski broj: 768
Kategorija: POSEBNI REZERVAT
Površina: 600 ha (0,21% površine županije)
Županija: Istarska
Datum proglašenja: 24. 7. 1980.
Središnja točka:
BRIJUNI
Registarski broj: 789
Kategorija: NACIONALNI PARK
Površina: 3395 ha (1,2% površine županije)
Županija: Istarska
Datum proglašenja: 1983.
KORNATI
Registarski broj: 766
Kategorija: NACIONALNI PARK
Površina: 22375 ha (7,47% površine županije)
Županija: Šibensko-kninska
Datum proglašenja: 24. 7. 1980.
Središnja točka:
MLJET
Registarski broj: 4
Kategorija: NACIONALNI PARK
Površina: 5375 ha (3,02% površine županije)
Županija: Šibensko-kninska
Datum proglašenja: 12. 11. 1960.
Središnja točka:
LASTOVSKO PODRUČJE
Registarski broj: 935
Kategorija: PARK PRIRODE
Površina: 195,38 ha (0,11% površine županije)
Županija: Dubrovačko-neretvanska
Datum proglašenja: 10. 10. 2006.
Središnja točka:
TELAŠĆICA
Registarski broj: 818
Kategorija: PARK PRIRODE
Površina: 6706 ha (1,84% površine županije)
Županija: Zadarska
Datum proglašenja: 24. 3. 1988.
Središnja točka: 43° 53´ 29˝ N 15° 10´ 22˝ E
2. Popis zaštićenih područja mora temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99, 151/03, 157/03)
ZONA OTOKA VISA, BRUSNIKA, SVECA I BIŠEVA
Obuhvaća morski pojas širine 300 metara od obale navedenih otoka, te svih ostalih otočića i hridi na udaljenosti do 2000 metara od navedenih otoka.
ZONA OTOKA LASTOVA, KOPIŠTA, SUŠCA I LASTOVNJAKA (DONJI ŠKOJI)
Obuhvaća morski pojas širine 300 metara od obale navedenih otoka, te svih ostalih otočića i hridi na udaljenosti do 2000 metara od navedenih otoka.
ZONA OTOKA PALAGRUŽE
Obuhvaća morski pojas širine 300 metara od obale navedenih otoka, te svih ostalih otočića i hridi na udaljenosti do 2000 metara od navedenih otoka.
ZONA OTOKA MLJETA
obuhvaća morski pojas širine 300 metara od obale navedenog otoka, te svih ostalih otočića i hridi na udaljenosti do 2000 metara od navedenih otoka.
ZONA CAVTAT
Obuhvaća morski pojas omeđen sljedećim točkama:
• N = 42° 35´ 44˝ (zapadni rt otočića Supetar)
• N = 42° 35´ 18˝ (zapadni rt otočića Bobara)
• N = 42° 34´ 19˝ (istočni rt otočića Mrkan)
• N = 42° 34´ 19˝ (Seka V. Označena plutačom karakteristikama B BI(2)24)
• N = 42° 35´ 19˝ (hrid Šuperka)
 
PRILOG VI.

Popis aktivnih uzgajališta marikulture
ZADARSKA ŽUPANIJA
1. SI od otoka Gira, k.o. Vrgada, općina Pakoštane
2. NW od otoka Kudica
3. NW od otoka Fulija
4. SW strana otoka Ugljana, pod Mrđinom, općina Kali
5. SI strana otoka Zverinca, općina Sali
6. N od otoka Žižanj
7. otok Bisage, općina Kukljica
8. N od otoka Košara
9. N od otoka Golac
10. uvala Zaglavić
11. južno od otoka Veli Školj
12. Ninski zaljev
13. Maslinjak, k.o. Tkon
14. SZ od uvale Velo i Malo žalo, Dugi otok, općina Sali
15. otočići Školjić Veli, Školjić Mali, Oblik i Murvenjak
16. uvala Dumboka, općina Sali
17. uvala Vela Svežina
18. uvala Dinjiška, Pag
19. između otoka Iža i otoka Sridnji, k.o. Veli Iž
20. uvala Kablin, otok Pašman
21. otočić Glurović, SZ od otoka Iža
22. uvala Stara Povljana, otok Pag
23. Novsko ždrilo
24. uvala Seline
25. Novigradsko more
SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
26. ispred Morotove glave, otok Brač
27. uvala Smrka, Brač
28. otok Kluda, općina Marina
29. uvala Grška mala i Grška vela, Brač
30. uvala Stipan Jaz
31. uvala Movar, općina Rogoznica
32. uvala Duboka, općina Sućuraj
33. uvala Šešula, otok Šolta
34. uvala Peleš
35. uvala Mrtinovik
36. uvala Vela luka
37. uvala Maslinova, Brač
38. uvala Rasovatica, općina Sućuraj
39. uvala Vlaška
40. uvala Luka, općina Pučišće, Brač
DUBROVAČKA ŽUPANIJA
41. Malostonski zaljev i Malo more
42. uvala Sobra, Mljet
43. Bezdija vela
ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
44. ušće rijeke Krke
45. uvala Ovča, Zaton, Raslina
46. pod Tušćicom, Murter
47. uvala Ljuta
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
48. uvala Kaldonta, otok Cres
49. uvala Žrnovnica
50. uvala Veli bok, otok Cres
ISTARSKA ŽUPANIJA
51. zaljev Budava
52. Limski kanal
53. Piranski zaljev
54. Červar-Ćivran
55. rt Soline
56. zaljev Raša
57. Solaris
58. Pomerski školjić
59. uvala Valun
60. Savudrijska vala
 
PRILOG VII.

Opasne i štetne tvari
Za potrebe Plana intervencija pod opasnim i štetnim tvarima podrazumijevaju se:
– opasne tvari prema IMDG kodeksu
– onečišćujuće tvari prema IMDG kodeksu
– kemikalije prema IBC kodeksu
– opasne rasute tvari prema BC kodeksu
– opasni plinovi prema IGC kodeksu
 



 



Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj


  

Narodne novine br.: 8 - Datum: 28.01.1997. - Interni ID: 19970119


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 
Na temelju članka 1045. stavka 2. Pomorskog zakonika ("Narodne novine", br. 17/94, 74/94 i 43/96), članka 42. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 82/94) i članka 2. stavka 1. podstavka 4. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 107/95) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. siječnja 1997. godine donijela 
PLAN 
INTERVENCIJA KOD IZNENADNOG ONEČIŠĆENJA MORA U REPUBLICI HRVATSKOJ 
OPĆE ODREDBE 
1. Ovim se Planom utvrđuju mjere smanjenja šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja većih razmjera mora, subjekti koji su dužni provoditi mjere i njihova ovlaštenja, te način provođenja mjera. 
2. U smislu ovoga Plana: 
- područje mora obuhvaća teritorijalno more, unutarnje morske vode do crte razgraničenja kopnenih voda i voda mora i morsku obalu, Prilog 1. 
- onečišćenje je iznenadni izljev ulja, smjese ulja, ispuštanje štetnih i opasnih tvari, kao i izvanredni prirodni događaj u moru, 
- ulje je mineralno ulje u bilo kojem obliku uključivši sirovu naftu, tekuće gorivo, talog, otpadke ulja i prerađene proizvode osim petrokemijskih prerađevina, prema popisu u Prilogu 2, 
- smjesa ulja znači smjesu s bilo kakvim sadržajem ulja, 
- štetne i opasne tvari su sve tvari ispuštene u more koje mogu uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje, morski biljni i životinjski svijet, te druga prirodna bogatstva mora ili mogu ometati drugu uporabu mora, Prilog 3, 
- izvanredni prirodni događaj je prirodna pojava koja nastaje uslijed prekomjernog rasta određenih organizama u moru, kao što su alge, meduze i sl. 
3. Ovaj se plan ne primjenjuje u slučaju radioaktivnog onečišćenja. 
4. Za onečišćenja manjeg opsega i jačine primjenjuje se plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora, koji donosi županijska skupština. 
USTROJ 
5. Subjekti koji sudjeluju u provedbi Plana su: Stožer za provedbu Plana (u daljnjem tekstu: Stožer) i Stožer operativnog centra. 
6. Stožer imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva obrane, Ministarstva financija, Ministarstva turizma, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu okoliša, Državne uprave za vode, Državnog hidrometeorološkog zavoda, te Državnog hidrografskog instituta, Prilog 4. i Prilog 5. 
Stožer je odgovoran za provedbu Plana. 
7. Zapovjednik Stožera i njegov zamjenik su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova. Sjedište je Stožera pri Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu. 
8. Zadaci Stožera su: 
- donošenje odluke o primjeni Plana, 
- procjena rizika i opasnosti od onečišćenja, 
- traženje pomoći Sredozemnih država, odnosno traženje pomoći od Regionalnog centra za žurne intervencije u slučaju onečišćenja Sredozemnog mora čije je sjedište u Malti (Regional Marine Pollution Emergency Centre for the Mediterranean Sea, u daljnjem tekstu: REMPEC) putem nadležnih tijela državne uprave, 
- davanje zadataka i praćenje rada stožera operativnih centara, 
- donošenje financijskog plana za redovito održavanje Plana, 
- procjena potrebnih sredstava u slučaju žurnih intervencija bez zastoja, 
- izvješćivanje javnosti, 
- donošenje odluke o završetku djelovanja. 
Izmnimno, u slučajevima žurnog djelovanja, odluku o primjeni Plana može donijeti zapovjednik Stožera. 
9. Stožer operativnog centra, zapovjednika Stožera operativnog centra i njegovog zamjenika imenuje županijska skupština iz tijela državne uprave u županiji, a po potrebi i iz tijela lokalne uprave i samouprave. 
Stožer operativnog centra provodi mjere te obavlja zadatke po nalogu Stožera u suradnji s lučkim kapetanijama. 
Županijska skupština određuje sjedište Stožera operativnog centra. 
10. Područje pojedinog operativnog centra je područje županije: Istarske, Primorsko-Goranske, Ličko-Senjske, Zadarsko-Kninske, Šibenske, Splitsko-Dalmatinske i Dubrovačko-Neretvanske, Prilog 1. 
11. Zadaci Stožera operativnog centra su: 
- procjena opsega i jačine onečišćenja, 
- obavješćivanje Stožera, 
- neposredno djelovanje po Planu po nalogu Stožera, 
- pokretanje ljudi na djelatnost, tehničkih sredstava i opreme, 
- donošenje odluke o načinu uklanjanja onečišćenja, 
- motrenje onečišćenog područja, 
- donošenje odluke o odlaganju prikupljenog materijala, 
- održavanje veza i usklađivanje rada svih osoba koje sudjeluju u tom djelovanju, 
- vođenje očevidnika/dnevnika o tom djelovanju, 
- izvješćivanje zapovjednika Stožera o tijeku djelovanja, 
- izvješćivanje javnosti, 
- prikupljanje dokaza i dokumenata u svrhu potraživanja naknade štete, 
- izrada procjene potrebnih sredstava za troškove djelovanja. 
12 Ako onečišćenje ugrožava ili može ugroziti okoliš, zdravlje ljudi ili gospodarsku uporabu mora u području više operativnih centara, ili prelazi mogućnost djelovanja jednog stožera operativnog centra, djelovanje preuzimaju stožeri operativnih centara županije: Primorsko-Goranske, Splitsko-Dalmatinske i Dubrovačko-Neretvanske. 
Ako onečišćenje osobito ugrožava ili može ugroziti okoliš, zdravlje ljudi i gospodarsku uporabu mora i može imati posljedice za cijelu državu, djelovanje provodi Stožer operativnog centra Županije Primorsko-Goranske. 
Ako onečišćenje može ugroziti more Sredozemne države, Stožer odmah izvješćuje tu državu, kao i REMPEC, putem Ministarstva vanjskih poslova i Državne uprave za zaštitu okoliša, a u skladu s Protokolom o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučaju nezgoda. 
13. U djelovanju uklanjanja onečišćenja sudjeluju pravne i fizičke osobe po nalogu Stožera operativnog centra i lučke kapetanije. Pravne i fizičke osobe čija je stručna pomoć pri smanjivanju onečišćenja i/ili otklanjanju posljedica onečišćenja nužna, dužne su odmah staviti tehnička sredstva i opremu u svom vlasništvu, kao i potrebno osoblje, na raspolaganje stožeru operativnog centra ili lučkoj kapetaniji. Tijela jedinice lokalne samouprave i uprave na čijem je području došlo do onečišćenja, osiguravaju dodatno osoblje, tehnička sredstva i opremu. 
Popis osnovne opreme za područje operativnog centra sadržan je u Prilogu 6. 
14. Kada opseg djelovanja prema procjeni Stožera zahtijeva uključivanje ljudi i/ili tehničkih sredstava i opreme koja prelaze mogućnosti Republike Hrvatske, Stožer će putem Ministarstva vanjskih poslova odmah zatražiti pomoć susjednih obalnih država, u skladu sa člankom 12. Protokola o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučaju nezgoda. 
Organizacijska shema Plana određena je u Prilogu 4. 
OBAVJEŠĆIVANJE, DONOŠENJE ODLUKE O PRIMJENI PLANA I PROVOĐENJE PLANA 
15. Tko prouzroči, odnosno primijeti, onečišćenje ili nezgodu koja može prouzročiti onečišćenje, dužan je odmah o tome obavijestiti najbliži županijski centar za obavješćivanje i motrenje, lučku kapetaniju, ispostavu lučke kapetanije ili policijsku postaju. 
16. U slučaju iz točke 15. osoba koja primi obavijest dužna je odmah obavijestiti Stožer operativnog centra. 
17. Obavijest o onečišćenju iz točke 16. sadrži po mogućnosti sljedeće podatke; 
- ime/naziv i adresu pravne ili fizičke osobe koja je obavijestila nadležno tijelo, 
- datum i vrijeme kada je primijećeno onečišćenje ili događaj koji može dovesti do onečišćenja, 
- područje onečišćenja ili događaja koji može prouzročiti onečišćenje, 
- jačinu i opseg onečišćenja, 
- opis onečišćenja, 
- podatke o izvoru ili mogućem izvoru onečišćenja (plovni objekt, izvori onečišćenja s kopna i sl.). 
18. Zapovjednik Stožera operativnog centra procjenjuje na osnovi dobivene obavijesti i provjerenih podataka o području, razmjeru, jačini i opisu onečišćenja, prelazi li onečišćenje mogućnosti intervencije nadležnog stožera operativnog centra, i o tome izvješćuje zapovjednika Stožera. 
Zapovjednik Stožera će, po primitku izvješća zapovjednika Stožera operativnog centra, donijeti odluku o primjeni Plana. Neposrednim djelovanjem rukovodi zapovjednik nadležnog stožera operativnog centra prema točki 12. 
19. Stožer operativnog centra žurno obavještava nadležnu policijsku upravu da osigura područja (na kopnu i/ili moru) gdje je došlo do onečišćenja i da zabrani kretanje neovlaštenim osobama u tim područjima. Istovremeno, putem obalnih radio-postaja i službi lučke kapetanije izdaje se upozorenje pomorcima o zabrani plovidbe u zoni gdje je došlo do onečišćenja. 
POSTUPAK U SLUČAJU IZLIJEVANJA ULJA I/ILI SMJESA ULJA 
20. Zapovjednik Stožera operativnog centra odlučuje o načinu izviđanja i praćenja kretanja ulja i/ili smjesa ulja na površini mora, odnosno obali. Izviđanje se u pravilu obavlja iz zraka zrakoplovom ili helikopterima, Ako to nije moguće, izviđanje će se obavljati plovnim objektima: popis zrakoplova i helikoptera dat je u Prilogu 8. 
21. Na osnovi podataka dobivenih izviđanjem, meteorološkim podacima, podacima o morskim i zračnim strujama, karakteristikama i opsegu izlivenog ulja i/ili smjesa ulja, zapovjednik će Stožera operativnog centra donijeti odluku o poduzimanju potrebnih mjera za uklanjanje onečišćenja. 
22. Pojedine radnje na uklanjanju ulja i/ili smjesa ulja provode se sljedećim redoslijedom; 
- uklanjanje izvora izljeva, 
- ograničavanje širenja ulja i/ili smjese ulja, 
- skupljanje izlivenog ulja i/ili smjese ulja, 
- kemijska obrada izlivenog ulja i/ili smjese ulja, 
- čišćenje obale, 
- odlaganje skupljenog materijala. 
23. Ako je došlo do izlijevanja ulja i/ili smjese ulja, uklanjanje onečišćenja obavljaju, po nalogu Stožera operativnog centra, tvrtke registrirane za te poslove, određene u Prilogu 9. 
24. Ako mehaničko uklanjanje ulja i/ili smjese nije moguće ili rezultati nisu zadovoljavajući, zapovjednik će Stožera operativnog centra izdati nalog za žurnu upotrebu disperzanata, budući da svega nekoliko sati nakon izlijevanja, ulje promijeni svojstva, pa više neće biti moguća primjena disperzanata. 
Primjenjivat će se disperzanti koji su dozvoljeni za upotrebu u Republici Hrvatskoj i koji imaju vodopravnu dozvolu, a u nedostatku istih, disperzanti koji su odobreni u Europskoj uniji uz dostavu osnovnih podataka o disperzantu uz priložen sigurnosno-tehnički list i odobrenje Državne uprave za vode. 
25. Popis područja u kojima je ograničena i/ili zabranjena uporaba disperzanata sadržan je u Prilogu 10 i Prilogu 11. 
26. Kada je ulje i/ili smjesa ulja rašireno po većoj površini mora, odnosno obale, zapovjednik Stožera operativnog centra može donijeti odluku da se istodobno pristupi mehaničkom i kemijskom načinu uklanjanja na različitim dijelovima onečišćene površine mora odnosno obale. 
27. U slučaju onečišćenja obale, koje donosi more, uljem i/ili smjesom ulja, Stožer, operativnog centra odlučuje o načinu i opsegu djelovanja vodeći računa o: 
- pristupačnosti obale, 
- karakteristikama i vrsti obale, 
- vrsti i količini ulja i/ili smjesi ulja na obali, 
- godišnjem dobu i meteorološkim uvjetima, 
- mogućim štetama u okolišu, gospodarskim štetama na obali u slučaju kemijskog načina uklanjanja ulja i/ili smjesa ulja. 
28. Prije nego se pristupi kemijskom čišćenju onečišćene obale uljem i/ili smjesom ulja, potrebno je ukloniti izvor onečišćenja te osigurati obalu od većeg onečišćenja. Ovo djelovanje ne može početi prije nego se osiguraju prijevozna sredstva, te privremeno i/ili trajno mjesto za odlaganje zauljenog materijala. 
29. Vodeći računa o pretpostavkama iz točke 27. zapovjednik Stožera operativnog centra može odlučiti da se ne pristupi čišćenju obale, ako očekivani rezultati čišćenja mogu biti štetniji od samog onečišćenja. 
30. Zapovjednik Stožera operativnog centra kada ocijeni da daljnje čišćenje nije djelotvorno, obavješćuje o tome Stožer koji donosi odluku o prekidu radova na čišćenju obale od onečišćenja uljem i/ili smjesom ulja. 
POSTUPAK U SLUČAJU ONEČIŠĆENJA DRUGIM ŠTETNIM I OPASNIM TVARIMA 
31. Ako je poznat počinitelj onečišćenja, odnosno plovni objekt, istovremeno s radnjama navedenim u točku 20. pristupa se identifikaciji tvari koje su ispuštene ili postoji opasnost da budu ispuštene. Odmah se traži od zapovjednika broda, brodovlasnika i vlasnika tereta žurno dostavljanje točnih podataka o vrsti tereta i njegovom smještaju na brodu. 
32. Uzorkovanje mora i ispitivanje kakvoće zraka na onečišćenom području obavljaju, uz poduzimanje mjera osobne zaštite pravne osobe za obavljanje tih poslova, znanstveno-istraživački instituti, ustanove, odnosno ovlašteni laboratoriji prema Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati laboratoriji koji se bave ispitivanjem kakvoće voda ("Narodne novine", br. 40/91). 
33. Obrada i analiza uzoraka treba se obaviti u što kraćem roku od trenutka uzimanja uzoraka. Prijenos uzoraka do laboratorija, te ispitivanje uzoraka, obavlja se prema standardnim metodama. 
34. Provođenje pojedinačnih akcija Stožer operativnog centra obavlja u dogovoru sa stručnjacima koji su predstavnici pravnih osoba iz Priloga 12. 
POSTUPAK U SLUČAJU IZVANREDNOG PRIRODNOG DOGAĐAJA 
35. Za uklanjanje onečišćenja prouzrokovanog izvanrednim prirodnim događajem primjenjuje se postupak kao kod izljeva ulja i/ili smjese ulja. 
36. Ako zapovjednik Stožera operativnog centra ocijeni nužnost stalnog izviđanja ugroženog područja, zapovijedit će da se izviđanje obavlja: 
- s obale, 
- iz zraka, 
- s površine mora, 
- ispod površine mora. 
37. Poslove uklanjanja onečišćenja prouzrokovanog izvanrednim prirodnim događajem obavljaju pravne osobe specijalizirane za čišćenje mora uz obvezni nadzor znanstvene ustanove koju odredi Stožer. 
38. Zapovjednik Stožera određuje redoslijed područja za početak akcije. 
ZAŠTIĆENA PODRUČJA 
39. U tijeku odvijanja djelatnosti prednost imaju zaštićeni dijelovi prirode, uzgajališta marikulture, spomenici kulture, objekti od značaja za gospodarsku uporabu mora, a posebno za turističku djelatnost; popis tih područja dat je u Prilogu 10. i Prilogu 11. 
40. Za područja iz točke 39. izrađuju se karte mora (otoka i obale) mjerila 1:25000 koje se čuvaju u Stožeru i stožerima operativnih centara, zajedno s Planom. 
OBUKA I VJEŽBE 
41. Sve osobe određene za sudjelovanje u intervenciji, moraju biti stručno osposobljene za poslove provedbe Plana. Obučavanje se obavlja na tečajevima koje ustrojavaju operativni centri, kao i na tečajevima u inozemstvu koje ustrojavaju međunarodne organizacije. Za osobe, koje se u okviru svoje redovite djelatnosti obučavaju za zadatke u nadležnosti ovoga Plana, obučavanje nije obvezno. 
42. Vježbe provjere spremnosti, uspostavljanja veza, obavješćivanja, te provođenja djelovanja čišćenja, ustrojavat će Stožer jedanput u dvije godine, a Stožer operativnog centra jedanput godišnje. 
FINANCIRANJE 
43. Financijska sredstva za redovito održavanje Plana (dogovaranje, komuniciranje, obuku, vježbe, dokumentaciju itd.), osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne samouprave i uprave. 
44. Počinitelj onečišćenja podmiruje sve troškove uklanjanja posljedica iznenadnog onečišćenja iz ovog Plana u skladu s posebnim propisima. 
Ako je počinitelj nepoznat, sredstva za poduzimanje žurnih mjera na temelju ovoga Plana, osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. 
45. Iznimno, u cilju osiguranja žurnog djelovanja bez zastoja, operacija će se inicijalno financirati iz državnog proračuna Republike Hrtvatske, a potom naknaditi (naplatiti) od počinitelja, ako je poznat. 
POSEBNE ODREDBE 
46. Zapovjednik Stožera, odnosno osoba koju zapovjednik zaduži, jedini su ovlašteni obavješćivati javnost o pojavi onečišćenja, kao i o poduzetim radnjama čišćenja i spriječavanja onečišćenja. 
47. Obavješćivanje javnosti o onečišćenju obavlja se dnevno putem javnih glasila. 
48. Zapovjednik Stožera operativnog centra, odnosno osoba koju zapovjednik zaduži, odogovoran je za vođenje očevidnika/dnevnika o tijeku djelovanja. U očevidnik/dnevnik trebaju se unijeti sve odluke i podaci bitni za odvijanje djelovanja i prilažu se financijski dokumenti. 
49. Po završetku djelovanja, zahtjev za povrat sredstava iz točke 45. ovog Plana podnosi zapovjednik Stožera operativnog centra na osnovi dokumentacije iz točke 48. 
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
50. Dijelovi Plana koji se ne objavljuju (karte i sl.) se čuvaju u Ministarstvu unutarnjih poslova, Državnoj upravi za zaštitu okoliša i Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. U Granice obuhvata Plana, Prilog 1, unijet će se crta razgraničenja kopnenih voda i voda mora po utvrđenju. 
51. Preslike Plana, kao i popisi članova Stožera s potrebnim podacima čuvaju se u Republičkom centru za obavješćivanje, županijskim centrima za obavješćivanje i motrenje, te Stožeru operativnog centra. 
52. Županijska skupština dužna je imenovati Stožer operativnog centra u roku od 60 dana od objave ovoga Plana. 
53. Do donošenja županijskog plana iz točke 4. Stožer operativnog centra primjenjuje odredbe ovoga Plana. 
54. Prijedlog za izmjene i dopune Plana izrađuje Državna uprava za zaštitu okoliša. 
55. Prilozi od 1. do 12., tiskani uz ovaj Plan, čine njegov sastavni dio. 
56. Stupanjem na snagu ovoga Plana predstaje važiti Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 88/93). 
57. Ovaj Plan stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". 
Klasa: 351-02/96-01/06
Urbroj: 5030114-97-1
Zagreb, 17. siječnja 1997. 
Predsjednik
mr. Zlatko Mateša, v. r. 

 
PRILOG 2 
POPIS MINERALNIH ULJA, AROMATA I LAGANIH DESTILATNIH GORIVA
SIROVA NAFTA: 
Iran - teški 
Iran - laki 
Iran - Sasan 
Iran - Cyrius 
Iran - Rostam 
Irak - Kirkuk 
Irak - Blend 
Irak - Basrach 
Libija - Sarir 
Libija - el Sider 
Libija - Amna 
Libija -Zueitina 
Venezuela - Boscan 
Belbras 
Venezuela - Bachaquero 
Alžir - Zarzataine 
UAR - El - morgan 
Ural 
Kuwait 
Egipat - Balayim 
Sjeverno more - Brent 
Sirija - Sirian Light 
Sibir - Siberian Light 
Sjeverno more - Oseberg 
SEB Soviet export blend - 
Russian Blend 
ATMOSFERSKI OSTATAK 
LOŽIVA ULJA: - lako 
- srednje 
- teško 
- ekstra lako 
BRODSKA GORIVA: 
- destilatna: DMA 
DMB 
DMC 
DMX 
- ostatna: RMA-10 RMH-55 
RMB-10 RMK-55 
RMC-10 RML-45 
RMD-15 RML-55 
RME-25 
RMF-25 
RMG-35 
RMK-35 
RMH-45 
RMK-45 
DIZELSKA GORIVA: 
- vrlo lako D1 
- lako D2 
- teško D3 
AROMATI: - benzen 
- toluen 
- etilbenzen 
- o-ksilen 
- m-+ p-ksilen 
- p-ksilen 
- C9 + aromati 
LAKI DESTILATI: 
BAZNI BENZIN 
- DINA - Petrokemijska industrija Omišalj 
MOTORNI BENZINI: 
- motorni benzin OB 91 (bezolovni) 
- motorni benzin OB 95 (bezolovni) 
- motorni benzin OB 98 
MLAZNA GORIVA: 
- gorivo za mlazne motore GM1 
PETROLEJI: 
- petrolej za rasvjetu 
- petrolej za motore 
- petrolej za loženje 
BRODSKA ULJA (razni proizvođači): 
- karterska ulja SAE 30 
- cilindarsko-karterska ulja (destilatno gorivo) SAE 30,           40 
- cilindarsko-karterska ulja (ostatno gorivo) SAE 30, 40 
- cilindarska ulja SAE 50 
PRILOG 3 
OPASNE I ŠTETNE TVARI
Podjela opasnih tvari prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (»Narodne novine«, br. 97/93.) 
Članak 2. (izvod): 
Opasne tvari u smislu ovoga Zakona su: 
- klase 1. - eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima, 
- klase 2. - stlačeni plinovi, tekući plinovi ili pod tlakom otopljeni plinovi, 
- klase 3. - zapaljive tekućine, 
- klase 4.1. - zapaljive krute tvari, 
- klase 4.2. - samozapaljive tvari, 
- klase 4.3. - tvari koje stvaraju zapaljive plinove u dodiru s vodom, 
- klase 5.1. - oksidirajuće tvari, 
- klase 5.2. - organski peroksidi, 
- klase 6.1. - otrovi, 
- klase 6.2. - zagađujuće i infektivne tvari, 
- klase 7. - radioaktivne tvari, 
- klase 8. - korozivne (nagrizajuće) tvari, 
- klase 9. - ostale opasne tvari i predmeti, 
Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari, kao i otpad ako ima svojstva tih tvari. 
Podjela tvari prema ponašanju kod izlijevanja na površinu mora (ovisno o gustoći tlaka pare i topivosti) 
Grupa I. Tvari koje stvaraju oblake plina ili pare (hlapive tvari). Tvari pod tlakom ili pothlađene. 
I.A Plinovi lakši od zraka: brzo se dispergiraju (etilen). 
I.B Plinovi teži od zraka, za koje je obavezno poduzimanje specijalnih mjera (zemni plin i ukapljeni naftni plin, propan gustoća 1.55; butan gustoća 2.0; pentan gustoća 2.5). 
Grupa II. Tvari koje plivaju. 
II.A Tvari koje plivaju na površini vode i stvaraju mrlju iznad koje se formira oblak pare. One u pravilu ne reagiraju s morskom vodom. Ovoj grupi pripada većina tvari koje se prevoze morem u tankovima brodova. 
II.B Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju, ali ne isparavaju niti reagiraju s morskom vodom. 
II.C Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju, iznad koje lebdi oblak pare. One reagiraju s vodom. 
II.D Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju i reagiraju s vodom, ali praktički ne isparavaju. 
Grupa III. Tvari koje se otapaju ili dispergiraju (otapala). 
III.A Tvari koje se otapaju u morskoj vodi, a ne reagiraju s njom i polako isparavaju (fosforna kiselina). 
III.B Tvari koje se brzo otapaju u morskoj vodi i brzo isparavaju. Lako se otapaju, mogu stvoriti mrlju na površini vode. 
III.C Tvari koje reagiraju s morskom vodom i otapaju se. 
Grupa IV. Tvari koje tonu. 
Tvari čija je gustoća veća od morske vode (1.03). 
IV.A Tvari koje se ne otapaju i ne reagiraju s vodom i akumuliraju se na dnu. 
IV.B Krute ili tekuće tvari veće gustoće od morske vode koje tonu na dno, ali mogu ponovno isplivati na površinu. 
IV.C Tvari koje tonu na dno i otapaju se ili reagiraju s morskom vodom. 
Napomena: Grupe III. i IV. su općenito najštetnije za okolinu. Grupe I., II.B i III.B se smatraju najopasnijim za zdravlje ljudi. 
Kategorizacija i popis štetnih tekućih tvari prema štetnom djelovanju na prirodna bogatstva i zdravlje ljudi (Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja mora s brodova 73/78 - Prilog 2, pravilo 3) 
Štetne tekuće tvari se dijele na 4 kategorije: 
(a) Kategorija A - štetne tekuće tvari koje će predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed operacija čišćenja ili debalastiranja tanka, znatan rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili će pak uzrokovati ozbiljne štete blagodatima ili drugim priznatim koristima mora i stoga će opravdati primjenu strogih mjera protiv onečišćenja. 
(b) Kategorija B - štetne tekuće tvari koje će predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed čišćenja ili debalastiranja tanka, rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili će pak uzrokovati štetu blagodatima ili drugim priznatim korisnicima mora i stoga će opravdati primjenu posebnih mjera protiv onečišćenja. 
(c) Kategorija C - štetne tekuće tvari koje će predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed operacije čišćenja ili debalastiranja tanka, manji rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili će uzrokovati manju štetu blagodatima ili drugim priznatim koristima mora, iziskivat će posebne uvjete rukovanja. 
(d) Kategorija D - štetne tekuće tvari koje će predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed čišćenja ili debalastiranja tanka, uočljiv rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili će uzrokovati minimalnu štetu blagodatima ili drugim priznatim koristima mora iziskivat će izvjesnu pozornost pri uvjetima rukovanja. 
Smjernice za kategorizaciju štetnih tekućih tvari (Dodatak I. Priloga II Međunarodne konvencije o sprečavanju zagađenja mora s brodova 73/78) 
Kategorija A. Tvari koje su bioakumulirane i mogu štetiti životu u vodi ili ljudskom zdravlju, ili koje su vrlo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 4, određeno sa TLm manje od 1 ppm), i, uz to, neke tvari koje su umjereno otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 3, određeno sa TLm od 1 ili više, ali manje od 10 ppm) kad se daje naročita težina dopunskim činiocima u profilu opasnosti ili naročitim značajkama tvari. 
Kategorija B. Tvari koje su bioakumulirane s kraćim zadržavanjem reda od jednog tjedna ili manje, ili koje mogu zagaditi morsku hranu, ili koje su umjereno otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 3, određeno sa TLm od 1 ppm ili više, ali manje od 10 ppm), i uz to, neke tvari koje su malo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 2, određeno sa TLm od 10 ppm ili više, ali manje od 100 ppm) kad se doda određena težina dopunskim činiocima u profilu opasnosti ili specijalnim značajkama tvari. 
Kategorija C. Tvari koje su malo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 2, određeno po TLm od 10 ili više, ali manje od 100 ppm), i uz to, neke tvari koje praktički nisu otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 1, određeno od TLm od 100 ppm ili više, ali manje od 1.000 ppm) kada se doda posebna težina dopunskim činiocima u profilu opasnosti ili specijalnim značajkama tvari. 
Kategorija D. Tvari koje praktički nisu otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 1, određeno po TLm od 100 ppm ili više, ali manje od 1.000 ppm); ili koje uzrokuju taloge koji prekrivaju morsko dno s visokom potrebom biokemijskog kisika (BOD) ili dosta štetne po ljudsko zdravlje, sa LD50 ili s manje od 5 mg/kg; ili uzrokuju umjereno smanjenje blagodati zbog postojanosti, mirisa ili otrovnih ili iritirajućih značajki, koje mogu ometati korištenje plaža, ili su umjereno štetne po ljudsko zdravlje, sa LD50 do 5 mg/kg ili više, ali manje od 50 mg/kg i uzrokuju lagano smanjenje blagodati mora. 
Druge tekuće tvari (u svrhe pravila 4 ovoga priloga) 
Tvari, osim onih kategoriziranih u navedenim kategorijama A, B, C i D. 

 
 
 
 
 
 
 

PRILOG 10
ZAŠTIĆENA PODRUČJA U KOJIMA SE NALAZE UZGAJALIŠTA MARIKULTURE
, Limski zaljev	, Zaljev Dumboka
, Zaljev Budava	, Zaljev Šarina Draga
, Zaljev Žrnovica	, Ušće rijeke Krke
, Uvala sv. Nikole	, Zaljev Peleš
, Šimuni - otok Pag	, Zaljev Movar
, Zaljev Soline	, Zaljev Stipanov jaz
, Zaljev Mala Lamljana	, Zaljev Duboka
, Otok Košara	, Zaljev Maslinova
, Otok Maslinjak	, Malo more
, Otok Žižanj	, Malostonski zaljev
, Uvala Kablin	, Drače Janjina
PRILOG 11
ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE
OTOK VIS
Zona 1 -	podmorje unutar točaka:
	43° 11ž 52˛ N 16° 11ž 12˛ E
	43° 05ž 12˛ N 16° 11ž 12˛ E
	43° 05ž 12˛ N 16° 16ž 24˛ E
	43° 02ž 00˛ N 16° 16ž 24˛ E
	43° 02ž 00˛ N 16° 14ž 00˛ E (u. Zaglav)
	43° 04ž 00˛ N 16° 10ž 30˛ E
	(šire područje viške luke i sjeveroistočni dio otoka 
	Visa do uvale Zaglav, sa svim otočićima i hridima
	pred obalom)
Zona 2 -	morski pojas širine 300 m od obale otoka Biševa
OTOK LASTOVO  - od rta Veljega mora do rta Skriževa
Zona 1 -	podmorje unutar točaka:
	42° 46ž 24˛ N 16° 55ž 36˛ E (rt Canj)
	42° 50ž 00˛ N 16° 55ž 36˛ E
	42° 50ž 00˛ N 17° 02ž 00˛ E
	42° 45ž 00˛ N 17° 02ž 00˛ E
	42° 45ž 00˛ N 16° 56ž 24˛ E (u. Studeno Dance)
	(sjeveroistočni dio otoka s Donjim Školjima)
Zona 2 -	podmorje unutar točaka
	42° 46ž 45˛ N 16° 47ž 40˛ E (o. Mrčara, rt Junac)
	42° 46ž 38˛ N 16° 49ž 14˛ E (o. Prežba, sjev. rt)
	42° 43ž 54˛ N 16° 50ž 00˛ E (Lastovo, rt u. Dubo-		ka)
	42° 43ž 54˛ N 16° 47ž 40˛ E
	(prolaz Mali Brod, dio zapadne obale Lastova)
Zona 3 -	morski pojas širine 300 m od obale Kopište i
	Podkopište
Zona 4 -	morski pojas širine 400 m od skupine otoka
	Lastovnjaci i Vrhovnjaci
ARHIPELAG PALAGRUŽE - morski pojas širine 300 m oko cijele otočne skupine uključivo plićine Pupak i Bačva
OTOK BRUSNIK - morski pojas širine 300 m oko otoka
OTOK JABUKA - morski pojas širine 300 m oko otoka
OTOK SUŠAC - morski pojas širine 300 m oko otoka
OTOK MLJET
Zona 1 -	obuhvaća morski pojas širine 300 m od obale otoka
	kao i svih ostalih otočića i hridi od rta Križice
	(42° 47ž 47˛ N 17° 26ž 32˛ E) do rta Hljeb
	(42° 45ž 18˛  N 17° 25ž 00˛ E)
Zona 2 -	morski pojas širine 300 m između rta Trojsti i hridi
	Maharac
PODRUČJE PREMUDE - morski pojas širine 300 m oko pozicije 44° 14ž 53˛ N 13° 34ž 16˛ E
PODRUČJE SV. IVAN NA PUČINI - morski pojas širine 300 m oko pozicije 44° 56ž 25˛ N 13° 34ž 43˛ E
MLJET -  nacionalni park (općina Dubrovnik)
MALOSTONSKI ZALJEV -  posebni rezervat u moru (općina Dubrovnik)
TALAŠĆICA  - park prirode
LIMSKI ZALJEV - posebni rezervat u moru
BRIJUNI - nacionalni park
KORNATI - nacionalni park
KRKA - nacionalni park
PRILOG 12
POPIS PRAVNIH OSOBA KOJE MOGU SUDJELOVATI U AKCIJI
I. BRODARSKE TVRTKE I POMORSKE AGENCIJE
 1.	"CROATIA LINE" RIJEKA
	51000 Rijeka, Riva 8; Riva 16
	Tel: 051/213-111 i 205-111; 
	Fax: 051/211-309
 2.	"JADROLINIJA" RIJEKA
	51000 Rijeka, Riva 16
	Tel: 051/211-444; Fax: 051/213-116
 3.	"LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODARSTVO"
	LOŠINJ
	51000 Rijeka, Splitska 2
	Tel: 051/512-744; Fax: 051/514-914
 4.	"RAPSKA PLOVIDBA" RAB
	51280 Rab, Stjepana Radića 3
	Tel: 0532/711-458
 5.	"TANKERSKA PLOVIDBA" ZADAR
	23000 Zadar, Božidara Petranovića 4
	Tel: 023/311-132; Fax: 023/314-375
 6.	"SLOBODNA PLOVIDBA" ŠIBENIK
	22000 Šibenik
	Tel: 022/23-755
 7.	"JADRANSKA SLOBODNA PLOVIDBA"
	SPLIT
	21000 Split, Obala kneza Branimira 16
	Tel: 021/355-333; Fax: 021/342-198 i
	302-631
 8.	"MEDITERANSKA PLOVIDBA"
	KORČULA
	20260 Korčula
	Tel: 020/711-154
 9.	"DALMATINSKA PLOVIDBA"
	20270 Vela Luka
	Tel: 020/82-420
10.	"ATLANTSKA PLOVIDBA"
	DUBROVNIK
	20000 Dubrovnik, Put Mihajla 1
	Tel: 020/22-377; Fax: 020/20-384
11.	"JADROAGENT" RIJEKA
	51000 Rijeka, Trg Ivana Koboljevića 2
	Tel: 051/35-224; Fax: 051/211-164 i
	213-616
12.	"EUROMAR" RIJEKA
	51000 Rijeka, Veslarska 1b
	Tel: 051/213-126; Fax: 051/211-068
13.	"TRANSADRIA" RIJEKA
	51000 Rijeka, Riba boduli 1
	Tel: 051/212-111; Fax: 051/213-206 i
	211-240
II. BRODOGRADILIŠTA
 1.	BRODOGRADILIŠTE "ULJANIK"
	PULA
	52000 Pula, Rade Končara 1
	Tel: 052/34-322; Fax: 052/211-655
 2.	BRODOGRADILIŠTE "3. MAJ"
	RIJEKA
	51000 Rijeka, Liburnijska 3
	Tel: 051/617-111 i 614-111;
	Fax: 051/611-166
 3.	BRODOGRADILIŠTE "KANTRIDA"
	RIJEKA
	51000 Rijeka, Istarska bb
	Tel: 051/611-122
 4.	BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR
	LENAC"
	51000 Rijeka, Martinščica i Lukobran,
	P. Drapšina
	Tel: 051/442-255, 211-232; Fax: 051/442-443,
	442-447
 5.	BRODOGRADILIŠTE "CRES"
	51557 Cres, Peškera 2
	Tel: 051/571-324; Fax: 051/571-532
 6.	BRODOGRADILIŠTE "KRALJEVICA"
	51262 Kraljevica, Obala kralja Tomislava 8
	Tel: 051/281-222, 281-283; Fax: 051/281-522,
	281-051
 7.	BRODOGRADILIŠTE "PUNAT" d.d.
	51521 Punat, Obala 5
	Tel: 051/854-026; Fax: 051/854-038
 8.	"LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODOGRADILIŠTE 			MALI  LOŠINJ"
	51550 Mali Lošinj, Put brodograditelja 16
	Tel: 051/231-322; Fax: 051/231-074
 9.	BRODOGRADILIŠTE "LAMJANE"
	23275 Ugljan
	Tel: 023/86-422
10.	BRODOGRADILIŠTE "TROGIR"
	21220 Trogir, Put brodograditelja 16
	Tel: 021/881-555; Fax: 021/881-881
11.	REMONTNO BRODOGRADILIŠTE
	ŠIBENIK
	22000 Šibenik, Mandalina bb
	Tel: 022/33-399; Fax: 021/521-354
12.	BRODOGRADILIŠTE "SPLIT"
	21000 Split, Supavla 19
	Tel: 021/342-474; Fax: 021/521-354
13.	"INKO BROD" KORČULA
	20260 Korčula, Dominče bb
	Tel:020/711-002; Fax: 020/711-342
14.	BRODOGRADILIŠTE "GREBEN"
	20270 Vela Luka
	Tel: 020/812-242; Fax: 020/812-202
III. ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI INSTITUTI I 
    USTANOVE
 1.	CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE MORA ROVINJ
	52210 Rovinj, G. Paliaga 5
	Tel: 052/811-544; Fax: 052/813-496
 2.	INSTITUT "RUĐER BOŠKOVIĆ" ZAGREB
	10000 Zagreb, Bijenička cesta 54
	Tel: 01/276-483; Fax: 01/425-497
 3.	INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA
	I MEDICINU RADA ZAGREB
	10000 Zagreb, Ksaverska 2
	01/434-188; Fax: 01/274-572
 4.	INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I
	RIBARSTVO SPLIT
	21000 Split, Šetalište I. Meštrovića 63
	Tel: 021/358-688; Fax: 021/358-650
 5.	DRŽAVNI HIDROGRAFSKI INSTITUT SPLIT
	21000 Split, Zrinjsko-Frankopanska bb
	Tel: 021/361-840 i 44-433; Fax: 021/47-045 i 47/242
 6.	ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
	10000 Zagreb, Rockefellerova 7
	Tel: 01/272-822; Fax: 01/272-166
 7.	DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD
	HRVATSKE
	10000 Zagreb, Grič 3
	Tel: 01/4565-366; Fax: 01/278-703
 8.	POMORSKI METEOROLOŠKI CENTAR
	21000 Split, Ulica glagoljaša 11
	Tel: 021/591-466 i 589-460; Fax: 021/591-033



10. DRŽAVNI HIDROGRAFSKI INSTITUT,
21000 Split, Zrinjsko-Frankopanska bb
Tel. 021/361-840
Fax: 021/47-045
Direktor: Zvonko Gržetić
Zadužena osoba: Ante Smirčić
	OPREMA	KOL.	PRIMJEDBA
	Diferencijalni GPS	kpl. 1	dometa do 100 m
	sustav
	Panoramski dubinomjer	kpl. 1	opseg mjerenja do 600 m
	Geološki dubinomjer	kpl. 1	Penetracija do 50 m
	Tahimetar TC-2000	kom. 2
	Mareograf	kom. 2
	Valograf	kpl. 2
	Multi sonda SBE-17	kom. 2	okomiti profili, 
			temperature, slanosti i 					gustoće
	Komplet brodskog	kpl. 2	Psihrometar, anemometar,
	meteorološkog		barometar,
	instrumentarija
	Strujomjeri	kpl. 10	Mogućnost mjerenja do
			dub. 1000 m



11. "CIAN" SPLIT, 21000 Split, Varaždinska 51
Tel. 021/514+049
Fax: 021/514-049, 511-955
Direktor: Petar Bojić
	OPREMA	NAZIV I NAMJENA	KARAKTERISTIKE
	Plovila 	ECO-CI i ECO-CII	Prikupljanje
		Dužina 9,5 m, 7 čv. 	ulja i krugog
		max brzina	otpada s
			površine
			mora
	Vozila	2 kamiona opremljena 	nosivost 2,5 t
		raspršivačem tipa Citizen 
		zapremnine 1000 l
	Crpke	Centrifugalna crpka za 
		ispiranje 1 kom
		Membranska crpka za 
		aplikaciju disperzanata 1 kom
	Brane	600 m brane za sprečavanje 
		širenja i lokalizaciju uljnih 
		onečišćenja
	Skimmer	Uređaj za prikupljanje ulja s 
		površine mora (1 kom)
	Prskalice	Motorne ledne prskalice	zapremnine
		 tip "Solo" (10 kom)	10 l
	Spremnici	25 mł	Privremeno
			uskladištenje
			skupljenog
			ulja
	Oprema	Brodska radijska postaja 
	za 	2 kom. 
	uspostav-	Mobilni telefon 1 kom.
	ljanje veza


15. Poduzeće "ODRŽAVANJE I IZGRADNJA LUKE" p. o.    Split, 21000 Split, Gat sv. Duje bb
Tel. 021/589-449
Fax: 021/581-886
Direktor: Jure Svetić
Zadužena osoba: Ivan Franičević

	OPREMA	NAZIV I NAMJENA	KARAKTERISTIKE
	Plovila	Motorni tegljač m/b "Ratac"	250 KS
		(1 kom)
		Motorna plovna grtalica m/g	 zapremnine
		"Gacka"	 0,75 mł
		Klapeta KL br. 44	zapremnina 35
			mł
		Motorna pilotna brodica 	motor 150 i 240
		2 kom	KS
			dužina 12,30 m



b) Sektor prerade Urinj, 51221 Kostrena-Urinj
Tel. 051/203-011
Fax: 051/203-000
Direktor. Petar Ećimović 
Zadužena osoba: Milica Lulić 
	Brana	500 m plivajućih brana širine 60 cm
	Oprema za primjenu	10-ak leđnih prskalica
	disperzanata
	Oprema za ronjenje	mogućnost korištenja opreme
		Ribarske sekcije Rafinerije


c) Lokacija Bakar,
Tel. 051/203-011
Fax: 051/203-000
Direktor: Petar Ećimović 
Zadužena osoba: Milica Lulić 
	Instalacija za prihvat 	2 rezervoara od 2000 mł
	zauljenih i kaljužnih 	API separator zapremnine 
	voda s brodova	750 m3/h
Mogućnost korištenja specijaliziranog stručnog kadra Rafinerije glede ponašanja prolivenog ulja ili sl. kao i modele čišćenja, te laboratorije za analize. 


3. JADRANSKI NAFTOVOG "JANAF" TERMINAL    OMIŠALJ 
51513 Omišalj 
Tel. 051/842-122
Fax: 051/842-273
Direktor: Nikola Žuvić 
	Plovila	2 motorne brodice 
	Brane	600 m plivajućih brana
	Oprema za primjenu	2 ručne prskalice 
	disperzanata
	Stalna zračna zavjesa 
	na ulazu u Omišaljski 
 	zaljev
	Slop tankovi	mogućnost uskladištenja prikupljenog 
		ulja


4. JADRANSKI POMORSKI SERVIS
51000 Rijeka, Mljekarski trg 3
Tel. 051/214-205
Fax: 051/331-403
Direktor: Ante Maras
Zadužena osoba: Vjekoslav Borčić
	OPREMA	NAZIV I  NAMJENA	KARAKTERISTIKE
	Plovila	m/b "Ecomar II"	ukupna nosivost 1516 t
		2 tegljača	svaki tegljač ima Skimmer,
			Vikoma-Komara (količina 
			12 t/h) i opremu za 
			gašenje požara
		radne brodice
	Brane	200 m oceanske
		brane
	Skimmer	komad 1	količina 12-50 t/h
	(uređaj za
	prikupljanje
	razlivenog 
	ulja s
	morske
	površine)
	Tegljač	tegljač za spuštanje
		brana
	Laboratorij	instrument kojim se
		kontrolira količina
		ulja u vodi


5. "IND-EKO" p.o. Rijeka
51000 Rijeka, Ante Starčevića 2
Tel. 051/336-152, 051/336-093,
Fax: 051/336-032
Direktor: Ilija Šmitran
Zadužena osoba: Mr. Miroslav Emling
	OPREMA	NAZIV I NAMJENA	KARAKTERISTIKE
	Plovila	Gumene brodice s vanbrodskim	brzina 18 čv
		motorima za opremu, aplikaciju
		disperzanata i motrenje obalnog
		pojasa (2 komada)
		2 barže za zauljene vode	zapremnine 450
			mł
	Vozila	Specijalne eko-cisterne za	zapremnine:
		autonoman rad na terenu s	2x15 mł
		trostrukom komorom, vakuum	1x8 mł
		crpkom, crpkama visokog pritiska i	1x7 mł
		štrcaljkama do 300 bara, kanal yet	1x15 mł
		sistemom dužine 120 metara u "S"	1x12 mł
		izvedbi po ADR normativima,	1x13 mł
		mobitel vezama
		Terensko vozilo (kiper) 1 kom	nosivost: 7 t
	Spremnici	Pokretljivi spremnici za	zapremnine:
		prihvaćanje otpada (3 kom)	3x20 mł
	Crpke	Vijčane elektrocrpke-pokretljive (2	"S" izvedba
		kom)	količina 20 mł/h
		Membranske pneumatske	količina 120 mł/h
		vakuum crpke za rad u
		eksplozivnim zonama (5 kom)
		Elektrocrpke visokog pritiska (2	pritisak do 200
		kom)	bara
		Crpke visokog pritiska (4 kom)	To do 150 Co
		Pneumatska crpka za izvlačenje	do 130 bara
		tvari u eksplozivnim zonama (2
		kom)
		Elektropotopne muljne crpke (3	količine do 60
		kom)	mł/h
		Muljne crpke na vlastiti pogon (2	količine 38 mł/h
		kom)
		Crpke-štrcaljke za nanošenje tvari
		visokog pritiska (5 kom)
	Oprema	Posebna oprema za rad u	neiskreća
		opasnim uvjetima	oprema
	Zaštitna	Autonomni dišni aparati, maske,	za rad u opasnim
	oprema	filteri, zaštitna odjeća i obuća (3	i kontaminiranim
		kompleta)	zonama
	Oprema za	Mobitel aparati za eko-posade (4
	uspost.veza	kom)
		Pager sono prijemnik (2 kom)
	Laboratorij	priručni laboratorij	ispitivanje vode
	Tvari	Apsorbensi, odmašćivači i	uskladištene na
		disperzanti treće generacije za	skladištu
		sprečavanje ekoloških nesreća	poduzeća IND-
			ECO


6. "RIJEKATANK"
51000 Rijeka, Kružna 10
Tel. 051/212-838,
Fax: 051/211-864
Direktor: Milorad Šmitran
Zadužena osoba: Zlatko Šmitran
	OPREMA	NAZIV I NAMJENA	KARAKTERISTIKE
	Vozila	Autocisterna (8 kom)	kompletna ekološka 					oprema (vakuum crpka, 				vijčana crpka pod 	
			visokim pritiskom,
			canal-yet sustav za 					probijanje zauljenih 					kanalizacija, te
			spremnici za smještaj
			disperzanata zaprem. 					5.5 t, 5 t, 7 t, 8 t, 
			11 t, 13 t, 25 t
		Kombi vozila (5 kom)
		Autohladnjača (1 kom)
		Dostavno vozilo GOLF-
		cady (1 kom)
	Plovila	Motorna brodica za	4 m, 9 kW
		aplikaciju disperzanata i
		osmatranje obalnog
		pojasa (3 kom)
	Crpke	Vijčana crpka (2 kom)	60 mł/h i 90 mł/h
		Crpka s agregatom (2	420 mł/h i 150 mł/h
		kom)
		Potopna crpka u "S"	250 mł/h, 90 mł/h i 				izvedbi (3 kom)	60 mł/h
		Membranska crpka za
		aplikaciju disperzanata (8
		kom)
		Sustav za kemijsko	10 mł/h i 30 mł/h
		čišćenje kotl. postrojenja
		(2 kom)
		Uređaj za ispiranje
		toplom vodom pod
		pritiskom
		(2 kom)
	Skimmer	Uređaj za prikupljanje	6-8 mł/h
	"Rollmope"	ulja s površine mora
		(2 kom)
	Ručna	Oprema za primjenu
	štrcaljka	disperzanata (6 kom)
	Skladište		20 mł
	disperzanata
	Baterija
	Visokotlačna	(4 komada)
	boca na zrak
	Oprema za	Mobitel aparati (9 kom)
	uspost. veza 


7. PODUZEĆE "LUKA PLOČE" i "ENERGOPETROL"   PLOČE, LUKA PLOČE
21340 Ploče
Tel. 020/679-922,
Direktor: Ivica Pavlović (Luka Ploče)
Direktor: Drago Burđelez (Energopetrol Ploče)
	OPREMA	NAZIV I NAMJENA	KARAKTERISTIKE
	Plovila	m/b 14 KD 3	kapacitet tanka 
		prikupljanje zauljenih	5 t
		otpada i čišćenje
		površine mora
		m/b 4 KD 3 peljarske
		brodice
		m/b 9 KD 3
		transport i razvlačenje
		plivajućih brana
		m/b 142 KD	3,61 m
		transport sredstava i ljudi
		radna brodica
		bager "Grabovica" sa
		samaricom
	Vozila	kamioni
		traktori
		spec. auto-cisterna s	kapacitet 10 t
		prikolicom i crpkama
	Crpke	različite vrste crpki
	Spremnici	otvoreni spremnik	kapacitet 300 mł
		zatvoreni spremnik	kapacitet 60 mł
	Brane
	Skimmer	prijenosni
	Separator	stabilni API separator
	Oprema za	VHF "DEBG2", stabilna
	uspostav. veza	1 kom
		prijenosno (ručne,
		tokivoki) 10 kom
	Adsorbens	Ekopor 200 kg


8. "TANKERSKA PLOVIDBA",  23000 Zadar, 
  B. Petranovića 4
Tel. 023/311-132, 023/314-198, 023/24-645, 023/314-317
Fax: 023/314-375, 023/314-375, 023/437-447
Direktor: Stanko Banić
Zadužene osobe: Ivo Valčić i Danko Ivon
Za razvoz duž obale ima tankere i bunker.
Tankeri:
m/t "Podunavlje"	3.500 TDW
m/t "Lendava"	1.000 TDW
m/t "Ošljak"	1.350 TDW
m/t "Pašman"	1.500 TDW
U slučaju potrebe ovi brodovi mogu poslužiti za prikupljanje nafte sa skimmerima i prijevoz do dekantatora.


9. "BRODOSPAS" SPLIT, 21000 Split, Obala Lazareta 1
Tel. 021/342-088,
Fax: 021/591-301
Direktor: Vicko Batinica
Zadužena osoba: Drago Tudić
	NAZIV OPREME ILI	  KOLI-  	PRIMJEDBA
	SREDSTVA	ČINA
	Tegljači m/t "Vega"	3	Mogu raditi s oil 
			skimmerom upotrebljavati
			širilice za disperzante I. 
			i II. Generacije 
	m/t "Polaris"
	m/t "Borac"		Preuređen za traganje i
			spašavanje s pojačanom
			ronilačkom opremom i s
			ronilačkom ekipom
	Prijenosni diesel agregat tip		LXBXH (m)
	"Uljanik"		4,7x3,7x2,7
	2x60 KVA (87 A) 380/220 V		G=10 t
	50Hz
	Agregati za podvodno	1	1,2x0,7x1 m
	rezanje		G=1 t
	i varenje "Parkins"
	350 A, 40 V DC
	Cilindri čelični uzgonski za	2	radna dubina do 50 m
	spašavanje L=17 m,
	B=5,4 m
	G na suho 65 T
	G u vodi 3 T
	Kompresori niskog pritiska	2	2,5x1,4x1,7 m
	"Trudbenik"
	D8VK-1007
	Q=10 mł/min p=8 bara
	G=2 T
	Crpke električne	5	G=60 kg
	uronjavajuče
	Q=100 mł/h
	p=6 kW, 220 V/380V
	Crpke električne	2	G=150 kg
	uronjavajuće
	Q=300 mł/h
	p=35 kW, 380 V
	Kompresori ronilački niskog	2	p=12 bara
	pritiska diesel "Bristol"		Q=0,62 mł/min
	L=2,5, B=2, H=1,3 m		G=1 T
	Kompresori ronilački visokog	2	Q=200 kg
	pritiska i "Bauer"		1,3x0,7x0,7 m
	električno Q=230 l/min
	p=220 bara, p=6 kW
	"Eko disk" Oil Skimmer		L=2,7m     B=2,7 m
	pogon diesel hidraulični		H=2,3 m
	prijenosni		G=1,7 T
	Q=50 do 100 mł/h		Agregat
	polutanta		L=1,5       B=0,8 m
			H=1,2 m
			G=1,2 T
	Baterije boca na zrak	8	G=1,5 T
	visokog pritiska (150 kom)


2. INA - INDUSTRIJA NAFTE ZAGREB
RAFINERIJA NAFTE RIJEKA 
a) Sektor prerade Mlaka 51000 Rijeka, Industrijska 26 
Tel. 051/201-011
Fax: 051/201-000
Direktor: Zorko Badanjak
Zadužena osoba: Milica Lulić 
	Brana	30 m plivajućih brana
	Plovila	2 brodice s vodenim topovima
	Skimmeri	2 kom tipa KOMARA I VIKOMA
		MINISKIMMER
		količine 10 t/h
	Instalacija za prihvat 	2 spremnika zapremnine 500 mł
	zauljenih voda s	1 spremnika od 1000 mł
	brodova	API separator zapremnine 2200 mł/h
		pročišćavanje zajedno s otpadnim 
		vodama Rafinerije)


PRILOG 7
POPIS LUČKIH KAPETANIJA
	Red.	Lučka 	Ured	 Telefon	Telefaks	Radijska 			br.	kapetanija				postaja
		odnosno
		operativni
		centar
	1.	Pula	Pula	052/27-646	052/27-646	VHF brodska
						radijska 	postaja na kanalu 16 i 	10
	2. 	Rijeka	Rijeka 	051/214-113	051/211-660	VHF brodska 	radijska postaja na kanalu 16 i 10
	3.	Zadar	Zadar	023/433-758	023/437-825	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	4.	Šibenik	Šibenik	022/37-837	022/27-378	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	5.	Split	Split	021/355-488	021/361-298	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	6.	Ploče	Ploče	020/679-008	020/679-008	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	7.	Dubrovnik	Dubrovnik	020/23-386	020/24-726	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
 


 


PRILOG 7
POPIS LUČKIH KAPETANIJA
	Red.	Lučka 	Ured	 Telefon	Telefaks	Radijska 			br.	kapetanija				postaja
		odnosno
		operativni
		centar
	1.	Pula	Pula	052/27-646	052/27-646	VHF brodska
						radijska 	postaja na kanalu 16 i 	10
	2. 	Rijeka	Rijeka 	051/214-113	051/211-660	VHF brodska 	radijska postaja na kanalu 16 i 10
	3.	Zadar	Zadar	023/433-758	023/437-825	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	4.	Šibenik	Šibenik	022/37-837	022/27-378	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	5.	Split	Split	021/355-488	021/361-298	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	6.	Ploče	Ploče	020/679-008	020/679-008	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	7.	Dubrovnik	Dubrovnik	020/23-386	020/24-726	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
 


 


PRILOG 7
POPIS LUČKIH KAPETANIJA
	Red.	Lučka 	Ured	 Telefon	Telefaks	Radijska 			br.	kapetanija				postaja
		odnosno
		operativni
		centar
	1.	Pula	Pula	052/27-646	052/27-646	VHF brodska
						radijska 	postaja na kanalu 16 i 	10
	2. 	Rijeka	Rijeka 	051/214-113	051/211-660	VHF brodska 	radijska postaja na kanalu 16 i 10
	3.	Zadar	Zadar	023/433-758	023/437-825	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	4.	Šibenik	Šibenik	022/37-837	022/27-378	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	5.	Split	Split	021/355-488	021/361-298	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	6.	Ploče	Ploče	020/679-008	020/679-008	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
	7.	Dubrovnik	Dubrovnik	020/23-386	020/24-726	VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10
 

PRILOG 8
POPIS ZRAKOPLOVA I 
HELIKOPTERA ZA IZVIĐANJE 
	AEROKLUB	TIP 	KARAKTERISTIKE	TELEFON
		REGISTRACIJE
	1. Aeroklub Vrsar			052/441-350
	M. Lošinj			051/231-466
	2. "Lošinjplov"	1. PIPER SENECA	Dvomotorni-šesterosjed	051/231-666
	  - Zračna luka na Lošinju			051/231-240
		2. CESSNA-206	Jednomotorni-šesterosjed
		3. CESSNA-172 RG	Jednomotorni-četverosjed
	Rijeka
	3. Aeroklub "Krila  Kvarnera"	1. CESSNA-172	četverosjed	051-424-610
	Rijeka, Zračna luka Čavle
	Zadar
	4. Aeroklub "Zadar"	1. PIPER SENECA	Dvomotorni-šesterosjed	023-322-355
	Zračna luka Zadar	2. CESSNA-172	četverosjed
	Split
	5. Aeroklub Split	1. CESSNA-172	četverosjed	021-551-399
	Zračna luka Split, Sinj	2. UTVA-75	dvosjed	021-41-138
		3. UTVA-75	dvosjed
	6. Zračna luka Brač			021/5233300
	Dubrovnik
	7. Aeroklub "Dubrovnik"	1.  CESSNA-172	četverosjed	020-773-333
	Zračna luka Dubrovnik, Ćilipi	2. UTVA-75	dvosjed


PRILOG 9
OPREMA SPECIJALIZIRANIH TVRTKI
1. "DEZINSEKCIJA" RIJEKA, 51000 Rijeka, Brajšina 13, 
Tel. 051/512-533, 051/512-590,
Fax: 051/512-769
Direktor: Ranko Dujmović
Zadužena osoba: Zlatko Žauhar
               Mario Fićor
	OPREMA	NAZIV I KARAKTERISTIKE	NAMJENA
	Plovila	ECO 2000 3 kom	Prikupljanje ulja i
		14,70 m, 12 čv max brzina	krutog otpada s
		10 mł zapremnina	površine mora
			Opasavanje
			onečišćenja,
			plivajućim zaštitnim
			branama
		M/b "Jastog"	Aplikacija
		10,80 m, 5 čv max brzina	disperzanata
		28 mł zapremnine	Aeracija podmorja, tj. 
			bogaćenje podmorja
			kisikom
		M/b "Škamp"	Prihvat zauljenih voda
		8,90 m, 9 čv max brzine
		Gumena brodica	Povlačenje plivajućih 
		4,2 m, 15 čv max brzina	zaštitnih brana
	Skimmeri	Disc. Vikoma 12 k
		kap. 10 mł/h
		Valjak 2 kom	Uređaji specijalne
		kap. 1-2,5 mł/h	namjene za obiranje
			ulja s površine mora
		Beskonačna traka 5 kom
		kap. 3-8 mł/h
	Plivajuće	0,6 m 4410 m
	zaštitne brane
		1,2 m 1650 m
	Crpke	Centrifugalne 2 kom
		Membranske 5 kom	Aplikacija
			disperzanata
		Uređaji za ispiranje (visokim	Ispiranje
		pritiskom) 4 kom
		Potopne 2 kom
	Savitljivi	Gumeni spremnici 2 kom	Privremeno
	spremnici	zapremnine 2-5 mł	skladištenje
			prikupljenog ulja
	Dostavna 		Prijevoz opreme
	vozila	
	Kamion s	Nosivost 2 t	Prijevoz opreme
	dizalicom
	Kamion	Nosivost 2,5 t 2 kom
		(opremljen raspršivačem)
		ostala vozila poduzeća
	Oprema za	Brodske postaje
	komuniciranje
		Prijenosne stanice
		Mobilni telefoni 


Pneumatske zaštitne plivajuće brane PB
	Visina (cm)	115	100	80	65
	Dužina (m)	20	20	20	20 i
					10
	Visina nadvodnog dijela (cm)	50	50	35	35
	Visina podvodnog dijela (cm)	65	50	45	30





PRILOG 5 
POPIS ČLANOVA STOŽERA I PLANA
NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE: 
IME I PREZIME ČLANA STOŽERA: 
ADRESA URED:
KUĆA: 
TELEFON: URED: 
KUĆA: 
TELEFAX: URED: 
KUĆA: 
E-MAIL: 
PRILOG 6 
POPIS NAJOSNOVNIJE OPREME OPERATIVNOG CENTRA
 1. Terensko vozilo 
 2. Kamion 
 3. Plovilo 
 4. Gumena brodica 
 5. Vanbrodski motor 15-25 KS 
 6. 1000 m zaštitnih plivajućih brana 
 7. 1 skimmer 
 8. 1 centrifugalna crpka 
 9. 1 monovijčana crpka 
10. 1 uređaj za proizvodnju tople vode pod visokim tlakom (800C - 100 bara) 
11. Spremnik (5-10 m3) 
12. 1 veći uređaj za prskanje disperzanata s dozirnom crpkom za brod 
13. Armirane usisne cijevi (Ć 100 mm) 
14. Vatrogasne cijevi s mlaznicama 
15. Visokotlačna cijev s mlaznicama 
16. Konopi 
17. 1 manji uređaj za prskanje disperzanata s dozirnom crpkom za gumenu brodicu 
18. Sidra 
19. Alat za popravak motora 
20. Lopate, grablje 15-20 kom. 
21. Zaštitne maske 
22. Zaštitna odjeća 
23. Zaštitne naočale 
24. Zaštitne rukavice 
25. Čizme, cipele 
26. Materijal: disperzanti - konvencionalni 2.000 l i koncentrirani         2.000 l 
adosrbenti - praškasti 5 - 10 m3 
industrijski odmašćivači 1.000 l 
27. Brodske radijske postaje 
28. Prenosne radijske postaje 
29. Oprema za uzimanje uzoraka mora 
30. Pribor i laboratorijsko posuđe za konzerviranje i prijenos    uzoraka do ovlaštenog laboratorija. 



Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske


  

Narodne novine br.: 25 - Datum: 28.03.2001. - Interni ID: 20010459


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske
460
Na temelju članka 13. stavka 2. Zakona o vatrogastvu (»Narodne novine«, broj 106/99), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 22. ožujka 2001. godine donijela
PLAN
INTERVENCIJA KOD VELIKIH POŽARA OTVORENOG PROSTORA NA TERITORIJU REPUBLIKE HRVATSKE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Planom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuju se: sudionici provedbe plana, njihov ustroj, djelokrug i nadležnost, sustav koordiniranja aktivnosti, rukovođenja i zapovijedanja akcijama gašenja velikih požara otvorenih prostora, osposobljavanje sudionika provedbe Plana, obavješćivanje javnosti o velikim požarima otvorenih prostora, te način osiguranja financijskih sredstava za provedbu Plana.
Plan je strateški dokument Republike Hrvatske u intervencijama kod velikih požara otvorenog prostora.
Članak 2.
Pojmovi koji se koriste u ovom Planu imaju sljedeće značenje:
– Veliki požar otvorenog prostora je svaki požar otvorenog prostora koji, s obzirom na zahvaćenu površinu i brzinu širenja, neposredno ugrožavanje osoba i imovine većeg opsega, ili moguće nanošenje znatnih materijalnih šteta, zahtijeva intervenciju većih, prvenstveno vatrogasnih snaga sa šireg područja;
– Vatrogasno zapovjedništvo Republike Hrvatske je stručno operativno tijelo za vođenje vatrogasnih intervencija velikih požara otvorenog prostora. Sjedište Vatrogasnog zapovjedništva Republike Hrvatske je u Zagrebu;
– Operativno vatrogasno zapovjedništvo priobalja je stručno operativno tijelo za vođenje i koordinaciju vatrogasnih intervencija prilikom velikih požara otvorenog prostora na području županija: Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Sjedište Operativnog vatrogasnog zapovjedništva priobalja je u Splitu-Divulje;
– Operativno vatrogasno zapovjedništvo kontinentalnog dijela Republike Hrvatske je stručno operativno tijelo za vođenje i koordinaciju vatrogasnih intervencija prilikom velikih požara otvorenog prostora na tom području i usklađeno pružanje pomoći priobalju. Sjedište Operativnog vatrogasnog zapovjedništva kontinentalnog dijela Republike Hrvatske je u Zagrebu;
– Županijsko vatrogasno zapovjedništvo je stručno operativno tijelo za vođenje i koordinaciju vatrogasnih intervencija prilikom velikih požara otvorenog prostora na području županije;
– Zapovjedništvo na požarištu je stručno operativno tijelo koje zapovijeda i koordinira aktivnosti neposredno na/uz požarište;
– Zapovjednici požarnih sektora su zapovjednici na jednom požarnom sektoru požarišta, odgovorni za stručnu i kvalitetnu uporabu raspoloživih resursa za gašenje požara;
– Zemaljske snage gasitelja su ukupni ljudskih i materijalno-tehnički resursi koji sudjeluju u gašenju požara otvorenog prostora djelujući sa zemlje, uključujući javne vatrogasne postrojbe (profesionalne i dobrovoljne), postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih društava, intervencijske postrojbe, postrojbe civilne zaštite, postrojbe Hrvatske vojske i ostale snage ustrojene od fizičkih osoba određenog područja i organiziranih ekipa pravnih osoba (šumarski djelatnici, građevinska mehanizacija i dr.);
– Protupožarne zračne snage su ljudski i materijalno-tehnički resursi koji se koriste za gašenje požara (letjelice za gašenje, nadzor i koordinaciju iz zraka s odgovarajućim posadama, opremom, sredstvima i tehnikom);
– Protupožarne mornaričke snage su ljudski i materijalno-tehnički resursi koji se koriste za gašenje požara ili pružaju pomoć i potporu s mora.
Članak 3.
Vatrogasno zapovjedništvo Republike Hrvatske, na prijedlog županijskog vatrogasnog zapovjedništva ili na temelju vlastite prosudbe, utvrđuje pojavu velikog požara otvorenog prostora od značaja za Republiku Hrvatsku.
Članak 4.
U slučaju nastanka požara otvorenog prostora, koji može prerasti u veliki požar, smjernice za uključivanje tijela i pravnih osoba u aktivnosti gašenja požara otvorenog prostoru daju se, sukladno tabeli ugroženosti, kako slijedi:
 
STUPANJUGROŽENOSTANGAŽIRANE SNAGE


1. stupanj– požari otvorenog prostora
   manjih razmjera
– indeks opasnosti vrlo mali
   do mali– vatrogasne postrojbe s   područja        grada/općine



2. stupanj– manje šumske površine
– veće površine trave i
   niskog raslinja
– indeks opasnosti mali do
   umjeren– snage iz 1. stupnja i
–vatrogasne postrojbe iz susjednih                gradova i općina
– zapovjedništvo područja




3. stupanj

– veće šumske površine
– velike površine trave i
   niskog raslinja
– indeks opasnosti mali do
   umjeren– snage iz 2. stupnja i
–županijskovatrogasno           zapovjedništvo
–uključivanje dijela vatrogasnih     postrojbi s područja županije
po prosudbi uključuju se i:
– intervencijske postrojbe
– zračne snage
– postrojbe civilne zaštite s područja   županije
– NOS OS RH (Hrvatska vojska)







4. stupanj

– vrijedne šumske površine
– vrlo velike površine trave i
   niskog raslinja
– ugroženost objekata i
   naselja
– moguće više istovremenih
   događaja na širem području
   (različitog intenziteta)
– indeks opasnosti umjeren
   do velik– snage iz 3. stupnja i
– uključivanje ukupnih vatrogasnih             snaga s područja županije
– operativno vatrogasno zapovjedništvo
   priobalja (Divulje) i kontinentalnog
   dijela RH
– intervencijske postrojbe
– zračne snage
– županijski stožer civilne zaštite
– postrojbe civilne zaštite s     područja    županije
– NOS OS RH (Hrvatska vojska)
– priprema dodatnih snaga za   ispomoć   iz drugih županija
po potrebi uključuju se i:
– vatrogasno zapovjedništvo RH
– stožer Civilne zaštite RH
– Krizni stožer Vlade RH





5. stupanj– posebno vrijedne šumske
    površine
– izrazito velike površine
   otvorenog prostora
– više istovremenih događaja
   većeg intenziteta
– ugroženost naselja i/ili
   drugih sadržaja ili objekata
– indeks opasnosti velik do
   vrlo velik– snage iz 4. stupnja i
– vatrogasno zapovjedništvo RH
– vatrogasne postrojbe iz ostalog   dijela    RH
– stožer Civilne zaštite RH
– postrojbe Civilne zaštite iz   ostalog    dijela RH
– Krizni stožer Vlade RH
– po potrebi, pomoć iz drugih zemalja

 
 
II. SUDIONICI PROVEDBE PLANA
Članak 5. 
Plan provode tijela državne uprave, Hrvatska vatrogasna zajednica (u daljnjem tekstu: HVZ), javna poduzeća, pravne osobe s javnim ovlastima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i jedinice mjesne samouprave.
Članak 6.
Na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Plan provode javne vatrogasne postrojbe, postrojbe civilne zaštite i drugi sudionici predviđeni procjenom ugroženosti i planom zaštite od požara.
Na razini države Plan, uz snage iz stavka 1. ovoga članka, provode i intervencijske postrojbe, interventne specijalističke vatrogasne postrojbe civilne zaštite, postrojbe Hrvatske vojske i mornarice, te protupožarne zračne snage.
Članak 7.
Prema prosudbi i zahtjevu nadležnog vatrogasnog zapovjedništva, a na temelju zapovijedi nadležnog stožera civilne zaštite ili Kriznog stožera Vlade RH, u aktivnostima gašenja velikih požara otvorenog prostora dužne su se uključiti pravne i fizičke osobe, sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (»Narodne novine«, broj 73/97) i Zakonu o vatrogastvu (»Narodne novine«, broj 106/99).
III. ZAPOVIJEDANJE I KOORDINACIJA PRI INTERVENCIJAMA U GAŠENJU VELIKIH POŽARA OTVORENOG PROSTORA
Članak 8.
 Za potrebe zapovijedanja i koordinacije u aktivnostima gašenja velikih požara otvorenog prostora ustrojavaju se Vatrogasno zapovjedništvo RH, Operativno vatrogasno zapovjedništvo priobalja, Operativno vatrogasno zapovjedništvo kontinentalnog dijela Republike Hrvatske i županijska vatrogasna zapovjedništva.
Grafički prikaz sustava zapovijedanja tiskan je uz ovaj Plan i njegov je sastavni dio (Prilog I.).
Radom zapovjedništava upravlja zapovjednik, koji odlučuje i odgovoran je za rad zapovjedništva.
Glavni vatrogasni zapovjednik po dužnosti je zapovjednik Vatrogasnog zapovjedništva Republike Hrvatske.
Glavni vatrogasni zapovjednik imenuje članove Vatrogasnog zapovjedništva Republike Hrvatske i njihove zamjenike, te zapovjednike i članove Operativnog vatrogasnog zapovjedništva priobalja i Operativnog vatrogasnog zapovjedništva  kontinentalnog dijela Republike Hrvatske i njihove zamjenike.
Na prijedlog županijskog vatrogasnog zapovjednika župan će imenovati županijsko vatrogasno zapovjedništvo.
Popisi članova vatrogasnih zapovjedništava iz stavka 6. ovoga članka dostavljaju se glavnom vatrogasnom zapovjedniku, odmah po imenovanju.
Članak 9.
Vatrogasna zapovjedništva, u pravilu, sastavljena su od:
– zapovjednika zapovjedništva,
– pomoćnika za operativno rukovođenje,
– pomoćnika za uporabu zračnih snaga,
– pomoćnika za dobrovoljno vatrogastvo,
– pomoćnika za suradnju s vojnim postrojbama,
– pomoćnika za civilnu zaštitu,
– pomoćnika za logistiku,
– pomoćnika za veze i komunikacije,
– pomoćnika za odnose s javnošću.
Svaki član vatrogasnog zapovjedništva ima i zamjenika.
Članak 10.
Županije su dužne odrediti pogodne lokacije i prostore te izvršiti sve potrebne predradnje (mogućnost žurnog instaliranja računalne opreme i drugih sredstava veze i komunikacijskih jedinica) radi uspostave zapovjednih mjesta kod zapovijedanja i koordinacije u gašenju velikih požara otvorenog prostora.
IV. NAČIN INTERVENCIJA I PRIMJENE PLANA
Članak 11.
U gašenju požara otvorenog prostora koji prerasta u veliki požar, na zahtjev zapovjednika požarišta, a temeljem prosudbe, nalogom nadređenog vatrogasnog zapovjednika upućuju se dodatne vatrogasne snage.
Ukoliko te postrojbe nisu u mogućnosti same ugasiti požar, akciji gašenja požara se, na temelju zahtjeva zapovjednika požarišta, priključuju postrojbe civilne zaštite koje je jedinica lokalne samouprave osnovala, obučila i opremila, te prema potrebi, postrojbe Hrvatske vojske.
Članak 12.
Ukoliko raspoložive vatrogasne postrojbe jedinice lokalne samuprave (grad, općina) nisu dostatne za gašenje požara, zapovjednik požarišta traži dodatnu pomoć od više razine zapovijedanja.
Odluka o angažiranju dodatnih snaga za gašenje požara može se donijeti samo onda kad su sve raspoložive protupožarne snage s područja jedinice lokalne samouprave nedostatne za uspješno gašenje, ili su već angažirane na drugim požarištima.
Županijski vatrogasni zapovjednik ovlašten je aktivirati sve vatrogasne postrojbe s područja županije.
Ukoliko angažirane snage gasitelja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka nisu dovoljne za gašenje požara, županijski vatrogasni zapovjednik će, putem nadležnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva (priobalja/kontinentalnog dijela RH) zatražiti dodatnu pomoć.
Ukoliko pružena pomoć iz stavka 4. ovoga članka nije do-voljna, na traženje nadležnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva, glavni vatrogasni zapovjednik može, sukladno prosudbi, zapovjediti angažiranje svih raspoloživih vatrogasnih postrojbi Rrepublike Hrvatske i ostalih protupožarnih snaga, a putem Odjela civilne zaštite MUP-a može, na temelju bilateralnih sporazuma o pružanju pomoći, zatražiti i međunarodnu pomoć.
V. OPREMA, DRUGA MATERIJALNO-
-TEHNIČKA I FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA IZVRŠENJE PLANA
Članak 13.
Oprema i druga potrebna materijalno-tehnička sredstva zemaljskih snaga gasitelja čuvaju se u vatrogasnim postrojbama, vatrogasnim bazama i drugim skladištima Ministarstva unutarnjih poslova.
Za sredstva i opremu protupožarnih zračnih snaga skrbi Ministarstvo obrane RH.
Članak 14.
Financijska sredstva za provedbu ovoga Plana osiguravaju se u Državnom proračunu, u okviru sredstava osiguranih za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku.
Financijska sredstva za provedbu obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, utvrđenih ovim Planom, osiguravaju te jedinice u svom proračunu.
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 15.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno prosudbi ugroženosti od požara a na temelju svojih planova intervencija, dužne s na svom području utvrditi pravne osobe koje u obavljanju redovite djelatnosti mogu pridonijeti uspješnom izvršavanju intervencije i poticati ostvarivanje suradnje.
Članak 16.
Način korištenja protupožarnih zrakoplova, helikoptera i osoblja utvrđuju su posebnim sporazumom Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane, na temelju članka 37., stavka 6. Zakona o vatrogastvu (»Narodne novine«, broj 106/99).
Članak 17.
Ovlašćuje se glavni vatrogasni zapovjednik za donošenje uputa o provedbi ovog Plana, u granicama ovlasti utvrđenih Zakonom o vatrogastvu (»Narodne novine«, broj 106/99) i ovim Planom.
Članak 18.
Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 214-01/01-01/04
Urbroj: 5030109-01-1
Zagreb, 22. ožujka 2001.
Potpredsjednik,
zamjenik predsjednika
dr. sc. Goran Granić, v. r.

 
 


First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
  Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna

Nova ponuda za poduzetnike

Internet usluge za poduzetnike

Izrada internet stranica

CMS internet stranice ! ! ! !

Hosting - Windows serveri

Prodaja gotovih izvještaja

Izrada poslovnih planova

Gotovi primjeri planova

Investicijski projekti

Primjeri ugovora - šprance
  Poslovni imenici - adresari

Internet imenik - web adrese

Istraživanje tržišta

Marketing - oglašavanje

Trgovačko posredovanje

Proizvodi i usluge u HR

Poslovno savjetovanje

Poslovna psihologija

Poslovne informacije

Poslovni web katalog
  Pregled zakona - propisa

Informatika i poslovanje

Korisni poslovni programi

Programiranje po narudžbi

Sigurnost u poslovanju

Besplatni online rječnik

Besplatne poslovne usluge

Pregled korisnih linkova

Novi internet projekti

Poslovni forum



Jeste li tražili:

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora - Narodne novine br.: 92 / 2008
Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj - Narodne novine br.: 8 / 1997
Plan intervencija u zaštiti okoliša - Narodne novine br.: 82 / 1999
Plan intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata - Narodne novine br.: 68 / 2008
Plan numeriranja - Narodne novine br.: 154 / 2009




Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti, primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...