Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih


  

Narodne novine br.: 136 - Datum: 28.08.2003. - Interni ID: 20032001


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA
2001
 
Na temelju članka 81. stavka 1. Zakona o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (NN 69/2003.) ministar prosvjete i športa donio je
 
 
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH
 
 
UVOD
 
Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja, a svako obrazovno razdoblje traje osamnaest tjedana.
 
Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovaraju razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole i namijenjena su obrazovanju polaznika koji nisu završili četiri razreda osnovne škole.
 
 
Red.
br.NASTAVNI PREDMETIBROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA
I.II.
1.Hrvatski jezik120108
2.Matematika 60  72
Ukupno: 180180

 
 
Obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda i namijenjena su obrazovanju polaznika koji su napustili osnovno obrazovanje između četvrtog i osmog razreda.  
Izborni programi su različiti programi osposobljavanja za poslove i prvo manje zahtjevno zanimanje u V. i VI. obrazovnom razdoblju, a svaki polaznik može izabrati i završiti jedan od programa osposobljavanja istodobno s osnovnom školom.


             NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH 
 
Red.
br.NASTAVNI PREDMETIBROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA
III.IV.V.VI.
1.Hrvatski jezik90 90 72 72
2.Likovna kultura   12
3.Glazbena kultura   12
4.Strani jezik36363636
5.Matematika72 72 72 72 
6.Biologija  1818
7.Kemija  1818
8.Fizika  1818
9.Povijest18181818
10.Zemljopis18181818
11.Osnove građanskog obrazovanja    18
12.Tehnička kultura s informatikom 242424
13.Tjel. i zdrav. kultura   18
Ukupno: 234258294354
Izborni programi    
14.Osposobljavanje  150


 
 
 
Polaznici se upisuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju, ali se operativni nastavni plan i program prilagođava predznanju polaznika utvrđenom provjerom prilikom upisa. 
 
            Programe stručnoga osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje i samozapošljavanje u u jednostavnim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo. 
 
 
Ustanova koja ostvaruje Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih dužna je samostalno ili s drugom pravnom osobom (srednjom školom, poduzećem ili licenciranim obrtnikom) osigurati materijalno-tehničke uvjete za izvođenje programa osposobljavanja. 
 
 
            Sastavnice programa osnovnog obrazovanja odraslih su:
 
1.      Cilj, zadaće i struktura nastavnog plana i programa
 
2.       Oblici rada u osnovnom obrazovanju odraslih
 
3.       Ostvarivanje nastavnog plana i programa
 
4.       Predmetni nastavni planovi i programi 
 
 
 
1. CILJ, ZADAĆE I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
 
Obrazovanje odraslih u cjelini predstavlja najobuhvatniju fazu u sustavu cjeloživotnog učenja. Glavne su zadaće nadoknađivanje obrazovnih zaostataka odraslih osoba nastalih obrazovnim propustima u mladosti i daljnje trajno obrazovanje.
Osnovno obrazovanje odraslih ima prije svega kompenzacijsku zadaću nadoknađivanja propuštenog i uključivanja polaznika u sustav cjeloživotnog učenja. Cilj je nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih unaprijediti temeljnu pismenost i životne vještine u svim područjima obrazovanja. 
Osnovne su zadaće:
·        podizanje opće obrazovanosti odraslih do razine osnovne škole
·        osposobljavanje za samoupravljivo i samostalno učenje kao osnove za cjeloživotno učenje
·        usporedno osposobljavanje za prvo zanimanje 
·        stjecanje uvjeta za mogući nastavak obrazovanja u srednjem školstvu.  
 
Odlukom ministra prosvjete i športa utvrđeno je da nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja koja su odgovarajuća razini od I. do VIII. razreda redovite osnovne škole, a usporedno s V. i VI. obrazovnim razdobljem osnovnog obrazovanja odraslih svaki polaznik može u sklopu izborne nastave ostvariti i osposobljavanje za prvo zanimanje. Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovara razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole, a obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda. Prvo (I.) obrazovno razdoblje namijenjeno je polaznicima koji ne vladaju u dovoljnoj mjeri temeljnim vještinama čitanja, pisanja i računanja, a drugo (II.) polaznicima koji se služe samo vještinama čitanja, pisanja i računanja, ali nisu završili četiri razredna osnovne škole. Svako obrazovno razdoblje traje 18 tjedana, odnosno cjelokupno osnovno obrazovanje odraslih traje tri školske godine. Polaznici se upućuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju i njihovim rezultatima na inicijalnom provjeravanju predznanja.  
U odnosu na prijašnji nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih, smanjen je broj sati nastave, ali je povećan zahtjev da izvršitelji obrazovnog procesa pojačaju rad na osposobljavanju polaznika za samoupravljivo i samostalno učenje. Raspored odgojno-obrazovnih sadržaja usporedan je s važećim nastavnim planom i programom redovite osnovne škole. Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih čine sljedeća nastavna područja:
·        jezično (hrvatski i strani jezik)
·        umjetničko (likovna i glazbena kultura)
·        prirodoslovno-matematičko-tehničko (biologija, fizika, kemija, zemljopis, matematika, tehnička kultura s informatikom)
·        društveno (povijest, osnove građanskog obrazovanja)
·        zdravstveno (tjelesna i zdravstvena kultura).
 
Struktura predmetnih nastavnih programa sadrži cilj i zadatke programa, sadržaje i zadaće za polaznike i metodičke upute za ostvarivanje programa. 
 
2. OBLICI RADA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU ODRASLIH
 
            Osnovno obrazovanje odraslih mogu provoditi specijalizirane osnovne škole za odrasle, osnovne škole i ostale ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete. Ispunjavanje uvjeta za izvođenje programa i početak izvođenja utvrđuje Ministarstvo prosvjete i športa u skladu sa Zakonom o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (N.N 69/2003.).
 
Redovita nastava u osnovnom obrazovanju odraslih je osnovni oblik obrazovanja odraslih i temelji se na sustavnom i neprekidnom nastavnom tijeku. Broj polaznika u obrazovnim skupinama može biti od 8 do 20 osoba. Polaznici tog oblika obrazovanja redovito polaze nastavu, a ocjenjuju se tijekom nastave. Polaznici koji izostanu s nastave više od 50% sati gube položaj redovnog polaznika u tom obrazovnom razdoblju, ali mogu ponavljati obrazovno razdoblje ili se uključiti u druge oblike osnovnog obrazovanja odraslih. Redovita se nastava tijekom jedne školske godine organizira u dva obrazovna razdoblja: ljetnom i zimskom. Zimsko obrazovno razdoblje počinje početkom rujna, a ljetno početkom veljače. 
 
Konzultativno-instruktivni oblik obrazovanja ponajprije se organizira za manji broj polaznika. Ovaj oblik namijenjen je polaznicima koji nisu u mogućnosti polaziti redovitu nastavu, a imaju sposobnost da uz pomoć nastavnika i samostalno svladaju nastavne sadržaje. Prije uključivanja polaznika u ovaj oblik obrazovanja utvrđuju se njegove sposobnosti za samostalni rad. Za takve polaznike posebno se organizira vrijeme za konzultacije i instruktivni rad. Konzultacije se istodobno mogu organizirati iz jednog, više ili svih nastavnih predmeta. U ovom obliku obrazovanja potrebno je ostvariti najmanje 60% nastavnih sati predviđenih u Odluci o nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. U konzultacijama se stavlja naglasak na one dijelove programa koje polaznici teže svladavaju samostalnim učenjem, odnosno iz udžbenika ili druge literature. Dijelovi provjeravanja i ocjenjivanja su odvojeni, tj. ispitivanje i ocjenjivanje se obavlja na kraju svladavanja pojedinog nastavnog predmeta. U organiziranju ovog oblika obrazovanja značajno je i da polaznici usvoje osnovne metode samoobrazovanja, služenje različitim izvorima znanja, vođenjem bilješki i ostalim. Takav oblik može se organizirati kao seminar za polaznike koji nisu u mogućnosti neprekidno tijekom cijele godine polaziti nastavu, na primjer za polaznike u mjestima u kojima ne postoji škola za osnovno obrazovanje odraslih ili ne postoji organizirani oblik ovog obrazovanja. U tom slučaju polaznici tijekom seminara prorađuju nastavne sadržaje, a ispite polažu u verificiranim školama za osnovno obrazovanje odraslih. U ovaj oblik obrazovanja mogu se uključiti polaznici koji završavaju osnovno obrazovanje polaganjem ispita prema Pravilniku o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita.
 
Dopisno-konzultativni oblik obrazovanja je karakterističan po tome što su sudionici obrazovnog procesa pretežno prostorno razdvojeni. Jedini dio zajedničkog izravnog rada nastavnika i polaznika je vrijeme kraćih zajedničkih, ali i pojedinačnih konzultacija. Takav oblik obrazovanja temelji se na  primjereno didaktički pripremljenim udžbenicima i nastavnim pismima. Dijelovi provjere i ocjenjivanja slični su kao u konzultativno-instruktivnoj nastavi, pa premda postoje dopisne kontrolne zadaće svi polaznici pristupaju ispitu u školi.
Osnovno obrazovanje odraslih može se završiti i polaganjem ispita što je uređeno odredbama Pravilnika o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita (NN, br. 70/91.). 
 
 
3. OSTVARIVANJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
 
         Škola, odnosno druga ustanova koja provodi osnovno obrazovanje odraslih, donosi godišnji plan i program rada u kojem se uz ostalo određuje mjesto, način i pedagoški nositelji ostvarivanja nastavnog plana i programa.
Ostvarivanje zadaća nastavnog plana i programa provodi se zajedničkim dijelom osnovnog obrazovanja odraslih i posebnim dijelom strukovnog osposobljavanja za osobe koje su se odlučile za to obrazovanje. Programe stručnog osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje ili samozapošljavanje u jednostavnijim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo.
Pri oblikovanju operativnog plana i programa, organizaciji poučavanja i učenja te praćenju i vrednovanju postignuća odraslih polaznika treba se pridržavati sljedećih načela:
·        utvrditi zadaće koje polaznici trebaju ostvariti
·        uključiti sve polaznike u različite aktivnosti tijekom procesa učenja  
·        povezati obrazovanje, posao, dom i društvo
·        utemeljiti poučavanje na kritičkom mišljenju, rješavanju problema i učenju istraživanjem
·        postaviti vrednovanje kao oruđe za procjenu napredovanja polaznika i pomoći im u osposobljavanju za samoupravljivo i samostalno učenje u sklopu sustava cjeloživotnog učenja 
·        prihvatiti različitosti između predznanja polaznika, njihovih potreba i ciljeva te individualizirati pristup prema njima.   
 
Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih treba operativno prilagođavati iskustvu polaznika. Nema jedinstvenog pristupa poučavanju jer se polaznici kao skupine i osobe bitno razlikuju s obzirom na svoje predznanje i ciljeve. Jedino je konzistentno pravilo da se zadaće i sadržaj nastavnih jedinica što je više moguće usklade s potrebama i interesima polaznika. Zadaće za polaznike trebaju pomoći učiteljima i polaznicima da izdvoje važna znanja, vještine i vrijednosti koje polaznici trebaju usvojiti. Učenje polaznika se ostvaruje komunikacijom i kritičkim mišljenjem, primjenom usvojenog znanja, vještina i vrijednosti te aktivnim sudjelovanjem i vlastitim doprinosom. Takvim se pristupom razvijaju komunikacijske i interpersonalne vještine te vještine donošenja odluka i cjeloživotnog učenja.
Za uspješno ostvarivanje obrazovnih sadržaja prijeko je potrebno da se polaznici osposobe za samoupravljivo i samostalno učenje, pa je s tim u svezi obvezno da se tijekom ostvarivanja svakog nastavnog programa predvidi vrijeme za:
-    savjetovanje o mogućnostima i oblicima obrazovanja
-    upućivanje polaznika u kombiniranje različitih oblika obrazovanja tijekom cjeloživotnog obrazovanja
-    upoznavanje obrazovne skupine s ciljem, zadaćama, temama i redoslijedom nastavnih sadržaja te izvorima znanja 
-    davanje uputa za uporabu pojedinih izvora znanja, tehnika i metoda samostalnog učenja.
 
 
 
Škola je dužna organizirati nastavu stranog jezika ako se prijavi najmanje 8 polaznika, a za manji broj od toga dužna je organizirati instruktivni rad. Pojedinačna i skupna pomoć obvezno se organizira za polaznike koji izrazito teško napreduju u svladavanju nastavnih sadržaja tijekom obrazovnog procesa u sklopu pojedinih nastavnih predmeta. Skupni se rad u takvim slučajevima ostvaruje sa skupinom od najviše 5 polaznika. Dodatni se rad može organizirati za polaznike koji pokazuju izričite sklonosti i potrebu za određenim povećanim znanjima iz pojedinih područja, radi proširivanja i produbljivanja obrazovanja. Odluku o programu i ustrojstvu dodatne nastave donosi nastavničko vijeće u skladu s objektivnim uvjetima škole.
 


 4. PREDMETNI NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI
 
HRVATSKI JEZIK
 
 
Obrazovno razdobljeI.II.
Broj sati120108

 
 
 
CILJ
 
Razviti temeljne vještine uporabe hrvatskoga standardnoga jezika.
 
 
ZADACI
 
-         razviti vještinu čitanja i pisanja 
-         spoznati temeljne gramatičke, pravogovorne i pravopisne zakonitosti hrvatskoga jezika
-         razviti sposobnost  za samostalno pisanje rečenica, odgovora na pitanja i kraćih sastavaka    
-         razvijati interes za slušanje i čitanje umjetničkih tekstova
-         razlikovati prozni i lirski književno-umjetnički tekst
-         upoznati najjednostavnije programske sadržaje u području medijske kulture
-         razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.
 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
I. obrazovno razdoblje 
SadržajiZadaće za polaznike
POČETNO ČITANJE I PISANJE 
- provesti inicijalno provjeravanje predznanja čitanja i pisanja
Pripreme za učenje čitanja i pisanja
- govorenje i pripovijedanje na temelju opažanja 
- globalno čitanje riječi i kraćih rečenica
Uvođenje u početno čitanje i pisanje
- velika i mala tiskana i pisana slova
- analitičko-sintetičko čitanje riječi, rečenica i 
  kraćih tekstova 
- pisanje riječi i rečenica pisanim slovima
 
1. HRVATSKI JEZIK 
Slovnica/gramatika
- glas, samoglasnik, suglasnik, slog  
- slovo, abeceda
- riječ, rečenica, vrste rečenica
 
- imenice, glagoli, brojevi
- interpunkcija: točka, upitnik, uskličnik, zarez u 
  nabrajanju
Pravogovor i pravopis
 - veliko početno slovo u uobičajenim primjerima 
 
 
 
- slogovi ije/je, č/ć
 
- niječnica ne i riječca li 
 
 
 
- slušati, govoriti, pripovijedati na temelju opažanja 
 
 
- usporedno učiti tiskana i pisana slova te vježbati čitanje i spajanje pisanih slova u riječi 
  
- prepisivati te samostalno sastavljati rečenice i kraće tekstove 
 
 
 
- odrediti glas, samoglasnik, suglasnik, slog
- razlikovati slovo i glas, naučiti abecedu                            
- razlikovati riječ kao dio rečenice
- imenovati izjavne, upitne, usklične, jesne i niječne rečenice
- prepoznati i imenovati imenice, glagole i brojeve kao vrste riječi
- izgovarati izjavne, upitne i usklične rečenice te pisati znakove interpunkcije
 
- pisati veliko početno slovo na početku rečenice, u osobnim imenima, prezimenima i nadimcima 
- pisati veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, ustanova, poduzeća, udruga, država, voda, otoka
- izgovarati i pisati češće rabljene riječi u kojima su 
  ije/je, č/ć
- pisati niječnicu ne u niječnim i riječcu li u upitnim 
  rečenicama
SadržajiZadaće za polaznike
- rastavljanje riječi 
- kratice
- brojevi
 
2. KNJIŽEVNOST 
KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE
Poezija
- stih, kitica, pjesma 
Proza
- fabula, likovi, vrsta
 
Lektira
- H. Ch. Andersen, Bajke
 
3.  JEZIČNO IZRAŽAVANJE 
Govorenje
- monolog, dijalog 
- pričanje i prepričavanje
- opisivanje
Čitanje
- čitanje naglas i u sebi 
- čitanje riječi, rečenica i vezanog teksta
- interpretativno čitanje
- čitanje s razumijevanjem: cjelovitoga teksta, 
  odjeljaka i pojedinosti
Pisanje
- prepisivanje
- diktati
- pitanje i odgovori
- sastavljanje i pisanje
 
 - rastavljati riječi na slogove i na kraju retka, spojnica 
- pisati opće i mjerne kratice u učestalim primjerima   
- pisati brojeve riječima
 
 
 
 
- prepoznati i imenovati stih, kiticu, pjesmu
 
- prepoznati redoslijed događaja i imenovati likove, prepoznati pripovijetku, bajku, igrokaz, strip
 
- pročitati bar jednu bajku
 
 
- razlikovati monolog i dijalog
- pričati doživljaj i događaj iz života te prepričati 
  književnoumjetnički tekst
- opisivati osobu, radni prostor prema određenom planu 
 
- svladati "tehniku" i vrste čitanja
 
 
 
 
 
- točno prepisivati riječi, rečenice i kraće odjeljke
- pisati kraće vježbene i nadzorne diktate
- samostalno pisati pitanja i kraće odgovore
- sastavljati i pisati rečenice prema nizu riječi i prema  
  slici, pisati čestitku i razglednicu
 
SadržajiZadaće za  polaznike
Komunikacijski postupci
- kultura govora i slušanja
- postavljanje pitanja
 
4. MEDIJSKA KULTURA 
Filmovi i TV emisije
- crtani i igrani film, TV emisija 
- slušati govor druge osobe
- rabiti upitne riječi u pitanjima: tko? što? gdje? 
  kada? kako? zašto?
 
- gledati crtani i igrani film te TV emisiju prema izboru                                                                                - uočiti zvuk, glazbu, pokret i sliku u crtanom fimu  
- imenovati nijemi, zvučni i igrani film
 

 


II. obrazovno razdoblje 
SadržajiZadaće za polaznike
1. HRVATSKI JEZIK
Slovnica/gramatika
- imenice: opće i osobne imenice, rod, broj
- umanjenice i uvećanice
- glagoli
- pridjevi
 
- osobne zamjenice
- rečenica
- subjekt i predikat
Pravogovor i pravopis
- č/ć, slogovi ije/je
 
 
 
 
- veliko početno slovo
 
- veliko i malo slovo
 
 
- dvotočje
- kratice    
 
- upravni i neupravni govor
 
 
  
 
- prepoznati i imenovati opće, osobne imenice, rod i broj imenica 
- prepoznati umanjenice i uvećanice 
- uočavati vrijeme radnje: prošlost, sadašnjost i budućnost
- prepoznavati opisne, gradivne i posvojne pridjeve
- završeci posvojnih pridjeva od općih imenica i osobnih imena 
- prepoznati osobne zamjenice u rečenici  
- jednostavna rečenica  
- prepoznati subjekt i predikat u rečenici
 
- izgovarati i pisati č/ć u umanjenicama na -ić, -čić, -čica, uvećanicama –čina, u imenicama za oznaku zanimanja na –ač/-(ač)ica, prezimenima na –ić i -čić  
- izgovarati i pisati slogove ije/je u umanjenicama, uvećanicama i imenicama za zanimanja  
 
- pisati veliko početno slovo u imenima gora, nebeskih tijela, imenima stanovnika i naroda, županija, knjiga, filmova, novina
- naučiti pisati veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od osobnih imena, sa završecima na –ov, -  ev, -in, -čki, -ćki, -ski, -ški 
 
- pisati dvotočje u nabrajanju
- znati pisati kratice višečlanih naziva, primjerice: OŠ, HNK, HRT, RH 
- pisati kratice za dužinu, za masu, za tekućinu i za vrijeme  
- pisati navodnike, crticu i dvotočje u upravnom govoru                                                                           - prepoznati neupravni govor
 
 
 
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
2. KNJIŽEVNOST 
KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE
Poezija
- pjesnička slika, ritam, stilska sredstva, vrsta
 
 
 
Proza
- tema, kronološki slijed događaja, elementi fabule, 
  lik, kompozicija, vrsta
 
Lektira
- Mato Lovrak Družba Pere Kvržice
- Ivana Brlić-Mažuranić, Šuma Striborova
- Ezop, Basne
 
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE 
Govorenje
- razgovor
 
- pripovijedanje
 
- opisivanje
 
Čitanje
- čitanje u sebi i na glas
 
Pisanje
- odgovori na pitanja
- sastavljanje
 
- diktati
 
 
Komunikacijski postupci
- govorenje i slušanje drugih
- prepričavanje
 
4. MEDIJSKA KULTURA 
Filmovi i TV emisije
- igrani i dokumentarni film
- dokumentarna televizijska emisija
  
 
 
- prepoznati pjesničku sliku; ponavljanje u stihu, kitici 
  i pjesmi, prepoznati srok vizualno i slušno; 
  prepoznati usporedbu; razlikovati šaljivu i 
  domoljubnu pjesmu 
- imenovati temu proznog teksta; odrediti kronološki 
  slijed događaja; uočiti elemente fabule:                              
  uvod - zaplet - rasplet; uočiti odnose među likovima;
  prepoznati monolog, dijalog, opis i pripovijedanje u 
  tekstu; razlikovati basnu, dječji roman, strip
- pročitati dječji roman, bajku i basne prema izboru
 
 
 
 
 
- razgovarati o zanimanjima polaznika, o radnim 
  uvjetima i djelatnostima koje obavljaju
- pričati na zadanu temu, o gledanoj televizijskoj 
  emisiji, pripovijedati događaj iz osobnoga života  
- opisivati sliku krajolika
 
- čitati tekst u ograničenom vremenu (provjera brzine) i u sebi s razumijevanjem (povezivanje pojedinosti)
 
 
- pisati odgovore na postavljena pitanja
- sastavljati rečenice o slici, prema tematskom nizu riječi
 
- pisati vježbene i nadzorne (kontrolne) diktate
 
 
- opsežno i sažeto prepričavati sadržaj književnoga teksta
- voditi brigu o kulturi govorenja i slušanja govora drugih osoba
 
 
- gledati šaljivi i dokumentarni film prema izboru
- imenovati crno-bijeli film i film u boji, prepoznati 
  dokumentarni film i televizijsku emisiju
 

 
 
 
METODIČKE UPUTE
 
            1. Odrasli polaznici dolaze u školu s različitim predznanjem pa je potrebno odmah na početku provesti inicijalno provjeravanje kako bi se utvrdile razine čitanja i pisanja. Na temelju dobivenih rezultata potrebno je organizirati vrstu nastave ili polaganje ispita za pojedino obrazovno razdoblje i upućivanje u obrazovno razdoblje koje odgovara znanju polaznika. Pojedinačnim čitanjem odabranih tekstova utvrđuje se brzina čitanja, točnost i razumijevanje pročitanoga u sklopu vremenske jedinice. Inicijalno ispitivanje obuhvaća i brzinu te gramatičko-pravopisnu točnost prepisivanja kraćeg teksta, također u ograničenom vremenu. Provodi se i kraći nadzorni (kontrolni) diktat kako bi se provjerilo pisanje velikoga početnog slova (osobno ime i prezime, ime naselja i ulice) te znakovi interpunkcije. Na kraju se s polaznicima, koji su postigli dobre rezultate u čitanju, prepisivanju i pisanju nadzornoga diktata, provodi razgovor i raščlamba teksta kako bi se utvrdila njihova govorna razina i komunikacijske sposobnosti.    
            2. Nastavni predmet hrvatski jezik ima četiri predmetna područja: hrvatski jezik, književnost, jezično izražavanje, medijsku kulturu. Ona se razvijaju iz predmetnoga područja početno čitanje i pisanje koje se ostvaruje s polaznicima koji nisu svladali čitanje i pisanje, odnosno koji ne znaju tiskana i pisana slova hrvatske abecede.
            S odraslim polaznicima treba ostvariti sva četiri predmetna područja s tim da se najveća pozornost posvećuje području hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja, književnosti te medijskoj kulturi samo informativno, što je uočljivo u predloženom broju sati za ta područja.
            


MATEMATIKA
 
 
Obrazovno razdobljeI.II.
Broj sati6072

 
 
 
CILJ
 
 Usvojiti osnovna matematička znanja i vještine potrebne u svakodnevnom životu.
 
 
ZADACI
 
- razvijati vještinu čitanja i pisanja brojeva
- razvijati vještine rješavanja jednostavnih zadataka primjenom osnovnih računskih radnji
- razvijati vještine grafičkog prikazivanja geometrijskih tijela i likova
- razvijati logičko mišljenje.
 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
 I. obrazovno razdoblje 
            SadržajiZadaće za polaznike
1. Zbrajanje i oduzimanje prirodnih brojeva
    do 20
 
    Čitanje i pisanje brojeva od 1 do 10
    Znakovi +, - , i =. Znakovi < i >.
    Pribrojiti i zbroj. Čitanje i pisanje
    brojeva do 20. Jedinica i desetica.
    Uspoređivanje brojeva. Zbrajanje i
    oduzimanje brojeva u skupu brojeva do 20.
    Redni brojevi.
 
 
 
2. Zbrajanje i oduzimanje u skupu
    prirodnih brojeva do 100 
 
   Brojenje do 100. Čitanje i pisanje
   brojeva do 100. Redni brojevi.
   Zbrajanje i oduzimanje desetica.
   Zbrajanje dvoznamenkastog i
   jednoznamenkastog broja.
   Oduzimanje jednoznamenkastog
   broja od dvoznamenkastog.
   Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih
   brojeva u skupu brojeva do 100.
   Veza zbrajanja i oduzimanja.
   Slovo kao oznaka za broj.
 - čitati i pisati brojeve od 1 do 10
- primjenjivati znakove +, -, =
- primjenjivati znakove < i >
- zbrojiti i oduzimati u skupu brojeva do 10
- primijeniti u zbrajanju nazive pribrojnici i zbroj
- čitati i pisati brojeve do 20
- objasniti pojam jedinice i desetice
  - uspoređivati brojeve do 20
 - zbrajati dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj
 - oduzimati jednoznamenkasti broj od dvoznamenkastog broja
 - zbrajati dva dvoznamenkasta broja
 - oduzimati dva dvoznamenkasta broja
 - imenovati i napisati redne brojeve
 
 
 
- brojiti, čitati i pisati brojeve do 100
- zadani broj rastaviti na broj jedinica i desetica
- čitati i pisati redne brojeve do 100
- zadani broj rastaviti na broj jedinica i desetica
- čitati i pisati redne brojeve do 100
- zbrajati i oduzimati desetice do 100
- zbrajati dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj
- oduzimati jednoznamenkasti od dvoznamenkastog broja
- zbrojiti dvoznamenkasti s dvoznamenkastim brojem
- oduzimati dvoznamenkasti od dvoznamenkastog broja
- objasniti vezu zbrajanja i oduzimanja pri rješavanju zadataka
- upotrijebiti slovo kao znak za broj i riješiti zadatke: x+18=58

 
 
SadržajiZadaće za polaznike
 
3. Dužina i mjerenje dužine 
    Dužina kao najkraća spojnica
    dviju točaka. Isticanje i označavanje
    krajnjih točaka dužine.
    Jedinice za mjerenje dužine
    (1m, 1dm, 1cm).
 
4. Množenje i dijeljenje
 
    Množenje kao zbrajanje jednakih
    pribrojnika. Znak x (puta).
    Faktori, umnožak ili produkt.
    Brojevi 1 i 0 u množenju.
    Tablica množenja.
    Dijeljenje kao uzastopno oduzimanje
    istog broja. Znak: : Djeljenik, 
    djelitelj i količnik. Veza množenja i
    dijeljenja. Djeljivost brojeva.
    Dijeljenje brojeva uz ostatak.
  
- nacrtati dužinu kao najkraću spojnicu dviju točaka
- označiti krajnje točke dužine
- imenovati jedinične dužine (1m, 1dm , 1cm)
- napisati kratice jedinica za mjerenje dužina
- nacrtati dužinu od 1 cm i 1 dm
- odrediti duljinu zadane dužine
 
- brojiti uzastopnim dodavanjem po 2, po 3, po 4,  po 6
- primijeniti znak x (puta)
- primijeniti brojeve u računskoj radnji množenja 
- zadani broj pomnožiti brojem 1
- objasniti množenje broja 0
- naučiti tablicu množenja
- brojiti uzastopnim oduzimanjem
- primijeniti znak : (dijeljenje)
- imenovati brojeve u računskoj radnji dijeljenja
- objasniti vezu množenja i dijeljenja
- objasniti djeljivost brojeva
- dijeliti broj brojem 1 i brojem 0
- izračunati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada
 
 

 


II. obrazovno razdoblje  
 
        SadržajiZadaće za polaznike
1. Brojevi do 1 000
    Pisanje dvoznamenkastih brojeva
    u obliku bx10+a i troznamenkastih
    brojeva u obliku cx100+bx10+c
 
2. Pismeno zbrajanje i oduzimanje
    Zbrajanje i oduzimanje stotica,
    desetica i jedinica.
    Pismeno zbrajanje i oduzimanje
    u skupu brojeva do 1 000.
    Veza zbrajanja i oduzimanja.
 
 
 
 
 
 
 
3. Pismeno množenje i dijeljenje 
    Usmeno množenje 10 i 1 000
    jednoznamenkastim brojem.
    Dijeljenje s 10 i 100. Distributivnost
    množenja prema zbrajanju.
    Usmeno i pismeno množenje
    jednoznamenkastim brojem.
    Pismeno dijeljenje jednoznamenkastim
    brojem. Veza množenja i dijeljenja.
    Izvođenje više računskih radnji
    uz uporabu i bez uporabe nagrade. 
- pisati brojeve do 1 000
- pisati dvoznamenkasti broj u obliku bx10+a
- pisati troznamenkasti broj u obliku cx100+bx10+a
 
- zbrojiti dva višekratnika broja 100
- oduzeti dva višekratnika broja 100
- zbrojiti troznamenkaste brojeve i višekratnike broja 10
- oduzeti višekratnik broja od troznamenkastog broja
- zbrojiti troznamenkaste i jednoznamenkaste brojeve
- oduzeti jednoznamenkasti broj od troznamenkastog broja
- zbrojiti troznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve
- oduzeti dvoznamenkasti broj od troznamenkastog broja
- zbrojiti troznamenkaste brojeve
- oduzimati troznamenkaste brojeve
- pismeno zbrojiti dva dvoznamenkasta i dva troznamenkasta broja
- pismeno oduzeti dva troznamenkasta broja
 
- množiti dvoznamenkasti broj brojem 10
     - množiti jednoznamenkasti broj brojem 10
     - dijeljenje višekratnika broja 10 s 10
- dijeljenje višekratnika broja 100 sa 100
- znati primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju
- usmeno množiti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem
- pisano množiti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem
- primijeniti svojstva komutativnosti i asocijativnosti množenja pri rješavanju     
  zadataka
 

                                                                                 
 
SadržajiZadaće za polaznike
 
 
 
 
 
 
 
4. Međusobni odnosi dvaju pravaca u ravnici
   
    Pravac. Označavanje pravca. Sjecište
    dvaju različitih pravaca. Okomiti
    pravci. Crtanje okomitih pravaca.
    Znak ^ (je okomit). Usporedni pravci.
    Crtanje usporednih pravaca. Znak II
    (je usporedan).
 
5. Brojevi do 100 000 
    Čitanje i pisanje brojeva do 100 000.
    Dekadske jedinice i mjesna
    vrijednost znamenke
 
6. Mjerenje veličina 
    Jedinice za mjerenje dužina (1mm, 1 km)
    Jedinice za mjerenje mase (1 kg, 1 dag,
    1 g, 1 t)
     Jedinice za mjerenje tekućine (1 l, 1 dcl, 1 hl)- dijeliti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem
- pisano dijeliti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem
- pisano dijeliti troznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem
- pri rješavanju zadataka objasniti vezu množenja i dijeljenja
- rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrade
- rješavati zadatke s više računskih radnji bez uporabe zagrade
 
    - nacrtati pravac
    - obilježiti pravac
    - nacrtati dva ukrštena pravca
    - odrediti sjecište pravaca
    - nacrtati dva okomita pravca
    - napisati znak za okomiti i objasniti značenje
    - nacrtati dva usporedna pravca
    - napisati znak za usporedno i objasniti značenje
 
    - čitati brojeve do 100 000
    - pisati brojeve do 100 000
    - nabrojiti višekratnike broja 1 000 i 10 000
    - napisati zadani broj u tablicu mjesnih vrijednosti znamenaka
 
- imenovati jedinice za mjerenje dužine (1 mm i 1 km)
- imenovati jedinice za mjerenje mase (1 kg, 1 dag, 1 g, 1 t)
- napisati jedinice za mjerenje mase
- zbrajati i oduzimati jedinice za mjerenje mase
- imenovati jedinice za mjerenje tekućine (1 l, 1 dcl, 1 hl)
- napisati jedinice za mjerenje tekućine
- zbrajati i oduzimati jedinice za mjerenje tekućine
 
 
 
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
7. Kružnica i krug 
    Crtanje kružnice. Krug.
    Središte, polumjer i promjer
    kružnice i kruga.
 
 
 
8. Brojevi do milijun 
    Čitanje i pisanje brojeva do
    milijun. Pismeno zbrajanje
    i oduzimanje u skupu brojeva
    do milijun. 
 
                                                                                 
9. Kut 
    Kut kao dio ravnine omeđen
    dvama polupravcima. Krakovi
    i vrh kuta. Pravi kut. Šiljasti
    i tupi kut.
 
 
10. Pismeno množenje
     Pismeno množenje dvoznamenkastim
     brojem. Pismeno množenje
     troznamenkastim brojem. Distributivnost
     množenja prema zbrajanju
 
 
 - nacrtati kružnicu šestarom
- odrediti središte kružnice
- nacrtati polumjer kružnice
- nacrtati promjer kružnice
- nacrtati kružnicu kojoj je zadana duljina polumjera
- objasniti pojam kruga
 
- brojiti, čitati i pisati brojeve od 100 000 do 1 000 000
- pismeno zbrojiti dva broja u kojih je zbroj desettisućica veći od 9
- pismeno oduzeti dva broja bez preračunavanja
- pismeno oduzeti dva broja u kojih je broj desettisućica veći od broja       
  desettisućica umanjitelja
  - uočiti vezu zbrajanja i oduzimanja
 
- nacrtati dva polupravca koji imaju zajedničku točku
- odrediti krakove kuta – obilježiti ih malim slovima abecede
- odrediti vrh kuta – obilježiti ga velikim slovom abecede
- nacrtati pravi kut
- nacrtati šiljasti kut
- nacrtati tupi kut
 
- množiti broj višekratnikom broja 10
- množiti broj višekratnikom broja 100
- množiti broj višekratnikom broja 1 000
- pismeno množiti višeznamenkasti broj jednoznamenkastim
- pismeno množiti dvoznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem
- pismeno množiti troznamenkasti broj dvoznamenkastim
 - znati primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju

  
 
 
SadržajiZadaće za polaznika
11. Trokut, pravokutnik i kvadrat 
     Stranice, vrhovi i kutovi trokuta.
     Pravokutni trokut. Opseg trokuta.
     Stranice, vrhovi i kutovi
     pravokutnika i kvadrata.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
12. Pismeno dijeljenje 
     Pismeno dijeliti jednoznamenkastim
     brojem. Pismeno dijeliti
     dvoznamenkastim brojem.
     Veza množenja i dijeljenja.
     Izvođenje više računskih radnji.- nacrtati trokut
- obilježiti stranice trokuta
- obilježiti vrhove trokuta
- nacrtati pravokutan trokut
- izračunati opseg trokuta kada je zbroj duljina stranica O=a+b+c
- obilježiti stranice, vrhove i kutove pravokutnika i kvadrata
- nacrtati kvadrat
- nacrtati pravokutnik kada su zadane duljine stranica
    - izračunati opseg pravokutnika uvrštavajući duljine stranica u formulu O=2a+2b
    - izračunati opseg kvadrata uvrštavajući duljinu stranice u formulu za opseg   
       O=4xa
- nacrtati 1 cm2 i 1 dm2
    - objasniti jedinične površine 1 cm2, 1 dm2
- napisati 1 cm2, 1 dm2
    - izmjeriti površinu kvadrata kojemu je zadana duljina stranice a=3cm
- izmjeriti površinu pravokutnika kojemu su zadane duljine stranica
a=4cm b=2cm
    - izračunati površinu kvadrata kojemu je zadana duljina stranice a=3cm
      uvrštavajući duljinu stranice u formulu P=axa
    - izračunati površinu pravokutnika kojemu su zadane duljine stranica a=4cm   
       b=2cm, uvrštavajući duljine stranica u formulu P=axb
 
- pismeno dijeli višeznamekasti broj jednoznamenkastim brojem
- pismeno dijeliti troznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem
- izračunati zadatke s više računskih radnji

 


METODIČKE UPUTE
 
Pri obradi sadržaja matematike potrebno je procijeniti stvarno znanje polaznika u matematici (treba provesti inicijalno ispitivanje predznanja polaznika) i na temelju dobivenih rezultata planirati programom predviđene sadržaje. Učitelj će u radu s polaznicima izraditi operativni plan i program nastave matematike primjeren potrebama daljnjeg školovanja samih polaznika.
 


HRVATSKI JEZIK
 
 
 
Obrazovno razdobljeIII.IV.V.VI
Broj sati90907272

 
 
CILJ
 
Osposobiti  za pravilnu uporabu standardnoga hrvatskoga jezika u različitim područjima ljudske djelatnosti
 
                                                           
ZADACI
 
- uvježbati slušanje, govorenje, čitanje i pisanje
- usvojiti i obogatiti rječnik
- usvojiti temeljne pravogovorne i pravopisne norme hrvatskoga jezika
- usvojiti jezičnu i umjetničku baštinu
- spoznati funkcije riječi u različitim priopćajnim sredstvima i funkcionalnim stilovima (pjesničkom,
 razgovornom, poslovnom, znanstvenom)
- čitati odabrana antologijska književna djela iz hrvatske i svjetske književnosti
- osposobiti za razumijevanje književnog djela
- osposobiti za govornu i pisanu komunikaciju
- osposobiti za služenje usluga knjižnica
- poticati razvijanje sposobnosti za jezično stvaranje
- proučavati osnovne podatke o književnicima i njihovim djelima
- razvijati dvosmjerne komunikacije
- razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.
 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
III. obrazovno razdoblje        
SadržajiZadaće za polaznike
1. HRVATSKI JEZIK 
Rječnik
- riječ (značenje riječi, oblik riječi, uloga riječi)
- riječ u književnom jeziku
- riječ u neknjiževnom jeziku (narječjima)
- pisana i usmena riječ
Slovnica/gramatika
- usustavljivanje gradiva o jeziku od prvog do
četvrtog razreda
- rečenica kao priopćajna (komunikacijska)
jedinica; pošiljatelj poruke; primatelj poruke;
namjera poruke
  Rečenica
Promjenjive riječi
Nepromjenjive riječi
 - jednostavna rečenica: neproširena, proširena           
 - glagolski predikat
 - dodaci u rečenici (pojam)
 - promjenjive riječi; imenice; pridjevi; zamjenice; brojevi; glagoli
 - nepromjenjive riječi: prilozi; prijedlozi; usklici; veznici
 - osnova i nastavak
Sklonidba/deklinacija
- padež (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental); padežno pitanje; osnovna značenja padeža; pravilna uporaba  padežnih oblika
Imenice
- opće, vlastite, zbirne; sklonidba imenica
Zamjenice
- osobne / lične, povratna, posvojne, 
- povratno – posvojna, upitne, odnosne, pokazne
- neodređene; sklonidba zamjenica. 
 
Prepoznati, protumačiti i imenovati navedene jezične pojmove.                                                   
 
 
 
Prepoznati, izdvojiti (podcrtati, pročitati,                prepisati), protumačiti i imenovati navedene 
jezične pojmove.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Naučiti napamet nazive padeža i padežna pitanja; imenovanje, reprodukcija, primjena.
 
 
 
Prepoznati, imenovati i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama.
 
 

 
SadržajiZadaće za polaznike  
Pridjevi
- opisni, posvojni, gradivni; sklonidba pridjeva
- stupnjevanje/komparacija pridjeva (pojam, stupnjevi)
Brojevi            
- glavni, redni
Naglasak
- uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi 
Glasovne promjene
- glasovne promjene u sklonidbi imenica i glasovne promjene u   stupnjevanju pridjeva (palatalizacija, sibilarizacija, jotacija
 nepostojano a)
Pravogovor i pravopis
 - veliko početno slovo u imenima  mjesta, kraja, zemlje, naroda
 - izgovor imena mjesta, kraja, zemlje, naroda
Rečenični znakovi
- točka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotočje,  navodnici
 
2. KNJIŽEVNOST 
Književnoteorijsko nazivlje    
Pjesništvo/poezija
Sastav/kompozicija - motiv; vrste kitica/strofa
 
Stilska sredstva
- epitet (pojam, određenje)
- usporedba ( pojam, određenje)
- personifikacija ( pojam, određenje)
- onomatopeja ( pojam, određenje)
 
Vrste
- epska pjesma – osnovna obilježja                                 
- lirska pjesma – osnovna obilježja
- himna – osnovna obilježja;
- usmeno i pisano pjesništvo
 
                                 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Pravilno pisati i čitati pojmove navedenih odrednica.
Razvijati sposobnosti:
- za čitanje književnog djela
- za recepciju književnog djela
- za razumijevanje njegovih poruka. 
                                   
Temeljna objašnjenja osobitosti pjesništva.
Definirati navedene pojmove: motiv; stih; stilska sredstva; vrste pjesama.
 
 
Imenovati i objasniti navedene pojmove. Odrediti njihovu stilsku vrijednost u određenom tekstu. 
 
Prepoznati vrstu pjesme; osobitosti lirske i epske pjesme; temeljne osobitosti umjetničke i usmene književnosti. 
Prepoznati i protumačiti književnoteorijske pojmove.

  
SadržajiZadaće za polaznike
Proza
Pripovijedanje
- pripovjedač ( u 1. i 3. licu)
- fabula (priča)
- elementi fabule: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet 
Lik
- glavni i sporedni likovi
- karakterizacija: etička        
Vrste   
Drama
- crtica – mali epski oblik                  
- igrokaz – osnovna obilježja         
Lektira            (6 sati)
G. Vitez: Pjesme                   
S. Lagerlöf: Legende o Kristu           
Priče iz Ilijade i Odiseje       
 H. Hitrec: Eko Eko                                                             
 D. Šimunović: Duga           
 
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE 
 
Govorenje
- prepričavanje
- razgovor (spontani, telefonski)      
- izvješćivanje
Slušanje
- razvijanje kulture slušanja (slušanje književno-umjetničkih, informativnih, komunikativnih, novinskih i didaktičkih tekstova)
 
 
 
 
 Na odabranom primjeru prepoznati organizaciju fabule; objasniti način karakterizacije lika navodima iz interpretiranog teksta.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Pročitati cjelovito djelo.U interpretaciji djela ostvariti zadane odrednice na razini III. obrazovnog razdoblja.
 
 
 
 
 
 
 
 
Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih jezičnih oblika.          

                         
SadržajiZadaće za polaznike
Čitanje
Čitanje naglas            
- glasno čitanje; poluglasno čitanje
- čitanje po ulogama
Čitanje u sebi 
- usmjereno čitanje
Pisanje
-  pismo kao vrsta teksta (intimno)                                  
- objašnjavanje                                                                   
- diktat
- pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom
 
4. MEDIJSKA KULTURA 
 
Prijenosnici poruka/mediji
- film (pojam, otkriće)          
- filmski rod (dokumentarni, animirani, igrani film)  
- tisak (novine, časopisi)                                                
- strip kao vrsta medijske kulture                                     
- računalo/kompjutor          
 
Filmovi
- D. Vukotić: 1001 crtež. Igra                             
- M. Bogdanović: Gliša, Raka i Njaka
- Z. Sudović: Grad ptica u gradu ljudi
  
Izražajno pročitati tekst.
 
 
 
 
Prepoznati temeljnu poruku.
Odgovoriti na zadano pitanje. 
 
Objasniti, primijeniti u pisanom izražavanju pravila navedenih odrednica.       
 
 
 
 
Prepoznati vrste medija.   
 
 
 
 
 
 
Naučiti temeljne pojmove o filmskim rodovima i jeziku filma.

                                                                                                                             


IV. obrazovno razdoblje 
 
SadržajiZadaće za polaznike
1. HRVATSKI JEZIK 
 
Rječnik
- dijalektizam (štokavizam, kajkavizam, čakavizam)
Slovnica/gramatika
- usustavljivanje gradiva III. obrazovnog razdoblja i 
  provjera znanja (inicijalni ispit) 
 
Rečenica
- jednostavna neproširena
- jednostavna proširena
- složena
- dodaci imenici; dodaci glagolu
- upravni i neupravni govor. 
 
Glagoli
- po značenju (radnja, stanje, zbivanje)
Infinitiv
- pojam, osnova i nastavak
- službe infinitiva
Sprezanje/konjugacija
Glagolska vremena i ostali glagolski oblici
- pomoćni glagoli: biti, htjeti
- prezent (značenja, tvorba, glasovne promjene)
- perfekt (značenja i tvorba)                                                             
- aorist (značenja, tvorba; glasovna promjena)             
- futur  prvi (značenje, tvorba)                                         
- futur drugi (značenje i tvorba)
Glagolski načini
- imperativ
- kondicional prvi 
 
 
 
 
 
Odrediti, objasniti i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama. 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Vježbe izgovora i primjena u praksi.


 
SadržajiZadaće za polaznike
Naglasak/akcent
Naglasak u hrvatskom jeziku
Pravogovor i pravopis
-          zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije; vokativa; nabrajanja)
-          izgovor i pisanje glasovnih skupova –ije, je
-          izgovor i pisanje niječnice/negacije uz glagolske oblike
-          izgovor i pisanje upravnog i neupravnoga govora
-          izgovor i pisanje naziva ulica, trgova, naselja
Razvoj hrvatskoga jezika
- hrvatski narodni govori
 
2. KNJIŽEVNOST 
Književnoteorijsko nazivlje
Lirsko i epsko pjesništvo
-          vrste strofa: jednostih, dvostih, trostih, četverostih
Ritam
-          brz, spor
Vrste
-          lirska pjesma: pejzažna, rodoljubna, duhovna, šaljiva
-          lirsko-epska pjesma (pojam)
Proza
Tema
-          osnovna tema i tematske jedinice – motivi
-          tema i ideja (odnos pisca prema temi)
Sastav/kompozicija
Lik
-          socijalna pripadnost lika/sociološka karakterizacija lika
-          govor lika (rječnik, način govora…), govorna karakterizacija lika
Vrste
-          crtica, anegdota (male epske forme)
-          životopis/biografija
-          autobiografija
-          legenda
Drama
-          igrokaz
-         didaskalije, monolog, dijalog 
Znati odrediti naglašenu i nenaglašenu riječ.
Znati navesti temeljne značajke navedenih pojmova.
Ovladati pravogovornim i pravopisnim pravilima u navedenim jezičnim područjima.
 
 
 
 
 
 
Znati obrazložiti početke razvoja jezika i pismenosti u Hrvata.
 
 
 
Razvijati sposobnosti:
-          za čitanje književnog djela
-          za recepciju književnog djela
-          za razumijevanje njegovih poruka
-          za izražavanje doživljaja, impresija, stajališta, sudova.
 
 
 
 
 
Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika komunikacije. 
 
 
 
 
 
Znati navesti temeljne značajke navedenih pojmova.
 
 
 
 
 
 
Pročitati cjelovita djela i interpretirati ih u potpunosti. 


Lektira (6 sati)
A. Šenoa: Povjestice (izbor)                                                                                                         
B. Prosenjak: Divlji konj                                                    
O.Wilde: Sretni kraljević                                                                                                               
P. Pavličić: Trojica u Trnju                                                                                                            
T. Bilopavlović: Paunaš
 J. Kozarac: Izabrane pripovijesti (Slavonska šuma, Moj djed)
 
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE 
Govorenje
- razgovor (privatni)                                                           
- pričanje: uvod – zaplet – razvoj – vrhunac – rasplet
Slušanje
- razvijanje kulture slušanja (slušanje književno-umjetničkih, informativnih, komunikativnih, novinskih, didaktičkih i znanstvenih tekstova)
Čitanje naglas
- čitanje                                                                
- glasno čitanje, poluglasno čitanje
 Čitanje u sebi 
- čitanje s razumijevanjem; zapažanje pjesničkih slika  
 - pričanje
Pisanje
- diktat
- pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja  s ispravkom 
 
4. MEDIJSKA KULTURA 
- dokumentarni film; igrani film
- televizija: zabavne, nastavne, popularnoznanstvene televizijske emisije
- radio: radijske emisije
tisak: vrste (tjednici, dnevne novine...)
Filmovi
P. Krelja: Povratak                                                                              
B. Marjanović: Blago mora                                                               
Z. Grgić – Ranitović: Tolerancija
Kazalište
Glumac i uloga 
 
 
 
 
 
 
 
 
Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika komunikacije.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 




V. obrazovno razdoblje
 
SadržajiZadaće za polaznike
1. HRVATSKI JEZIK 
Rječnik
- istoznačnice/sinonimi 
- istozvučnice/homonimi
Slovnica/gramatika
- usustavljivanje slovničkoga gradiva IV. obrazovnog razdoblja (inicijalni ispit znanja)
 Složena rečenica
- vezničke i nevezničke rečenice
- rečenični niz
- nezavisnosložene rečenice: sastavna, suprotna, zaključna
- izricanje rečeničnih dijelova: subjekta, predikata, atributa, objekta
- zavisnosložena rečenica; glavna i zavisna rečenica u zavisnosloženoj rečenici
Pravogovor/ortoepija i pravopis/ortografija
- zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici
- veliko i malo početno slovo: imena ljudi; zemljopisna imena, nazivi blagdana, nazivi organizacija, društava, udruga i ustanova 
Razvoj hrvatskoga jezika
- hrvatska pisma (glagoljica, latinica) 
 
 
Pronaći, izdvojiti i imenovati jezične pojmove.
 
 
Prepoznati, imenovati i oprimjeriti navedene jezične sadržaje.
 
Objasniti i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama. 
 
 
 
 
 
 
 
Primijeniti pravila o navedenim jezičnim pojavama.
 
 
 
Navesti nazive i vrijeme nastanka važnijih spomenika.

 
 
SadržajiZadaće za polaznike
2. KNJIŽEVNOST 
Književnoteorijsko nazivlje 
Pjesništvo/poezija, lirsko i epsko pjesništvo
 
Sastav/kompozicija
- strofa: šesterostih; osmerostih
 
Ritam
- kontrast/suprotnost (pojam, služba)
 
Stilska sredstva
- alegorija (pojam)
- ironija (pojam) 
 
Vrste
- lirska pjesma: socijalna
- balada
Proza
- kronološki slijed događaja
Vrste
- roman (vrste romana)
Drama
- dramske vrste: drama
Lektira (5 sati)
A. de Saint-Exupéry: Mali princ
A. Šenoa: Branka
V. Nazor: Voda
D. Tadijanović: Srebrne svirale
V. Novak: Iz velegradskog podzemlja 
Razvijati sposobnosti:
- za komunikaciju s književnim djelom, čitanje književnog djela
- za recepciju književnog djela
- za razumijevanje njegovih poruka.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Samostalno pročitati jedno književno djelo i cjelovito ga interpretirati. 
 

 
 
SadržajiZadaće za polaznike
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE 
Govorenje
- jezične mogućnosti izražavanja obavijesti
- izvješćivanje
Slušanje
- razvijanje kulture slušanja (slušanje dramskih djela, humorističkih crtica, informativnih, znanstvenih i komunikacijskih tekstova)
Čitanje
Čitanje naglas
Čitanje u sebi
- čitanje teksta po ulogama (dijalog)
- spontano čitanje
- usmjereno čitanje
- analitičko čitanje
Pisanje
- odgovori na pitanja
- izvješćivanje
- diktat
- pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom
 
4. MEDIJSKA KULTURA 
Film
- igrani film
Televizija
- serijski film
Strip
- jezik stripa
Filmovi:
- A. Zaninović: Zid
- Z. Tadić: Druge
- K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli 
 
 
 
 
 
Prepoznati i primijeniti gradivo iz jezičnog izražavanja. 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Obrazložiti i oprimjeriti pojmove iz teorije medijske kulture.
 

 
VI. obrazovno razdoblje 
 SadržajiZadaće za polaznike
 HRVATSKI JEZIK 
Rječnik
-         tuđice i stručni nazivi
-         žargonizam
Slovnica/gramatika
-         usustavljivanje jezičnoga gradiva prethodnih obrazovnih razdoblja i provjera znanja (inicijalni ispit znanja)
Rečenica
-         rečenica po značenju i sastavu
-         zavisna i složena rečenica (vrste)
Naglasak
-         mjesto naglaska u riječi
Glasovi i glasovne promjene
-         palatalizacija
-         sibilarizacija
-         jotacija
-         smjenjivanje ije-je-e-i
-         duljenje kratkoga je
-         odraz glasa jat
Tvorba riječi
-         sastav riječi: korijen; nastavak
-         tvorba prefiksacijom i slaganjem
Pravogovor i pravopis
-         sastavljeno i rastavljeno pisanje i govorenje riječi
-         pisanje i izgovor kratica
Razvoj hrvatskoga jezika
- najvažniji pisani spomenici u Hrvata
  
 
Prepoznati i protumačiti navedene jezične pojave.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Imenovati govorne organe. Prepoznati i znati objasniti na primjerima navedene jezične pojmove.
 
 
 
 
Znati odrediti i objasniti jezične pojave na odabranim primjerima.
 
 
Prepoznati, protumačiti i primijeniti u praksi pravopisna i pravogovorna pravila o navedenim jezičnim pojavama.
 
Znati nabrojiti najvažnije pisane spomenike.
 
 
2. KNJIŽEVNOST 
Književnoteorijsko nazivlje
Pjesništvo/poezija
 
Lirsko i epsko pjesništvo
Sastav i kompozicija
- ustroj pjesme – strofna organizacija teksta
- motiv, tema, ideja
Stilska sredstva
- alegorija (određenje, služba)
- refren (određenje, služba)
- hiperbola (pojam, određenje, služba)
Vrste
- ljubavna pjesma
- misaona/refleksivna pjesma
Proza
Fabula
- glavna i sporedna radnja; dijelovi fabule
Lik
- psihološka karakterizacija
- sociološka karakterizacija
- govorna karakterizacija.
Vrste
- realistička pripovijetka
- alegorijska pripovijetka
Drama
- protagonist – antagonist
  
Razvijati sposobnost:
- za komunikaciju s književnim djelom
- za čitanje književnog djela
- za recepciju književnog djela
- za razumijevanje njegovih poruka.
 
 
Imenovati književnoteorijske pojmove.
Protumačiti književnoteorijske pojmove i njihovu stilsku vrijednost.
 
Odrediti vrstu lirske pjesme i njezina temeljna obilježja.
 
 
Prepoznati vrstu proznog djela i njegova temeljna obilježja.
 
 
Imenovati i protumačiti na pročitanom tekstu navedene pojmove.
 
 
 
 
 
 
  


 
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
Lektira (5 sati)
D. Šimunović: Alkar
E. Hemingway: Starac i more
R. Bach: Galeb Jonathan Livingston
A. G. Matoš: Oko Lobora
P. Budak: Mećava
 
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE  (10 sati)
Govorenje
- razgovor
- pripovijedanje
- pričanje, prepričavanje
Slušanje
- razvijanje kulture slušanja (slušanje govora u filmu, slušanje književnoumjetničkih djela, slušanje radijskih i televizijskih emisija…)
 
Čitanje
Čitanje naglas
- logičko
- spontano; usmjereno
- čitanje tekstova pisanih različitim stilovima (književnoumjetnički, znanstveni, novinski, administrativni).
Čitanje u sebi
- razumijevanje pjesničkih slika
Pisanje
- pisanje molbe/zamolbe, zahtjeva, prijave, zapisnika
- diktat
- pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkomPročitati cjelovita djela i interpretirati ih u potpunosti na osnovnoškolskoj razini.
 
 
 
 
 
 
 
Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika i načina komunikacije. 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Imenovati vrste stilova, obrazložiti njihove osobitosti na pročitanom ili napisanom tekstu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
 
4. MEDIJSKA KULTURA (3 sata)
Film
- filmske vrste; scenarij i knjiga snimanja
- gluma u igranom filmu
Z. Bourek: Bećarac
D. Vukotić: Surogat
A. Babaja: Pravda
Radio
- intervju; reportaža – prijenos događaja
  
 
 
Protumačiti osnovne medijske pojave i njihovu ulogu u prijenosu poruka.

 
 
 
METODIČKE UPUTE                                                                                                                                                                 
                                                                                                              
Nastavni predmet HRVATSKI JEZIK obuhvaća četiri nastavna područja:
a)      HRVATSKI JEZIK
b)      KNJIŽEVNOST
c)      JEZIČNO IZRAŽAVANJE
d)      MEDIJSKU KULTURU.
 
Nastavna su područja samostalne cjeline koje se čvrsto povezuju u nastavni predmet prema načelima unutarnjeg suodnosa. Raspored odgojno – obrazovnih sadržaja u nastavnom planu i programu za osnovno školovanje odraslih u Republici Hrvatskoj usporedan je s važećim nastavnim planom i programom redovite osnovne škole.
Sadržajna složenost hrvatskoga jezika kao školskog predmeta uzrokuje raslojavanje didaktike:
- na didaktiku hrvatskoga jezika
- na didaktiku književnosti
- na didaktiku jezičnog izražavanja
- na didaktiku medijske kulture.
 
Didaktički sustavi i pristupi u nastavi hrvatskoga jezika određuju se svrhom i sadržajem nastavnog predmeta. Svrha se ostvaruje slijedom načina i organizacijskih oblika kojima se uspostavlja sustav.
 
U teoriji nastave hrvatskoga jezika ističu se ovi sustavi:
- integracijsko – korelacijski
- analitičko – eksplikativni
- problemsko – stvaralački
- otvoreni sustav.
 
Moguće su i kombinacije sustava. Nastavni su sadržaji za osnovno školovanje odraslih u Republici Hrvatskoj odabrani i raspoređeni prema predviđenom prihvaćenom nastavnom planu za hrvatski jezik.
 


LIKOVNA KULTURA
 
 
Obrazovno razdobljeVI.
Broj sati12

 
 
 
CILJ
 
Osposobiti za shvaćanje djela u likovnim umjetnostima.
 
ZADACI
 
-     razvijati likovno-estetske osjećaje u polaznika
-          koristiti pristup misaonih operacija: analize i sinteze
-          razvijati kreativni pristup likovnim djelima
-          razvijati kritički odnos prema vizualnoj realnosti
-          razvijati promatranje i uspoređivanje
-          razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
VI. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
1.      Crtež, crtačke tehnike
-          srebrenka, olovka, ugljen, pero-tuš, kist i trska
-          crtež
2.      Slikarske tehnike
-     pastel, akvarel, tempera, freska, enkaustika, ulje, mozaik i vitraj
        
3.      Grafičke tehnike
-          linorez, drvorez, bakrorez, bakropis i litografija
 
4.      Kiparske tehnike
-          terakota, porculan, bronca, drvo, bjelokost i kamen
-          oblikovanje volumena /kip, reljef i mobil/ 
 
     5.   Prostor u plohi-perspektive kroz likovna djela
-          vertikalna, obrnuta, geometrijska, atmosferska i koloristička
 
6.      Boje u prirodi i umjetnosti
-          osnovne boje, tople boje, hladne boje, komplementarne boje i dugine boje
7.      Arhitektura – oblikovanje prostora
-          tipovi kuća u Hrvatskoj
-          kamena gradnja
-          graditeljstvo opekom
-          čelične konstrukcije i staklo
-          sakralna arhitektura- razviti sposobnost razlikovanja crtačkih tehnika
- razlikovati linije na crtežu
- razviti sposobnost razlikovanja slikarskih tehnika
- osposobiti za analizu cjeline djela
- razviti sposobnost razlikovanja grafičkih tehnika
- razlikovanja kiparskih tehnika
- upoznati vrste skulpture
- usvojiti elemente forme: masa i prostor (ploha, površina, linija, boja)
 
 
 
 
- znati razlikovati boje u prirodi i umjetnosti
- osposobiti za analizu cjeline
- znati elemente konstrukcije, materijale
- znati namjenu materijala
 
 
 

 
METODIČKE UPUTE
 
Metode i načine rada: obvezan je pristup likovnim djelima preko reprodukcija ili originala /jedan posjet izložbi/. Vrlo je važan aktivan pristup u radu, primjerice analizom ili vježbama. Svrha ovog pristupa je osvještavanje za gledanje, uočavanje i razlikovanje likovnih djela.
 
GLAZBENA KULTURA
 
 
 
Obrazovno razdobljeVI.
Broj sati12

 
 
CILJ
 
Razvijati muzikalni senzibilitet polaznika uz pomoć glazbene umjetnosti.
 
 
ZADACI
 
-          razlikovati pojedine vrste glazbe: narodnu, klasičnu i popularnu; usporediti njihovu ulogu i odrediti temeljne značajke
-          pratiti glazbeno-kulturne događaje u sredini u kojoj polaznici žive sa svrhom podizanja estetske i etičke razine svakodnevnog življenja
-          upoznati mogućnosti amaterskog bavljenja glazbom
-          upoznati hrvatsku glazbenu baštinu
-          razlikovati temeljna glazbeno-stilska razdoblja i upoznati reprezentativna glazbena djela svjetske glazbene baštine
-          razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.
 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
VI. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
1. Vrste glazbe: popularna glazba
                           narodna glazba 
                           (glazbom kroz domovinu i oko svijeta)
                            klasična glazba
 
            
 
2. Funkcije glazbe u životu čovjeka
-          amaterizam i profesionalizam u glazbi
 
 
 
 
 
3.         Izvodilački sastavi
-          vokalna glazba (glasovi, zborovi)
-          instrumentalna glazba (vrste glazbala)
-          vokalnoinstrumentalna glazba (duhovna, svjetovna)
 
 
4. Scenska i filmska glazba
5. Hrvatska glazbena baština
 
6. Glazbeno – stilska razrada- osnovne značajke popularne, narodne i klasične glazbe
- slušno prepoznati kojoj glazbenoj vrsti pripada pojedino glazbeno djelo
- spojevi vrsta glazbe (world music, etno glazba, jazz-rock, jazz-folk)
- osvijestiti estetsku i etičku funkciju glazbe: u religijskom životu, pri radu, odmoru, športu, liječenju i slično
 
- oblici amaterskog bavljenja glazbom (zborovi, tamburaški orkestri, limena glazba, klapsko pjevanje i drugo) 
 
- razlikovati pjevačke glasove i zvuk pojedinih glazbala
 
 
 
- prepoznavati osnovne glazbene vrste i izvodilačke sastave
 
 
 
 
- razlikovati operu, operetu, mjuzikl i rock-operu
- najpoznatiji hrvatski skladatelji, izvođači, glazbene institucije i glazbeni festivali
- temeljna glazbeno-stilska razdoblja i slušanje najreprezentativnijih djela svjetske glazbene baštine

 
 
          
 
             


METODIČKE UPUTE
 
Realizacija programa pretpostavlja najmanje jedan pripremljeni posjet koncertu i kazalištu te uključivanje što većeg broja polaznika u neki vid amaterskog muziciranja. Kandidati trebaju usvojiti temeljne pojmove glazbene pismenosti i literature slušanjem što većeg broja raznovrsnijih skladbi. Treba im iznijeti informacije o amaterskim ansamblima u koje se mogu uključiti i saznati koje su glazbene ustanove nositelji kulturnog života njihova kraja (koncertne dvorane, kazališta, Domovi kulture, Pučka učilišta i slično). 
 
Praćenje i vrednovanje programa
Pri vrednovanju postignuća treba imati u vidu sposobnosti kandidata te ocjenjivanjem istaknuti područja u kojima su najbolji. Treba voditi računa o osobnom afinitetu kandidata prema glazbenoj umjetnosti, njegovu druženju s glazbom tijekom slobodnog vremena te najviše poticati i vrednovati aktivno bavljenje glazbom bilo da je individualno (rado sluša glazbu, muzicira kod kuće) ili skupno (pjeva u zboru, klapi, svira u orkestru, sastavu i slično). 
 Nakon završetka programa polaznik treba razlikovati:
-          pojedine vrste glazbe
-          glazbala po zvuku
-          izvodilačke sastave
-          najpoznatije hrvatske skladatelje, opere i nacionalne kazališne kuće
-          nekoliko glazbenih djela svjetske baštine: znati skladatelja i stilsko razdoblje kojem pripada.
 
 


ENGLESKI JEZIK
 
 
Obrazovno razdobljeIII.IV.V.VI
Broj sati36363636

 
 
CILJ 
Osposobiti za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života.
 
ZADACI 
 
-          usvajati posebnosti sustava engleskog jezika i razvijati lingvističko mišljenje
-          usvajati vokabular i jezične zakonitosti potrebne za sporazumijevanje na engleskom jeziku
-          razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu engleskog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji
-          razvijati vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta
-          upoznavati kulturološka i sociološka obilježja zemalja engleskoga govornog područja
-          razvijati sposobnosti i navike samostalnog korištenja rječnikom, gramatikom i drugim priručnicima
-          razvijati sposobnosti potrebne za samostalno i cjeloživotno učenje engleskog jezika
-          razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na engleskom jeziku potrebnu za korištenje komunikacijskih i informacijskih tehnologija
-          razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju potrebnu za aktivno sudjelovanje u svim vidovima života mnogojezične i multikulturalne Europe.    


       SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
III.   obrazovno razdoblje                                                                                     
Sadržaji/temeZadaće za polaznike
MOJA OBITELJ I JA
 
 
 
 
 
 
 
MOJ DOM I MJESTO GDJE ŽIVIM
 
 
 
 
 
 
 
MOJE RADNO MJESTO- znati se predstaviti i izreći neke temeljne informacije o sebi (My name is ..... I am _____ years old. I live in ______.)
- znati upitati drugoga za ime, godine, gdje živi
- znati predstaviti članove svoje obitelj i kratko ih opisati (My mum is ___ years old and she is very kind..)
-          identificirati osobe i predmete (This is .....)
 
 
 
-    usvojiti nazive za dijelove stana/kuće i kratko ih opisati (This 
      is the kitchen/dining room.) 
-    usvojiti nazive za namještaj (There is a table in the kitchen.)
-    usvojiti izraze za svojinu i pripadnost (My sister is tall.) 
-    razumjeti upute, zapovijedi, molbe (Come here. Write! Read!   
      Listen!)
-    raspitati se o osobama i predmetima (postaviti pitanja s upitnim riječima Who? What? Where? When? Whose?) 
-    opisati mjesto gdje živi (park, vrt, ulice...)
 
- usvojiti nazive za neka zanimanja/struke
- znati izreći gdje i što radi
- opisati radnju koja se upravo događa (present continuous)
- usvojiti brojeve od 1 do 100
- pitati za broj (How many ...?)
- izraziti upute, dati savjet (Take bus No 4)
 
 · engleska abeceda (spelling)
· Present Simple
   (prezent pomoćnih glagola to be, to do i to
    have, jesni, niječni i upitni oblik; Yes/No
    odgovori - kratki)
i Present Simple (tvorba i uporaba)
 
 
 
· prilozi: usually, often, never, always, 
   sometimes
· jednina i množina imenica
· osobne i posvojne zamjenice
· Imperative (zapovjedni način)
· neodređene zamjenice (some, any, no)
iWh - pitanja
 
 
· prijedlozi (vrijeme, mjesto): in, at, on, after, 
  before, between, off, out
· Present Continuous (tvorba i uporaba)
· glavni i redni brojevi do 100
· izricanje nadnevka i godina
· dani u tjednu, mjeseci u godini


 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike 
MOJE DRUŠTVO I PRIJATELJI
 
 
 
 
BLAGDANI- opisati znance i prijatelje (tall/short; thin/fat; clever, nice)
- izreći temeljne informacije o tome što vole/ne vole (likes/ dislikes)
- usvojiti temeljni vokabular za odjeću i obuću, dnevne obroke, hranu...
 
- usvojiti temeljni vokabular vezan uz Božić, Novu godinu i Uskrs
- upoznati neke od običaja vezanih uz te blagdane u zemljama engleskoga govornog područja (Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države).· uporaba određenog i neodređenog člana
· zemljopisni pojmovi (nazivi država, planina, 
   rijeka...)
 

 


 
IV.   obrazovno razdoblje                                                                                   
 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike 
 
MOJA OBITELJ I MOJ DOM
 
 
 
 
 
 
MOJE RADNO MJESTO 
- proširiti vokabular vezan uz članove uže i šire obitelji; znati opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, izreći što rade, njihove životne i radne navike
- znati izreći svojinu i pripadnost
- usvojiti komparaciju kratkih pridjeva i biti sposoban usporediti osobine članova obitelji i prijatelja
- opisati svoje mjesto (grad, selo)
- usvojiti vokabular za temeljne boje 
- usvojiti vokabular vezan uz različita radna mjesta, zanimanja i poslove koje polaznik obavlja; usvojiti vokabular vezan uz alate, strojeve i uređaje uz pomoć kojih se obavljaju neki poslovi/radnje
- usvojiti načine izricanja buduće radnje
- opisati radnju koja se ponavlja (present simple) i onu koja se događa u trenutku govorenja (present continuous)
- izraziti odnose u prostoru (prijedlozi)
- izraziti snalaženje u vremenu: in the morning, at 7.30, at 5 occlock, on Monday, in January
- izraziti glavne i redne brojeve do 100 i pročitati osnovne računske operacije
- izreći datume, telefonske brojeve
- izraziti sposobnost/nesposobnost obavljanja neke radnje (I can/ canct, Can you...?)
 
 
 
  
· Present Simple (ponavljanje)
· Present Continuous – proširiti znanja vezana 
   uz tvorbu i uporabu sadašnjeg vremena
· komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna)
· posvojni genitiv
· posvojni pridjevi
 
 
 
 
 
 
· Future: shall, will, going to Future (tvorba i 
   uporaba); izricanje buduće radnje (tvorba i 
   uporaba)
· can, must, have to, would, need
iprijedlozi: in, on, under, in front of, 
                    behind, above, on the right/left;
                    in the morning, at, on
 
· osobne, posvojne zamjenice
· pokazne zamjenice (this – there, that – those)
 


 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike
SLOBODNO VRIJEME
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
ZDRAVA PREHRANA, ZDRAVLJE I OČUVANJE OKOLIŠA
 
 
 
 
 
 
 
BLAGDANI- usvojiti vokabular vezan uz neke sportove, hobije, glazbene instrumente, godišnji odmor, kino, kazalište, književnost...
- opisati neke domaće životinje, biljke
- učiniti usporedbu između aktivnosti koje se vole obavljati i onih koje se ne vole obavljati
- usvojiti vokabular vezan uz načine putovanja (by plane/tram/bus/ boat, on foot)
- razlikovati jedninu od množine imenica
- opisati atmosferske prilike (Whatcs the weather like? Itcs sunny/ rainy/warm/cold)
- pitati i dati informaciju (How much? How many ....? Where is .....? How to get to.....?  Can you, please, tell me ....? ) 
 
- ponoviti vokabular vezan uz glavne dnevne obroke (breakfast, lunch, dinner, supper) i hranu
- usvojiti vokabular potreban za razgovor o zdravoj prehrani, zdravlju, životnim navikama i ekologiji
- izreći što se voli/ne voli jesti (omiljena hrana: I like .... best. My favourite food is .....) 
- usvojiti vokabular vezan uz glavne dijelove tijela (body, head, leg, arm) te proširiti vokabular vezan uz odjeću i obuću koju nosimo u različitim godišnjim dobima
- razlikovati jedninu od množine imenica (a foot/feet, a finger/ fingers)
 
- ponoviti nazive glavnih blagdana
- napisati kratku čestitku
- upoznati neke običaje vezane uz  blagdane u zemljama engleskoga govornog područja . 
 
 
· Past Simple (tvorba i uporaba pomoćnih,    
  pravilnih i  nepravilnih glagola) – izricanje 
  prošle radnje
· prilozi vremena (last month/year/summer, 
   in 1976) 
 
 
 
ijednina i množina imenica
 
iupotreba određenog i neodređenog člana

 
V.   obrazovno razdoblje                                                                                       
 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike 
 
SVIJET OKO MENE
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
SLOBODNO VRIJEME 
- ponoviti i proširiti vokabular vezan uz obitelj, dom, prijatelje, poznanike i suradnike na poslu
- razgovarati o svojoj obitelji, prijateljima i poslovnim suradnicima, opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, usporediti ih, izreći što vole/ne vole, što bi željeli raditi...
- proširiti vokabular vezan uz mjesto stanovanja i rada, prometna sredstva, obavljanje kupovine u trgovinama i na tržnici
- opisati put od mjesta stanovanja do radnog mjesta, kina, kazališta, knjižnice, trgovine, tržnice, autobusnog/željezničkog kolodvora, zrakoplovne luke
- ponavljanje glavnih i rednih brojeva do 100
- razlikovati, pročitati i usvojiti glavne računske operacije do 1 000 (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)
 
- usvojiti prošireni vokabular vezan uz provođenje slobodnog vremena (športovi, hobiji, kino, kazalište, likovna i glazbena umjetnost, književna djela)
- proširiti vokabular vezan uz medije, odlazak u restoran,  putovanja, godišnji odmor, izlete, pomoć u kući...   
- ispričati svoja iskustva; izraziti rezultate radnje upotrebom presenta perfecta (potvrdni, upitni i niječni oblik)
- izraziti obvezu (must/have to); sposobnost (can, to be able to)
- izraziti naredbu/zapovijed imperativom (Take ... Sit ... Shut)
- proširiti vokabular vezan uz domaće i divlje životinje i njihove osobine
 
 
 
  
· Present Simple i Present Continuous  
  (ponavljanje)
· komparacija pridjeva (kratkih, dvosložnih, 
   višesložnih i nepravilnih)
· Past Simple – pon. (proširiti znanja – 
  nepravilni glagoli)
· prilozi za prošlo vrijeme
· used to ...
· Future (shall, will, going to Future-pon.)
· prilozi budućeg vremena: tomorrow, next 
   week /month/year /Sunday
· can; may; need; must; have to; should; would
   (upitni, niječni oblik; kratki odgovor na 
   pitanje)
 
· Present Perfect (tvorba i uporaba)
· prilozi: since, for
· Past Continuous (tvorba i uporaba)
 
 
 
· imperativ (ponavljanje)
 


 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike
 
 
 
 
ZDRAV ŽIVOT
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
ZEMLJE ENGLESKOGA GOVORNOG PODRUČJA I POZNATE OSOBE- usvojiti temeljni vokabular vezan uz informatiku (komunikacijske i informacijske tehnologije): PC (personal computor), mouse, keyboard
 
- proširiti nazive za hranu, raspravljati o zdravoj prehrani
- proširiti znanja o tvorbi množine imenica
- razlikovati brojive i nebrojive imenice, izraziti određenu i neodređenu količinu (some, any, no, much, many)
- razlikovati How much ...? i How many ...?
- raspravljati o zdravom tijelu i zdravom okolišu, proširiti vokabular vezan uz ljudsko tijelo (dijelovi glave, trupa, ruku i nogu) i osobnu higijenu
- usvojiti vokabular vezan uz neke bolesti (flu /cold)
- opisati što treba raditi u slučaju bolesti; opisati kako doći do bolnice
- pitati informaciju (What should I take?)
- usvojiti vokabular vezan uz ovisnosti – štetnost pušenja, droga; zaštita od AIDS-a
 
- upoznati kulture i civilizacije te neke podatke o poznatim ljudima iz zemalja engleskoga govornog područja (osobe iz kulture i poslovnog svijeta)
- izricati prošle radnje (događaje s pomoću simple pasta i najčešćih nepravilnih glagola)
- upoznati tipična blagdanska jela u zemljama engleskoga govornog područja. 
 
 
 
· brojive i nebrojive imenice (proširivanje 
   znanja)
· određeni i neodređeni član (proširivanje)
 
iizražavanje količine (određene i neodređene-
    a few, few, some, many, a bit of, lots of...)
 

 


VI. obrazovno razdoblje                                                                                        
 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike 
 
OBITELJ, PRIJATELJI I RADNO MJESTO
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
SVAKIDAŠNJICA I SLOBODNO VRIJEME 
- razgovarati o bližnjima, prijateljima i poslovnim suradnicima, njihovim fizičkim i karakternim osobinama; proširiti znanja o komparaciji pridjeva
- razgovarati o problemima mladih, u suvremenom svijetu, mogućnostima njihova obrazovanja i zapošljavanja, problemima na poslu
- pravilno upotrijebiti osobne zamjenice (padež subjekata i objekata) i odnosne zamjenice (who/which/whose, that, whom)
- biti sposoban sastaviti kraći životopis i molbu za zaposlenje
- upotrijebiti modalni glagol have to + infinitive za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti
- prepričati prošle događaje; proširiti znanja priložnih oznaka za prošlo vrijeme
- proširiti znanja o brojivim i nebrojivim imenicama
- proširiti vokabular vezan uz različita zanimanja/struke, poslove i sredstva (uređaje/alate) za njihovo obavljanje
- proširiti vokabular vezan uz PC i rad na PC-ju (naredbe-insert, delete... power point), uporaba Interneta
- proširiti vokabular vezan uz različite interese (I would like to ...); izraziti sviđanje/nesviđanje (I like going for a walk)
- izraziti buduću radnju/predviđanje (simple future) i planove za budućnost (going to future);
- razgovarati o slobodnom vremenu, zdravom životu, stanovanju, ugroženom prirodnom okolišu, TV programu, odlasku u kino, slušanju glazbe (vrste glazbe), sportovima, umjetnosti, literaturi
 
 
 
 
  
· Present Simple i Present Continuous (pon.)
· komparacija pridjeva (pon. i proširivanje)
· zamjenice (osobne, odnosne, povratne, 
  posvojne, neodređene – anything, somebody, 
  nowhere)
 
 
 
 
 
· modalni glagoli
· Past Simple i Past Continuous (pon.)
· Present Perfect (pon.)
· Past Perfect (tvorba i uporaba)
i brojive i nebrojive imenice (proširivanje 
    znanja)
 
 
·  Future Simple i going to Future (pon.)
 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike 
  
- izreći sposobnost u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti (can / be able to)
- kratko prepričati vlastiti doživljaj (izlet, godišnji odmor, odlazak u kino/kazalište/kafić)
- proširiti vokabular vezan uz trgovinu, kupovanje, bolesti, higijenu tijela
- prepričati radnju/događaj u prošlosti (past simple i past continuous)
- primijeniti naučeno o tome kako izreći trajanje jedne ili više istovremenih radnji u prošlosti i trajanje jedne radnje prekinute drugom prošlom radnjom (past continuous)
- uočiti/prepoznati sličnosti i razlike u uporabi glagolskih vremena za izricanje sadašnjih i prošlih radnji u hrvatskom i engleskom jeziku
- uočiti sličnosti i razlike u kulturama i civilizacijama zemalja engleskoga govornog područja (blagdani, hrana...) 
· posvojni genitiv (ponavljanje)
· jednina i množina imenica (proširivanje 
   znanja)
 
·  određeni i neodređeni član (uz gradivne 
    imenice, osobna imena, zemljopisne   
    pojmove - proširivanje znanja)  

 
 
 


METODIČKE UPUTE
 
 Zadaće programa/sadržajaMetodika
OPĆE ODREDNICE KURIKULUMA
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
-         Početni cilj: pobuditi interes za učenje engleskog jezika; shvatiti važnost učenja engleskog jezika kao sredstva za svakodnevnu, poslovnu i međunarodnu komunikaciju.
 
-         Obrazovni cilj: učenje engleskog jezika pridonosi osobnom obogaćivanju polaznika programa, razvoju njihova znanja, vještina i sposobnosti, društvenoj osviještenosti, boljoj mogućnosti uključivanja u svijet rada i sve dijelove društva, u Hrvatskoj i u Europi.
 
 
-         Kulturološki cilj: znanje i uporaba engleskog jezika 
      omogućava razumijevanje i prihvaćanje drugih i 
      drukčijih kultura i civilizacija te drukčijih načina 
      razmišljanja i djelovanja. 
 
-         Praktični cilj: vladanje znanjima i vještinama (osposobljavanje za temeljnu jezičnu i komunikacijsku kompetenciju – vladanje četirima glavnih vještina). 
  
U početnom razdoblju obrazovanja pojačano se primjenjuju strategije motivacije polaznika za učenje engleskog jezika. 
Učitelj se koristi izravnim i aktivnim metodama rada s naglaskom na individualizaciji te potiče usmeno izražavanje.
 
Uporaba hrvatskog jezika:
-         u  početnom poučavanju i kad je to potrebno radi jasnoće u komunikaciji, u radu se može govoriti materinskim jezikom. 
 
Ispravljanje pogrešaka:
-         polaznik se može sam ispraviti, mogu mu pomoći ostali polaznici, pogreške se mogu ispraviti uz pomoć učitelja
-         u pisanom izražavanju učitelj mora objasniti način obilježavanja pogrešaka, načine ispravljanja kao i načine vrednovanja.
 
 
Kako bi se izbjegao strah od pogrešaka u usmenom i pisanom izražavanju, potrebno je sustavno pohvalom poticati polaznike.
 
 
 
 
KOMUNIKACIJAUSMENO IZRAŽAVANJE
Na početku III. obrazovnog razdoblja određenu prednost valja dati razumijevanju, a nakon toga usmenom izražavanju.
Polaznici trebaju postići određenu razinu u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju kako bi mogli čitati s razumijevanjem i samostalno govoriti. 
Slušanje:
-         poticati i navikavati polaznike na slušanje i usvajanje posebnosti engleskog jezika (glasovi, izgovor, ritam, intonacija)
-         poticati razumijevanje bitnih informacija u nekom kraćem tekstu
-         poučiti polaznika kako koristiti sposobnost slušanja kako bi bio sposoban odgovoriti na pitanje, sudjelovati u razgovoru, čitati i pisati.
Govorenje: 
-         poticati želju polaznika za govorenjem i omogućiti zadovoljstvo zbog postignuća
-         poučiti kako imitirati i samostalno govoriti te pravilno usvojiti fonetske osobitosti jezika
-         prenijeti temeljna lingvistička znanja i sposobnosti te  ih sustavno razvijati.
Čitanje:
-         poticati želju za čitanjem i potrebu korištenja  
      pisanog teksta
-         poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika
-    potaknuti usvajanja i primjene tehnika čitanja.
Osim toga, trebali bi:
-         samostalno prepričati neki događaj ili razgovarati na temu koristeći se, po potrebi, bilješkama
- postići da ih se razumije u razgovoru u svakidašnjim situacijama.Poučavanje se temelji na:
-         uvođenju, razvijanju i jačanju četiriju glavnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje)
-         komunikacijskim sredstvima potrebnim za razumijevanje engleskog jezika u različitim kontekstima i situacijama
-         poučavanju o kulturama, civilizacijama i znanjima o suvremenim načinima života u zemljama engleskoga govornog područja 
-         primjeni suvremenih tehnika učenja i poučavanja.
Slušanje:
-         koristiti (autentične) uzorke za slušanje - rečenice, kratki razgovori, niz smislenih rečenica koje čine kraću cjelinu (magnetofonske snimke, izvorni govornici...)
-         slušanje kraćeg teksta i uporaba vizualnog materijala.
Govorenje:
-         izricanje naredbe, upute, molbe, davanje savjeta, pitanje za dopuštenje; izražavanje različitih osjećaja; prepričavanje događaja po slikama; izmišljanje završetka priče; 
-         upotrebljavaju se različita poticajna sredstva (slike, tekstovi, posteri, fotografije, TV i video...).
Čitanje:
-    čitanje treba uvoditi postupno, na poznatim i već 
     obrađenim sadržajima, u početku čitanje riječi,   
     zatim rečenica
-         poučiti prepoznavanju riječi koje su iste/slične izgovorenim
-         poticati čitanje tako da polaznik u rečenici na engleskom jeziku podvuče ono što razumije
-         povezivanje izmiješanih rečenica u smislenu cjelinu
 
Pisanje:
-         razvijati želju za pisanim izražavanjem
-         poučiti polaznika pisanoj reprodukciji različitih fonema; poučiti ga pravilnom spellingu i punktuaciji
-         poučiti polaznika jezičnim znanjima kako bi se upoznao s  normama pisanog izraza 
-         polaznicima omogućiti usvajanje pravila pisanja izravnom primjenom
-         poučiti polaznika kako u pisanom obliku izraziti što misli i osjeća.
 -         čitanje teksta i davanje kratkih naslova.
Pisanje:
-         u pisanju se posebice usmjeriti na spelling
-         provoditi vježbe umetanja slova u riječ, riječi u rečenici (izbor iz ponude riječi, križaljke, dopunjalke...)
-         poticati pisanje po sjećanju
-         uvoditi pisanje naslova nekog teksta
-         poučiti pisanju rečenica, kraćeg eseja, sažetka (odgovori na pitanja, vođeni sastav).
 
Nastavna sredstva i pomagala
-         primjerena vizualna sredstva (slikovna) i realia
-         magnetofon/kasetofon, radio, TV  i video, grafoskop 
 
Preporuke/savjeti za poučavanje
-         potrebno je uskladiti poučavanje svih vještina
-         materijali, sredstva i pomagala se koriste sukladno komunikacijskim ciljevima poučavanja   
Preporuke za poučavanje: Primijeniti primjerene tehnike kako bi polaznici aktivno sudjelovali u simuliranim komunikacijskim situacijama (prepričavanje događaja, dramatizacija, čitanje po ulogama, gluma...).
U poučavanju se koriste autentični tekstovi (novinski članci, časopisi, oglasi; jelovnici, plan grada...), radio i TV program.
U radu  na tekstu polaznik treba:
-         koristiti ranije stečene iskustva i znanja
-         upotrijebiti strategije za izbjegavanje teškoća u komunikaciji
-         samostalno raditi na tekstovima (intenzivno /ekstenzivno /skimming/scanning) tehnike čitanja
       nastavnik unaprijed najavljuje polaznicima: to su 
      vizualna sredstva, materijali za slušanje, materijali 
      za (poticanje) uvođenje, vježbanje i samostalno 
      pisanje, razvijanje svih četiriju jezičnih cjelina, s 
      posebnim naglaskom na usmenom izražavanju
-         nastavna sredstva i pomagala se koriste kao
pomoć u procesu učenja i poučavanja
-         učenje i poučavanje je usmjereno na autentični 
jezik i autentične situacije
-         uporaba nastavnih sredstava i pomagala treba poticati potrebu polaznika programa za komunikacijom na engleskom jeziku, njegovu maštovitost i kreativnost
-         nastavna sredstva i pomagala se koriste kao poticaj i treba ih pozorno uvoditi i koristiti u procesu poučavanja i učenja
-         savjetuje se česta izmjena nastavnih metoda i oblika rada zbog zadržavanja pažnje i poticanja motivacije
-         čitanje dužih tekstova se savjetuje samo u slučajevima kad trebaju poslužiti kao temelj dobro definiranom zadatku (opće razumijevanje)
-         potrebno je vrlo pozorno razmišljati o materijalima koji se koriste jer su oni, načelno, samo poticaj za druge aktivnosti. Preporuka je da se odabiru oni koji su polaznicima zanimljivi.
 
 
 
 
 
 
 
 Zadaće programa/sadržajaMetodika
  
Neverbalna komunikacija
 
-         poučiti načine neverbalnih elemenata u usmenom izražavanju kako bi se olakšalo razumijevanje.
 
 
Izgovor
-         poticati na usvajanje pravilnog ritma i slušne percepcije glasova.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Gramatika
-         poučiti pravilnom usvajanju gramatičkih struktura u komunikacijskim situacijama
-         poučiti temeljnoj morfologiji i sintaksi s pomoću primjerenih nastavnih sredstava i u kontekstu koji je primjeren.
  
Neverbalna komunikacija
 
-         u usmenom izražavanju koristiti se gestama i mimikom; izražavanje pantomimom (kao strategijom u usmenom izražavanju).
 
Izgovor
Aktivnosti:
-         provesti razne govorne vježbe kako bi polaznici mogli čuti i izgovoriti određene glasove te usvojiti pravilan izgovor i intonaciju
-         vježbama poticati razumijevanje veza između fonema i grafema
-         provoditi vježbe izgovora (glasovi, riječi), intonacije i ritma.
Preporuke/savjeti:
-         u poučavanju je važno koristiti se materijalom na kojem su snimke govora /razgovora izvornih govornika u autentičnim situacijama.
Gramatika
Preporuke/savjeti za poučavanje: 
-         gramatiku se mora shvatiti kao sredstvo komunikacije
-         gramatiku u početnim razdobljima treba poučavati neizravno, a polaznici će tijekom učenja postati svjesni načina tvorbe i uporabe glagolskih vremena i sintakse
 
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Rječnik
-         usvojiti rječnik vezan uz teme u programu.



 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 -         gramatiku treba poučavati na temelju primjera, analogijom, navoditi polaznike na zaključak o pravilu
-         gramatički sadržaji se obrađuju sustavno, stupnjevano, ali u česticama – ne savjetuje se cjelosatna obrada gramatičkih sadržaja
-         učiteljstvu se savjetuje da u individualnom pristupu polazniku olakšaju razumijevanje pravila s pomoću vizualnog označavanja 
-         naglasak u poučavanju gramatike je na tečnoj komunikaciji, manje na točnoj
-         učitelj će nastavne sadržaje i zadaće za polaznika prilagoditi realnoj situaciji.
 
Rječnik
Aktivnosti: vezane uz one namijenjene komunikaciji.
Preporuke/savjeti za poučavanje:
-         polaznicima se ne preporučuje učenje riječi napamet 
-         polaznika se potiče na bilježenje najčešćih riječi i skupina riječi (dani u tjednu, mjeseci...)
-         riječi se poučavaju u kontekstu, uče s razumijevanjem
-         koristiti vizualiije, realije.
 
 
 
 
 
 
 


 
 Zadaće programa/sadržajaMetodika
 
SOCIOLOŠKI  I KULTUROLOŠKI  ASPEKTI 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
KOGNITIVNI I AFEKTIVNI ASPEKTI 
Poznavanje drugih kultura i civilizacija
 
-         upoznati polaznika s običajima i tradicijom u zemljama engleskoga govornog područja 
-         poučiti kako razumjeti i prihvatiti drukčije kulture i civilizacije
-         razviti pozitivno stajalište prema drugome i drukčijem.
 
 
 
 
 
-         poučiti kako samostalno učiti (samostalno koristiti sve četiri vještine - razviti tehnike čitanja, pisanja s naglaskom na vještini govorenja).
  
Poznavanje drugih kultura i civilizacija
 
-         u postupku se koriste razni izvorni materijali (slike, posteri, fotografije, realije;  snimke govora izvornih govornika, TV program....)
-         polaznika se potiče na uporabu Interneta
-         polaznika se potiče na uspoređivanje sličnosti i razlika među kulturama i običajima 
-         savjetuje se da se nastava izvodi u učionici koja je dobro opremljena vizualijama, nastavnim sredstvima i pomagalima
 
-         nastavnik treba polazniku objasniti načine samostalnog učenja i poticati na razvijanje tehnika za samostalno učenje
-         savjetuje se individualni pristup svakom polazniku, prema njegovim potrebama, interesima i sposobnostima.
 
Pisane vježbe i provjere znanja i vještina trebaju biti kratke i ciljane. Polaznika se potiče na samostalan rad. Procjene postignuća trebaju biti motivirajuće za polaznika.

 


 
 
NJEMAČKI JEZIK
 
 
Obrazovno razdobljeIII.IV.V.VI.
Broj sati36363636

 
 
 
CILJ 
Osposobiti za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života.
 
 
ZADACI 
 
-          usvajati posebnosti sustava njemačkog jezika i razvijati lingvističko mišljenje
-          usvajati vokabular i jezične zakonitosti potrebne za sporazumijevanje na njemačkom jeziku
-          razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu njemačkog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji
-          razvijati vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta
-          upoznavati kulturološka i sociološka obilježja zemalja njemačkoga govornog područja
-          razvijati sposobnosti i navike samostalnog korištenja rječnikom, gramatikom i drugim priručnicima
-          razvijati sposobnosti potrebne za samostalno i cjeloživotno učenje njemačkog jezika
-          razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na njemačkom jeziku potrebnu za korištenje komunikacijskih i informacijskih tehnologija
-          razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju potrebnu za aktivno sudjelovanje u svim vidovima života mnogojezične i multikulturalne Europe.    
 
 
 
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
III.   obrazovno razdoblje      
                                                                               
Sadržaji/temeZadaće za polaznike
 
MOJA OBITELJ I JA
 
 
 
 
 
 
 
MOJ DOM I MJESTO GDJE ŽIVIM
 
 
 
 
 
 
 
 
MOJE RADNO MJESTO 
- predstaviti se i izreći neke temeljne informacije o sebi (Ich heiße…, Mein Name ist…. Ich bin _____Jahre alt. Ich lebe in ______. Ich komme aus... )
- upitati drugoga za ime, godine, gdje živi, odakle dolazi 
- predstaviti članove svoje obitelji i svoje prijatelje
- identificirati osobe i predmete (Das ist .....)
 
 
 
- usvojiti nazive za dijelove stana/kuće i kratko ih opisati (Das ist mein Haus/meine Wohnung.,Links ist die K
üche. Daneben ist das Schlafzimmer…..) 
- usvojiti nazive za namještaj
- usvojiti izraze za svojinu i pripadnost (Das ist meine Schwester. Sie ist noch klein.)
- raspitati se o osobama i predmetima (postaviti pitanja s upitnim riječima wo? was? wer? wohin? woher?) 
- opisati mjesto gdje živi (park, vrt, ulice...)
 
 
- usvojiti nazive za neka zanimanja/struke (Was sind Sie von Beruf? – Ich bin Verkäufer.)
- izreći gdje i što radi
- opisati radnju koja se upravo događa
  
· njemačka abeceda (upozoriti na prijeglase  ä,ö,ü i dvoglase ei,eu,au)
· prezent
   (prezent pomoćnih glagola sein, haben, heißen, jesni, niječni i upitni oblik) 
iprezent (tvorba i uporaba samo najučestalijih glagola)
 
 
· prilozi: links, rechts, dort, da, daneben
· jednina i množina imenica
· osobne i posvojne zamjenice
·                    upitne zamjenice was,wer
·                    pridjev kao dio predikata
·                    prijedlozi s dativom i akuzativom: in, auf, unter s dativom: aus
· zemljopisni pojmovi (nazivi država, gradova, 
   rijeka...)
 
 
· uporaba određenog i neodređenog člana
· prilozi vremena: heute, jetzt, morgen 
· prezent (tvorba i uporaba)
 


 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike
 
 
 
 
 
 
 
 
MOJA SVAKIDAŠNJICA
 
 
 
 
BLAGDANI 
-    razumjeti upute, zapovijedi, molbe (Komm/ Kommen Sie hier!; Lies/Lesen Sie!;  Hör zu/Hören Sie zu!…)  
-    izreći nadnevak (Heute ist  der 12. Januar.; Am 10. Oktober 2001 …; am Mittwoch…)
 
 
 
- izreći temeljne informacije o tome što vole/ne vole (ich mag / ich mag nicht)
- izraziti sviđanje/nesviđanje (es gefällt mir/es gefällt mir nicht)
- usvojiti temeljni vokabular za odjeću i obuću, dnevne obroke, hranu...
 
- usvojiti temeljni vokabular vezan uz Božić, Novu godinu i Uskrs;
- upoznati neke od običaja vezanih uz te blagdane u zemljama njemačkoga govornog područja (Austrija, Njemačka, Švicarska). 
· imperativ 
· glavni brojevi do 100
· redni brojevi do 10
· izricanje nadnevka i godina
· dani u tjednu, mjeseci u godini
 
· red riječi u jednostavnoj i proširenoj rečenici
· negacija nein, nicht
 
 
 
 
 
 
 

 
 
 
IV.   obrazovno razdoblje                                                                                    
 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike 
 
MOJA OBITELJ I MOJ DOM
 
 
 
 
 
 
 
MOJE RADNO MJESTO
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
SLOBODNO VRIJEME
  
- proširiti vokabular vezan uz članove uže i šire obitelji; opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, reći što rade i nešto o njihovim životnim i radnim navikama
- izraziti svojinu i pripadnost
- usporediti osobine članova obitelji i prijatelja (Er ist schneller als ich. Sie ist kleiner als er.)
- opisati svoje mjesto (grad, selo)
- usvojiti vokabular za temeljne boje 
 
- usvojiti vokabular vezan uz različita radna mjesta, zanimanja i poslove koje polaznik obavlja 
- usvojiti vokabular vezan uz alate, strojeve i naprave s pomoću kojih se obavljaju neki poslovi/radnje
- izraziti mogućnosti, želje, obveze
- upoznati načine izricanja buduće radnje
- izraziti odnose u prostoru
- reći točno vrijeme (cijeli sat, pola sata)
- izraziti glavne i redne brojeve do 100 i pročitati osnovne računske operacije
- izreći datume, telefonske brojeve
 
 
 
- usvojiti vokabular vezan uz neke sportove, hobije, glazbene instrumente, godišnji odmor, kino, kazalište, književnost...
- opisati neke domaće životinje, biljke 
 
 
 
  
· prezent  složenih glagola
· komparacija pridjeva 
· posvojni genitiv
· posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu jednine i množine
· pridjev kao dio predikata, pridjev kao atribut u nominativu i akuzativu
 
 
· izricanje buduće radnje prezentom i prilozima vremena
· modalni glagoli:  dürfen, können, müssen, wollen
iprijedlozi: 
    s dativom i akuzativom - svi
    s dativom: aus, mit , nach, zu
    s akuzativom: für
· osobne zamjenice
· pokazne zamjenice: dieser, diese, dieses
· neodređena zamjenica man
· prilozi vremena: morgens, freitags
 
Sadržaji/temeZadaće za polaznike 
 
 
 
 
 
 
PROMET, PROMETNA SREDSTVA, PONAŠANJE U PROMETU
 
ZDRAVA PREHRANA, ZDRAVLJE I OČUVANJE OKOLIŠA
 
 
 
 
 
 
 
 
BLAGDANI 
- učiniti usporedbu između aktivnosti koje se vole obavljati i onih koje se ne vole obavljati
- opisati atmosferske prilike (Wie ist das Wetter heute? Es ist sonnig/kalt/windig. Es regnet/schneit.…)
 
- nabrojiti osnovna prometna sredstva
- opisati ponašanje pješaka na ulici i u prometu
- usvojiti vokabular vezan uz načine putovanja 
- tražiti i dati informaciju
 
 
- ponoviti vokabular vezan uz glavne dnevne obroke (das Frühstück, frühstücken, das Mittagessen, das Abendessen,) i hranu
- usvojiti vokabular potreban za razgovor o zdravoj prehrani, zdravlju, životnim navikama i ekologiji
- izreći što se voli/ne voli jesti (omiljena hrana: Ich mag .... Meine Lieblingsspeise ist .....) 
- usvojiti vokabular vezan uz glavne dijelove tijela
- reći da se ne osjeća dobro i što ga boli (Ich fühle mich nicht wohl. Ich habe Kopfschmerzen. Mein Bauch tut weh.)
- proširiti vokabular vezan uz odjeću i obuću koju nosimo u različitim godišnjim dobima
 
- ponoviti nazive glavnih blagdana
- napisati kratku čestitku
- upoznati neke običaje vezane uz blagdane u zemljama njemačkoga govornog područja. 
· preterit (tvorba i uporaba pomoćnih i modalnih  glagola) – izricanje prošle radnje
· prilozi vremena (gestern , im Sommer, vorige Woche)
 
 
ijednina i množina imenica
iupotreba određenog i neodređenog člana
 
 
 
 
 
 
 

 
V.   obrazovno razdoblje                                                                                       
 
Sadržaji/temaZadaće za polaznike
 
SVIJET OKO MENE
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
SLOBODNO VRIJEME
 
 
 
 
 
 
 
 
 
ZDRAV ŽIVOT 
- ponoviti i proširiti vokabular vezan uz obitelj, dom, prijatelje, poznanike i suradnike na poslu
- razgovarati o svojoj obitelji, prijateljima i poslovnim suradnicima, opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, usporediti ih, izreći što vole/ne vole, što bi željeli raditi...
- proširiti vokabular vezan uz mjesto stanovanja i rada, prometna sredstva, obavljanje kupovine u trgovinama i na tržnici
- opisati put od mjesta stanovanja do radnog mjesta, kina, kazališta, knjižnice, trgovine, tržnice, autobusnog/željezničkog kolodvora, zrakoplovne luke
- razlikovati, pročitati i usvojiti glavne računske operacije do 1 000 (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)
 
- usvojiti prošireni vokabular vezan uz provođenje slobodnog vremena (športovi, hobiji, kino, kazalište, likovna i glazbena umjetnost, književna djela)
- proširiti vokabular vezan uz medije, odlazak u restoran,  putovanja, godišnji odmor, izlete, pomoć u kući...   
- ispričati svoja iskustva; izraziti rezultate radnje upotrebom perfekta (potvrdni, upitni i niječni oblik)
- izraziti naredbu/zapovijed imperativom 
- proširiti vokabular vezan uz domaće i divlje životinje i njihove osobine
 
- proširiti nazive za hranu, raspravljati o zdravoj prehrani
- raspravljati o zdravlju i zdravom okolišu
 
 
  
· ponoviti i proširiti prezent
· prezent povratnih glagola
· preterit  pomoćnih glagola haben, sein,  modalnih glagola te učestalijih slabih i jakih glagola
· stupnjevanje  pridjeva i priloga
· prilozi za vrijeme (gestern, am Nachmittag...)
 
 
 
 
 
 
· perfekt učestalijih glagola (tvorba i uporaba)
· neodređene zamjenice:  alle, jemand, niemand, manche
· rečenice:
s veznikom dass
nezavisne s denn, zavisne s weil
· imperativ (ponavljanje)
 
 
 
· izražavanje količine
Sadržaji/temeZadaće za polaznike 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
EKOLOGIJA
 
 
ZEMLJE NJEMAČKOGA GOVORNOG PODRUČJA I POZNATE OSOBE 
-  proširiti vokabular vezan uz ljudsko tijelo (dijelovi glave, trupa,  ruku i nogu) i osobnu higijenu
- nabrojiti pribor za osobnu higijenu
- usvojiti vokabular vezan uz neke bolesti
- opisati što treba raditi u slučaju bolesti; opisati kako doći do bolnice
- usvojiti vokabular vezan uz ovisnosti – štetnost pušenja, droga; zaštita od AIDS-a
 
- uz pomoć pitanja izraziti osnovne pojmove iz zaštite okoliša
 
 
- upoznati kulture i civilizacije te neke podatke o poznatim ljudima iz zemalja njemačkoga govornog područja (osobe iz kulture i poslovnog svijeta)
- izraziti uvažavanje različitosti među ljudima i njihovim interesima
- podrobnije opisati ili samostalno reći nešto o jednoj od zemalja njemačkoga govornog područja ili o nekim njezinim znamenitostima
- upoznati tipična blagdanska jela u zemljama njemačkoga govornog područja
- napisati prigodnu blagdansku čestitku 
· određeni i neodređeni član (proširivanje)
 
· prijedlozi: vor, bei
· rečenice s veznicima: aber, oder, denn
· poredak riječi u zavisnoj rečenici
   rečenice s veznicima dass, weil, wenn
 
 

 
 
VI. obrazovno razdoblje                                                                                        
Sadržaji/temeZadaće za polaznike
 
OBITELJ, PRIJATELJI I RADNO MJESTO
 
 
 
 
 
 
 
 
 
SVAKIDAŠNJICA I SLOBODNO VRIJEME 
- razgovarati o bližnjima, prijateljima i poslovnim suradnicima, njihovim fizičkim i karakternim osobinama 
- razgovarati o problemima mladih u suvremenom svijetu, mogućnostima njihova obrazovanja i zapošljavanja, problemima na poslu
- biti sposoban sastaviti kraći životopis i molbu za zaposlenje
- upotrijebiti modalni glagol za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti
- prepričati prošle događaje 
-proširiti vokabular vezan uz različita zanimanja/struke, poslove i sredstva (naprave/alate) za njihovo obavljanje
 
- proširiti vokabular vezan uz različite interese 
- izraziti sviđanje/nesviđanje (Mir gefällt…/Mir gefällt nicht…)
- izraziti buduću radnju i planove za budućnost 
- razgovarati o slobodnom vremenu, zdravom životu, stanovanju, ugroženom prirodnom okolišu, TV programu, odlasku u kino, slušanju glazbe (vrste glazbe), sportovima, umjetnosti, literaturi
- kratko prepričati vlastiti doživljaj (izlet, godišnji odmor, odlazak u kino/kazalište/kafić)
- proširiti vokabular vezan uz trgovinu, kupovanje, bolesti, higijenu tijela
- prepričati radnju/događaj u prošlosti (preterit i perfekt)
- uočiti sličnosti i razlike u kulturama i civilizacijama zemalja
  njemačkoga govornog područja (blagdani, običaji, hrana...)  
· glagolska vremena (ponavljanje)
· stupnjevanje pridjeva (ponavljanje i proširivanje)
· zamjenice (osobne, odnosne, povratne, 
  posvojne, neodređene)
· n-deklinacija najučestalijih imenica
· složene imenice
· perfekt pravilnih i nepravilnih glagola
· sklonidba pridjeva nakon određenog člana
 
 
 
 
· futur (tvorba i uporaba)
· modalni glagoli
· posvojni genitiv (ponavljanje)
· jednina i množina imenica (proširivanje 
   znanja)
·  određeni i neodređeni član (uz gradivne 
    imenice, osobna imena, zemljopisne   
      pojmove - proširivanje znanja)  
 ·  neodređene zamjenice jemand, niemand
 ·  prilozi hin, her

 
 
 
METODIČKE UPUTE
 
 Zadaće programa/sadržajaMetodika
OPĆE ODREDNICE KURIKULUMA
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
-         Početni cilj: pobuditi interes za učenje njemačkog jezika; shvatiti važnost učenja njemačkog jezika kao sredstva svakodnevne, poslovne i međunarodne komunikacije.
 
-         Obrazovni cilj: učenje njemačkog jezika pridonosi osobnom obogaćivanju polaznika programa, razvoju njihova znanja, vještina i sposobnosti, društvenoj osviještenosti, boljoj mogućnosti uključivanja u svijet rada i sve dijelove društva, u Hrvatskoj i u Europi.
 
 
-         Kulturološki cilj: znanje i uporaba njemačkog jezika 
      omogućava razumijevanje i prihvaćanje drugih i 
      drukčijih kultura i civilizacija te drukčijih načina 
      razmišljanja i djelovanja.
 
-         Praktični cilj: vladanje znanjima i vještinama (osposobljavanje za temeljnu jezičnu i komunikacijsku kompetenciju – vladanje četirima glavnim vještinama). 
  
U početnom razdoblju obrazovanja pojačano se primjenjuju strategije motivacije polaznika za učenje njemačkog jezika. 
Učitelj se koristi izravnim i aktivnim metodama rada s naglaskom na individualizaciji te potiče usmeno izražavanje.
 
Uporaba hrvatskog jezika:
-         u  početnom poučavanju i kad je to potrebno radi jasnoće u komunikaciji u radu se može govoriti materinskim jezikom. 
 
Ispravljanje pogrešaka:
-         polaznik se može sam ispraviti, mogu mu pomoći ostali polaznici, pogreške se mogu ispraviti uz pomoć učitelja;
-         u pisanom izražavanju učitelj mora objasniti način obilježavanja pogrešaka, načine ispravljanja kao i načine vrednovanja.
 
 
Kako bi se izbjegao strah od pogrešaka u usmenom i pisanom izražavanju, potrebno je sustavno pohvalom poticati polaznike.
 
 
 
 
KOMUNIKACIJAUSMENO IZRAŽAVANJE
Na početku III. obrazovnog razdoblja određenu prednost valja dati razumijevanju, a nakon toga usmenom izražavanju.
Polaznici trebaju postići određenu  razinu u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju kako bi mogli čitati s razumijevanjem i samostalno govoriti. 
Slušanje:
-         poticati i navikavati polaznike na slušanje i usvajanje posebnosti njemačkog jezika (glasovi, izgovor, ritam, intonacija)
-         poticati razumijevanje bitnih informacija u nekom kraćem tekstu
-         poučiti polaznika kako koristiti sposobnost slušanja kako bi bio sposoban odgovoriti na pitanje, sudjelovati u razgovoru, čitati i pisati.
Govorenje: 
-         poticati želju polaznika za govorenjem i omogućiti zadovoljstvo zbog postignuća
-         poučiti kako imitirati i samostalno govoriti te pravilno usvojiti fonetske osobitosti jezika
-         prenijeti temeljna lingvistička znanja i sposobnosti te  ih sustavno razvijati.
Čitanje:
-         poticati želju za čitanjem i potrebu korištenja  
      pisanog teksta
-         poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika. 
Osim toga, trebali bi:
-         samostalno prepričati neki događaj ili razgovarati na temu, koristeći se, po potrebi, bilješkama
-     postići da ih se razumije u razgovoru u svakidašnjim situacijamaPoučavanje se temelji na:
-         uvođenju, razvijanju i jačanju četiriju glavnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje)
-         komunikacijskim sredstvima potrebnim za razumijevanje njemačkog jezika u različitim kontekstima i situacijama
-         poučavanju o kulturama, civilizacijama i znanjima o suvremenim načinima života u zemljama njemačkoga govornog područja 
-         primjeni suvremenih tehnika učenja i poučavanja.
Slušanje:
-         koristiti (autentične) uzorke za slušanje - rečenice, kratki razgovori, niz smislenih rečenica koje čine kraću cjelinu; (magnetofonske snimke, izvorni govornici...)
-         slušanje kraćeg teksta i uporaba vizualnog materijala.
 
 
Govorenje:
-         izricanje naredbe, upute, molbe, davanje savjeta, pitanje za dopuštenje; izražavanje različitih osjećaja; prepričavanje događaja po slikama; izmišljanje završetka priče 
-         upotrebljavaju se različita poticajna sredstva (slike, tekstovi, posteri, fotografije, TV i video...).
Čitanje:
-     čitanje treba uvoditi postupno, na poznatim i već 
      obrađenim sadržajima, u početku čitanje riječi,   
      zatim rečenica
-         poučiti da se prepoznaju riječi koje su iste/slične izgovorenima
-     poticati čitanje tako da polaznik u rečenici na                  njemačkom jeziku podvuče ono što razumije
-         poticati razumijevanje pisane poruke kako  bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika
-         potaknuti usvajanje i primjenu tehnika čitanja. 
 
Pisanje:
-         razvijati želju za pisanim izražavanjem
-         poučiti polaznika pisanoj reprodukciji različitih fonema 
-         poučiti polaznika jezičnim znanjima kako bi se upoznao s normama pisanog izraza 
-         polaznicima omogućiti usvajanje pravila pisanja izravnom primjenom
-         poučiti polaznika kako u pisanom obliku izraziti što misli i osjeća.
 -         povezivanje izmiješanih rečenica u smislenu cjelinu
-         čitanje teksta i davanje kratkih naslova.
Pisanje:
-         provoditi vježbe umetanja slova u riječ, riječi u rečenici (izbor iz ponude riječi, križaljke, dopunjalke...)
-         poticati pisanje po sjećanju
-         uvoditi pisanje naslova nekog teksta
-         poučiti pisanju rečenica, kraćeg eseja, sažetka (odgovori na pitanja, vođeni sastav).
Nastavna sredstva i pomagala
-         primjerena vizualna sredstva (slikovna) i realia
-         magnetofon/ kasetofon, radio, TV  i video, grafoskop 
Preporuke/savjeti za poučavanje
-         potrebno je uskladiti poučavanje svih vještina
-         materijali, sredstva i pomagala se koriste sukladno komunikacijskim ciljevima poučavanja   
Preporuke za poučavanje: Primijeniti primjerene tehnike kako bi polaznici aktivno sudjelovali u simuliranim komunikacijskim situacijama (prepričavanje događaja, dramatizacija, čitanje po ulogama, gluma...).
U poučavanju se koriste autentični tekstovi (novinski članci, časopisi, oglasi; jelovnici, plan grada...), radio i TV program.
U radu  na tekstu polaznik treba:
-         koristiti ranije stečena iskustva i znanja
-         upotrijebiti strategije za izbjegavanje teškoća u komunikaciji
-     samostalno raditi na tekstovima (intenzivno /ekstenzivno/skimming/scanning) tehnike čitanja
  -    nastavnik unaprijed najavljuje polaznicima: to su 
      vizualna sredstva, materijali za slušanje, materijali 
      za (poticanje) uvođenje, vježbanje i samostalno 
      pisanje, razvijanje svih četiriju jezičnih cjelina, s 
      posebnim naglaskom na usmenom izražavanju
-         nastavna sredstva i pomagala se koriste kao
pomoć u procesu učenja i poučavanja
-         učenje i poučavanje je usmjereno na autentični 
jezik i autentične situacije
-         uporaba nastavnih sredstava i pomagala treba poticati potrebu polaznika programa za komunikacijom na njemačkom jeziku, njegovu maštovitost i kreativnost
-         nastavna sredstva i pomagala se koriste kao poticaj i treba ih pozorno uvoditi i koristiti u procesu poučavanja i učenja
-         savjetuje se česta izmjena nastavnih metoda i oblika rada zbog zadržavanje pažnje i poticanja motivacije
-         čitanje dužih tekstova se savjetuje samo u slučajevima kad trebaju poslužiti kao temelj dobro definiranog zadatka (opće razumijevanje)
-         potrebno je vrlo pozorno razmišljati o materijalima koji se koriste jer su oni, načelno, samo poticaj za druge aktivnosti. Preporuka je da se odabiru oni koji su polaznicima zanimljivi.
 
 
 
 
 
 
 
 Zadaće programa/sadržajaMetodika
  
Neverbalna komunikacija
 
-         poučiti načine neverbalnih elemenata u usmenom izražavanju kako bi se olakšalo razumijevanje.
 
 
Izgovor
-         poticati na usvajanje pravilnog ritma i slušne percepcije glasova.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Gramatika
-         poučiti pravilno usvajanje gramatičkih struktura u komunikacijskim situacijama
-         poučiti temeljnu morfologiju i sintaksu s pomoću primjerenih nastavnih sredstava i u kontekstu koji je primjeren.
  
Neverbalna komunikacija
 
-         u usmenom izražavanju koristiti se gestama i mimikom; izražavanje pantomimom (kao strategijom u usmenom izražavanju).
 
Izgovor
Aktivnosti:
-         provesti razne govorne vježbe kako bi polaznici mogli čuti i izgovoriti određene glasove te usvojiti pravilan izgovor i intonaciju
-         vježbama poticati razumijevanje veza između fonema i grafema
-         provoditi vježbe izgovora (glasovi, riječi), intonacije i ritma.
Preporuke/savjeti:
-         u poučavanju je važno koristiti se materijalom na kojem su snimke govora /razgovora izvornih govornika u autentičnim situacijama.
Gramatika
Preporuke/savjeti za poučavanje: 
-         gramatiku se mora shvatiti kao sredstvo komunikacije
-         gramatiku u početnim razdobljima treba poučavati neizravno, a polaznici će tijekom učenja postati svjesni načina tvorbe i uporabe glagolskih 
vremena i sintakse
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Rječnik
-         usvojiti rječnik vezan uz teme u programu.



 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
-         gramatiku treba poučavati na temelju primjera, analogijom, navoditi polaznike na zaključak o pravilu
-         gramatički sadržaji se obrađuju sustavno, stupnjevano, ali u česticama – ne savjetuje se cjelosatna obrada gramatičkih sadržaja
-         učiteljstvu se savjetuje da u individualnom pristupu polazniku olakša razumijevanje pravila s pomoću vizualnog označavanja 
-         naglasak u poučavanju gramatike je na tečnoj komunikaciji, manje na točnoj
-         učitelj će nastavne sadržaje i zadaće za polaznika prilagoditi realnoj situaciji.
 
Rječnik
Aktivnosti: vezane uz one namijenjene komunikaciji
Preporuke/savjeti za poučavanje:
-         polaznicima se ne preporučuje učenje riječi napamet 
-         polaznika se potiče na bilježenje najčešćih riječi i skupina riječi (dani u tjednu, mjeseci...)
-         riječi se poučavaju u kontekstu, uče s razumijevanjem
-         koristiti vizualije, realije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 Zadaće programa/sadržajaMetodika
 
SOCIOLOŠKI  I KULTUROLOŠKI  ASPEKTI 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
KOGNITIVNI I AFEKTIVNI ASPEKTI 
Poznavanje drugih kultura i civilizacija
 
-         upoznati polaznika s običajima i tradicijom u zemljama njemačkoga govornog područja 
-         poučiti kako razumjeti i prihvatiti drukčije kulture i civilizacije
-         razviti pozitivno stajalište prema drugom i drukčijem.
 
 
 
 
 
-         poučiti polaznike kako da samostalno uče (samostalno koristiti sve četiri vještine - razviti tehnike čitanja, pisanja s naglaskom na vještini govorenja).
  
Poznavanje drugih kultura i civilizacija
 
-         u postupku se koriste razni izvorni materijali (slike, posteri, fotografije, realije;  snimke govora izvornih govornika, TV program....)
-         polaznika se potiče na uporabu Interneta
-         polaznika se potiče na uspoređivanje: koje su sličnosti i razlike među kulturama i običajima 
-         savjetuje se da se nastava izvodi u učionici koja je dobro opremljena vizualijama, nastavnim sredstvima i pomagalima.
 
-         nastavnik treba polazniku objasniti načine samostalnog učenja i poticati na razvijanje tehnika za samostalno učenje
-         savjetuje se individualni pristup svakom polazniku, prema njegovim potrebama, interesima i sposobnostima.
 
Pisane vježbe i provjere znanja i vještina trebaju biti kratke i ciljane. Polaznika se potiče na samostalan rad. Procjene postignuća trebaju biti motivirajuće za polaznika.

 
 
 
 
 
 
MATEMATIKA
  
Obrazovno razdobljeIII.IV.V.VI
Broj sati72727272

 
CILJ  
Usvojiti temeljna matematička znanja potrebna za primjenu u svakodnevnom životu i osobnom obrazovanju.
 
 
ZADACI
-         stjecati znanje potrebno za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti u pojavama u prirodi, društvu i u praktičnom životu
-         svladavati osnovne elemente matematičkoga jezika, razvijati sposobnost izražavanja matematičkim jezikom
-         razvijati sposobnost za apstraktno mišljenje i logičko rasuđivanje
-         razvijati sposobnosti primjene metoda matematičkoga mišljenja, logičkoga zaključivanja i algoritamskog rješavanja problema
-         razvijati sposobnost za pravilno rasuđivanje, zaključivanje i stvaralačko mišljenje
-         navikavati na točnost, urednost, ustrajnost i sustavnost u rješavanju  zadataka
-         razviti sposobnost za primjenu matematike u rješavanju raznih problema.


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
III. obrazovno razdoblje
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
UVOD 
 
Uvodni sat
Ponavljanje gradiva nižih razreda
 
1. PRIRODNI BROJEVI
Pisanje i čitanje prirodnih brojeva
Pisanje brojeva rimskim znakovima
Skup prirodnih brojeva
Skup N0 i točke pravca 
Uspoređivanje prirodnih brojeva
Zbrajanje i oduzimanje brojeva u skupu N0
Veza zbrajanja i oduzimanja
Množenje prirodnih brojeva
Neke olakšice pri množenju
Osnovna svojstva množenja
Distributivnost množenja prema zbrajanju i
oduzimanju
Dijeljenje prirodnih brojeva
Veza množenja i dijeljenja
Izvođenje više računskih operacija
 Upoznati polaznike s nastavnim planom i programom i dati im upute za način usvajanja matematičkoga gradiva.
Ponoviti osnovno gradivo nižih razreda.
Cilj za nastavnu cjelinu:
Upoznati skup N i N0. Uvježbati računske operacije s prirodnim brojevima te ih primjenjivati u svakodnevnim situacijama u teorijskim i praktičnim zadacima.
Zadaće za polaznike:
- navesti elemente i osnovna svojstva skupa N
- razlikovati parne i neparne pririrodne brojeve
- čitati i pisati prirodne brojeve
- zbrajati prirodne brojeve
- navesti elemente skupa N0
- upotrebljavati znakove <, >, = i ?  u skupu N0
- usvojiti osnovna svojstva zbrajanja, komutativnost i asocijativnost te ih primijeniti na zadatke u skupu N0
- oduzimati prirodne brojeve
 
 
- usvojiti osnovna svojstva množenja: komutativnost i asocijativnost te ih primijeniti na zadatke s brojevima  iz  skupa N0
 

 
 
 
 
 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. DJELJIVOST PRIRODNIH 
    BROJEVA 
 
Djelitelj i višekratnik
Svojstva djeljivosti
Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9
Prosti i složeni brojevi
Rastavljanje broja na proste faktore
Zajednički djelitelji. Najveći zajednički djelitelj 
Zajednički višekratnici. Najmanji zajednički višekratnik- upoznati svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju i oduzimanju i primijeniti u raznim zadacima
- dijeliti pririrodne brojeve
- uočiti vezu između množenja i dijeljenja 
- rješavati jednostavnije izraze s nekoliko računskih operacija istog stupnja i operacija različitog stupnja
- primjenjivati računske operacije na geometrijske sadržaje: opseg trokuta i četverokuta, površina pravokutnika i kvadrata u jednostavnijim zadacima.
 
 
 
 
Cilj za nastavnu cjelinu:
Usvojiti djeljivost i svojstva djeljivosti primjenjivati u raznim tekstualnim zadacima.
 
Zadaće za polaznike:
- naučiti pojam djeljivosti, što je višekratnik, djeljivost s 10, 5, 2, 3 i 9
- primjenjivati kriterije djeljivosti prirodnog broja brojevima 10, 5, 2, 3 i 9
- razlikovati proste i složene brojeve
- rastavljati brojeve na proste faktore
- određivati zajedničke djelitelje
- određivati najveći zajednički djelitelj
- određivati zajedničke višekratnike
- određivati najmanji zajednički višekratnik.
 
 

 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
3. SKUPOVI TOČAKA 
    U RAVNINI 
 
Pravac, polupravac, dužina
Simetrala dužine
Kružnica i krug
Pravac i kružnica
Međusobni položaj dviju kružnica
Paralelogram, pravokutnik, kvadrat
Trokut
Jednakokračni trokut
Jednakostranični trokut
Pravokutni trokut
Raznostranični trokut
 
 
4. RAZLOMCI 
 
Uvođenje razlomaka.
Uspoređivanje razlomaka jednakih 
nazivnika
Zbrajanje razlomaka jednakih nazivnika
Oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika
Proširivanje i skraćivanje razlomaka
Uspoređivanje razlomaka različitih nazivnika
 
 Cilj za nastavnu cjelinu:
Upoznati razne skupove točaka u ravnini, uočiti njihova svojstva, te ih primjenjivati.
 
 Zadaće za polaznike:
- nacrtati i označiti dužinu, pravac, polupravac i kružnicu
- odrediti presjek dvaju pravaca
- crtati okomite i usporedne pravce
- nacrtati i označiti krug, prugu, paralelogram, pravokutnik, kvadrat, kružni vijenac i kružni isječak
- nacrtati i označiti razne vrste trokuta, dijagonale četverokuta, simetralu dužine i polovište dužine.
 
 
 
 
 
 
Cilj za nastavnu cjelinu:
Formirati pojam razlomka i primjenjivati njihova svojstva u raznim zadacima.
 
 Zadaće za polaznike:
- usvojiti pojam razlomka, zapisivati i čitati razlomke
- uspoređivati razlomke jednakih nazivnika
- zbrajati razlomke jednakih nazivnika
- proširivati i skraćivati razlomke
- uspoređivati razlomke različitih nazivnika.
 

 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
5.  DECIMALNI BROJEVI 
 
Decimalni zapis dekadskih razlomaka
Decimalni brojevi
Zbrajanje decimalnih brojeva
Oduzimanje decimalnih brojeva
Množenje decimalnih brojeva 
prirodnim brojevima
Dijeljenje decimalnih brojeva 
prirodnim brojevima
Množenje decimalnih brojeva 
dekadskim jedinicama
Dijeljenje decimalnih brojeva 
dekadskim jedinicama
Množenje decimalnih brojeva 
decimalnim brojevima
Produženo dijeljenje prirodnih brojeva
Dijeljenje decimalnog broja 
decimalnim brojem
Pisanje razlomaka u obliku 
decimalnih brojeva
Pisanje decimalnih brojeva s konačnim brojem decimalnih mjesta u obliku razlomaka
  
Cilj za nastavnu cjelinu:
Upoznati decimalne brojeve, uvježbati računske operacije s decimalnim brojevima te ih primjenjivati u praktičnim zadacima.
 
 Zadaće za polaznike:
- mjeriti dužine i usvojiti pojam dekadskog razlomka
- mjeriti veličine i usvojiti  decimalne brojeve 
- čitati i pisati decimalne brojeve
- decimalne razlomke zapisivati u  decimalnom obliku
- decimalne brojeve zapisivati u obliku razlomka
- zbrajati i oduzimati decimalne brojeve
- zaokruživati brojeve
- množiti i dijeliti s dekadskom jedinicom
- množiti decimalne brojeve decimalnim brojem
- dijeliti decimalni  broj prirodnim i decimalnim brojem
- rješavati jednostavnije primijenjene zadatke 
   s decimalnim brojevima.
 


 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
6.  KUT 
 
Vrste kutova
Mjerenje kutova
Sukuti i vršni kutovi
Kutovi s paralelnim krakovima
Završno ponavljanje gradiva 
Cilj za nastavnu cjelinu:
Formirati pojam kuta, prepoznavati vrste kutova te primjenjivati njihova svojstva.
 
Zadaće za polaznike: 
- crtati, označavati i mjeriti kutove 
- upoznati vrste kutova
- upoznati susjedne kutove ili sukute, vršne kutove i kutove s paralelnim kracima i rješavati jednostavnije zadatke.
 
 

 


 
        IV. obrazovno razdoblje         
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
 
I. OPERACIJE S RAZLOMCIMA 
Mješoviti brojevi
Svođenje razlomaka na zajednički nazivnik
Uspoređivanje razlomaka
Zbrajanje i oduzimanje razlomaka
Komutativnost i asocijativnost razlomaka
Množenje razlomaka
Svojstva množenja razlomaka
Dijeljenje razlomaka
Dvojni razlomci
  
 
Zadaće za polaznike
- Usvojiti tehniku zbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika.
- Primijeniti stečena znanja na praktične zadatke.
- Razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja razne vrste razlomaka.
 
Cilj:
Naučiti i uvježbati četiri osnovne operacije s razlomcima, istaknuti njihova svojstva i primjenjivati ih u raznim zadacima iz svakodnevnog života.
 
Zadaće za polaznike
- Pretvarati neprave razlomke u mješovite brojeve i obrnuto. Svoditi razlomke na zajednički nazivnik. Uspoređivati razlomke.
- Zbrajati i oduzimati razlomke jednakih i različitih nazivnika.
- Primijeniti vezu između zbrajanja i oduzimanja razlomaka.
- Primjenjivati svojstva komutativnosti i asocijativnosti zbrajanja razlomaka u jednostavnijim zadacima.
- Množiti razlomke prirodnim brojevima, jedinicom i nulom. 
- Množiti i dijeliti razlomke.
- Primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju i množenja prema oduzimanju u jednostavnijim zadacima. 
 

 
 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
II. TROKUT 
 
Vrhovi, stranice i kutovi trokuta
Kutovi s usporednim i okomitim kracima
Zbroj unutarnjih kutova trokuta
Vanjski kutovi trokuta
Odnosi stranica i kutova trokuta
Vrste trokuta - raznostraničan, 
jednakokračan, i jednakostraničan
Vrste trokuta - pravokutan, 
šiljastokutan i tupokutan
Sukladnost trokuta - osnovni pojmovi, 
1. poučak o sukladnosti trokuta
Sukladnost trokuta - 2. i 3. poučak 
sukladnosti trokuta
Simetrala dužine
Simetrala kuta
Konstrukcije nekih kutova
Konstruktivni zadaci o trokutu
Površina trokuta - površina kvadrata, 
pravokutnika i pravokutnog trokuta
Površina trokuta
             
Cilj:
Usvojiti pojam trokuta, razlikovati vrste trokuta i njihova svojstva, te stečeno znanje primjenjivati u rješavanju teoretskih i praktičnih zadataka.
 
Zadaće za polaznike 
- Crtati trokute i označavati vrhove, stranice i kutove trokuta
- Uspoređivati kutove s usporednim kracima, 
    uspoređivati kutove s okomitim kracima 
- Naučiti zbroj unutarnjih kutova trokuta
- Odrediti vanjske kutove trokuta 
- Usvojiti odnos stranica i kutova u trokutu
- Razlikovati vrste trokuta
- Usvojiti i primjenjivati poučak o sukladnosti trokuta 
- Konstruirati simetralu dužine
- Konstruirati kutove od 60°, 90°, 30° i 45°
- Konstruirati trokute ako su zadane: 
   stranica i 2 kuta na toj stranici, 2 stranice i kut između njih i sve 3 stranice
- Izračunavati površinu trokuta
- Rješavati jednostavnije zadatke u kojima se 
   primjenjuje znanje o trokutu. 
 
 
 
 
 

 
 


 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
III. CIJELI BROJEVI  
 
Pozitivni i negativni cijeli brojevi
Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu
Suprotni brojevi
Apsolutna vrijednost cijelog broja
Uspoređivanje cijelih brojeva
Zbrajanje cijelih brojeva 
Svojstva zbrajanja cijelih brojeva
Oduzimanje cijelih brojeva 
Rad sa zagradama
Množenje cijelih brojeva
Svojstva množenja cijelih brojeva
Izlučivanje zajedničkog faktora 
Dijeljenje cijelih brojeva 
  
Cilj:
Upoznati cijele brojeve, uvježbati računske operacije i primjenjivati njihova svojstva u teoretskim i praktičnim zadacima.
 
 Zadaće za polaznike 
- Razlikovati pozitivne i negativne cijele brojeve
- Prikazivati cijele brojeve na pravcu
- Razlikovati suprotne brojeve
- Odrediti apsolutnu vrijednost cijelog broja u jednostavnim zadacima 
- Uspoređivati cijele brojeve 
- Zbrajati cijele brojeve 
- Primjenjivati svojstva zbrajanja u jednostavnijim zadacima 
- Oduzimati cijele brojeve 
- Pojednostavljivati izraze sa zagradama 
- Množiti cijele brojeve
- Primjenjivati svojstva množenja cijelih brojeva u jednostavnijim zadacima
- Izlučivati zajednički faktor u jednostavnijim zadacima
- Dijeliti cijele brojeve
 

 
 
 


 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
IV. RACIONALNI BROJEVI 
 
Pozitivni i negativni racionalni brojevi 
Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu
Suprotni brojevi i apsolutna vrijednost
Uspoređivanje racionalnih brojeva 
Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva 
Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva 
- zadaci sa zagradama
Množenje racionalnih brojeva 
Dijeljenje racionalnih brojeva 
  
Cilj:
 
Upoznati skup racionalnih brojeva, uvježbati računske operacije s racionalnim brojevima te ih primjenjivati u raznim zadacima.
 
Zadaće za polaznike
- Odrediti brojeve koji pripadaju skupu Q
- Prikazati racionalne brojeve na pravcu
- Razlikovati suprotne racionalne brojeve
- Uspoređivati racionalne brojeve
- Zbrajati racionalne brojeve
- Oduzimati racionalne brojeve
- Množiti i dijeliti racionalne brojeve
- Rješavati dvojne razlomke - jednostavni zadaci   
- Primjenjivati svojstva zbrajanja i množenja u skupu Q u jednostavnijim zadacima 
- Pravilno rabiti i primjenjivati prethodno stečena znanja
 
 
 

 
 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
V. LINEARNE JEDNADŽBE 
S JEDNOM NEPOZNANICOM 
 
Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom nepoznanicom - jednostavniji primjeri
Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom nepoznanicom - jednadžbe u kojima se javljaju zagrade
Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom nepoznanicom - jednadžbe s razlomcima
Rješavanje raznih primijenjenih zadataka s pomoću jednadžbi 
Linearne nejednadžbe - jednostavni primjeri
  
Cilj:
 
Uvesti i usvojiti linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom, uvježbati rješavanje jednadžbi, te ih primjenjivati u praksi.
 
 Zadaće za polaznike
 
- Rješavati jednadžbe oblika ax+b=0 
- Provjeriti rješenje linearne jednadžbe
- Svoditi složenije jednadžbe na oblik ax+b=0 postupcima za rješavanje linearnih jednadžbi 
- Primjenjivati jednadžbe u raznim praktičnim zadatcima
- Rješavati jednostavnije linearne nejednadžbe
- Zapisivati zadatke zadane riječima i u obliku linearne jednadžbe ili linearne nejednadžbe u jednostavnijim zadacima
 
 
 
 


 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
VI. ČETVEROKUT 
 
Osnovna svojstva četverokuta - definicija i osnovni pojmovi
Osnovna svojstva četverokuta - unutarnji i vanjski kutovi četverokuta
Paralelogram - definicija i svojstva paralelograma
Vrste paralelograma - romb
Vrste paralelograma - pravokutnik i kvadrat
Trapez - definicija i svojstva
Četverokuti s okomitim dijagonalama
Opseg i površina pravokutnika i kvadrata
Opseg i površina paralelograma
Opseg i površina trapeza
Opseg i površina četverokuta s okomitim dijagonalama 
Jednakost površina paralelograma
  
Cilj:
 
Uvesti i usvojiti pojam četverokuta, naučiti svojstva i vrste četverokuta i primjenjivati stečeno znanje.
 
  Zadaće za polaznike
- Crtati i označavati četverokute
- Nacrtati paralelogram i navesti njegova svojstva 
- Primijeniti svojstva pralelograma na jednostavnije zadatke 
- Konstruirati paralelogram 
- Nacrtati trapez i koristiti se njegovim svojstvima pri konstrukciji trapeza 
- Razlikovati vrste četverokuta 
- Izračunati opsege i površine četverokuta i 
   četverokuta s okomitim dijagonalama 
- Izračunati površine paralelograma i trapeza 
- Primijeniti svojstva paralelograma u praktičnim zadacima 
- Pravilno rabiti i primjenjivati prethodno stečena znanja

 
 


 
V. obrazovno razdoblje         
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
UVODNO PONAVLJANJE 
Uvodni sat - upoznavanje s programom i načinom rada
Ponavljanje gradiva 
 
I. KOORDINATNI SUSTAV 
Koordinatni sustav na pravcu
Pridruživanje točaka pravca zadanim racionalnim brojevima
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini, uređeni par
Pridruživanje točaka koordinatne ravnine uređenim parovima racionalnih brojeva
 
 
II. PROPORCIONALNOST I OBRNUTA PROPORCIONALNOST 
 
Proporcionalne (razmjerne) veličine
Izračunavanje proporcionalnih veličina i koeficijenta proporcionalnosti
Omjeri i svojstva omjera
Razmjeri i svojstva razmjera
Primjena proporcionalnosti na rješavanje praktičnih problema
Grafički prikaz proporcionalnosti
Obrnuto proporcionalne veličine
Primjena obrnute proporcionalnosti na rješavanje praktičnih problema
Pojam postotka i računanje s postocima
Primjena postotaka u praksi
Jednostavni kamatni račun i primjenaCilj:
Usvojiti pojam koordinatnog sustava na pravcu i pravokutnog koordinatnog sustava u ravnini. 
 
  Zadaće za polaznike
- upoznati koordinatni sustav na pravcu
- pridruživati točke pravca racionalnim brojevima
- usvojiti pojam uređenog para
- upoznati pravokutni koordinatni sustav u ravnini
- pridruživati točke koordinatne ravnine uređenim parovima brojeva
- određivati točke koordinatne ravnine kojima su poznate koordinate. 
 
 
Cilj:
Usvojiti proporcionalnost, obrnutu proporcionalnost i postotak te njihovu primjenu u praktičnim svakodnevnim problemima.
 
Zadaće za polaznike
- uočavati u primjerima proporcionalne veličine
- uočavati u primjerima obrnuto proporcionalne veličine
- prikazivati grafički proporcionalnost u raznim primjerima
- usvojiti postotak i računanje s postocima
- izračunati u jednostavnom kamatnom računu: kamate, glavnicu, postotak i vrijeme ukamaćivanja. 
 
 
 
 
 

 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
III. MNOGOKUTI  
 
Osnovno o mnogokutu
Dijagonale i kutovi mnogokuta
Zbroj unutarnjih kutova mnogokuta
Vanjski kutovi mnogokuta
Pravilni mnogokuti
Opisana i upisana kružnica pravilnom mnogokutu
Crtanje i konstrukcija pravilnih mnogokuta
Opseg i površina mnogokuta
  
Cilj:
Formirati pojam mnogokuta, upoznati njihova svojstva i primjenjivati ih.
 
 Zadaće za polaznike:
- definirati mnogokut
- crtati mnogokute te označavati stranice, vrhove, dijagonale i kutove
- izračunati broj dijagonala iz jednog vrha
- izračunati broj svih dijagonala mnogokuta
- izračunati zbroj svih unutarnjih kutova mnogokuta
- naučiti zbroj svih vanjskih kutova mnogokuta
- definirati pravilni mnogokut
- izračunati unutarnji kut pravilnog mnogokuta
- konstruirati jednakostraničan trokut, kvadrat i pravilan šesterokut
- konstruirati pravilne mnogokute: s 8, 12 i 16 stranica
- usvojiti opseg mnogokuta
- izračunati površinu mnogokuta u jednostavnijim zadacima
 
 

 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
IV. SUSTAV DVIJU LINEARNIH JEDNADŽBI S DVIJE NEPOZNANICE   
 
Pojam rješenja sustava
Metoda supstitucije
Metoda suprotnih koeficijenata
Primjene sustava jednadžbi, problemi s brojevima
Primjene sustava jednadžbi, problemi različitog sadržaja
 
 
 
 
 
 
V. LINEARNA FUNKCIJA 
 
Pojam linearne funkcije
Graf linearne funkcije
Tok linearne funkcije
Jednadžba pravca koji prolazi zadanom točkom i ima zadan koeficijent smjera
  
Cilj: 
Upoznati sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice, uvježbati rješavanje sustava i primjenjivati ga u rješavanju teoretskih i praktičnih zadataka.
 
 Zadaće za polaznike:
- usvojiti pojam sustava dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice 
- naučiti što je rješenje sustava
- rješavati sustave metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata
- primjenjivati sustave jednadžbi u raznim 
   jednostavnijim zadacima
 
 
Cilj:
Usvojiti pojam linearne funkcije i znati je grafički prikazati u koordinatnoj ravnini zbog predočavanja nekih procesa i zakonitosti iz života.
 
 Zadaće za polaznike:
- usvojiti pojam linearne funkcije
- crtati grafove linearnih funkcija, uočiti linearnu funkcijsku ovisnost u problemima iz prakse
- razlikovati rastuću i padajuću linearnu funkciju
- proučavati jednadžbu pravca y = ax + b, upoznati jednadžbu pravca zadanom točkom i uz zadani koeficijent smjera
 
 

 
 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
VI. KRUŽNICA I KRUG 
 
Osnovno o kružnici i krugu
Međusobni položaj dviju kružnica
Odnos središnjeg i obodnog kuta
Talesov teorem
Pravac i kružnica
Opseg kruga
Duljina kružnog luka
Površina kruga
Opseg i površina kružnog isječka
  
Cilj:
Znati izračunati opseg i površinu kruga i njegovih dijelova i primijeniti to znanje u raznim teoretskim i praktičnim zadacima.
 
 Zadaće za polaznike:
- definirati kružnicu i krug
- uvojiti osnovne pojmove o kružnici i krugu
- predočiti međusobne položaje pravca i kružnice te dviju kružnica u ravnini
- predočiti dijelove kruga -  kružni odsječak i kružni isječak
- znati odnos obodnog i središnjeg kuta i Talesov poučak
- izračunati opseg kruga, površinu kruga i duljinu kružnog luka
- promatrati tetive i kružne lukove
- izračunavati opseg i površinu kružnog isječka
- primjenjivati znanje o kružnici i krugu u zadacima iz prakse
 

 
 
 
 
VI. obrazovno razdoblje  
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
1.   KVADRIRANJE I KORJENOVANJE 
Kvadriranje racionalnih brojeva
Tablica kvadrata
Kvadrat umnoška i količnika
Kvadrat zbroja i razlike
Razlika kvadrata
Pojam potencije
    Pojam drugog korijena
    Upotreba tablica
    Zbrajanje i oduzimanje korijena
Korjenovanje umnoška
Korjenovanje količnika
Množenje i dijeljenje korijena
Racionalizacija nazivnika
 
2. PITAGORIN POUČAK 
 Geometrijski prikaz Pitagorina poučka
 Rješavanje pravokutnog trokuta
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat, jednakokračni trokut, jednakostranički trokut i romb.
 
 
 
3. REALNI BROJEVI 
Pisanje razlomaka u decimalnom obliku
Iracionalni brojevi i realni brojevi
Koord. sustav na pravcu
Koord. sustav na ravnini
 Cilj:
Upoznavanje pojmova i matematičkih izraza o kvadriranju, potenciranju i korjenovanju, steći umijeće korištenja tablica u svrhu pronalaženja kvadrata i korijena brojeva.
 
Zadaće za polaznike: 
 
Naučiti: kvadrirati racionalne brojeve, izračunavati kvadrat količnika i umnoška, kvadrirati zbroj i razliku, rastavljati razliku kvadrata, potencirati racionalne brojeve, računati s potencijama, izračunavati drugi korijen pozitivnog racionalnog broja s pomoću tablice i računala, izračunati umnožak i količnik korijena, odrediti djelomični korijen, racionalizirati nazivnik u jednostavnijim zadacima te rješavati čistu kvadratnu jednadžbu.
 
Cilj: 
Ovladati osnovnim pojmovima o pravokutnom trokutu i svojstvima stranica.
 
Zadaci: 
Prepoznavanje i imenovanje stranica pravokutnog trokuta te izražavanje odnosa među njima s pomoću Pitagorina poučka, primjena poučka na trokute i četverokute.
 
Cilj: 
Stjecanje osnovnih pojmova o skupu realnih brojeva i njihova svojstva.
 
Zadaci: 
Uočiti odnose među skupovima N, Z, Q, razlikovati racionalne i iracionalne brojeve te njihovo prikazivanje u koord. sustavu.

 
 
SadržajiCilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike
 
4. GEOMETRIJSKA TIJELA 
 Opseg i površina likova
 Pravilna uglata geometrijska tijela
 Prizme
 Kocka i kvadar
 Oplošje i obujam prizmi
 Kvadratska prizma
 Pravilna trostrana prizma
 Oplošje i obujam piramida
 Kvadratska piramida
 Oplošje i obujam valjka
 Oplošje i obujam stošca
 Kugla, površina i obujam
 
  
Cilj: 
Ovladavanje umijećem rješavanja praktičnih zadataka u kojima se pojavljuju izrazi za oplošje i obujam. Razvijanje prostornog zora, crtanja i skiciranja geometrijskih prostornih oblika u ravnini.
 
Zadaci: 
Prepoznavanje prostornih oblika, izražavanje i uočavanje međusobnih odnosa, te količinski izražavati osnovne veličine (oplošje, obujam, dijagonala itd.). Razvijati u učenika naviku stvaranja urednog, jednostavnog i estetski dotjeranog crteža.

 
 
                  
METODIČKE UPUTE  
            
            
U programima su bitni sadržaji raznih matematičkih područja raspoređeni u nastavne cjeline i teme. Pri daljnjoj operativnoj razradi i ostvarivanju programa nastavnici moraju brinuti o predznanju i iskustvu polaznika.
            Svaki će nastavnik ovisno o težini i primijenjenosti sadržaja u operativnim programima planirati optimalan broj nastavnih sati po pojedinoj nastavnoj cjelini i temi. Na početku obrazovnog razdoblja polaznici pišu inicijalni pismeni rad. Cilj tog pismenog rada je saznati predznanje polaznika. U radu s polaznicima nastavnici trebaju uvažavati individualne razlike u sposobnostima i predznanjima te ih poučavati diferenciranim oblicima rada da matematičke sadržaje uspješno primjenjuju u praksi.
            U svakom obrazovnom razdoblju polaznici trebaju pisati tri pismena ispita znanja. Dva pismena ispita polaznici pišu u tijeku obrade nastavnih sadržaja, tj. za vrijeme trajanja obrazovnog razdoblja, a treći ispit pišu na kraju obrazovnog razdoblja. Treći pismeni ispit treba sadržavati elemente sadržaja cijelog obrazovnog razdoblja.
 
 
            Osnovna obilježja nastavnog programa
 
            TREĆE OBRAZOVNO RAZDOBLJE
 
U ovom obrazovnom razdoblju ponavljaju se prirodni brojevi i proučava skup pripodnih brojeva. Ponavljaju se i uvježbavaju računske operacije s prirodnim brojevima, a utvrđuju se i svojstva računskih operacija. Pri vježbanju računskih operacija korisno je rješavati razne zadatke iz prakse.
            Uče se pravila za djeljivost s 10, 5, 2, 3 i 9, a nakon toga složeni brojevi rastavljaju se na proste faktore, određuju zajednički višekratnici i djeljitelji, a to je priprema za kasnije određivanje zajedničkog nazivnika zadanih razlomaka.
            Ponavljaju se, upoznaju i proučavaju geometrijski likovi u ravnini, posebno trokut,
kvadrat i pravokutnik, pa se rješavaju i praktični zadaci.
            Pri upoznavanju razlomaka polaznike treba upoznati s potrebom uvođenja razlomaka i decimalnih brojeva te uputiti na primjenu tih brojeva u praksi. Polaznici trebaju dobro naučiti računati s decimalnim brojevima, svojstva računskih operacija i rješavati primijenjene zadatke.
            U ovom obrazovnom razdoblju polaznici ponavljaju i proširuju znanje o kutovima i to znanje primjenjuju u raznim zadacima.
                                                                       
                        ČETVRTO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
 
            Polaznici trebaju dobro upoznati pozitivne razlomke, svladati računske operacije s njima, te rješavati primijenjene zadatke.
            Skup N proširuje se na skup Z. Upoznaju se i vježbaju računske operacije s cijelim brojevima, te proučavaju svojstva računskih operacija. Stečeno znanje treba primijeniti u zadacima iz prakse.
            Polaznici detaljnije proučavaju trokute, svojstva i vrste trokuta, sukladnost trokuta,
crtanje i konstrukcije raznih trokuta, sukladnost, te stečeno znanje primjenjuju u teorijskim i praktičnim zadacima.
            Polaznici su upoznali pozitivne racionalne brojeve, pa sada upoznaju i negativne racionalne brojeve, tj. čitav skup Q. Racionalnim brojevima pridružuju točke pravca, računaju s racionalnim brojevima i rješavaju razne teorijske i praktične zadatke.
            Važno je poglavlje linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom. Treba upoznati jednadžbe, dobro uvježbati kako se rješavaju, a posebno ih primjenjivati u praktičnim zadacima.     
Četverokut polaznici detaljnije upoznaju, promatraju razne vrste četverokuta, upoznaju kako se izračunava opseg i površina trokuta i četverokuta i rješavaju praktične zadatke.
 
 
 
 
 
 
                   PETO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
 
            Ponavlja se pridruživanje točaka pravca racionalnim brojevima, upoznaje koordinatni sustav na pravcu, a zatim proučava pravokutni koordinatni sustav u ravnini. Zbog velike primjene u matematici, u drugim znanostima i u praksi, polaznici trebaju dobro naučiti kako se točke ravnine pridružuju uređenim parovima brojeva. 
            Proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost obrađuje se promatranjem primjera iz svakodnevnog života. Posebnu pažnju treba pokloniti postotnom i kamatnom računu i to gradivo dobro uvježbati na raznim zadacima.
            Zbog potpunijeg znanja geometrije i veće primijenjenosti na zadatke iz prakse polaznici trebaju usvojiti i proučavati mnogokute, a posebno pravilne mnogokute. Potrebno je izračunavati opseg mnogokuta i površinu pravilnih mnogokuta i to primijeniti na praktične zadatke.
            Sustav  dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice treba rješavati metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata. Potrebno je rješavati jednostavnije primijenjene zadatke koji se svode na sustave jednadžbi.
            Polaznici upoznaju linearnu funkciju, proučavaju neka njezina svojstva i crtaju graf, pa tako stječu bazu za primjenu znanja u praksi. 
            Potrebno je ponoviti i dobro usvojiti pojmove i definicije kružnice, kruga i dijelova kruga. Bitno je dobro naučiti izračunavati opseg i površinu kruga i primjenjivati na zadatke iz prakse.
 
 
       ŠESTO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
 
            U ovom obrazovnom razdoblju polaznici kvadriraju racionalne brojeve, uče kvadrat zbroja, kvadrat razlike, te razliku kvadrata. Upoznaju kvadratni korijen i izračunavaju korijen pozitivnih racionalnih brojeva. Upoznaju iracionalne brojeve i skup realnih brojeva R. Bitno je sve ovo obrazlagati na praktičnim primjerima.
            Polaznici trebaju dobro naučiti Pitagorin poučak zbog njegove velike primjene i u teorijskim i u praktičnim zadacima. Pitagorin poučak treba primjenjivati ne samo na pravokutnom trokutu, nego i na drugim likovima u čijem se sastavu nađe pravokutan trokut.
            Potrebno je da polaznici ponove i dobro usvoje opseg i površinu trokuta, četverokuta i pravilnih mnogokuta, pa da to znanje primjenjuju za izračunavane oplošja i volumena geometrijskih tijela. Osim teorijskih zadataka, treba rješavati dosta zadataka iz prakse.
 
 
 
BIOLOGIJA
 
 
Obrazovno razdobljeV.VI.
Broj sati1818

 
 
CILJ
 
Osposobiti za primjenu općih i najvažnijih spoznaja iz područja bioloških znanosti u svakodnevnom životu.
 
 
ZADACI
 
-                     usvojiti znanja o izvornoj stvarnosti na temeljeu promatranja procesa i pojava u prirodi
-                     usvojiti elementarnu terminologiju iz prirodoslovnog područja
-                     razvijati sposobnost logičkog zaključivanja i kritičkog mišljenja
-                     razvijati vještine točnog i preciznoga govornog, pismenog i grafičkog izražavanja
-                     razvijati pozitivna stajališta - uvjerenja o potrebi osobnog doprinosa zaštiti okoliša
-                     razvijati odgovornost za vlastito zdravlje i stjecanje pravilnih higijensko-zdravstvenih navika
-                     razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
   V. obrazovno razdoblje 
SadržajiZadaće za polaznike
I.                    cjelina: Stanična građa organizama  
-         zajednička svojstva živih bića
-         građa i funkcija stanice
-         dioba stanice – mitoza
-         jednostanični i višestanični organizmi
-         virusi i bakterije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
II.                 cjelina: Beskralježnjaci  
-         žarnjaci 
-         plošnjaci (metilj i trakavica)
-         oblići (glista i trihina)
-         kolutićavci (gujavica)
-         mekušci (školjkaši, puževi, glavonošci)
-         člankonošci (kukci, paučnjaci i raci)
 - navesti svojstva živih bića i razlikovati ih od svojstava nežive prirode
- promatrati mikroskopske preparate biljnih i životinjskih tkiva te zaključiti da su sva živa bića građena od stanica 
- prepoznati na slikovnom materijalu osnovne stanične strukture (jezgra, citoplazma, membrana), a promatrajući mikroskopske preparate uočiti različite oblike stanica
- objasniti mitozu kao proces umnožavanja stanica (rast i obnavljanje organizma) i način prijenosa nasljedne tvari (gena) u nove stanice
- razlikovati jednostanične i višestanične organizme te prepoznati neke jednostaničare kao uzročnike bolesti (srdoboljna ameba, plazmodij malarije…)
- prepoznati viruse kao infektivne čestice nestanične građe te navesti najpoznatije virusne bolesti
- prepoznati bakterije kao jednostavno građene stanice bez jezgre te navesti njihovo značenje za čovjeka i za živi svijet
 
- prepoznati neke predstavnike žarnjaka i zaključiti o zajedničkim značajkama skupine te o mogućoj važnosti za čovjeka
- opisati građu i razvojni ciklus metilja i trakavica te zaključiti o načinima zaraze i mjerama predostrožnosti
- opisati građu i razvojni ciklus gliste i trihine te zaključiti o načinima zaraze i mjerama predostrožnosti
- opisati građu tijela i način života gujavice te zaključiti o njezinoj ulozi u životnoj zajednici
- povezati građu tijela s načinom života pojedinih predstavnika mekušaca te utvrditi zajedničke značajke skupine
- usporediti građu tijela žarnjaka, plošnjaka, oblića, mekušaca i kolutićavaca te zaključiti o evolucijskom napretku kod svake od skupina
- razlikovati predstavnike i značajke rakova, paučnjaka i kukaca te zaključiti o zajedničkim značajkama skupine člankonožaca 
- navesti primjere različitih skupina kukaca, njihove prilagodbe na način života te njihovo značenje za čovjeka
SadržajiZadaće za polaznike
III.               cjelina: Kralježnjaci 
-         jedinstveni plan građe kralježnjaka
-         disanje i krvotok u kralježnjaka; stalna i promjenjiva tjelesna temperatura
-         primanje podražaja iz vanjskog svijeta – osjetila
-         razmnožavanje kralježnjaka; 
-         naučeno i naslijeđeno ponašanje životinja
 
 
 
 
IV.              cjelina: Biljni svijet 
-         steljnjače - alge, gljive, lišajevi
-         stablašice – mahovine, papratnjače i cvjetnjače
-         značenje cvijeta, sjemenke i ploda za rasprostranjivanje biljaka
 - usporediti unutrašnju i vanjsku građu predstavnika pojedinih skupina kralježnjaka te utvrditi zajedničke značajke i specifičnosti svake od skupina
- usporediti način disanja i građu dišnih organa te građu srca i krvotok u različitih skupina kralježnjaka 
- zaključiti o evolucijskom napretku u građi dišnih organa i krvotoka u smislu boljeg iskorištavanja energije i zadržavanja stalne tjelesne temperature
- opisati različite vrste osjetila u kralježnjaka i prepoznati ulogu osjetila u primanju informacija iz okoline
- prepoznati različite načine razmnožavanja kralježnjaka, uočiti evolucijski napredak i prilagodbe na životne uvjete (unutrašnja i vanjska oplodnja, razmnožavanje jajima i rađanje živih mladunaca)
- objasniti ponašanje životinja kao prilagodbu na životne uvjete te navesti primjere naslijeđenog i naučenog ponašanja
 
- razlikovati predstavnike algi, gljiva i lišajeva te uočiti razlike skupine steljnjača prema stablašicama
- razlikovati značajke mahovina, papratnjača i cvjetnjača te uočiti usložnjavanje građe u evoluciji biljaka
- povezati evolucijsku pojavu cvijeta, sjemenke i ploda kao prilagodbu na promijenjene životne uvjete na Zemlji

 
 
 
VI. obrazovno razdoblje 
SadržajiZadaće za polaznike
I.                    cjelina: Čovjek - prirodno i društveno biće 
- razvoj života na Zemlji - evolucija
- razvoj čovjeka – čovjekovi preci
- čimbenici razvoja
- današnje čovječanstvo, ljudske rase
 
 
 
 
 
 
 
 
II.                 cjelina: Razmnožavanje čovjeka 
-         spolna obilježja, spolni organi, spolne žlijezde, spolne stanice
-         menstrualni ciklus, oplodnja, začeće
-         embrionalni razvoj, trudnoća i porod; higijena pri trudnoći
-         planiranje obitelji i kontracepcija
-         materijalna osnova nasljeđivanja, nasljeđivanje spola
-         spolne i spolno prenosive bolesti; higijena spolnih organa
 - objasniti postupnost razvoja života na Zemlji
- navesti dokaze evolucije
- prepoznati primjere fosilnih nalaza čovjekovih predaka, kao dokaze biološke evolucije čovjeka
- razlikovati biološku evoluciju čovjeka (kao biološke vrste) od kulturne evolucije ljudskog društva
- navesti čimbenike evolucije (promjenjivost – raznolikost, prirodna selekcija, izolacija)
- navesti glavne tipove ljudskih rasa i njihovu rasprostranjenost
- razvijati stajališta o ravnopravnosti rasa te o biološkoj neutemeljenosti rasne diskriminacije
 
 
- navesti glavna muška i ženska spolna obilježja i povezati pojavu sekundarnih spolnih obilježja s razdobljem puberteta
- razlikovati spolne organe (muške i ženske) i navesti njihove funkcije 
- razlikovati muške i ženske spolne stanice i navesti njihove značajke
- objasniti pojavu mjesečnice i povezati njezin izostanak sa začećem ili poremećajem rada spolnih žlijezda
- objasniti oplodnju kao stapanje jezgara muške i ženske spolne stanice
- opisati početak embrionalnog razvoja i usađivanje zametka u sluznicu maternice
- opisati rast zametka te razlikovati ulogu posteljice, pupčane vrpce i plodne vode
- objasniti rizične čimbenike za trudnoću i potrebu njihova izbjegavanja
- objasniti potrebu planiranja obitelji i odgovornog spolnog ponašanja 
- raspraviti o zdravstvenim, etičkim i pravnim pitanjima pobačaja te o prihvatljivim i efikasnim metodama kontracepcije
- prepoznati genetski materijal jezgre kao materijalnu osnovu nasljeđivanja fizičkih i psihičkih osobina
 

 
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
 
 
 
 
 
III.               cjelina: Kretanje našeg tijela 
-         sustav organa za pokretanje: kosti i mišići
-         njega, zaštita i najčešće bolesti organa za kretanje
-         zaštita pri radu i prevencija degenerativnih bolesti i promjena
-         prva pomoć pri ozljedi organa za kretanje
 
IV.      cjelina: Upravljanje i regulacija u organizmu 
-         žlijezde s unutrašnjim lučenjem – hormonska regulacija
-         prijenos informacija živčanim sustavom (živčane stanice, živčana vlakna - živci, živčana središta u mozgu i leđnoj moždini; svjesne i nesvjesne reakcije)
-         živčane i umne bolesti; štetni čimbenici
-         alkoholizam i narkomanija
-         sustav osjetila i njegova zaštita (zaštita na radu)
 
 
 
 
 
 - objasniti nasljeđivanje spola u čovjeka
- navesti najčešće spolne i najopasnije spolno prenosive bolesti te povezati higijenu spolnih organa i odgovorno spolno ponašanje s njihovim sprječavanjem
 
 
-  navesti glavne značajke koštanog tkiva te razlikovati vrste kostiju
- navesti glavne značajke mišićnog tkiva
- objasniti ulogu kostiju i mišića u pokretanju tijela
- povezati najčešće bolesti i nepravilnosti koštano-mišićnog sustava s nepravilnom prehranom, nedostatnom tjelesnom aktivnošću i neprovođenjem mjera zaštite na radu
- objasniti načela imobilizacije pri prijelomu ili ozljedi zglobova te raspraviti o pravilnom postupanju s ozlijeđenim
 
 
 
- objasniti ulogu hormona kao kemijskih informacija u upravljanju tijelom
- navesti najpoznatije hormone i žlijezde koje ih izlučuju te ih povezati s određenim djelovanjem, odnosno s poremećajima zbog njihova nedostatka (adrenalin, inzulin, spolni hormoni…)
- opisati osnovnu građu živčanog sustava i njegovu ulogu u upravljanju tijelom
- razlikovati živčane i umne bolesti te navesti štetne čimbenike za zdravlje živčanog sustava
- raspraviti štetna djelovanja te potrebu izbjegavanja alkohola, nikotina i droga
- razlikovati vrste osjetila 
- povezati građu oka s njegovim manama i najčešćim bolestima te mjerama zaštite i načinima ispravljanja mana
- raspraviti potrebu i načine zaštite osjetila
 
 
 
 


 
SadržajiZadaće za polaznike
 
V.                 cjelina: Izmjena tvari 
-         sustav organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje
-         opskrba tijela hranjivim tvarima i energijom te izlučivanje štetnih i otpadnih tvari iz organizma
-         njega, zaštita i bolesti organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje
-         transfuzija krvi, krvne grupe; bolesti krvi i krvotvornih organa
-         prva pomoć pri neprohodnosti organa za disanje, prestanka disanja i krvarenja
  
- povezati organe sustava za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje s njihovim ulogama u izmjeni tvari u organizmu
- navesti najčešće poremećaje i bolesti organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje te povezati načine njihova sprječavanja s uzrocima nastanka
- navesti krvne grupe u ljudi te prepoznati važnost transfuzije i moguće komplikacije zbog nepodudarnosti krvnih grupa
- prepoznati najčešće bolesti krvi i krvotvornih organa i povezati ih s rizičnim čimbenicima za zdravlje
- objasniti postupak s ozlijeđenim koji otežano diše, guši se ili je prestao disati
- opisati razlike između krvarenja iz arterije i iz vene te objasniti načela zaustavljanja krvarenja
 

 
 
 
 
METODIČKE UPUTE
 
Program biologije u V. i VI. obrazovnom razdoblju sistematično obrađuje sadržaje o živoj prirodi. Svladavajući program V. i VI. obrazovnog razdoblja, polaznici stječu ponajprije životno primjenjiva znanja pa je tome potrebno prilagoditi opseg i metode obrade predviđenih sadržaja. Polazi se od iskustava i predznanja, koja se na temelju programa sistematiziraju te se izvode zaključci u smislu povezivanja sadržaja i generalizacija. Ističe se vrijednost usvajanja sadržaja na izvornoj stvarnosti te primjenom iskustvenog učenja. Za uspješno svladavanje programa biologije, neobično je važna motiviranost polaznika te je primjereno temama koje ih zanimaju dati više prostora pri realizaciji, primjenjujući što je više moguće interaktivno učenje.
 
V. obrazovno razdoblje počinje cjelinom o  staničnoj građi organizama, kao jednom od svojstava žive prirode. Osnovna predodžba, koju polaznici moraju steći, je da su sva bića građena od stanica, da stanice imaju isti osnovni plan građe, ali da mogu oblikom (koji ovisi o funkcijama) biti vrlo različite. Građa o jednostaničnim organizmima te o virusima i bakterijama treba se obraditi sa stajališta neposredne životne primjenjivosti.
Životna primjenjivost, sa zdravstveno-higijenskog, ekološkog i gospodarskog stajališta je temeljni pristup i u obradi cjeline o beskralježnjacima. Sistematiziranjem već poznatih i svladavanjem novih sadržaja o životinjskom i biljnom svijetu, polaznici trebaju steći predodžbu o sve većoj složenosti tjelesne građe i funkcija u naprednijih skupina te zaključiti o postupnom evolucijskom razvoju živog svijeta. Komparativna obrada organskih sustava  skupine kralježnjaka omogućit će lakše svladavanje sadržaja biologije čovjeka.
 
VI. obrazovno razdoblje posvećeno je poglavito sadržajima biologije čovjeka. U prvoj se cjelini osnovne spoznaje o evoluciji čovjeka nastavljaju na temu evolucije životinja i biljaka iz prethodnog razdoblja. Znanja o biološkoj neutemeljenosti rasne diskriminacije potrebno je iskoristiti za izgrađivanje pozitivnih stajališta o ravnopravnosti rasa i naroda te o potrebi preispitivanja raširenih predrasuda i stereotipa.
U cjelinama o organskim sustavima u čovjeka, potrebno je sadržaje realizirati rukovodeći se načelom životne primjenjivosti, posebno u smislu razvijanja odgovornosti za vlastito zdravlje (i zdravlje obitelji). Spoznaje o rizičnim čimbenicima za zdravlje u životnoj i radnoj okolini treba povezati s nastojanjima za unapređivanje kvalitete življenja te sa zaštitom na radu (naglasci ovisno o strukturi polaznika). Elementarni postupci prve pomoći u tom smislu mogu biti vrlo korisni i polaznicima zanimljivi.
 
 


K E M I J A
 
 
Obrazovno razdobljeV.VI.
Broj sati1818

 
 
CILJ
 
        Usvojiti temeljne spoznaje o kemijskim pojavama i promjenama radi primjene u životu.
 
ZADAĆE 
 
-         usvojiti praktična znanja o osnovnim kemijskim zakonitostima, promjenama i procesima u prirodi i svakodnevnom okruženju
-         razvijati sposobnosti praktične primjene stečenih znanja
-         razvijati ekološku svijest i odgovornost pojedinca prema prirodi i svojem radnom i životnom okruženju
-         spoznati da nekontrolirana uporaba proizvoda kemijske industrije rezultira zagađivanjem čovjekove okoline, hrane, vode i zraka.


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
V. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
SVOJSTVA I PROMJENE TVARI
Što proučava kemija?
Tvar ili supstancija
Agregatna stanja tvari
Svojstva tvari: fizikalna i kemijska svojstva
Promjene tvari: fizikalne i kemijske promjene
 
VRSTE TVARI
Čiste tvari i smjese tvari
Postupci odvajanja sastojaka iz smjese. Izračunavanje udjela u smjesi.
Čiste tvari: jednostavne čiste tvari (kemijski elementi) i složene čiste tvari (kemijski spojevi)
Kemijski elementi: metali i nemetali
Kemijski spojevi: oksidi, hidroksidi, kiseline i soli
ZRAK I GLAVNI SASTOJCI ZRAKA
Zrak – smjesa plinova. Svojstva kisika i dušika.
Zagađivanje zraka – uzroci i posljedice
VODA I VODIK
Kružni tok vode u prirodi. Svojstva vode i vrste voda
Svojstva vodika
 
OTOPINE I VRSTA OTOPINA
Otopina je homogena smjesa. Vodene otopine
Vrste otopina – nezasićena, zasićena i prezasićena
 
KEMIJSKE PROMJENE
Što je kemijska reakcija?
Zakon o očuvanju mase
 - Upoznati sadržaje proučavanja kemije te spoznati da je kemija, uz biologiju i fiziku, prirodna znanost temeljena na eksperimentalnom provjeravanju i izravnom promatranju kemijskih promjena u prirodi ili laboratorijskim uvjetima;
- Prepoznati i razumjeti razliku između fizikalnih i kemijskih svojstava, odnosno promjena;
- Uočiti da su kemijske promjene praćene promjenom energije;
- Spoznati da je rezultat svake kemijske promjene nastajanje nove tvari;
 
- Usvojiti pojam smjese i razlikovati homogenu od heterogene smjese;
- Usvojiti pojam čiste tvari i upoznati postupke odjeljivanja čistih tvari iz smjesa tvari;
- Izračunati i iskazati sastav smjese udjelima;
- Spoznati da se po fizičkim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala;
- Usvojiti osnovna svojstva glavnih vrsta anorganskih spojeva: oksida, hidroksida, kiselina i soli;
 
 
- Upoznati sastav zraka te svojstva i uporabu njegovih sastojaka (dušik, kisik);
 
 
 
 
 
 
- Spoznati da su otopine homogene smjese otapala i otopljene tvari;
 
 
 
- Objasniti zakon očuvanja mase;
- Prikazati kemijsku promjenu opisnom kemijskom jednadžbom.
 

   VI. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
UGLJIK I JEDNOSTAVNI ORGANSKI SPOJEVI
Kruženje ugljika u prirodi. Fotosinteza i stanično disanje.
Goriva – čvrsta (ugljeni), tekuća (nafta i derivati nafte) i plinovita (prirodni i sintetski plin). Petrokemija
Ugljikovodici – svojstva i uporaba
 
 
 
 
ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM
Alkoholi – svojstva i uporaba
Organske (karboksilne) kiseline - svojstva i uporaba
 
SREDSTVA ZA PRANJE
Sapuni i detergenti
 
BIOLOŠKI VAŽNI SPOJEVI
Šećeri – svojstva 
Masti i ulja – svojstva 
Bjelančevine – svojstva 
Principi zdrave i uravnotežene prehrane
 
EKOLOŠKI PROBLEMI DANAŠNJICE
Zagađivači zraka, vode i tla
Nekontrolirana industrijska proizvodnja i promet – najveći izvori zagađivanja atmosfere
Uzroci globalnog zagrijavanja Zemljine atmosfere
Gospodarenje otpadom
Zaštita okoliša – prevencija
 -  Upoznati kruženje ugljika u prirodi;
- Shvatiti značenje ugljikovih spojeva kao sastojaka cjelokupnog živog svijeta;
- Objasniti proces fotosinteze i staničnog disanja;
- Upoznati ugljen, naftu i prirodni plin kao glavne izvore organskih spojeva i njihovu uporabu kao goriva;
- Upoznati glavne predstavnike najjednostavnijih organskih spojeva – ugljikovodike;
 
- Znati osnovna svojstva i uporabu najvažnijih alkohola i organskih kiselina;
 
 
- Razumjeti mehanizam pranja;
 
 
- Upoznati karakteristična svojstva šećera, masti i ulja i bjelančevina i njihovu ulogu u prehrani;
- Razumjeti glavne principe zdrave i uravnotežene prehrane;
 
 
 
- Upoznati najopasnije zagađivače zraka, vode i tla i mjere prevencije;
- Razumjeti uzroke globalnog zagrijavanja Zemljine atmosfere i predvidjeti posljedice;
- Shvatiti važnost gospodarenja otpadom i upoznati mogućnosti njegova recikliranja.

 
 
 
METODIČKE UPUTE
 
            Svladavanje programa kemije treba se utemeljiti na neposrednom promatranju i proučavanju svojstava tvari i njihovih promjena, uvažavajući i koristeći pri tom iskustveno praktično znanje koje su polaznici stekli u svakidašnjem životu.
            Za ostvarivanje programa kemije, kojemu je temelj kemijski pokus i samostalan rad polaznika, voditelj programa dužan je vrlo precizno razraditi operativni program za svaku obrazovnu skupinu i planirati eksperimentalno provjeravanje osnovnih nastavnih sadržaja, a tijekom konzultativne nastave osposobiti polaznike da mogu kod kuće samostalno izvesti jednostavnije pokuse na temelju kojih će moći izvesti određene zaključke i doći do spoznaja zacrtanih nastavnim programom. Također je vrlo važno uputiti polaznike na samostalno pronalaženje i svrsishodno korištenje različitih izvora informacija (videozapisi, kompjutorski programi, Internet, časopisi, novine, film, enciklopedije…) te kako se služiti udžbenicima kemije koji se koriste u redovnoj osnovnoškolskoj nastavi. 


F I Z I K A
 
Obrazovno razdobljeV.VI.
Broj sati1818

 
 
CILJ
 
Usvojiti temeljne fizikalne spoznaje radi razumijevanja pojava u svakodnevnom životu.   
 
 
ZADAĆE
 
-         steći navike promatranja fizikalnih pojava
-         usvojiti temeljne fizikalne pojmove  
-         spoznati najvažnije fizikalne pojave i njihove zakonitosti 
-         razvijati samostalno logično zaključivanje i kritičko mišljenje
-         razumjeti cjelovitost svijeta i povezanost prirodnih procesa
-         osposobiti za ispravan odnos prema prirodi i okolišu.
 
 


 
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
V. obrazovno razdoblje
 
SadržajiZadaće za polaznike
1. TIJELA I TVARI
 
Obujam tijela.
Masa tijela. Vage.
Pojam gustoće tvari. 
Čestični sastav tvari.
 
 
 
 
 
2. MEĐUDJELOVANJE TIJELA, SILA  
 
Gravitacijsko, električno i magnetsko međudjelovanje tijela.   
Sila - vektor. Elastična sila. Dinamometar.                                      Privlačna sila Zemlje - sila teža. Težina tijela. 
Slaganje sila na pravcu.                                 
Ravnoteža na poluzi. Težište tijela.              
  
 
- odrediti ploštine različitih pravokutnika i kvadrata te ih prikazati različitim jedinicama za ploštinu                                        
- odrediti obujam kvadra i kocke
- odrediti obujam tekućine i nepravilnog čvrstog tijela s pomoću menzure
- izmjeriti masu tijela vagom na polugu
- odrediti gustoću čvrstog tijela i tekućine
- objasniti jednostavan model strukture tvari
 
 
 
 
- navesti i opisati primjere gravitacijskoga, električnoga i magnetskoga međudjelovanja tijela
- objasniti pojam sile na primjeru elastične sile opruge
- izmjeriti silu dinamometrom i prikazati njezin iznos i mjernu jedinicu
- opisati djelovanje sile teže i objasniti težinu tijela
- odrediti rezultantu više sila koje djeluju na pravcu
- utvrditi načelo ravnoteže na poluzi i težišta nekih tijela
 

 
 
SadržajiZadaće za polaznike
ENERGIJA 
 
Različiti primjeri energije.                                 
Rad, pretvorba i prijenos energije.                      Kinetička i potencijalna energija tijela i čestica. 
Snaga.                                        
 
 
 
UNUTARNJA ENERGIJA I TOPLINA 
 
Unutarnja energija, toplina i temperatura.
Promjena obujma tijela s temperaturom. 
Mjerenje temperature.  
Promjena unutarnje energije radom i    zagrijavanjem. 
Prijelaz topline s tijela na tijelo.  
 
- objasniti pojam energije na primjerima 
 - opisati različite pretvorbe energije i značenje rada
- objasniti načine prijenosa energije na primjerima iz svakidašnjice
- opisati primjere potencijalne i kinetičke energije
- navesti različita trošila i objasniti značenje njihove snage     
 
 
 
 
- objasniti pojmove unutarnje energije, topline i temperature tijela 
- opisati promjene obujma tijela s temperaturom i na tome zasnovano načelo mjerenja temperature
- objasniti promjenu unutarnje energije tijela radom i zagrijavanjem
- opisati različite načine prijenosa topline     

 
 
VI. obrazovno razdoblje
 
SadržajiZadaće za polaznike
1. ELEKTRIČNA STRUJA
 
Strujni krug i njegovi elementi.
Električna struja i njezini učinci (svjetlosni, toplinski, kemijski i magnetski).
Nositelji električne struje (elektroni i ioni). Pozitivan i negativan električni naboj.
Jakost električne struje, električni napon i otpor. Mjerenje jakosti struje, napona i električnog otpora.
Ohmov zakon.
Opasnost i zaštita od električnog udara.
 
 
2. GIBANJE 
 
Gibanje. Put, pomak i vrijeme.
Srednja brzina.
Nejednoliko i jednoliko pravocrtno gibanje.
  
 
- sastaviti i nacrtati jednostavan strujni krug te objasniti značenje svakog elementa
- navesti i opisati uređaje u kojima se koriste različiti učinci električne struje
- opisati pretvorbe energije u strujnom krugu
- objasniti pojam električne struje
- utvrditi pojam pozitivnog i negativnog električnog naboja i njihove nositelje
- objasniti pojam jakosti električne struje i napona
- opisati značenje električnog otpora i njegovu ovisnost o karakteristikama vodiča
- utvrditi, opisati i primijeniti Ohmov zakon za dio strujnog kruga
- objasniti opasnost i zaštitu od električnog udara
 
 
 
 
- objasniti pojam gibanja u fizikalnom smislu
- opisati temeljne kinematičke pojmove: put, pomak, vrijeme i brzinu
- utvrditi pojam srednje brzine 
- opisati nejednoliko i jednoliko pravocrtno gibanje
- nacrtati v,t i s,t – graf jednolikog pravocrtnog gibanja iz zadanih podataka
 

 
    
SadržajiZadaće za polaznike
 
3.   VALOVI
 
Nastajanje vala. Prijenos energije valom.
Transverzalni i longitudinalni val.
Nastajanje i rasprostiranje zvuka.
 
 
 
4.   SVJETLOST
 
Rasprostiranje svjetlosti. Sjena i polusjena. Snop i zraka svjetlosti.
Zakoni geometrijske optike.
Odbijanje svjetlosti. Ravno zrcalo.
Lom svjetlosti. Povećalo. Jakost leće.
Brzina svjetlosti.
Disperzija svjetlosti. Duga.
Laserska svjetlost. 
 
 
- objasniti nastajanje vala i rasprostiranje vala na vodi ili užetu
- opisati val veličinama za opis valova: valna fronta, valna duljina i frekvencija vala
- objasniti na primjerima prijenos energije valom
- razlikovati transverzalni i longitudinalni mehanički val
- objasniti nastajanje i rasprostiranje zvuka kao longitudinalnog vala  
 
 
 
- opisati rasprostiranje svjetlosti te sjenu i polusjenu
- objasniti zakone geometrijske optike
- opisati odbijanje svjetlosti na ravnom zrcalu i lom svjetlosti kroz povećalo
- utvrditi jakost leće na primjeru povećala
- opisati brzinu svjetlosti kao najveću u prirodi i objasniti značenje svjetlosne godine
- opisati svjetlost valnom duljinom i frekvencijom
- objasniti disperziju svjetlosti na primjeru duge
- opisati lasersku svjetlost

 


METODIČKE UPUTE
 
            U ostvarivanju programa nužno je da se nastavnik koristi predznanjem polaznika. Nastavne sadržaje treba povezati sa životnim i radnim iskustvom polaznika kao osloncem u spoznajnom procesu. Važna je zadaća nastavnika motiviranje polaznika. Polaznici trebaju razumjeti sadržaje tijekom izravne obrade u bilo kojem obliku nastave (redovita, seminarska ili konzultativna) i istodobno učenjem ostvarivati zadaće, a manji dio ostvarivati doma.  
Pristup obradi sadržaja u prvom je redu pojavni, pri čemu demonstracijski pokus ima veliku poticajnu i spoznajnu važnost. Nastavnik ostvaruje egzemplarni izbor pojava i pokusa, a problemsko oblikovanje sadržaja omogućava polaznicima da samouvjerenjem dođu do spoznaja. Djelatan način učenja štiti polaznika od preranoga i brzog apstrahiranja. 
Praćenje i provjeravanje polaznika treba biti kontinuirano, a nakon većih tema i cjelina provodi se pismeno provjeravanje postignuća polaznika.          
Broj sati nameće potrebu da se nastavnik planski i sustavno pridržava opsega programa. Svaki će nastavnik sam procijeniti koliko je potrebno intenzivno i ekstenzivno ostvariti sadržaje programa ovisno o spremnosti polaznika i ostalim odrednicama u sklopu zadanoga programa. 
Izabrani su samo temeljni i egzemplarni sadržaji koji tumače fiziku kao znanost i pogled na svijet te oni koji primjenom pokazuju važnost fizike za suvremenu tehnologiju i gospodarstvo. U obradi pojmova mase i gustoće treba raspraviti raspon masa i gustoća u prirodi. Čestični sastav tvari obrađuje se fenomenološki stvaranjem predodžbe i modela o čestičnosti na logici usitnjavanja tvari. Pojmove molekule i atoma polaznici će usvojiti u kemiji.     
Na temelju primjera različith međudjelovanja tijela u okolici polaznici usvajaju osnovni koncept sile (međudjelovanja: Zemlje i tijela, dvaju magneta, trenje). Pojam sile utvrđuju istezanjem opruge (dinamometra) uočavajući razmjernost sile i produljenja opruge.
            Spoznaju pojmova energije, rada i snage polaznici zasnivaju na iskustvu iz svakodnevnog života o prijenosu i pretvorbi energije. Pojam energije određuju kao stanje u kojem se nalazi neko tijelo ili sustav čestica. Nakon usvajanja pojmova unutrašnje energije, topline i temperature polaznici utvrđuju da se energija sustava može promijeniti radom ili zagrijavanjem.
            Obrada osnovnih pojmova iz elektriciteta zasniva se na poimanju električne struje kao gibanja električni nabijenih čestica, čime se dalje razrađuje ideja o čestičnosti tvari. Glavna je zadaća razumijevanje ovisnosti električnog otpora o karakteristikama vodiča i primjena Ohmova zakona.
            U cjelini Gibanje polaznici trebaju usvojiti osnovne kinematičke veličine za opis gibanja. Odrediti srednju brzinu, a zatim na primjeru jednolikoga pravocrtnog gibanja grafički prikazati ovisnost brzine i prijeđenog puta o vremenu.
            Cjeline Valovi i Svjetlost obrađuju se uglavnom kvalitativno pri čemu treba naglasiti valnu fenomenologiju svjetlosti, ali i različitost u odnosu na mehaničke valove. Zakone geometrijske optike prikazujemo u primjerima njihove primjene na ravnom zrcalu i povećalu. Polaznici trebaju usvojiti pojam jakosti leće i primijeniti ga na povećalu te naočalama. Boju svjetlosti trebaju povezati s frekvencijom odnosno valnom duljinom.
            Za sva obrazovna razdoblja preporučuje se korištenje odobrenih udžbenika za redovitu osnovnu školu.
 


POVIJEST
 
 
 
Obrazovno razdobljeIII.IV.V.VI.
Broj sati18181818

 
 
 
CILJ 
 
Usvojiti temeljne pojmove iz povijesti i razumjeti strukture života u prošlosti.
 
 
ZADACI
 
-         usvojiti temeljne pojmove kulturne, društvene, ekonomske i političke povijesti  
-         objasniti uzročno-posljedične odnose povijesnih događaja i snalaženje u prostoru i vremenu
-         upoznati druge kulture i civilizacije 
-         razvijati poštovanje i toleranciju prema drukčijim kulturama, vjerama i društvima
-         upoznati povijesne vrijednosti stvorene na prostoru na kojem su Hrvati obitavali
-         upoznati gospodarska, kulturna, društvena i politička dostignuća Hrvata koja određuju identitet hrvatskog naroda
-         uklopiti hrvatsku povijest u širi povijesni kontekst u kome se razvijala
-    uočiti u svjetskoj povijesti kontekst nacionalne povijesti, a u nacionalnoj povijesti kontekst zavičajne (lokalne) povijesti.
 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
III. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
UVOD U UČENJE POVIJESTI 
Definicija povijesti. Povijesni izvori. Računanje vremena.
 
 
 
 
PRAPOVIJESNO DOBA 
 
Starije kameno doba. Način života ljudi. Kulturni napredak. Pojava umjetnosti. 
Starije kameno doba na tlu Hrvatske.
Mlađe kameno doba. Promjene u načinu života ljudi. 
Značaj stočarstva i zemljoradnje. Kulturni napredak. 
Mlađe kameno doba na tlu Hrvatske.
Pojava metala. Kulturni napredak. Hrvatski prostor u metalno doba.
 
 
CIVILIZACIJE STAROG ISTOKA 
 
Pojava prvih civilizacija (Egipat, Mezopotamija, Indija, Kina). Značaj zemljoradnje. 
Društvena struktura. Nagli kulturni napredak. Gradska kultura. Organizirani kult. 
Razvitak pismenosti i znanosti. Umjetnost.
 
 
 
 
 
STARA GRČKA I HELENISTIČKO DOBA 
 
Kretska kultura – spona Istoka i Zapada. Mikenska kultura, prva grčka kultura.
Nastanak polisa. Različita društvena uređenja – monarhija, tiranija, oligarhija, demokracija. 
Ropstvo. Grčki način života. Mitologija.
Klasično doba grčke civilizacije. Kultura i umjetnost.
Aleksandar Veliki i njegova osvajanja. Širenje grčke kulture. 
Helenističko doba. Znanost. Kultura. Umjetnost.
 
 
 
 
 
STARI RIM 
Nastanak Rima. Institucije rimske države. Širenje Rima u vrijeme rane Republike. 
Rim postaje svjetska sila. Građanski ratovi. 
Uspostava Carstva. Rimski mir. Principat i dominat.
Svakodnevni život Rimljana i promjene u običajima. Kulturna dostignuća. Znanost. 
Umjetnost.
Hrvatski prostor prije rimskih osvajanja. Rimske provincije na hrvatskom tlu. Romanizacija. 
  
- objasniti što je povijest
- objasniti zašto se povijest uči
- objasniti što su povijesni izvori i kako se dijele
- utvrditi načine računanja vremena
- upoznati velika povijesna razdoblja
 
 
- odrediti razdoblje starijeg i mlađeg kamenog doba
- opisati oruđe i oružje starijeg i mlađeg kamenog doba
- opisati način života u starijem i mlađem kamenom dobu
- objasniti znanje otkrića vatre
- opisati početke kulture i umjetnosti
- opisati život i vrijeme Krapinskog pračovjeka
- opisati Vučedolsku kulturu
- odrediti razdoblje i podjelu metalnog doba
- opisati gospodarstvo i kulturu metalnog doba
 
 
 
- objasniti gdje i zašto nastaju prve države
- odrediti vrijeme u kome nastaju
- opisati strukturu društva starog istoka
- izvesti zaključke o životu naroda Starog istoka
- nabrojiti i objasniti kulturna dostignuća
- nabrojiti i objasniti pisma Starog istoka
- ocijeniti značenje kulturnog naslijeđa Starog
   istoka za čovječanstvo
- nabrojiti i objasniti religije Starog istoka
 
 
- objasniti karakteristike i središta Egejske kulture
- pokazati i objasniti seobu i kolonizaciju Grka
- objasniti pojam polisa
- na primjerima polisa objasniti monarhiju, tiraniju, oligarhiju i demokraciju
- opisati grčki način života
- objasniti grčku kulturu i umjetnost
- ocijeniti značenje grčke kulture za kulturu čovječanstva
- opisati grčke ratove i slabljenje Grčke
- opisati Aleksandra Velikog, njegova ratovanja i širenje države
- objasniti helenističko doba kroz znanost, kulturu i umjetnost
- objasniti zašto je Aleksandar dobio epitet Veliki
 
 
 
- ispričati legendu o postanku Rima
- objasniti institucije rimske države
- objasniti osnovne karakteristike Republike
- pokazati i opisati širenje Rima – Rim gospodar svijeta
- objasniti trimuvirate i građanske ratove
- objasniti principat
- objasniti dominat
- objasniti Rimski mir
- opisati kulturna dostignuća u znanosti i umjetnosti
- ocijeniti značenje rimske kulture za kulturu čovječanstva
- navesti provincije i odrediti njihovo prostiranje na hrvatskom tlu
- objasniti romanizaciju 

 
 
 
 
IV. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
SVIJET I EUROPA U SREDNJEM VIJEKU 
 
Velika seoba naroda. Pad Zapadnog Rimskog Carstva. Doseljenje Slavena. 
Europa nakon seobe naroda.
Razvoj feudalnog društva. Temeljni pojmovi: seniori, vazali, feudalni posjednici, kmetovi. 
Kultura i umjetnost feudalne Europe. Život u srednjem vijeku. 
Kršćanstvo i civilizacija srednjovjekovne Europe.
Istočno Rimsko Carstvo i Bizant. Bizantska kultura. Život u Bizantu.
Arapi u doba Muhameda. Osnutak islama. Arapska osvajanja. Arapska kultura. 
Križarski ratovi – susret kršćanstva i islama.
                   
HRVATSKA U SREDNJEM VIJEKU                      
 
Doseljenje Hrvata. Prva stoljeća u novoj postojbini. Hrvatske kneževine. 
Pokrštavanje Hrvata. Postanak hrvatske kraljevine. Tomislav, Petar Krešimir IV., Dmitar Zvonimir. 
Kraj doba narodnih vladara. Kultura i umjetnost u doba narodnih vladara. 
Hrvatska u zajednici s Mađarskom. Uspon dinastičkih obitelji. 
Ujedinjenje hrvatskih obitelji u vrijeme Ludovika I. Zadarski mir.
Dubrovačka Republika. Istra. Bosna.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
SVIJET I EUROPA U NOVOM VIJEKU – do sredine 18. st. 
 
Kraj srednjeg vijeka. Obnova gradova i gradske kulture. Humanizam i renesansa. 
Život seljaka, građanina i plemića. Razvoj znanosti.
Velika zemljopisna otkrića i njihove posljedice. 
Promjene u načinu proizvodnje i njihov utjecaj na društvo.
Reformacija i katolička obnova. Apsolutne monarhije. Parlamentarne monarhije.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
HRVATSKA U NOVOM VIJEKU – do sredine 18. st. 
 
Sabor u Cetingradu. Uvjeti izbora Ferdinanda I. Habsburškog. Posljedice izbora.
Turska opasnost. Ustanak i ustroj vojne granice. Bune pučana i seljaka.
Otpor Zrinskih i Frankopana bečkom centralizmu. Oslobađanje hrvatskih zemalja od turske vlasti. 
Dalmacija i Istra pod vlašću Venecije. Dubrovačka Republika. Bosna pod turskom vlašću.
  
- nabrojiti barbarske narode
- objasniti uzroke i posljedice velike seobe naroda
- opisati pad Zapadnog Rimskog Carstva
- opisati seobu Slavena
- navesti i na zemljovidu pokazati prve barbarske države
- objasniti pojam feudalizma i njegovu strukturu
- objasniti ulogu kršćanstva u srednjovjekovnoj kulturi
- objasniti život u Bizantu za cara Justinijana
- objasniti pojam Islama i širenje Arapa
- opisati posredničku ulogu Arapa u kulturi
- usvojiti osnovne uzroke, vrijeme trajanja i temeljno značenje križarskih ratova
 
 
 
- navesti vrijeme doseljavanja Hrvata
- nasloviti prve hrvatske vladare
- imenovati i locirati prve hrvatske kneževine
- objasniti pokrštavanje i njegovu ulogu da Hrvati postanu dio Europe
- objasniti osamostaljenje Hrvatske u vrijeme kneza Branimira
- znati vrijeme i značajke Tomislavove vladavine
- imenovati najvažnije hrvatske vladare u XI. stoljeću
- objasniti ulazak Hrvatske u državnu zajednicu s Ugarskom
- objasniti pisma u Hrvatskoj u sred. vijeku
- nabrojiti najvažnije spomenike hrvatske kulture toga doba
- odrediti vrijeme trajanja vladavine Arpadovića u Hrvatskoj
- imenovati kraljeve Karla I. i Ludovika I. Anžuvinca
- objasniti uspon i pad Šubića, te dobivanje naziva Zrinski
- znati vrijeme potpisivanja i zaključke mira u Zadru
- odrediti vrijeme samostalnosti Dubrovačke Republike
- objasniti važnost trgovine i strukturu društva u Dubrovniku
- znati političku podjelu Istre tog doba
- imenovati najpoznatije bosanske vladare
- navesti vrijeme pojave i obilježja Crkve bosanske
 
 
 
- objasniti uzroke propadanja feudalizma
- objasniti pojavu obrta i trgovine
- prepoznati uzroke propadanja sitnog plemstva
- analizirati sliku srednjovjekovnoga grada
- dati tumačenje pojmova humanizam i renesansa
- imenovati najvažnije znanstvenike kasnog feudalizma
- objasniti uzroke zemljopisnih otkrića
- pokazati na zemljovidu putove poznatih moreplovaca
- nabrojiti najvažnije posljedice otkrića – kolonizacija
- protumačiti razloge zbog kojih se otvaraju manufakture
- opisati rad u manufakturi
- objasniti pojmove: manufaktura, apsolutizam, apsolutna monarhija, građanska revolucija i parlamentarna monarhija
- imenovati poznate apsolutne monarhije u
  Europi
- navesti uzroke reformacije
- imenovati glavne reformatore u Europi
- objasniti tko pokreće katoličku obnovu i što je katolička obnova (njezin cilj)
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
- protumačiti kako i zašto je Hrvatska ušla u sastav Habsburške monarhije
- nabrojiti uvjete Hrvatskog sabora iz 1527. g. koje je prihvatio Ferdinand I. Habsburškog
- nabrojiti i pokazati na zemljovidu glavne bojišnice u Hrvatskoj protiv Turaka
- objasniti nastanak i ustroj vojne granice 
- pokazati na zemljovidu područje vojne granice u 16. st.
- objasniti glavne uzroke bune pučana i seljaka i njezin cilj
- navesti uzroke nezadovoljstva hrvatskog plemstva bečkim centralizmom
- opisati organizaciju otpora Zrinskih i Frankopana
- opisati slom otpora i sudbinu vođa
- objasniti uzroke slabljenje Osmanskog carstva
- nabrojiti zaključke mira u Srijemskim Karlovcima i Požarevcu
- opisati kako se šire mletački posjedi u Hrvatskoj
- ocijeniti politiku mletačke vlasti u Dalmaciji
- protumačiti mletačku politiku u Istri
- opisati gospodarsku djelatnost Dubrovnika u to doba
- opisati i objasniti pad Bosne
- objasniti položaj i strukturu stanovništva u Bosni pod turskom vlašću – franjevci
 

 
 
 
 
V. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA 
 
Prva industrijska revolucija i utjecaj na društvo. Rast gradova. 
Život kapitalista (poduzetnika). Život četvrtog staleža.
Američki rat za nezavisnost. Francuska revolucija. Napoleonov dolazak na vlast. 
Napoleonovi ratovi i slom Napoleonove vlasti.
Europa nakon Napoleona. Revolucionarni događaji 1848. Njemačka, Italija, Habsburška Monarhija.
 
 
 
 
 
 
 
 
HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA (3 sata)
 
Prosvijećeni apsolutizam i njegov utjecaj na Hrvatsku. Napoleonova vlast u Dalmaciji i Istri. 
Pad Dubrovačke Republike.
Preporodno doba. Političke prilike u Hrvatskoj. Kulturna djelatnost preporoditelja.
Stanje u Hrvatskoj uoči 1848. Imenovanje Josipa Jelačića za bana. 
Djelatnost bana Jelačića i Hrvatskog sabora 1848. Rat s Mađarima. Slom mađarske revolucije. 
 
 
 
SVIJET RAZVIJENOG KAPITALIZMA 
 
Kapitalizam. Imperijalizam. Kolonijalizam. Europske kolonijalne sile. SAD. 
Oružani sukobi – predigra svjetskom ratu.
Druga industrijska revolucija. Tehnička dostignuća. Razvoj znanosti. 
Promjene u načinu života. 
 
HRVATSKA U VRIJEME RAZVIJENOG KAPITALIZMA 
 
Hrvatska u vrijeme novog apsolutizma. Slom apsolutizma. Početak stranačkog života. 
Hrvatsko-ugarska nagodba i njezine posljedice.
Građanske reforme bana Ivana Mažuranića. Gospodarski napredak. Ukidanje vojne granice.
Hrvatska u vrijeme bana Khuena Hedervaryja. Otpor mađarizaciji 1903. Djelovanje braće Radić.
 «Novi kurs», Riječka i Zadarska rezolucija.
 
 
 
PRVI SVJETSKI RAT 
 
Prvi svjetski rat – uzroci i povod. Savezi i sile koje ih čine. Tijek rata do početka 1917.
Ulazak SAD-a u rat. Revolucionarni događaji u Rusiji. Odlučujuće bitke i slom Središnjih sila.
Hrvatska u ratu. Hrvatski odbor i Jugoslavenski odbor. Krfska deklaracija.

 
 
- usvojiti znanja o Europi i kolonijama sredinom 18. st.
- opisati tehnička i tehnološka dostignuća u doba industrijske
  revolucije
- ocijeniti posljedice industrijske revolucije – ekologija
- usvojiti pojam prosvjetiteljstvo i prosvijećeni apsolutizam
- objasniti nastanak građanske kulture, razvoj društva te nastanak novih društvenih slojeva
- opisati rat za nezavisnost SAD-a
- opisati građansku revoluciju u Francuskoj
- upoznati i ocijeniti ulogu i značaj Napoleona Bonaparte u povijesti Europe
- ocijeniti značaj Deklaracije o nezavisnosti i Deklaracije o pravima čovjeka i građanina
- usvojiti osnovna znanja o promjenama u Europi od 1815. do 1849. 
 
 
 
 
- opisati hrvatske zemlje u vrijeme francuske vlasti
- objasniti pojam odnarođivanja – mađarizacija, germanizacija,
  islamizacija
- ocijeniti posljedice rascjepkanosti hrvatskih zemalja
- opisati ciljeve, vrijeme i rezultate hrvatskog narodnog preporoda
- ocijeniti značaj preporoditelja na razvoj kulture i političke djelatnosti
- usvojiti znanje o događajima u Hrvatskoj 1848. g.
- upoznati djelovanje i značaj bana Josipa Jelačića
- opisati uzroke, tijek i posljedice rata s Mađarima
 
 
 
- usvojiti pojmove kapitalizam, imperijalizam, kolonijalizam
- opisati odnose među kolonijalnim silama
- opisati događaje u SAD-u
- opisati pojavu novih izvora energije
- objasniti posljedice II. industrijske revolucije na gospodarstvo, znanost, tehniku
- uočiti kako razvoj znanosti utječe na promjene u načinu života
 
 
 
- opisati posljedice II. industrijske revolucije u hrvatskim zemljama
- usvojiti osnovna znanja o nastanku i sadržaju Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe
- ocijeniti značaj nastanka političkih stranaka
- objasniti modernizaciju Hrvatske i reforme bana Ivana Mažuranića
- usvojiti opća znanja o prilikama u hrvatskim zemljama na prijelazu st.
- opisati prilike u Hrvatskoj za vrijeme bana Khuena Hedervaryja
- opisati djelovanje braće Radić početkom 20. st.
- ocijeniti značaj Riječke i Zadrske rezolucije u politici "Novog kursa"
 
 
- objasniti zašto nastaju vojno-politički savezi i tko ih čini
- objasniti uzroke i povod I. svjetskog rata
- naznačiti bojišta i najznačajnije bitke tijekom rata
- izgraditi stajalište o ratu kao neprihvatljivom ponašanju
- opisati revolucionarne promjene u Rusiji
- opisati prilike u Hrvatskoj tijekom rata
- upoznati političke inicijative i rezultate rada Hrvatskog i Jugoslavenskog odbora
- naglasiti posljedice rata kao poraza čovječanstva

 
 
 
VI. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA 
 
Mirovni pregovori nakon Prvog svjetskog rata. Versailleski mirovni ugovori. Liga naroda.
Pobjeda fašizma u Italiji. Velika gospodarska kriza 1929.-1933. – uzroci i posljedice. 
Razvoj i pobjeda nacizma u Njemačkoj.
 
 
 
HRVATSKA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA 
 
Hrvatska u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba. Hrvatska ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. 
Djelovanje Stjepana Radića. Atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini u Beogradu.
Uvođenje šestosiječanjske diktature. Položaj Hrvatske u doba diktature. Hrvatsko pitanje. 
Stvaranje Banovine Hrvatske.
 
 
 
 
SVIJET U VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA 
 
Osvajanja fašističkih država do napada na Poljsku. Početak Drugog svjetskog rata. Napad na SSSR. 
SAD ulaze u rat. Stvaranje antifašističke koalicije.
Nacistički zločini. Holokaust. Zapadno ratište. Slom Njemačke. Slom Japana. 
 
 
 
 
 
 
HRVATSKA U VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA 
 
Nastanak Nezavisne Države Hrvatske. Organizacija vlasti. Ustaše i hrvatski narod. Ustaški zločini. 
Antifašistička borba i organizacija partizanske vlasti. Komunisti i hrvatski narod.
Nastanak druge, avnojske Jugoslavije. Stvaranje zajedničke Jugoslavenske vlade. 
Zločini partizana protiv hrvatskog naroda.
 
 
 
 
 
 
 
SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA 
 
Kažnjavanje ratnih zločinaca. Počeci blokovske politike. Nastanak Ujedinjenih naroda. 
Dekolonizacija. Svijet nakon pada Berlinskog zida.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
HRVATSKA OD DRUGOG SVJETSKOG RATA DO DANAS
 
Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji. Unitarizam i centralizam. Socijalističko gospodarstvo. 
Život u vrijeme socijalizma. Politika «čistih računa» i njezin slom.
Nastanak samostalne i suverene Hrvatske. Domovinski rat – uzroci i posljedice. 
Hrvatska nakon Domovinskog rata. 
 
- opisati Versaillesku mirovnu konferenciju i potpisane ugovore
- objasniti ulogu i pogreške Lige naroda
- objasniti uzroke nastanka i pobjede fašističke diktature u Italiji
- objasniti uzroke i posljedice velike gospodarske krize
- opisati uzroke nastanka i pobjede nacizma u Njemačkoj
- iznositi vlastito mišljenje o fašističkim i nacističkim nasiljima – rasizam, genocid
 
 
 
- objasniti nastanak Države SHS
- opisati nastanak Kraljevine SHS
- opisati prilike u Hrvatskoj nakon nastanka Kraljevine SHS
- objasniti djelovanje Stjepana Radića nakon ujedinjenja
- opisati atentat u Skupštini u Beogradu kao događaj bez presedana
- navesti obilježja šestosiječanjske diktature i prikazati posljedice
- analizirati položaj Hrvata u Kraljevini Jugoslaviji
- obrazložiti bit hrvatskog pitanja
- opisati nastanak Banovine Hrvatske kao pokušaj rješavanja hrvatskog pitanja
 
 
 
- opisati agresije fašističkih zemalja
- opisati napad na Poljsku kao početak II. svjetskog rata
- objasniti nastanak vojnog pakta i Antifašističke koalicije
- obrazložiti značenje napada na SSSR i ulaska SAD-a u rat
- opisati okupatorske zločine: genocid, ratni zločin, koncentracijske logore
- objasniti slom Njemačke i Japana
- zauzeti pravilno stajalište prema antifašizmu
- zauzeti pravilno stajalište prema genocidu i ratnom zločinu
- obrazložiti posljedice II. svjetskog rata
 
 
 
- opisati slom i podjelu Kraljevine Jugoslavije
- opisati nastanak i organizaciju NDH i njezin položaj prema Njemačkoj i Italiji
- opisati zločine koje je počinio ustaški režim
- opisati nastanak i značenje antifašističke borbe u Hrvatskoj – prvi partizanski odred
- objasniti stvaranje hrvatske države u sklopu jugoslavenske federacije
- objasniti pojmove AVNOJ i ZAVNOH
- objasniti nastanak vlade DFJ i FDH
- opisati zločine partizana protiv hrvatskog naroda
- usporediti sve zločine u Hrvatskoj i zauzeti negativno stajalište prema njima
 
 
 
- navesti posljedice II. svjetskog rata i opisati kažnjavanje ratnih zločinaca
- objasniti pojmove hladni rat i blokovska podjela svijeta
- opisati osnutak, ustrojstvo i djelovanje Ujedinjenih naroda
- objasniti pojam i značenje procesa dekolonizacije
- objasniti razloge sloma komunizma – pad Berlinskog zida, raspad SSSR-a
 
 
 
 
 
 
 
- opisati politički i gospodarski položaj Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji
- objasniti pojmove: unitarizam, centralizam, socijalističko gospodarstvo
- navesti uzroke nezadovoljstva hrvatskog naroda
- objasniti pojam "politika čistih računa" i opisati njezin slom
- opisati uzroke i raspad socijalističke Jugoslavije
- opisati nastanak samostalne i suverene hrvatske države
- objasniti uzroke i tijek Domovinskog rata
- pokazati na zemljovidu napadnuta i okupirana područja
- opisati prilike u Hrvatskoj nakon
  Domovinskog rata
 

 
 
METODIČKE UPUTE
 
            Program povijesti za osnovno obrazovanje odraslih sadrži pregled povijesnog razvitka od prapovijesti do suvremenih događaja. Isti vremenski raspon obuhvaća i program povijesti redovne osnovne škole, samo što se tamo program obrađuje u znatno većem broju sati. Program povijesti za polaznike u osnovnom obrazovanju odraslih zbog toga je u mnogo čemu reduciran u odnosu na program redovne osnovne škole, pa se neke tame daju samo u pregledu ili u osnovnim crtama.
            Unatoč znatnoj redukciji sadržaja moguće ga je ipak tako obraditi da polaznici shvate temeljna obilježja pojedinih razdoblja povijesnog razvitka čovječanstva. Zbog toga u ostvarivanju ovog programa naglasak valja staviti na usvajanje osnovnih pojmova gospodarske, društvene i kulturne povijesti, kao i političke povijesti, dok će sam pregled političkih događaja biti znatno smanjen i njegova će uloga biti tek pojašnjavanje pozornice povijesnih događaja. Za lakše snalaženje u provedbi programa uz pojedine nastavne cjeline naznačen je broj sati u kojem ga treba realizirati. Sadržajne natuknice donekle naznačuju opseg i dubinu svake nastavne cjeline. Ovo naznačavanje opsega i dubine samo je okvirno, jer mnogo toga ovisi o skupini polaznika i njihovoj mogućnosti usvajanja gradiva tako da nije moguće preciznije planiranje prije samog susreta s polaznicima.
            Nastava povijesti započinje u trećem obrazovnom razdoblju i nastavlja se do šestog, odnosno sedmog obrazovnog razdoblja za polaznike koji namjeravaju nastaviti obrazovanje u srednjoj školi.  U trećem obrazovnom razdoblju obrađuje se povijesni razvoj od prapovijesti do kraja antike.
U uvodu polaznike treba upoznati s tim što je povijest i zbog čega je treba učiti, suočiti ih s povijesnim izvorima i objasniti na koji način doznajemo o životu u prošlosti te pokazati kako računamo vrijeme.
U nastavnoj cjelini Prapovijesno doba polaznici će upoznati način života i kulturni napredak ljudi tijekom starijeg i mlađeg kamenog doba te metalnog doba. Naglasak pri obradi ove nastavne cjeline valja staviti na uzročnu vezu velikih kulturnih ostvarenja i promjena u načinu života ljudi tijekom prapovijesti. Polaznici će također upoznati i najvažnija nalazišta i kulture prapovijesnog doba na hrvatskom tlu.
            U nastavnoj cjelini Civilizacije starog istoka polaznici trebaju upoznati uvjete u kojima nastaju prve visoke kulture u dolinama velikih rijeka, važnost zemljoradnje za njihov nastanak, treba osobito naglasiti pojavu pismenosti kao epohalnog otkrića i brzinu kulturnog napretka do kojeg dolazi u promijenjenim okolnostima.
            U nastavnoj cjelini Stara Grčka i helenističko doba naglasak treba staviti na širenje područja visokih kultura na Zapadu, na Kreti, a potom i u kopnenoj Grčkoj. Osobito treba obratiti pažnju na prvi društveni i gospodarski sustav zasnovan na radnoj snazi robova, po čemu se grčka civilizacija razlikuje od onih na starom Istoku. Treba prikazati i razvoj demokracije u Grčkoj, ali pazeći da se ne stekne dojam kako se Grčka sastojala od demokratskih polisa, već naglašavajući da usporedno s demokracijom u Grčkoj postoje i oligarhijska i monarhijska uređenja jednako kao i tiranije. I ovdje osobitu pažnju treba obratiti kulturnom razvoju i kulturnim dostignućima, a polaznici trebaju usvojiti i grčku religiju i mitologiju. Grčke kolonije na Jadranu treba ukratko spomenuti. Nastavnu cjelinu treba zaokružiti osvajanjima Aleksandra Velikog i širenjem grčke kulture na Istok te interakcijom kultura Istoka i grčke kulture, što je obilježilo doba helenizma.
            U nastavnoj cjelini Stari Rim pozornost prije svega treba obratiti na promjene društvenog uređenja Rima ovisno o ekspanziji rimske države. Polaznici trebaju steći uvid u institucije rimske države kao i u kulturna dostignuća Rima. Svakodnevni život Rimljana također valja izložiti u odnosu na ekspanziju rimske države. Znatno veću pozornost nego u prethodnoj nastavnoj cjelini treba dati hrvatskom prostoru i njegovoj romanizaciji.
            Četvrto obrazovno razdoblje obuhvaća događaje od početka srednjeg vijeka do sredine 18. stoljeća.
            U nastavnoj cjelini Svijet i Europa u srednjem vijeku polaznici usvajaju gradivo o propasti antike i njezina načina života te o razvoju feudalnih društvenih i gospodarskih odnosa i novim načinima života koji se javlja u sklopu feudalnog društva. Polaznici usvajaju temeljne kategorije feudalnog društva. Pri tome je važno prikazati utjecaj kršćanstva na novi način života. Nasuprot tome treba pokazati kako se antički način života izmijenio u Bizantu. Napokon, ovu nastavnu cjelini treba zaključiti stupanjem na povijesnu pozornici Arapa i islama, te susretom kršćanstva i islama u križarskim ratovima.
            U nastavnoj cjelini Hrvatska u srednjem vijeku polaznici će prvi put usvajati gradivo o povijesti hrvatskog naroda koji stupa na povijesnu scenu. Ukratko će biti izložen tijek povijesnih događaja od doseljenja, preko stvaranja kneževina, potom kraljevstva i napokon nestanka narodnih vladara. U sklopu života u zajednici s Mađarskom treba napomenuti uzdizanje velikaških obitelji u Hrvatskoj. Polaznicima treba iznijeti i položaj hrvatskog naroda u Bosni, Istri i u Dubrovniku. Ovdje također osobitu pažnju treba dati kulturnim dostignućima Hrvata i promjenama u njihovu načinu života tijekom ovog razdoblja. Treba naglasiti važnost kršćanstva i njegov značaj u formiranju identiteta hrvatskog naroda u novoj domovini.
            U nastavnoj cjelini Svijet i Europa u novom vijeku polaznici će usvajati obnovu gradskog načina života i odbacivanje okova nametnutih čovjeku tijekom srednjeg vijeka. Naglasit će se značaj humanizma i renesanse i prikazati najznačajnija kulturna, umjetnička i znanstvena dostignuća kao i  posljedice koje je ovo otkriće imalo na ukupan povijesni razvoj sve do današnjih dana. U svezi s promjenom načina života prikazat će se i reformacijski pokret te nešto kasnije i katolička obnova. Polaznici će također usvojiti pojmove apsolutne i parlamentarne monarhije kao i primjere za svaku vrstu monarhije.
 
 
            U nastavnoj cjelini Hrvatska u novom vijeku polaznicima će se iznijeti činjenice o turskoj opasnosti koja prijeti Hrvatskoj te posljedicama do kojih ova opasnost dovodi – dolazak na hrvatsko prijestolje dinastije Habsburgovaca, stvaranje vojne granice, bune pučana i seljaka, posebno seljačka buna 1573. te slom hrvatskih dinastičkih obitelji. Polaznicima će biti predočene i kulturne tekovine Hrvata u ta teška vremena. Polaznici će također uvidjeti stanje hrvatskog naroda u Dalmaciji, Dubrovniku, Istri i Bosni, kao i s njihova kulturna dostignuća.
            Peto obrazovno razdoblje obuhvaća povijesne događaje od sredine 18. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata.
U nastavnoj cjelini Svijet od sredine 18. st. do sredine 19. st. polaznici će uvidjeti nagli napredak građanske klase tijekom prve industrijske revolucije te pozicije poduzetnika (kapitalista) i radnika (proletera) u novim društvenim okolnostima. Posebna će se pažnja obratiti razjašnjavanju epohalne promjene koja nastaje američkim ratom za nezavisnost i Francuskom revolucijom 1789. U svjetlu ovih epohalnih promjena treba tumačiti Napoleonove ratove. Nastavna cjelina bit će zaokružena građanskim revolucijama 1848. godine u Italiji, Njemačkoj i Habsburškoj Monarhiji. U izlaganju ove nastavne cjeline naglasak će biti stavljen na stvaranje novih, građanskih društvenih odnosa nasuprot starim feudalnim društvenim odnosima. Polaznicima treba jasno predočiti kako u ovim epohalnim promjenama nastaje moderni svijet, svijet u kojem danas živimo.
U nastavnoj cjelini Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća prikazat će se stanje u Hrvatskoj na pragu modernog doba. U pregledu će biti dan utjecaj prosvijećenog apsolutizma na Hrvatsku i Napoleonova osvajanja u hrvatskim zemljama i pad Dubrovačke Republike. Osobita će se pažnja posvetiti buđenju nacionalne svijesti u Hrvatskoj, nacionalnom pokretu i revolucionarnim događajima 1848./49. u Hrvatskoj. Događaje u Hrvatskoj treba prikazati u kontekstu revolucionarnih događaja 1848. u Europi.
U nastavnoj cjelini Svijet razvijenog kapitalizma osobita će se pozornost pokloniti usvajanju temeljnih pojmova vezanih uz razvijeni kapitalizam, imperijalizam i kolonijalizam. 
Treba pokazati na koji način se u sukobima među imperijalističkim državama stvaraju uvjeti za budući svjetski rat. Također treba pokazati kako se ubrzava znanstveni i tehnološki razvitak i kako je druga industrijska revolucija utjecala na promjene u načinu života ljudi.
U nastavnoj cjelini Hrvatska u vrijeme razvijenog kapitalizma polaznici će steći uvid u politički, gospodarski i društveni razvitak Hrvatske nakon ukidanja feudalizma, u doba jačanja građanstva i stvaranja moderne Hrvatske. Polaznicima će biti razjašnjena borba protiv Beča i Budimpešte za samostalnu državu. Ove suprotnosti trebaju biti prikazane dovoljno jasno da bi političke promjene tijekom Prvog svjetskog rata i neposredno nakon njega bile shvaćene kao logična posljedica ranijeg stanja.
U nastavnoj cjelini Prvi svjetski rat polaznici će usvojiti uzroke i povod Prvom svjetskom ratu, način ratovanja u rovovskom ratu i razmjere ratnih razaranja. Osobita pozornost treba biti usmjerena na Oktobarsku revoluciju i promjene koje je ona donijela, a koje su nekoliko desetljeća kasnije  umnogome utjecale na život u Hrvatskoj. U sklopu ove nastavne cjeline bit će prikazan i način traženja budućnosti hrvatskog naroda kroz Hrvatski i Jugoslavenski odbor, a polaznici će usvojiti i Krfsku deklaraciju što će im omogućiti razumijevanje političkih događaja u Hrvatskoj neposredno nakon Prvog svjetskog rata.
Šesto obrazovno razdoblje obuhvaća događaje od kraja Prvog svjetskog rata do naših dana.
U nastavnoj cjelini Svijet između dva svjetska rata obradit će se promjene u svijetu koje su nastale nakon mirovnih pregovora tako da polaznici mogu razumjeti kako je iz mirovnih uvjeta izrastao novi svjetski rat. Upozorit će se na formiranje Lige naroda i pokazati kako ova organizacija nije imala snagu kojom bi mogla zaustaviti pojavu novog svjetskog rata. Osobita će pozornost biti posvećena pojavi dvaju totalitarističkih režima – fašističkog u Italiji i nacističkog u Njemačkoj – te posljedicama njihove pobjede u budućim povijesnim događajima. Komunistički totalitaristički režim polaznici su  usvojili u petom obrazovnom razdoblju. Polaznicima treba objasniti značenje velike gospodarske krize koja je nastala 1929.-1933.
U nastavnoj cjelini Hrvatska između dva svjetska rata obradit će se politički put koji je Hrvatska prošla od raspada Austro-Ugarske monarhije, preko Države Slovenaca, Hrvata i Srba do stupanja u sastav Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Pozornost će se pri tom osobito obratiti na položaj hrvatskog naroda nakon ulaska u sastav Kraljevstva SHS i na djelovanje najznačajnije političke osobe u Hrvatskoj u to vrijeme, Stjepana Radića. Prvo razdoblje života u novoj državnoj zajednici zaključit će se atentatom na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini i uvođenjem kraljeve diktature. Polaznici će steći uvid u život u Hrvatskoj u doba diktature, u hrvatsko nacionalno pitanje i traženje rješenja tog pitanja u formiranju Banovine Hrvatske.
U nastavnoj cjelini Svijet u vrijeme Drugog svjetskog rata obradit će se tijek Drugog svjetskog rata pri čemu će manja pažnja biti posvećena samim ratnim operacijama, a veća razmjerima ratnih razaranja. U središtu pažnje su zločini koje su fašističke države počinile te polaznicima treba razjasniti pojam holokausta. Treba prikazati stvaranje antifašističke koalicije, a također napomenuti i kako je na samom kraju rata upotrebljena atomska bomba.
U nastavnoj cjelini Hrvatska u vrijeme Drugog svjetskog rata obradit će se djelovanje ustaškog pokreta, postanak i organizacija Nezavisne Države Hrvatske. Također će se obraditi antifašistički pokret čije su vodstvo držali komunisti i stvaranje temelja za uspostavu druge Jugoslavije na temeljima AVNOJ-a, kao i Hrvatske u njezinu okviru na temeljima ZAVOH-a. Treba jasno prikazati kako većina hrvatskog naroda nije pristajala niti uz ustaše i njihovu politiku niti uz komuniste i njihovu politiku. U sklopu ove nastavne cjeline treba prikazati zločine koje su počinili pripadnici ustaškog režima i pripadnici komunističkih snaga.
U nastavnoj cjelini Svijet nakon Drugog svjetskog rata u pregledu će se prikazati najznačajniji procesi nakon Drugog svjetskog rata kao što su dekolonizacija, blokovska podjela svijeta, slom zemalja realnog socijalizma i stvaranje ujedinjene Europe.
U nastavnoj cjelini Hrvatska od Drugog svjetskog rata do danas prikazat će se u pregledu najznačajniji događaji novije hrvatske povijesti. Prikazat će se osnovni problemi Hrvatske u sklopu socijalističke Jugoslavije, pokušaj da se politika prema Hrvatskoj promijeni i krah ovog nastojanja. Posebnu pozornost treba dati načinu života u vrijeme socijalističkog društvenog uređenja. Raspad Jugoslavije treba prikazati u sklopu raspada poretka realnog socijalizma. Agresija na Hrvatsku koja je slijedila nakon njezina osamostaljivanja treba biti prikazana kao logična posljedica ranijih političkih događaja. Osamostaljenje Hrvatske treba prikazati kao ostvarenje stoljetnih težnji hrvatskog naroda. 
 
 
 


ZEMLJOPIS
 
 
Obrazovno razdobljeIII.IV.V.VI
Broj sati18181818

 
 
CILJ
Usvojiti temeljna zemljopisna znanja potrebna za razumijevanje odnosa i svakodnevnih događaja u suvremenom  svijetu.
 
 
 
ZADACI
-         usvojiti osnovna znanja o Zemlji, prirodnoj osnovi, društvenim i gospodarskim obilježjima svijeta
-         shvatiti značenje zemljopisne karte i atlasa te svladati osnove njihove primjene u svakodnevnom životu
-       upoznati prostornu stvarnost Republike Hrvatske, njezin položaj i ulogu u suvremenom svijetu  
-         razvijati interes za spoznavanje zakonitosti  pojava i procesa u prirodi i društvu
-         utjecati na razvijanje domoljubnih osjećaja prema  domovini Hrvatskoj i zavičaju
-       osposobljavati polaznike za život u zajednici poštujući temeljna načela odgoja i obrazovanja za ljudska prava   
-         razvijati svijest o potrebi za uključivanjem u društvenu aktivnost radi napretka svog zavičaja i cijele zajednice
-         upoznati temeljna načela ekologije i izgrađivati pozitivna stajališta o potrebi zaštite okoliša.
 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
III. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
Uvod u predmet
 
OBLIK I VELIČINA 
ZEMLJE
 
 
      
ZEMLJA U SUNČEVU   
SUSTAVU
 
 
 
 
 
ZEMLJOPISNA KARTA
 
 - definirati pojam zemljopisa i upoznati zadaće predmeta
 
- opisati oblik i steći osnovno znanje o veličini i opsegu Zemlje  
- istaknuti neravnomjeran raspored kopnenih i vodenih površina na Zemlji
       - imenovati kontinente i oceane te ih pokazati na zemljopisnoj karti 
 
 
- definirati svemir, Sunčev sustav i nabrojiti svemirska tijela u Sunčevu sustavu
- razlikovati zvijezde i planete (na primjeru Sunca i Zemlje)
- objasniti Zemljinu rotaciju, trajanje, smjer i posljedice (izmjena dana i noći)
- objasniti Zemljinu revoluciju i navesti posljedice revolucije (smjenjivanje godišnjih doba i raspored toplinskih pojaseva)
- imenovati i pokazati toplinske pojaseve na globusu i zemljovidu
 
- upoznati temeljne odrednice stupanjske mreže (ekvator ili  polutnik , paralele ili usporednice, nulti meridijan, meridijani ili podnevnici, polutka ili hemisfera)
- uočiti  praktičnu vrijednost i važnost stupanjske mreže u prikazivanju Zemlje na globusu i zemljopisnoj karti te snalaženju na Zemlji
- definirati pojmove i odrediti zemljopisnu dužinu i zemljopisnu širinu zadane točke (mjesta) na zemljovidu 
-  objasniti pojmove mjesno i pojasno vrijeme 
- odrediti pojasno vrijeme određenog mjesta
- spoznati načine predočavanja Zemljine površine na zemljovidu i globusu
- definirati pojam i razlikovati vrste mjerila
-  objasniti pojam zemljovida i prepoznati  vrste  zemljovida po mjerilu, sadržaju i namjeni
-  imenovati  i odrediti glavne i sporedne strane svijeta
- orijentirati se prema Suncu (sa stalnog stajališta), Sjevernici i s pomoću kompasa
 

                                                           
 
SadržajiZadaće za polaznike
PRIRODNI ELEMENTI
I ŽIVOT LJUDI
 
 
  
 
- definirati reljef kao sve oblike Zemljine površine (nizine, ravnice, visoravni, zavale, riječne doline, pobrđa, sredogorja i visoka gorja)
- razlučiti   i   pokazati  reljefne  oblike  na   zemljovidu   (uz pomoć tumača znakova) te očitati visinu kota (planinskih vrhova)
-  objasniti djelovanje unutarnjih sila (vulkana i potresa) i vanjskih procesa u oblikovanju i preoblikovanju reljefa
- definirati pojam i upoznati obilježja svjetskih mora 
-  razlikovati i na zemljovidu pokazati  oceane, sredozemna i rubna mora
-  navesti osnovna svojstva i objasniti gibanja morske vode
- uočiti bitne razlike između voda stajačica, navesti primjere riječne doline, poriječja , slijeva i razvođa te ih pokazati na zemljovidu
- spoznati osnovna obilježja jezera i razlikovati jezera po postanku - prirodna i umjetna
 
- objasniti pojam, razlučiti sastav te imenovati osobine atmosfere
- objasniti i usvojiti pojmove vremena i klime
- razlikovati ciklonalno i anticiklonalno vrijeme (kao oblačnost i vedrinu)
- uočiti različitosti klime na Zemlji, utjecaj na vegetaciju, tlo i uvjete života stanovništva
- uočiti povezanost i međuovisnost tla, klime, biljnog pokrova  i čovjeka
- prepoznati izgled pejzaža velikih biljnih zajednica u svijetu
- istaknuti intenzivni proces narušavanja kvalitete okoliša i stjecati naviku brige za njegovo očuvanje
 

 
 
 
IV. obrazovno razdoblje
 
SadržajiZadaće za polaznike
ZEMLJA –
DOMOVINA SVIH 
LJUDI 
 
 
 
 
 
 
 
 
AZIJA
 
 
 
  
- usvojiti neravnomjeran razmještaj stanovništva svijeta
- uočiti međuovisnost naseljenosti i prirodne osnove    
- usvojiti glavne rasne skupine, svjetske jezike, religije te uočiti jedinstvo ljudskog roda
    - objasniti prirodni priraštaj
    - definirati pojam i navesti uzroke migracija        
- shvatiti osnovne uzroke gospodarske podijeljenosti svijeta i  značenje podjele na «razvijeni Sjever i nerazvijeni Jug»
- imenovati najvažnije međunarodne organizacije te objasniti njihovo značenje u svijetu
- shvatiti potrebu zaštite okoliša
 
- odrediti površinu Azije (kao najveće kontinentske mase na Zemlji)
- istaknuti značenje geografskog i geoprometnog položaja Azije
 
- usvojiti reljefne posebnosti, tipove klima i njihove značajke s posebnim osvrtom na vjetrove monsune i monsunsku klimu  
-  utvrditi broj i razmještaj stanovništva Azije, najmnogoljudnijeg kontinenta na svijetu 
   - upoznati regionalno-geografsku podjelu Azije
   - objasniti veliko prometno značenje položaja Jugozapadne Azije 
   - upoznati prostor oaza, pustinja i veliko bogatstvo nafte kao osnove gospodarskog razvoja jugozapadne      Azije;
 - uočiti  međuovisnost kontinentskog položaja, prirodne osnove i slabe naseljenosti prostora središnje Azije                         
   - upoznati raznolikosti prirodne osnove Južne Azije - Indijskog potkontinenta
- izdvojiti prirodno-geografske regije i objasniti  probleme suvremenog razvoja Indije
    - upoznati geografska obilježja i posebnosti Jugoistočne Azije (važnost položaja i utjecaj monsuna na                     suvremeni gospodarski razvoj)                  
   - objasniti osobitosti smještaja i položaja Istočne Azije
   - usvojiti temeljna znanja o Kini - najmnogoljudnijoj državi svijeta
   - istaknuti posebnost otočnog položaja, pretpostavke visokog stupnja gospodarske razvijenosti Japana, značenje litoralizacije, urbanizacije i stvaranje megalopolisa

 
SadržajiZadaće za polaznike
AFRIKA
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
AMERIKA 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
AUSTRALIJA I  
OCEANIJA     
 
 
POLARNI KRAJEVI                      - odrediti veličinu i značenje položaja Afrike (na sjevernoj, južnoj, zapadnoj i istočnoj polutci) 
- objasniti reljefna obilježja i uočiti specifičnost rasporeda klimatsko - vegetacijskih područja – zonalnost
- uočiti povezanost klime, vegetacije i tekućica s položajem
- upoznati demografska obilježja i objasniti nesklad stupnja gospodarskog razvoja u odnosu na prirodne mogućnosti i bogatstvo izvora, uzroke zaostajanja i utjecaj kolonijalizma
- istaknuti značenje geoprometnog položaja Sjeverne Afrike, Sueskog kanala, posebnosti oaza , Ponilja i temeljne odrednice gospodarstva Egipta
- objasniti položaj tropske Afrike i pojam «crna Afrika»
- istaknuti prirodne, društvene i gospodarske posebnosti na primjeru jedne od reprezentativnih država: Nigerije, Zaira, Kenije
-  upoznati prirodne, društvene i gospodarske posebnosti Južne Afrike i gospodarski najrazvijeniju državu – Južnoafričku Republiku
  -  objasniti značenje geografskog položaja Amerike, te podjelu na Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku i društveno-prostornu podjelu  na Angloameriku i Latinsku Ameriku; 
- upoznati reljefna, klimatsko-vegetacijska i hidrološka obilježja Amerike 
- definirati pojam i objasniti europsku kolonizaciju s posebnim osvrtom na hrvatsku dijasporu u Americi
- odrediti geografski položaj, upoznati prirodne i društvene posebnosti te važnost i ulogu SAD-a – vodeće gospodarske velesile u svijetu
- uočiti veliko prostranstvo Kanade i malobrojno stanovništvo te međuovisnost prirodne osnove, prostornog razmještaja stanovništva i gospodarski najrazvijenijih područja
- usporediti značenje geografskog položaja Srednje i Južne Amerike i upoznati prirodne, društvene i gospodarske posebnosti prostora
- istaknuti demografsku ekspanziju, društveno-socijalne suprotnosti i političku nestabilnost u zemljama Latinske Amerike
- dati geografski pregled Meksika (najveće države Srednje Amerike) i Brazila  (najveće države Južne Amerike), Argentine i Čilea
 
- upoznati zemljopisne posebnosti i različitosti Australije (prostorno najmanjeg kontinenta i malobrojnog stanovništva)
- definirati pojam Oceanije, imenovati glavne otočne skupine i navesti prepoznatljivosti Novog Zelanda
- upoznati geografska obilježja polarnih krajeva i njihovo značenje za život u globalnoj zajednici - 
Arktik i Antartik

                                                                               
 
 
VI.              obrazovno razdoblje
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
OPĆA OBILJEŽJA
EUROPE
 
PRIRODNO
GEOGRAFSKA
OBILJEŽJA
 
POVIJESNO-
GEOGRAFSKI
RAZVOJ I
DRUŠTVENO-
GOSPODARSKE
ZNAČAJKE
 
REGIONALNO-
GEOGRAFSKA
PODJELA 
KONTINENTA
 
ZAPADNA
EUROPA
 
 
 
 
 
SJEVERNA
EUROPA
                                                
 - objasniti  prostorni pojam Europe i Euroazije, veličinu i osobitosti položaja 
 
- uočiti veliku razvedenost obale (sredozemne i atlantske)
- objasniti pojam i značenje maritimnosti
    - usvojiti osnovna znanja o reljefu, klimi, vegetaciji i vodama u Europi
 
 
- dati povijesni pregled naseljenosti i protumačiti glavne značajke i suvremena demografska kretanja -emigracijskog kontinenta
- uočiti političko - teritorijalnu rascjepkanost i brojnost država
- objasniti razlike u stupnju gospodarske i društvene  razvijenosti  pojedinih područja u Europi
 
 
- definirati pojam regije i objasniti osnovnu regionalnu podjelu 
- imenovati, izdvojiti i pokazati regije na zemljopisnoj karti
 
 
- objasniti prostorni pojam i istaknuti veliko značenje položaja Zapadne Europe te usmjerenost na Atlantski ocean
- upoznati opća obilježja, geografske osnove društveno-gospodarskoga razvoja, prostornu organizaciju, značajke i probleme suvremenoga geografskoga razvoja zemalja reprezentanata (Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske i Francuske) 
- dati geografski pregled zemalja Beneluksa
 
- objasniti prostorni pojam Sjeverne Europe i upoznati prirodna bogatstva koja su omogućila brz razvoj industrije i dostizanje visokoga standarda Norveške i Švedske
- uočiti velike razlike u gospodarskom razvoju Norveške, Švedske i baltičkih zemalja

 
 
 
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
SREDNJA
EUROPA
 
 
 
 
 
 
JUŽNA
EUROPA
 
 
 
 
JUGOISTOČNA
EUROPA
 
 
 
 
ISTOČNA
EUROPA
 
 
 
INTEGRACIJSKI PROCESI U EUROPI I
PROBLEMI SUVREMENOG  RAZVOJA- objasniti prostorni pojam srednje Europe i veliku geografsko-prometnu važnost položaja
- navesti i protumačiti velike gospodarske razlike između zapada (zapadni dio Njemačke, Švicarska i Austrija) i istoka srednje Europe
- upoznati opća obilježja , geografske osnove društveno-gospodarskoga razvoja, prostornu organizaciju, značajke i probleme suvremenoga geografskog razvoja Njemačke
- dati geografski pregled alpskih zemalja i zemalja u istočnom dijelu srednje Europe
 
- objasniti geografski pojam Južne Europe i odrediti položaj u međuovisnosti sa značenjem Sredozemnoga mora                  
-  istaknuti važnost pomorske orijentacije stanovništva (u prošlosti i danas)
- upoznati opća obilježja, geografske osnove društveno - gospodarskoga razvoja, prostornu organizaciju, značajke i  probleme suvremenoga geografskoga razvoja Italije
- dati kratki geografski prikaz Španjolske, Portugala, Grčke, Albanije
 
-  objasniti geografski pojam jugoistočne Europe i istaknuti povoljnost  prometnog položaja s obzirom na glavne prometne pravce između Europe i jugozapadne Azije 
-  objasniti polaznicima gospodarstvo – značajnu ulogu primarnog sektora, tradicionalnu poljoprivredu i tehnološku zaostalost u svim vidovima gospodarstva
- dati kratki geografski pregled crnomorskih i kontinentskih zemalja 
 
- objasniti geografski pojam i veličinu istočne Europe (najprostranije regije u Europi)
- objasniti opća obilježja, geografske osnove društveno-gospodarskoga razvoja i prostornu organizaciju
- istaknuti značajke i probleme suvremenoga geografskog razvoja Rusije
 
- objasniti razloge, potrebu i oblike gospodarskoga i političkoga udruživanja i značenje integracijskih procesa te ulogu integrirane Europe u svjetskoj zajednici
- naglasiti veliko značenje Europske unije (začetnik, činitelj i stožer ujedinjenja u Europi)
- objasniti gospodarski razvoj Europe i njegove ekonomsko-geografske posebnosti 
- uočiti intenzivni proces narušavanja kvalitete okoliša u Europi i shvatiti nužnost i potrebu njegove zaštite (u koju se sve više ulaže)
 

 
 
 
 
VI. obrazovno razdoblje
 
SadržajiZadaće za polaznike
TOPOGRAFSKI
ZEMLJOVIDI
 
 
ZEMLJOPISNA
OBILJEŽJA
HRVATSKE
 
 
 
 
 
 
VELIKE
ZEMLJOPISNE
CJELINE
 
PRIMORSKA
HRVATSKA
 
 
 
 
 
 
 - objasniti pojam i osnovna obilježja topografskog zemljovida 
- naučiti čitati i orijentirati topografski zemljovid 
- orijentirati se u prostoru s pomoću topografskog zemljovida 
 
- odrediti geografski položaj Hrvatske, objasniti složenost i naglasiti tranzitnu važnost položaja
- navesti osnovne brojčane podatke o veličini teritorija Hrvatske danas i objasniti pregled prostornog razvoja 
(promjene u površini) Hrvatske u prošlosti 
- upoznati osnovna obilježja stanovništva i naseljenosti u Hrvatskoj (broj stanovnika, gustoću naseljenosti, prirodno kretanje, sastav i migracije)
- objasniti stupanj i dinamiku gospodarskog razvoja, opisati suvremena obilježja te istaknuti važnost gospodarske i političke povezanosti Hrvatske s europskim integracijama 
 
 
- izdvojiti i pokazati na zemljovidu tri prirodno, kulturno-povijesno i gospodarski uvjetovane cjeline: primorska, gorska i nizinska Hrvatska
 
 
-  usvojiti osnovna znanja o prirodnim obilježjima prostora: specifičnosti krškog reljefa, dalmatinske obale, klime i vegetacije 
-  objasniti utjecaj maritimnosti na prirodna obilježja, gospodarstvo i ustrojbu prostora
- istaknuti prometnu ulogu Jadranskog mora, proces litoralizacije i njezino gospodarsko značenje
- navesti pretpostavke razvoja i objasniti gospodarske mogućnosti  ove regije u turizmu, industriji, brodogradnji, pomorstvu, specifičnoj poljoprivredi, morskom ribarstvu i proizvodnji soli 
- naglasiti jaču koncentraciju stanovništva u gradovima – makroregionalnim središtima (u Splitu i Rijeci) na obali i depopulaciju sela (otoka i zaleđa)
 

 
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
GORSKA 
HRVATSKA
 
 
 
 
 
NIZINSKA
HRVATSKA
 
 
 - upoznati posebnosti krškog reljefa, značajke planinske klime (određene visinskim reljefom), izmjenu vegetacije s promjenom nadmorske visine
- istaknuti gospodarske mogućnosti gorske Hrvatske u šumarstvu, drvnoj industriji, stočarstvu, proizvodnji zdrave hrane i turizmu
- objasniti uzroke slabe naseljenosti, razvoja samo manjih gradskih središta i makroregionalni utjecaj triju najvećih gradova u ovoj regiji
 
- upoznati reljefna obilježja nizinske Hrvatske, osnovne značajke umjereno-kontinentalne klime i vegetacije te uočiti povezanost klime i tla s osnovnim biljnim pokrovom i uzgojem kultiviranog bilja
- objasniti gospodarske mogućnosti prostorno najveće, najgušće naseljene, vodeće regije u Hrvatskoj (u poljoprivredi, šumarstvu i industrijskoj proizvodnji)
- istaknuti različitosti industrijskih grana i njihovu koncentraciju u velikim gradskim središtima (Zagreb, Osijek i Varaždin) triju najznačajnijih industrijskih regija (zagrebačka, istočno-hrvatska i međimursko-podravska)
- naglasiti veliko značenje Zagreba (glede gospodarskoga, prometnoga i političkoga položaja).

 
 
                    
METODIČKE UPUTE  
 
   Nastavni program zemljopisa za osnovno školovanje odraslih realizira se po nastavnom planu (za osnovno školovanje odraslih) od trećeg  (III.) do šestog (VI.) obrazovnog razdoblja s ukupno 72 sata (18 sati po obrazovnom razdoblju) i odgovara redovitom obrazovanju od V. do VIII. razreda osnovne škole. Obvezatan je za sve upisane polaznike i sastavni je dio nastavnog plana za osnovno školovanje odraslih.
      Nastavni program predstavlja najosnovnije, elementarne sadržaje kojima moraju ovladati svi polaznici, kako bi mogli završiti određeno obrazovno razdoblje, odnosno pratiti nastavu u sljedećim (višim) obrazovnim razdobljima. Sadrži pojmove, podatke i zemljopisne zakonitosti koje se odražavaju u prostoru kao rezultat prožimanja prirodnih pojava i čovjekova djelovanja u prostoru.
   Premda su u programu zastupljene samo najvažnije, temeljne zadaće kojima bi morali ovladati svi polaznici pojedinog obrazovnog razdoblja , izborom pojedinih zadaća i načinom njihove obrade moguće je zadovoljiti interese polaznika slabijeg predznanja i manjih mogućnosti, kao i onih s većim predznanjem i većim mogućnostima, a koji će nastaviti školovanje u srednjim školama. 
  Program je razrađen u skladu s linearno-progresivnim i spiralnim načinom programiranja uz prihvaćanje zahtjeva od manje složenog prema složenijem, što znači da se prethodno naučeno gradivo uzima kao podloga za proširivanje i produbljivanje prostorne stvarnosti u sljedećim razdobljima.
Način i raščlamba nastavnog programa
 
   Nastavni program zemljopisa za osnovno školovanje odraslih ima okvirno značenje i navodi cilj i zadatke programa, sadržaje i zadaće za polaznike i planiran je prema Zakonu o osnovnom školstvu, što učitelju daje dovoljno prostora za kreativni rad. To znači da učitelj slobodno odabire redoslijed i podjelu sadržaja na veću ili manju cjelinu, odnosno na pojedine metodičke cjeline.
 
Didaktička načela
 
    Opća didaktička načela temelje se na sljedećim sastavnicama:
didaktička raščlamba - planiranje i priprema 
oblikovanje nastave 
utvrđivanje rezultata i prosudba uspješnosti nastave. 
  Didaktička raščlamba čini okosnicu uspješne nastave, a uključuje odmjeravanje, formuliranje bližeg nastavnog cilja i zadaća, strukturiranje i redoslijed nastavne građe.
   Nastavni sadržaji trebaju služiti prije svega stručno specifičnim, ali i šire dostižnim ciljevima te voditi računa o egzemplarnoj nastavi koja ponajprije služi prihvaćanju sadržaja koji su bitni za razvijanje funkcija polaznika, a bez kojih nema  nastavka uspješnog učenja zemljopisnoga gradiva.
   Svi nastavni sadržaji nemaju iste poučne vrijednosti  te nisu i ne mogu biti jednako važni. Stoga je vrlo značajno pravilno i valjano odmjeriti nastavne sadržaje.
   Isto tako potrebno je osmisliti strukturu i redoslijed sadržaja jer se samo tako mogu ostvariti pretpostavke za svladavanje gradiva, zahtjevi koje postavlja zemljopisni sadržaj te potrebni nastavni postupci koji u najvažnijim fazama proizlaze iz specifičnih stručno-didaktičkih načela.
  Slijed nastavnih sekvencija mora predstavljati strukturiranu metodsku cjelinu koja je istodobno integrirana u ukupnost obrazovnog tijeka i dodatak je prethodnim spoznajama i iskustvima polaznika, svladanim vještinama i uporabi radnih tehnika koje motiviraju polaznike te pomažu promicanju nastavnog procesa.
 
 Stoga nastava zemljopisa i u ovom programu (odraslih) treba biti problemska (a ni u kom slučaju čista reprodukcija sadržaja), treba odražavati predznanje i interese polaznika i osposobljavati ih za samostalni rad. 
 Glede toga,  u nastavnim postupcima i oblicima učenja potrebo je:
-         poticati motivaciju 
-         omogućiti povezivanje novog i  starog sadržaja
-         aktivirati spoznaje i gledišta
-         ostvariti funkcionalni redoslijed.
   Da bi se to postiglo postupci učenja i pouke moraju biti logički odmjereni kako bi se prepoznao problem formuliranja pitanja i hipoteze, uporabili obavijesni izvori (raznih vrsta) te došlo do uspješnog transfera znanja.
  Stoga se u pouci i učenju treba koristiti samostalnim radom polaznika (učenika), radom u paru i skupini, voditi rasprave, razviti uspješnu interakciju «nastavnik – učenik - polaznik» i «učenik – učenik», frontalni i konzultativni rad, a djelotvornim izmjenama faza i metoda rada nastojati uključiti što veći broj polaznika u određenoj situaciji.    
Posebnu zadaću učitelju zemljopisa predstavlja utvrđivanje uspješnosti rezultata pouke i učenja, jer će na osnovi rezultata napredovanja polaznika zapravo utvrditi i prosudbu o vlastitom radu. 
 
 


OSNOVE GRAĐANSKOG OBRAZOVANJA
 
 
 
 
Obrazovno razdoblje VI.
Broj sati 18

 
 
 
 
CILJ
 
Osposobiti za život u skladu s temeljnim ljudskim pravima te građanskim dužnostima i odgovornostima.
 
 
 
ZADACI
 
 
-         osposobiti odrasle za ostvarivanje prava na rad, zaštitu inventivnosti u radu te očuvanje dostojanstva rada
-         osposobiti odrasle za prihvaćanje i razvoj novih modela suradničkog upravljanja i odgovoran odnos prema vlasništvu i prema okolišu
-         osposobiti odrasle za prikupljanje, selekcioniranje, korištenje i upravljanje informacijama.
 
 
 
 
 
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
VI. obrazovno razdoblje
 
SadržajiZadaće za polaznike
 
1. LJUDSKA PRAVA I RAZVOJ  ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA I DEMOKRACIJE
 
Razvoj zaštite ljudskih prava.
Građanska i politička prava.
Ekonomska, socijalna i kulturna prava.
Ekološka i razvojna prava.
Obveze države.
Temelji demokracije: vlast, pravda, privatnost, odgovornost.
 
 
 
 
 
2. PRIVATNO VLASNIŠTVO I GOSPODARSKA PRAVA
 
Vlasnička prava i obveze
Poduzetnička etika
Potrošačka prava
 
  
 
 
 
-         Objasniti razvoj zaštite temeljnih ljudskih prava.
-         Odrediti vrste ljudskih prava.
-         Objasniti obveze države u zaštiti temeljnih ljudskih prava.
-         Objasniti zakonitosti održivog razvoja.
-         Obrazložiti  zašto nam treba vlast, vrste vlasti, sprječavanje zloupotrebe vlasti, kako birati ljude na položaje, koje su obveze građana, koji su izvori vlasti, vrste pravde (distributivna, korektivna, proceduralna), što je privatnost, koji su izvori odgovornosti.
 
 
 
 
 
 
-         Objasniti odnos vlasničkih prava i obveza koje proizlaze iz opće namjene dobara.
-         Objasniti pojam poduzetničke etike i odrediti svoj odnos prema njoj.
-         Objasniti značaj i ulogu potrošačkih prava.

 
 
 
 
 
 
SadržajiZadaće za polaznike
 
3. VJEŠTINE I TEHNIKE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I DEMOKRACIJE
 
Čimbenici zaštite ljudskih prava; građani, udruge, državni organi, regionalna i međunarodna zaštita.
Instrumenti i postupci zaštite ljudskih prava.
Medijska pismenost i oblici komuniciranja.
Nove informacijske i komunikacijske tehnologije.
Pregovaranje, zagovaranje i organizirano djelovanje.
Temeljne građanske vrline.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
-         Navesti osnovne čimbenike zaštite ljudskih prava.
-         Obrazložiti koji su instrumenti i postupci zaštite ljudskih prava.
-         Objasniti ulogu medijske pismenosti u razvoju ljudskih prava i demokracije.
-         Objasniti mogućnosti korištenja novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u razvoju i zaštiti ljudskih prava i demokracije.
-         Usvojiti i pokazati (simulirati) vještine i tehnike u zaštiti ljudskih prava i razvoju demokracije.
-         Odrediti temeljne građanske vrline te aktivnim rješavanjem problema pokazati stupanj njihove usvojenosti. 

 
 
 
 
METODIČKE  UPUTE
 
Suvremeni tehničko-tehnološki uvjeti dostigli su takav stupanj razvoja da se bez razvijenih mehanizama zaštite ljudskih prava i razvoja demokracije može dovesti u pitanje ne samo daljnji razvoj i napredak tehnologije, već i opstanak života na Zemlji. 
 
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokraciju imaju važnu zadaću u širenju kulture mira, snošljivosti, nenasilja, zaštite okoliša, poštovanja dostojanstva čovjeka, ostvarivanja prava na rad itd. Jednom riječju, takav je odgoj važan za bolji i sigurniji život na Zemlji.
Stoga je skrb o ljudskim pravima i razvoju demokracije zadaća Međunarodne zajednice, država, organa državnih vlasti, sve do lokalnih ispostava. 
 
U sklopu ovoga programa polaznici će usvojiti temeljna ljudska prava, njihovu ulogu i važnost za pojedinca i društvo, usvojit će temeljne građanske dužnosti i odgovornosti, građanske vrline, temeljne mehanizme zaštite ljudskih prava i sl.
Međunarodni i europski standardi upućuju nas da se ovo programsko područje može uspješno svladati samo korištenjem aktivnih metoda učenja i poučavanja primjerenih razvoju spoznaja o temeljnim ljudskim pravima i demokraciji i razvoju vještina i stajališta potrebnih za život u skladu sa spoznajama. 
 
U suvremenom društvenom okružju nezaobilazna je uloga i značaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija u cjelokupnom obrazovanju, pa i osnovnom obrazovanju odraslih. 
Ova se tehnologija može uspješno koristiti u razvoju i zaštiti ljudskih prava i demokracije. Prije svega zbog toga što sve bitne informacije iz svih područja društvenog života u zemlji i u međunarodnoj zajednici čini dostupnima.
Osim toga, odrasle se osobe mogu elektroničkim putem dopisivati i komunicirati s drugim osobama, razmjenjivati mišljenja, kulturološke vrijednosti i time razvijati toleranciju i demokratični stil razmišljanja. 
Stoga polaznike ovoga programa treba upoznati i osposobiti za korištenje suvremenih informacijsko - komunikacijskih tehnologija. 
 
 
 


TEHNIČKA KULTURA S INFORMATIKOM
 
 
 
Obrazovno razdobljeIV.V.VI.
Broj sati242424

 
 
 
CILJ
 
            Ovladati osnovnim znanjima i vještinama iz tehničke kulture i informatike radi primjene u životu.
 
 
 
ZADACI
- usvojiti osnovna znanja o tehnici kao rezultatu stvaralačkih sposobnosti čovjeka 
- usvojiti osnovna znanja o razvoju tehnike građenja  
- opisati karakteristike pojedinih vrsta građevinskih objekata
- usvojiti osnovna znanja o energiji, pretvorbi i korištenju energije
- usvojiti osnovna znanja o pretvorbi, prijenosu i spremanju informacija 
            - usvojiti temeljne pojmove iz informatike
            - razumjeti način rada računala
            - spoznati najvažnije dijelove računala
            - steći vještine rada u operativnom sustavu
            - steći vještine u osnovnoj obradi teksta
            - usvojiti korištenje osnovnih usluga Interneta 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
IV. obrazovno razdoblje
 
SadržajiZadaće za polaznike
Tehnika građenja i razvoj gradova
  - Osnove povijesnog razvoja građenja do suvremenosti         
  - Osnovne konstrukcije graditeljskih objekata – nosive     
    konstrukcije, osnovni građevinski materijal, objekti za  
    suvremeno stanovanje
 
Prijevoz ljudi i materijala           
   - Razvoj prometa 
- Vrste prometa: kopneni, vodeni i zračni – tehničke    
     karakteristike  
   - Socijalni i gospodarski aspekti prometa  
 
Energija 
 Pretvorba energije  
    - Parni stroj kao pogonski stroj – industrijska revolucija 
    - Parne turbine, motori s unutrašnjim izgaranjem   
    - Reaktivni motori, letovi u svemir
Električna energija 
    - Pojava i izvori elektriciteta – istosmjerna i izmjenična 
       električna struja, akumulatori    
    - Elektrane, generatori i elektromotori
    - Prijenos električne energije, el. energija u kućanstvu  
 
Pretvorba, prijenos i spremanje informacija 
    - Prijenos zvučnih signala, telefon, prijenos signala 
      radiovalovima, semafor.
- Telefon, telefaks, satelitska komunikacija (mobitel), 
  računala i računalske mreže 
- nabrojiti vrste graditeljskih objekata i načine građenja u povijesnim razdobljima 
- nabrojiti osnovne karakteristike nosivih konstrukcija i objasniti njihovu funkciju 
- nabrojiti osnovni građevni materijal i opisati njihove karakteristike 
- opisati karakteristike suvremenih stambenih objekata i osnove kulture stanovanja  
 
 
- opisati povijesni razvoj prometa – načine prijevoza ljudi i materijala 
- nabrojiti vrste prometa i prometna sredstva
- opisati tehničke karakteristike pojedinih vrsta prometa 
- objasniti socijalnu i gospodarsku vrijednost prometa ljudi i materijala 
 
- objasniti zašto je izum parnog stroja značio industrijsku revoluciju 
- opisati princip rada parne turbine 
- opisati princip rada motora s unutrašnjim izgaranjem i navesti područja primjene
- opisati princip rada reaktivnog motora 
- objasniti što je elektricitet – što je električna energija – električna struja
- opisati karakteristike istosmjerne i izmjenične struje i navesti mogućnost primjene
- opisati načine proizvodnje električne energije 
- objasniti što je generator i nabrojiti osnovne dijelove generatora 
- opisati prijenos el. energije od elektrane do kuće  
- objasniti značenje el. energije za život i rad čovjeka i potrebu štednje el. energije 
- navesti moguće opasnosti od električne energije radi nestručnog korištenja 
- objasniti što je informacija i njezin značaj za čovjeka 
- opisati princip prijenosa i pretvorbe zvučnih informacija i radiovalova
- objasniti principe bežičnog prijenosa informacija (satelitska komunikacija – mobitel)
- objasniti računalne mreže kao sustave za unos, prijenos i korištenje informacija

 
V. obrazovno razdoblje
SadržajiZadaće za polaznike
Osnove informatike
            Građa računala
            Ulazne jedinice
            Izlazne jedinice
            Središnja jedinica
            Jedinice vanjske memorije
            Programska potpora
            Organizacija podataka - datoteke
 
Operativni sustav
            Radna površina 
            Rad s prozorima
            Izbornici
            Pokretanje programa
            Rad s datotekama
            Rad s jedinicama vanjske memorije
            Osnovni programi u operativnom sustavu
            Rad s međuspremnikom (Clipboard)
            Podešavanje sučelja- prepoznati osnovne dijelove računala
- opisati namjenu ulaznih jedinica i objasniti način rada te ga pokazati
- opisati namjenu izlaznih jedinica i objasniti način rada te ga pokazati
- opisati način rada središnje jedinice
- prepoznati jedinice vanjske memorije i objasniti način pohranjivanja podataka
- objasniti ulogu programske potpore
- objasniti način organizacije podataka u datoteke 
 
 
 
- prepoznati dijelove radne površine operativnog sustava Windows
- pokazati vještinu rada s prozorima (otvaranje, zatvaranje, prilagođavanje veličine)
- pokazati rad s izbornicima i odabir željenih naredbi
- pokazati načine pokretanja programa
- pokazati operacije nad datotekama (kopiranje, premještanje, brisanje)
- pokazati rad s jedinicama vanjske memorije (formatiranje, otvaranje, stvaranje mapa)
- objasniti i pokazati način rada osnovnih programa za crtanje i pisanje u operativnom sustavu
- pokazati vještine rada pri kopiranju ili premještanju blokova
- pokazati i objasniti način podešavanja sučelja operativnog sustava
 
 
 
 
 
 


VI. obrazovno razdoblje
Sadržaji Zadaće za polaznike
Obrada teksta
            Osnovi pojmovi u obradi teksta
            Izbornici i alatne trake
            Rad s datotekom dokumenta
            Unos i osnove uređivanja
            Oblikovanja slova, odjeljka
            Primjena pravopisne provjere
            Ispis dokumenta
 
 
Internet
            Usluge Interneta
            Rad s e-poštom
            Preglednik WWW stranica
            Pretraživačke stranice- usvojiti i prepoznati osnovne pojmove u obradi teksta (znak, rečenicu, odjeljak, redak, stupac, dokument, stranica)
- pokazati rad s izbornicima i alatnim trakama
- pokazati operacije nad datotekama (otvaranje, pohranjivanja)
- pokazati unos teksta i slika u dokument i objasniti osnovna uređivanja (kopiranje, premještanje i brisanje)
- pokazati i objasniti osnovna oblikovanja slova i odjeljka kroz izbornike i s pomoću alata s alatne trake
- pokazati primjenu pravopisne provjere
- pokazati i objasniti način ispisa dokumenta, izgleda stranice i prethodnog pregleda
 
 
- usvojiti znanja o osnovnim uslugama Interneta (telnet, ftp, news, e-pošta, WWW)
- pokazati i objasniti razliku između obične e-pošte i web-pošte
- usvojiti vještinu slanja i primanja e-pošte
- pokazati i objasniti način rada programa za pregledavanje WWW stranica
- opisati načine pretraživanja sadržaja na Internetu

 
 
METODIČKE UPUTE
 
            U ostvarivanju programa važno je koristiti dosadašnja znanja i vještine polaznika. Oslonac u spoznajnom procesu treba biti povezivanje s iskustvom polaznika koji trebaju sadržaje razumjeti tijekom izravne obrade i istodobno ostvarivati postavljene zadaće s jasnim naputkom za samostalni rad kod kuće.
            Pristup treba biti pojavni što će omogućiti rad u informatičkoj učionici u kojoj će se omogućiti da po dva polaznika rade za računalom.
            Praćenje i provjeravanje treba biti neprekidno s praktičnom provjerom nakon većih cjelina.
            Znanja i vještine koje polaznik usvaja nakon predviđenog programa trebala bi biti dostatna za osnovno samostalno primjenjivanje računala.
Upoznavanje s osnovama informatike stvorit će osnovnu sliku o dijelovima računala i osnovama rada računala koja su temelj za razumijevanje daljnjih sadržaja.
Operativni sustav kao temeljno sučelje između računala i korisnika potrebno je prikazati kao jednostavni niz postupaka koji omogućuje funkcionalnu primjenu računala.
Obrada teksta kao najrašireniji oblik primjene računala je idealni način za prikazivanje i prihvaćanje računala kao svrsishodne pomoći u radu, a omogućuje izravnu primjenu pri izradi samostalnih radova polaznika i iz drugih predmeta.
Korištenje Interneta će omogućiti komunikaciju temeljenu na suvremenoj tehnologiji te pristup bazama znanja i korištenja učenja na daljinu kao jedne od temeljnih metoda cjeloživotnog učenja u skoroj budućnosti.
 


             
       TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
 
 
 
 
Obrazovno razdobljeVI.
Broj sati18

 
 
 
 
CILJ
            Spoznati važnost športsko-rekreativnih aktivnosti za zdravlje.
 
 
 
ZADACI
 
-         spoznati važnost bavljenja športsko-rekreativnim aktivnostima
-         razvijati zdravstvenu kulturu radi čuvanja svojega zdravlja i zdravlja okoline
-         promicati zdrav način života
-         razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.  
 
 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
 
VI. razdoblje
Za ostvarenje odgojno-obrazovnih zadaća iz programa tjelesne i zdravstvene kulture mogu se preporučiti sljedeće skupine tema:
SadržajiZadaće za polaznike
I. SKUPINA
- Tjelesno vježbanje u funkciji kulturnog iskorištavanja slobodnog vremena te održavanje sposobnosti za produljivanje života i radnog vijeka
- Mogućnosti ustrojbe tjelesnog vježbanja u različitim razdobljima i sredini (vikend, godišnji odmor, stan, mjesto stanovanja i dr.)
- Uvjeti zdravstveno-higijenske pretpostavke za kulturno i učinkovito ostvarivanje radnih i tjelesnih aktivnosti
- Zdravstvena kontrola, programiranje, način doziranja opterećenja i ocjena vlastitih sposobnosti.
 
II. SKUPINA
-         Utjecaj nikotina i alkohola na tjelesnu aktivnost
-         Utjecaj medikamenata na povećanje tjelesnih sposobnosti i njihov utjecaj na zdravlje
-         Loše držanje i oštećenje lokomotornog aparata kao posljedica hipokinezije
-         Športske povrede – njihovo sprečavanje i prva pomoć
-         Tjelesna aktivnost za vrijeme profesionalnog rada:
a)      Opterećenje organizma za vrijeme rada
b)      Program tjelesnog vježbanja za vrijeme sedentalnog rada
c)      Energetska potrošnja pri nekim poslovima 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
-         usvojiti znanje o čuvanju i promicanju zdravlja pojedinca i okoline, što je nedvojbeno dio općeg obrazovanja i kulture življenja
 
 
 
 
 
 
 
-         stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda
-         usmjeravati polaznike na individualno doziranje volumena opterećenja u skladu s njihovim potencijalnim mogućnostima
 
 


 
SadržajiZadaće za polaznike
 
 
III. SKUPINA
-         Klima i tjelesna aktivnost:
a)      Tjelesna aktivnost pri niskim temperaturama
b)      Tjelesna aktivnost pri visokim temperaturama
c)      Aklimatizacija
 
-         Tjelesne aktivnosti i bolesti:
a)      Tjelesna djelatnost i kardiovaskularne bolesti
b)      Pretilnost (dijagnoza, učestalost, prevencija)
c)      Bolesti mišićno-koštanoga sustava i vezivnoga tkiva
d)      Bolesti dišnih organa
e)      Bolesti očiju
f)        Bolesti probavnih organa
g)      Ozljede
h)      Druge bolesti
 
-         Utrošak hrane kao mjera energetske potrošnje
a)      Energetska ravnoteža
b)      Izračunavanje energetskih vrijednosti hrane
c)      Prosječne vrijednosti energetske potrošnje za specifične djelatnosti
 
 
IV. SKUPINA
 
-         Praćenje frekvencije srca:
a)      Fiziološka osnova
b)      Metode za mjerenje frekvencije srca (palpacija i dr.)
c)      Valjanost praćenja frekvencije srca pri mjerenju uobičajene tjelesne djelatnosti
 
 
Sadržaji 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
-         razvijanje pravilnih stajališta prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje zdravlja
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
-         stjecanje znanja o praćenju i kontroli
      opterećenja pri tjelesnim aktivnostima
 
 
Osim navedenih tema, izbor se može proširiti, što ovisi o zanimanju polaznika, npr.:
-         frustracijski događaji u športu i agresivne reakcije
-         educiranje polaznika kako da organiziraju i pravilno izmjenjuju etape rada, odmora i razonode tijekom dana, upozoravanjem na posljedice nedovoljnog sna i odmora, na značenje svakodnevnog tjelesnog vježbanja, igre i boravka u prirodi, na higijenske zahtjeve pri izletima i dr.
-         upućivanje polaznika u opće značenje odijevanja što ga ima u zaštiti tijela i zdravlja od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u različitim uvjetima, osobito pri radu i tjelesnom vježbanju (kultura odijevanja: pogodni materijal za izradu rublja, odjeće i obuće - njihove vrste i osobine; prigodnost i higijena odijevanja u različitim uvjetima: radna odjeća i obuća, odjeća za rad u kući i na putovanju, za tjelesno vježbanje; specijalna zaštitna odjeća i obuća u izvanrednim uvjetima, npr. u  prirodnim katastrofama i sl.).
V. SKUPINA
-         Tjelesna aktivnost u športu i rekreaciji
            Programski sadržaji koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća u obrazovanju odraslih polaznika mogu se sastaviti od skupina kinezioloških aktivnosti:
a)         - planinarenje                               b)          - košarka
               - plivanje                                                   - odbojka
               - biciklizam                                               - nogomet
               - stolni tenis
                     - badminton
                     - ples, aerobika                                       
                     - kuglanje
                     - jedrenje i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
            Odabir sadržaja iz V. skupine svodi se na upoznavanje pojedinih kinezioloških aktivnosti. Sadržaji iz ove skupine određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke djelatnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
-         motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
-         razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
-         utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu.
Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i mogućnosti trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću. 
 
-         razvijanje pravilnih stajališta prema događajima u športu te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje športa
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
-         teorijsko-praktično osposobljavanje odraslih polaznika za stalnu primjenu odgovarajućeg športsko-rekreacijskog vježbanja kao dijela kulture življenja i sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena
 
-         usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i očuvanja zdravlja, rješavanje svakodnevnih motoričkih zadataka, a posebice zadaća u posebnim situacijama (elementarne nepogode) i dr.
 
 
 

 
METODIČKE UPUTE         
 
            Program tjelesne i zdravstvene kulture za odrasle polaznike izrađen je u skladu s njegovim vrijednostima i utjecajem na promjene u strukturi ličnosti, a čovjeka prikazuje kao integralnu biopsihosocijalnu cjelinu. Teorijske informacije u programima VI. i VII. obrazovnog razdoblja uzimaju se kao sredstvo za postizanje određenih zadaća i imaju vrijednost samo ako su u ulozi ostvarivanja pojedinih zadaća odgoja i obrazovanja. Odabir sadržaja iz programa svodi se na upoznavanje i proširivanje znanja, sposobnosti i osobina, s težištem na upoznavanju utilitarnih vrijednosti pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu.
 
            Odgojno-obrazovni sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture definirani su prema ovim načelima:
            1. U skladu s ciljem odgoja i obrazovanja odraslih polaznika izabrane su one teme za koje se pretpostavlja da pokazuju najveću podudarnost sa zadaćama usmjerenim prema promjeni dimenzija ličnosti.
 
            2. Odgojno-obrazovni sadržaji razvrstani su prema vrijednosti pojedinih sadržaja ne samo u zadovoljavanju potreba pojedinca za spoznajama o utjecaju vježbanja, već i u zadovoljavanju potreba društva, a odnose se na:
            - utjecaj što ga ima tjelesno vježbanje u održavanju ravnoteže između pojedinih sustava i podsustava organizma, kao i ravnoteže između čovjeka i okoline;
            - njegovanje zdravstvene kulture radi povećavanja otpornosti organizma na štetne utjecaje tehniziranog načina života i rada (prevencija) i formiranja stajališta prema bolestima i bolesnima;
            - bitne informacije za primjenu u urgentnim situacijama  (poplave, potres i sl.);
            - značenje tjelesnog vježbanja za izražavanje stvaralačkih sklonosti pojedinaca;
            - značenje tjelesnog vježbanja za kulturno iskorištavanje slobodnog vremena i održavanje funkcionalnih sposobnosti za produljivanje života i radnog vijeka.
            
3. Polaznici trebaju usvojiti program vježbanja za odrasle oštećena zdravlja.
Sadržaji za ovaj dio programa određuju se pojedinačno za svakog polaznika prema njegovu zdravstvenom statusu i vrsti oštećenja. Za ostvarivanje ovog programa tjelesne i zdravstvene kulture prijeko je potrebno uputiti na suradnju sa svim čimbenicima koji mogu pridonijeti poboljšanju stanja takvih polaznika.
 
4. U predviđenom fondu sati iz tjelesne i zdravstvene kulture u planu za obrazovanje odraslih polaznika, cilj i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ne mogu se u potpunosti ostvariti te bi bilo uputno:
·        sastaviti izvedbeni program od reprezentativnih tema prema interesu polaznika od najviše 15-tak tema iz ponuđenih skupina
·        u operativnim nastavnim programima cilj i zadaće jasno i precizno definirati te odrediti koje se realno mogu ostvariti s polaznicima različitih znanja i sposobnosti, interesa, dobi  
·        pridonositi razvoju samostalnosti u radu polaznika i stjecanju znanja o potrebi permanentnog tjelesnog  vježbanja
·        promicati mjere za poboljšanje zdravlja, borbu protiv ovisnosti te informiranje o opasnostima i posljedicama uporabe raznih opijata
·        promicati ljudska prava i aktivnosti za zdrav okoliš.
 
5. Konačnu ocjenu iz tjelesne i zdravstvene kulture za odrasle polaznike treba donijeti procjenom usvojenosti obrađenih nastavnih sadržaja, metodom promatranja i ocjenjivanjem samostalnog rada (pismena obrada) na jednu od tema iz programa po izboru polaznika.   
 
 
 
5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
 
 
            Stupanjem na snagu ovog nastavnog plana i programa prestaje vrijediti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih (KLASA: 602-07/92-01-02, URBROJ: 532-02-1/1-92-03), od 14. siječnja 1993. godine.
 
            Ovaj nastavni plan i program stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. rujna 2003. godine.
            
 
 
 
KLASA: 602-07/032-01/33
URBROJ: 532/1-03-1
Zagreb, 18. kolovoza 2003.
 
 
Ministar
dr. sc. Vladimir Strugar, v.r.
 



Nastavni plan i program za osnovnu školu


  

Narodne novine br.: 102 - Datum: 15.09.2006. - Interni ID: 20062316


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Nastavni plan i program za osnovnu školu

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA
2319
Na temelju članka 24. Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar zanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske donosi
ODLUKU
O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU ŠKOLU
I.
Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj.
Nastavni plan i program za osnovnu školu primjenjuje se od školske godine 2006./2007.
Dosadašnji nastavni plan i program tehničke kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom vjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne škole.
II.
Sadržaj Nastavnoga plana i programa iz točke I. sastavni je dio ove odluke.
III.
S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu školu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehničke kulture i izborne nastave informatike iz točke I., stavak 3. ove odluke.
IV.
Ova odluka stupa na snagu s danom donošenja i objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 602-02/06-05/00041
Urbroj: 553-10-06-1
Zagreb, 3. kolovoza 2006.
Ministar
prof. dr. sc. Dragan Primorac, v. r.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ŠKOLU
UVOD
Nastavni plan i program za osnovnu školu (temeljem čl. 22. Zakona o osnovnom školstvu, »Narodne novine«, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadržajno donosi:
1. NASTAVNE PLANOVE, i to
– plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima – od I. do VIII. razreda, po tjednom i godišnjem broju sati, te ukupnom tjednom i godišnjem broju sati
– plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godišnjem broju sati
– plan realizacije posebnih programa učenja stranih i klasičnih jezika
– plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika
2. NASTAVNE PROGRAME, i to
– program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednačen za svaki nastavni predmet – s iznesenim ciljevima, zadaćama, odgojno-obrazovnim sadržajima i rezultatima koje treba postići poučavanjem/učenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuća)
– program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednačen – s iznesenim ciljevima, zadaćama, odgojno-obrazovnim sadržajima i ciljevima koje treba postići poučavanjem/učenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuća)
– posebne programe učenja stranih i klasičnih jezika – s iznesenim ciljevima, zadaćama, odgojno-obrazovnim sadržajima i ciljevima koje treba postići poučavanjem/učenjem u svakoj temi (odgojno--obrazovna postignuća)
Nastavni plan i program nove hrvatske škole pretpostavlja provođenje posebnih programa kao integrativnih sadržaja. Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i mogućnostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu.
Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadržaja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga nastavnoga i školskog rada temeljit će se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerljivosti. Izvođenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga razreda osnovne škole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom 2005./2006. godine u 49 osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvođenja HNOS-a povjereni su znanstvenicima Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«. Rezultati su vrjednovanja javnosti predstavljeni 19. lipnja 2006., a objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1 
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s učenicima prvih razreda gimnazija. Rezultati uspjeha učenika na tim ispitima bit će također jedan od pokazatelja učinkovitosti rada u osnovnoj školi, odnosno putokaz za provođenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.
CILJEVI I ZADAĆE ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI
Osnovna škola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja širokoga općeg odgoja i obrazovanja. S općim odgojem i obrazovanjem učenici dobivaju temeljna znanja potrebna čovjeku za život, otvara im se mogućnost daljnjega školovanja, postiže se jednakost odgojno-obrazovnih mogućnosti, a s obvezom polaženja osnovne škole sprječava se njihovo odgojno--obrazovno diskriminiranje i društveno marginaliziranje.
Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na poučavanje učenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje će im biti potrebne za obnašanje različitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih činjenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno čovjeku za život, pa opće obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih načina poučavanja onim odgojno-obrazovnim sadržajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktičnih vještina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagođenih razvojnoj dobi učenika i primjerenih učenikovim predznanjima i životnim iskustvima.
Učenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu žive, razumijevanje prošlosti i sadašnjosti u svijetu prirode i društva, čovjekovom odnosu prema prirodi i društvu, ljudskom stvaralaštvu, materijalnim i duhovnim vrjednotama, te međuljudskim odnosima.
Funkcija i uloga škole značajno je promijenjena i ne može se reducirati na društveno-kulturnu reprodukciju. Društveno-političke, gospodarske, radno-tehnološke, informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i sve dinamičniji razvoj znanosti, nameću školi zahtjev za uspostavljanjem nove kulture poučavanja i učenja, koja će pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca, otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za cjeloživotno učenje. Od škole se očekuje da učenike nauči učiti.
Opredijeljenost za europski suživot znači prihvaćanje novih društveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u svim životnim područjima, ali istodobno čuvanje vlastitih kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnoga identiteta. Osnovni odgoj i obrazovanje sadrži etičku dimenziju potrebnu za život dostojan čovjeka. Zato je razvoj stavova, mišljenja, motivacije i volje sastavni dio poučavanja i učenja u osnovnoj školi. Osobne i društvene vrijednosti ispunjavaju život svakog čovjeka. Učenike valja poučiti društveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od škole se očekuje promišljanje o vrijednostima i dugoročnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajednički usuglašenim društveno-kulturnim vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.
Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje društva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politika usmjerena je na stvaralaštvo, inovativnost, kompetitivnost, osposobljenost za usavršavanje, te potrebu cjeloživotnoga obrazovanja2. Njima treba težiti na svim razinama formalnoga odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i obrazovanje čine njihov temelj.
Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi su:
– osigurati sustavan način učenja o svijetu, prirodi, društvu, ljudskim dostignućima, o drugima i sebi,
– poticati i kontinuirano unaprjeđivati intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni, duhovni razvoj učenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima,
– stvoriti mogućnosti da svako dijete uči i bude uspješno,
– osposobiti učenike za učenje, naučiti ih kako učiti i pomoći im u učenju,
– pripremiti učenike za mogućnosti i iskušenja koja ih čekaju u životu,
– poučiti učenike vrijednostima dostojnih čovjeka.
Suvremeno društveno-kulturno okruženje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne osobe, osobe stvaralačkoga duha, s dubokim osjećajem za očuvanje nacionalne i kulturne baštine, te poštivanje vrijednosti drugih kultura i naroda.
S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi valja usmjeriti na cjeloviti razvoj učenika imajući u vidu društvene, političke, gospodarske, informacijsko-tehnološke, globalizacijske i druge promjene.
Promjene školskoga poučavanja/učenja posebice su usmjerene na uravnoteženo i povezano obrazovno i odgojno djelovanje. U tom smislu učenike valja poučiti o i osposobiti za življenje prema:
– najsuvremenijim spoznajama iz jezičnoga, matematičkoga, prirodoslovnoga, društvenoga, tehnološkoga, informacijsko-komunikacijskoga, umjetničkoga, zdravstveno-tjelesnoga područja i područja opće kulture i religije,
– zahtjevima promjenjivoga svijeta, što iziskuje visoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnosti apstraktnoga mišljenja, sposobnosti samostalnoga učenja i samostalnoga rješavanja problema, trajno razvijena intelektualna čuvstva, te sposobnosti za ostvarivanja humanih međuljudskih odnosa,
– vrijednostima znanja i učenja kao individualnoga i društvenog dobra,
– individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima,
– građanskom moralu, općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz nacionalne i europske tradicije,
– temeljnim ljudskim pravima i pravima djece,
– sadržajima i načelima zdravoga življenja,
– slobodi moralnoga rasuđivanja i slobodi mišljenja, svijesti i savjesti
– načelima poštivanja različitosti i interkulturalnoga razumijevanja.
Odlike osobnosti kojima valja težiti u odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi su: samostalnost, inicijativnost, istraživački duh, stvaralački interes, komunikativnost, poštenje, pravednost, samopouzdanje, poštivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i razumijevanje, samostalno i kritičko mišljenje, miroljubivost, odgovornost, osjećaj za jednakovrijednost i jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradnički duh te samosvjesnost.
TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA I NASTAVNOG RADA PREMA HNOS-u
Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u školi odnosi se na usmjerenost poučavanja na učenika. Ona podrazumijeva:
– prilagođivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog učenika,
– odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti,
– planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoročnim odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha učenja određenoga odgojno-obrazovnog sadržaja jasna učitelju, učenicima, ali i roditeljima/skrbnicima,
– uvažavanje učenikovih predznanja i neposrednoga iskustva,
– uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih »poučavatelja« u učenikovom okruženju,
– planiranje i pripremu školskoga i nastavnog rada prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne sadržaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave,
– praćenje učenikovih područja interesa i uvođenje njemu primjerenih oblika poučavanja i učenja, koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktično djelovanje učenika,
– uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču promatranje, samostalno istraživanje, zaključivanje, znatiželju, učenje kako učiti,
– stvaranje ugodnoga razrednoga i školskog ozračja koje će odražavati interes i motivaciju učenika za učenje,
– stvaranje školskoga i razrednog ozračja koje se temelji na međusobnom poštovanju, iskrenosti, razumijevanju i solidarnosti,
– upućivanje na samostalno učenje kod kuće, upućivanje u tehnike uspješnoga učenja i sustavno praćenje izradbe domaćih zadaća,
– identificiranje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju,
– pružanje pomoći učenicima s teškoćama u razvoju i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju,
– poticanje razvoja darovitih učenika i omogućivanje njihovoga stvaralaštva,
– sustavno ocjenjivanje učenika, primjenjivanje različitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, dosljedno pridržavanje standarda ocjenjivanja i redovito, razložno izvješćivanje o učenikovom napretku u učenju i razvoju,
– redovito praćenje te pravodobno, jasno i razvidno, uobličeno i zbrojno vrjednovanje učenika s konstruktivnim povratnim informacijama o učenikovom napredovanju, razvoju i ponašanju, na način da učenici i roditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i način daljnjega razvoja i poboljšanja,
– uvođenje i praćenje samovrjednovanja učenika i međusobnoga vrjednovanja učenika u razredu,
– ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje) učitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva, načina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata učenika,
– redovitu i trajnu suradnju s drugim učiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadržaja s drugim odgojno-obrazovnim područjima i/ili predmetima, razmjene mišljenja o vrsnoći metoda i sredstava poučavanja, mogućnosti organizacije i dr., te poticanje profesionalnoga entuzijazma,
– redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u školi, odnosno u nastavi svakoga pojedinog predmeta,
– razumljivu komunikaciju, dogovorena načela rada u školi, način praćenja učenikova rada kod kuće i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provođenju,
– djelotvornu iskorištenost vremena na nastavnom satu i u školi.
NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA
 NASTAVNI PREDMETIBROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODIŠNJE) PO RAZREDIMA
  I.II.III.IV.V.VI.VII.VIII.
 
OBVEZNI PREDMETI
1.HRVATSKI JEZIK5 (175)5 (175)5 (175)5 (175)5 (175)5 (175)4 (140)4 (140)
2.LIKOVNA KULTURA1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)
3.GLAZBENA KULTURA1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)
4.STRANI JEZIK2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)3 (105)3 (105)3 (105)3 (105)
5.MATEMATIKA4 (140)4 (140)4 (140)4 (140)4 (140)4 (140)4 (140)4 (140)
6.PRIRODA    1,5 (52,5)2 (70)  
7.BIOLOGIJA      2 (70)2 (70)
8.KEMIJA      2 (70)2 (70)
9.FIZIKA      2 (70)2 (70)
10.PRIRODA I DRUŠTVO2 (70)2 (70)2 (70)3 (105)    
11.POVIJEST    2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)
12.GEOGRAFIJA    1,5 (52,5)2 (70)2 (70)2 (70)
13.TEHNIČKA KULTURA    1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)
14.TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA3 (105)3 (105)3 (105)2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)
UKUPNO OBVEZNI PREDMETI (REDOVITA NASTAVA)18 (630)18 (630)18 (630)18 (630)22 (770)23 (805)26 (910)26 (910)
 
IZBORNI PREDMETI
15.VJERONAUK2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)
16.STRANI JEZIK   2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)
17.OSTALI IZBORNI PREDMETI    2 (70)2 (70)2 (70)2 (70)
UKUPNO IZBORNI PREDMETI (IZBORNA NASTAVA)2 (70)2 (70)2 (70)4 (140)6 (210)6 (210)6 (210)6 (210)
 
POSEBNI PROGRAMI KLASIČNIH JEZIKA
18.LATINSKI JEZIK    3 (105)3 (105)3 (105)3 (105)
19.GRČKI JEZIK      3 (105)3 (105)
UKUPNO POSEBNI PROGRAMI    3 (105)3 (105)6 (210)6 (210)
 
OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA
20.DOPUNSKA NASTAVA I DODATNI RAD1+1
(35+35)1+1
(35+35)1+1
(35+35)1+1
(35+35)1+1
(35+35)1+1
(35+35)1+1
(35+35)1+1
(35+35)
21.IZVANNASTAVNE DJELATNOSTI1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)
22.SAT RAZREDNIKA1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)1 (35)

 
ODGOJNO-OBRAZOVNI, ŠKOLSKI I NASTAVNI RAD
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnim radom s učenicima.
    Redovita nastava odnosi se na obvezno uključivanje djece starosne dobi od šest do petnaest godina u odgojno-obrazovni rad osnovne škole, koji se u pravilu organizira kao razredna nastava za učenike od I. do IV. razreda i kao predmetna nastava za učenike od V. do VIII. razreda. Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog odjela koji se formira od učenika istog razreda. Izuzetak čine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za sve učenike od I. do IV. razreda ili za učenike od V. do VIII. razreda u planinskim i otočkim školama.
    Izborna nastava odnosi se na učenikov osobni izbor određenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njega opredijelio. O učenikovom izboru i obveznosti pohađanja izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike. Svrha organiziranja izborne nastave je omogućivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa, proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom području za koje učenik pokazuje posebne sklonosti i pojačan interes.
    Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na učenika i/ili skupinu učenika koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organizira oblik pomoći u učenju i nadoknađivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz određenih nastavnih područja ili više nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Dopunski rad se može organizirati za sve nastavne predmete izuzevši likovnu, glazbenu, tehničku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastave služi i kao posebna pomoć djeci građana Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva. Dopunski rad se tada organizira radi bržega prevladavanja odgojno-obrazovnih razlika glede različitih školskih sustava, uspješnijega prilagođavanja novom školskom okruženju, te kao efikasan način prevladavanja jezičnih prepreka u služenju materinjim jezikom.
    Dodatni rad oblik je rada u školi koji se organizira za darovite učenike.
Razina odgojno-obrazovne školske i nastavne učinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojno-obrazovnih i nastavnih sadržaja, i oblicima nastavnoga rada, nego i o stupnju osposobljenosti učitelja za primjenu najadekvatnijih oblika, metoda i sredstava školskoga, nastavnoga i izvanškolskog rada.
Učitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima nastavnoga i školskog rada, te u svim vidovima odgoja i obrazovanja – frontalnom, skupnom i individualiziranom radu s učenicima. Iako se izbor određenoga odgojno-obrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim mogućnostima škole, često je zadržavanje tradicionalnih oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu. Preporučuje se više timskoga promišljanja i unošenje promjena koje će povećati kvalitetu nastavnoga i školskog rada.
ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI, METODE I SREDSTVA IZVANNASTAVNOGA I IZVANUČIONIČKOG RADA
    Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi podrazumijevaju učiteljevu slobodu kreiranja odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralaštvo, a istodobno i uspješan poticaj za angažiranje učenika za rad izvan redovite nastave.
Izvannastavne aktivnosti obično su povezane s određenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. Načini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti pretežito su radioničkoga, projektnoga, skupno-istraživačkoga, samoistraživačkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih didaktičko-metodičkih pristupa.
Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve učenike – učenike prosječnih sposobnosti, darovite učenike, učenike koji zaostaju za očekivanom razinom učenja i učenike s posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih aktivnosti pretpostavlja samostalnu učeničku odluku o uključivanju, što odražava i njihovo htijenje za većim uspjehom, a pokazuje i veću motivaciju za učenjem u slobodnijim okruženjima poučavanja/učenja.
Sadržaji i područja ostvarivanja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. To su:
– literarne, dramske, novinarske, filmske radionice, likovne radionice, organiziranje školskog radija i školskih novina, projekti – umjetnički stilovi i razdoblja (odjeća, komunikacija, obrasci ponašanja, prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanje trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetničkoj glazbi i ostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock, jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd.,
– prirodoslovno-matematičko područje, koje omogućuje iskustveno učenje i razmatranje odnosa, primjerice, čovjek i biljke, čovjek i životinje, pokusi iz kemije, kemija u okolišu, kemija u svakodnevnom životu, meteorologija, istraživanje uzroka i posljedica prirodnih nepogoda, kartografija, genetika, astronomija i sl.,
– športsko-zdravstveno-rekreacijsko područje koje se odnosi na stjecanje športskih vještina i sposobnosti (nogomet, košarka, odbojka, šah...), učenje društvenih plesova, folklora, ovladavanje vještinama i sposobnostima korektivne gimnastike, vježbama relaksacije i dr.,
– njegovanje nacionalne i kulturne baštine, koje se odnose na izradbu i realizaciju projekata o istraživanju zavičaja, etnologije, turističke kulture i sl.,
– očuvanje prirode i okoliša te zdravoga načina života – istraživanje zavičaja i očuvanje njegova okoliša, učenje o očuvanju okoliša, stjecanje kulture življenja u zdravom okolišu za zdrav okoliš,
– društveno-humanistički projekti i radionice (građanski odgoj i obrazovanje, prava djece i ljudska prava),
– učeničko zadrugarstvo – seosko gospodarstvo, domaćinstvo, pčelarstvo, osnovne tehnike kukičanja, vezenja, pletenja, uređenje školskih vrtova i sl.,
– tehničko stvaralaštvo (tehničke inovacije, tehnike modeliranja i građenja, maketarstvo, i dr.).
Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji način sprječavanja društveno neprihvatljivoga ponašanja, a iznimno su poticajni za samoaktualizaciju učenika i samostalno-istraživačko učenje.
    Izvanučionička nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadržaja izvan škole. U izvanučioničku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazališta, galerije i druge ustanove, terenska nastava, škola u prirodi i drugi slični organizirani oblici poučavanja/učenja izvan škole. Cilj izvanučioničke nastave je učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, u kojemu se učenici susreću s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u njoj žive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan škole potiče radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiče intelektualna čuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi računa o interesima, mogućnostima i sposobnostima učenika. Izvanučionička nastava treba koristiti mogućnost interdisciplinarnoga povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lakše i brže učenje. Važno je temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice, s jasno osmišljenim ciljevima i zadaćama, sadržajno i metodički adekvatno pripremljeno. Najčešći oblici izvanučioničke nastave su školski izleti, školske ekskurzije te program poznat kao »škola u prirodi«. Plan i program ovih aktivnosti utvrđuje se godišnjim planom i programom rada škole.
    Školski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajednički odlazak učenika i učitelja u mjestu u kojemu je škola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi škola u svrhu ispunjavanja određenih odgojno--obrazovnih ciljeva i zadaća.
    Školska ekskurzija je višednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, športskim i tehničkim odredištima izvan sjedišta škole, u skladu s određenim ciljevima i zadaćama škole. Školske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je dužan upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije početka provedbe.
    Škola u prirodi je oblik nastave koji se organizira višednevno na posebno odabranom prirodnom odredištu s odgovarajućim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za poučavanje i učenje. Program Škola u prirodi temelji se na godišnjem nastavnom planu i programu osnovne škole.
RAD S DAROVITIM UČENICIMA
Težnja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i postignućima zahtijeva pridavanje većega značenja otkrivanju iznadprosječne i darovite djece i stvaranju mogućnosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili više područja. Zadaća učitelja je zamijeniti uobičajenu razrednu situaciju u kojoj su se sadržaji, metode i oblici rada prilagođavali prosječnoj većini u razredu. Uočavanje darovitih učenika i poticanje razvoja njihove darovitosti izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima, motivacijom i sposobnostima darovitih učenika je obveza učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi.
Dva najčešća pristupa koja se koriste za potrebe darovitih učenika u osnovnoj školi su:
– izradba i realizacija posebnoga ili obogaćenog odgojno-obrazovnog programa i
– akceleracija programa.
Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaćenog odgojno-obrazovnog programa za darovitog učenika ili skupinu darovitih učenika pretpostavlja:
– identificiranje darovitog učenika, odnosno dijagnosticiranje darovitosti
– izradbu programa rada za jednog ili skupinu darovitih učenika,
– formiranje tima stručnjaka koji će pratiti njegov/njihov rad,
– osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica, nastavna sredstva, literatura, oblici poučavanja, odnosno učenja),
– vrjednovanje učenikovih rezultata i postignuća.
Mogućnosti obogaćivanja programa za darovitoga učenika ili učenike su raznovrsne. Program se može odnositi na svako odgojno-obrazovno područje, a pristup sadržaju je dublji, individualno vođen, često povezan s drugim područjima, interaktivan, a može biti pod vodstvom mentora izvan škole (primjerice, znanstvenika, umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaćenoga programa daroviti učenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i školskoga okruženja, nego individualno rade na zadacima ili projektima uz stručno vođenje. Važno je voditi računa o individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog učenika, a napose o njihovoj motivaciji.
    Akceleracija je oblik nastave kojim se učeniku omogućuje završavanje osnovne škole u vremenu kraćem od propisanog. Odnosi se na one učenike koji se ističu izvrsnim postignućima u dijelu ili svim odgojno-obrazovnim predmetima. Takvim učenicima se pruža mogućnost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda tijekom jedne školske godine. Akceleracija može biti djelomična – kada daroviti učenik provodi u višem razredu samo dio školskoga dana, slušajući jedan ili više predmeta, i potpuna – kada učenik u jednoj školskoj godini završava dva razreda.
Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji način ostvarenja potreba darovitoga učenika. Darovita se djeca ističu određenim natprosječnim sposobnostima, što je za učitelja zahtjevnije u didaktičko-metodičkom pristupu. Važno je pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitoga učenika prije donošenja odluke o primjeni akceleracije.
Dodatnim radom često se potiče uključivanje učenika za sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama.
Hrvatski školski sustav omogućuje i treći vid rada s darovitim učenicima, a to je omogućivanje uključivanja u posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se organiziraju za skupinu darovite djece unutar same škole, ili programe kojima se organizira poseban razred za darovite učenike, a postoje i posebne škole – glazbene, baletne, likovne, i slični programi koji se povremeno organiziraju kao tzv. ljetne škole, subotnje škole, programi specijalizacija i sl.
RAD S UČENICIMA S POSEBNIM POTREBAMA
Suvremena hrvatska škola omogućuje i potiče integraciju učenika s lakim teškoćama u razvoju u redoviti školski sustav, što ovisi o stupnju teškoće i procjeni posebne odgojno-obrazovne podrške koju učenici s teškoćama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima koje pruža škola i omogućuje lokalna zajednica.
Prema novim terminologijskim određenjima učenici s teškoćama u razvoju kategoriziraju se u učenike s posebnim potrebama, jer njihova integracija u redoviti osnovnoškolski sustav podrazumijeva prakticiranje posebnih sadržaja, načina, metoda rada i vrjednovanja postignuća.
Učenici s lakim teškoćama u razvoju u pravilu se uključuju u redovite razredne odjele, te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane načine rada s obzirom na stručnu procjenu posebnoga odgojno-obrazovnog djelovanja, o kojemu mišljenje i prosudbu donosi poseban tim stručnjaka.
Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne škole omogućuje dva vida integracije djece s teškoćama u razvoju:
a) potpunu integraciju, i
b) djelomičnu integraciju.
    Potpuna integracija podrazumijeva uključenost učenika s teškoćama u razvoju u razredni odjel, izradbu i primjenu posebno prilagođenih programa za učenika s teškoćom ili teškoćama u razvoju, kojega kreira učitelj u suradnji s defektologom i drugim stručnim suradnicima. S posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike.
Najveći broj učenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na način da u jednom razrednom odjelu mogu biti najviše tri učenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj školi (NN, 74/99.) utvrđeno je da razredni odjel u koji je uključen jedan učenik s teškoćama u razvoju, može imati najviše 28 učenika, s dva učenika s teškoćama u razvoju razredni odjel može imati najviše 26 učenika, a s tri učenika s teškoćama u razvoju razredni odjel može imati najviše 24 učenika.
Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN, 23/91.) utvrđeni su primjereni oblici školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama.
Za učenike sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima (vida, sluha, tjelesnih oštećenja) koji su potpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se produženi stručni postupak u skupinama od 6 do 10 učenika nakon nastave.
    Djelomična integracija podrazumijeva uključenost učenika s teškoćama u razvoju, najčešće s lakom mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom učenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu, a dio programa svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za učenike s teškoćama u razvoju, kojega realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu.
Učenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih teškoća u razvoju školuju se u sustavu djelomične integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadržaje hrvatskoga jezika, matematike i prirode i društva, dok nastavne sadržaje likovne i glazbene kulture te tehničke i tjelesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagođenom programu.
U odgojno-obrazovnom radu s učenicima s teškoćama u razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe učenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrške primjenom rehabilitacijskih programa, uključivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr.
Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada Republike Hrvatske, 2003.), kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. – 2012. predviđaju niz mjera u području odgojno-obrazovne integracije djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: stručno osposobljavanje i usavršavanje učitelja, međuresornu suradnju i suradnju s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, mobilne službe podrške i dr.
Sustavnim stručnim usavršavanjem učitelja i stručnih suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora najprikladnijih pedagoško-psiholoških i didaktičko-metodičkih pristupa i oblika rada do vrjednovanja napredovanja i uspješnosti.
Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s učenicima s teškoćama u razvoju i njihovoj integraciji u redoviti nastavni rad u školi uključuje intenzivnu suradnju učitelja, ostalih učenika, stručnih suradnika, ravnatelja, roditelja/skrbnika i članova obitelji, lokalne zajednice i udruga.
U radu s učenicima s posebnim potrebama u redovitom sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi težište se stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i nastavnih programa. Posebno izrađen program pretpostavlja individualizirani rad, praćenje i vrjednovanje učenikova napredovanja, savjetovanje sa stručnim suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima.
Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i potreba učenika, te procjeni područja koja treba razvijati kod učenika s posebnim potrebama.
Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna procjena, određivanje nastavnih predmeta i sadržaja, razine usvajanja sadržaja, vremenske dimenzije (kratkoročni i dugoročni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka, sredstava i pomagala, praćenje i ocjenjivanje postignuća učenika. Preporučuje se češće praćenje uspješnosti programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili dorađivanja programa.
Ukoliko škola nema zaposlenog stručnjaka koji se bavi s učenicima s teškoćama u razvoju, ona je dužna osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa stručnjacima izvan ustanove i ovlaštenim institucijama. Svi dokumenti i prilozi praćenja učenika ulažu se u mapu učenika.
Na kraju svake školske godine stručni tim i učitelji škole dužni su izraditi pisano izvješće o postignućima, kao i preporuke za daljnji rad.
Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrađuju se za sve učenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rješenja Ureda državne uprave i Odluke učiteljskog vijeća škole.
Nova hrvatska škola predviđa mogućnost uvođenja novih, alternativnih oblika rada s učenicima s teškoćama u razvoju, koji obogaćuju postojeće nastavne planove i programe, a mogu se provoditi kao izvannastavne ili izvanučioničke aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv. »bonus nastava«, koji predstavlja ponudu zamjenskih aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju više kognitivne razine, a za učenike s teškoćama u razvoju predstavljaju teško dostižan ili pak nedostižan cilj. Ovaj oblik rada je posebno koristan za sprječavanje upućivanja djece u specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske sredine kada to nije nužno. Blok satovi olakšavaju organizaciju »bonus nastave«.
Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadržaje, planira škola u suradnji s roditeljima, učenikom i stručnim suradnicima, a oni ovise o inicijativnost, domišljatosti i mogućnosti neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.
NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI U OSNOVNOJ ŠKOLI
    Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi su: ravnatelj, učitelji i stručni suradnici.
    Ravnatelj je ovlaštena i odgovorna osoba za funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u školi i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagoškoj djelatnosti škole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je stvaranje ozračja za promjene, povezivanje s kolektivom, poticanje timskoga rada i zajedničkoga rješavanja problema, stvarati suradničko ozračje, pokazati jasno namjere, ciljeve i zadaće škole, istaknuti doprinose i zasluge članova kolektiva, uključiti lokalnu zajednicu u rad i život škole, jasno iskazivati prioritete škole, surađivati s članovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo i zahvalnosti s drugima, nagrađivati napore učitelja i učenika, nazočiti proslavama, provoditi vrjednovanje i samovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje i samovrjednovanje rada učitelja.
    Učitelji su stručno osposobljeni nositelji odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj nastavi i predmetnoj nastavi prema područjima nastavne djelatnosti. Oni ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj, izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s učenicima s posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima.
    Razrednik ima ulogu učitelja koja se odnosi na vođenje povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko posredovanje između neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa – učenika, učitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj i odgojitelj određene skupine učenika koja čini razredno odjeljenje. On je osoba koja upućuje učenike u školski i nastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomaže im, potiče razvijanje suradnje i prijateljstva među učenicima te ih poučava zajedničkom življenju. Ulazak djeteta u školu označava susret s novim socijalnim okruženjem, drukčijim društvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova je uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psihološkog ozračja i međusobnoga poštovanja. Razrednik prati rast i razvoj učenika, njihovo ponašanje, otkriva uzroke mogućega neprihvatljivoga ponašanja. Razrednik radi u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima škole i nastave, identificira probleme učenika, pomaže im u rješavanju problema i neuspjeha u učenju, te stalno surađuje s drugim učiteljima. Njegova je obveza i stalna suradnja s roditeljima/skrbnicima. Uz poslove vođenja i praćenja razvoja učenika, razrednik vodi pedagoške i administrativne poslove. Na početku školske godine razrednik izrađuje program rada svoga odjela.
ODGOJNO-OBRAZOVNA DJELATNOST STRUČNIH SURADNIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI
Razvojno-pedagoška i psihološka djelatnost sastavni je dio programa rada osnovne škole, čija uloga jest stalno unaprjeđivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada u školi i nastavi.
Nositelji razvojno-pedagoške djelatnosti su stručni suradnici u školi. To su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjižničar.
Stručni suradnici u školi ostvaruju sljedeće zadaće:
– potiču usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje omogućavaju cjelovit razvoj osobnosti učenika,
– prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuća učenika,
– sudjeluju u provođenju zdravstvene i socijalne skrbi učenika,
– profesionalno informiraju i usmjeravaju učenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima,
– pružaju savjetodavnu pomoć učenicima, roditeljima, učiteljima, stručnim tijelima i drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,
– sudjeluju u uvođenju pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad,
– sudjeluju u stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih djelatnika,
– istražuju potrebe za kvalitetnu organizaciju odgojno-obrazovnoga rada,
– istražuju i analiziraju pojedine pedagoške/psihološke/defektološke pojavnosti (programa, akcija, odgojno-obrazovnih postignuća, pedagoškog standarda) i drugih sastavnica odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,
– rade na povezivanju škole s lokalnom i širom zajednicom,
– uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,
– prate nove spoznaje iz područja pedagogije/psihologije/defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i školskom radu,
– uspostavljaju i razvijaju sustav informatičke i dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i unaprjeđivanja osobnoga rada te rada škole,
– provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u školi.
Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnoga radnika i knjižničara usmjeren je na sva područja odgojno-obrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u ostvarivanju ciljeva osnovne škole. Ta područja su:
– pripremanje školskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije,
– neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu,
– vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, provođenje studijskih analiza, istraživanja i projekata,
– stalni stručni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi,
– bibliotečno-informacijska i dokumentacijska djelatnost.
    Pripremanje školskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije odnosi se na:
– utvrđivanje odgojno-obrazovnih potreba učenika, škole i okruženja – ispitivanje i utvrđivanje pojava i procesa s ciljem operativnih, dijagnostičkih, znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojno-obrazovne situacije i pripremu plana odgojno-obrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizaciju i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike;
– organizacijske poslove, planiranje i programiranje rada škole i nastave – planiranje i programiranje rada svakoga stručnog suradnika; sudjelovanje u osmišljavanju i kreiranju kratkoročnoga i dugoročnog razvoja škole, te izradbu godišnjega plana i programa rada škole; planiranje i programiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti i rada stručnih tijela škole; provedbu kvantitativne i kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva škole; praćenje razvoja i napredovanja učenika; profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima; izvannastavne aktivnosti; rad stručnih tijela škole; planiranje provedbe integrativnih nastavnih i školskih programa; pripremu individualnih programa za uvođenje pripravnika u samostalni rad; sudjelovanje u planiranju i programiranju javne afirmacije škole;
– ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa škole – praćenje cjelokupnoga rada škole i vrjednovanje kvalitete rada i didaktičko-metodičkih uvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbu nastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje u estetsko--ekološkom uređivanju prostora škole; poticanje učitelja za primjenu audio-vizualnih sredstava i informatičke opreme u nastavi;
    Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedećih aktivnosti:
– upisi djece u I. razred osnovne škole – utvrđivanje psihofizičke sposobnosti djece pri upisu u I. razred, utvrđivanje kriterija za formiranje razrednih odjela;
– unaprjeđenje rada škole – sudjelovanje u suvremenim promjenama rada škole; poticanje uvođenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i školskog rada; stručna pedagoško-psihološka i didaktičko-metodička pomoć u ostvarivanju nastavnih planova i programa; praćenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanučioničkih aktivnosti; identifikacija i praćenje rada i uspjeha darovitih učenika, sudjelovanje u izradbi individualiziranih programa za darovite učenike i učenike s teškoćama u razvoju, pružanje stručne pomoći učenicima s teškoćama u učenju, s lošim obiteljskim prilikama i drugim otežavajućim okolnostima; provođenje razvojnih i akcijskih istraživanja i drugih znanstveno-stručnih projekata; vrjednovanje realizacije nastavnih programa i školskog rada, učenika i razrednih odjela; predlaganje načina za unaprjeđivanje kvalitete rada škole, kulture škole i profesionalne kulture; sudjelovanje u međuškolskim, županijskim, regionalnim i međunarodnim projektima;
– razvojni i savjetodavni rad – individualno i skupno pružanje savjetodavne pomoći učenicima, roditeljima, učiteljima; razmatranje i predlaganje odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje nepoželjnih ponašanja učenika; individualni i skupni savjetodavni rad sa stručnjacima;
– profesionalno informiranje i usmjerivanje učenika – ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba učenika, procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije; upoznavanje učenika, roditelja, učitelja s mogućnostima nastavka školovanja djece/učenika s obzirom na potrebe svijeta rada; suradnja sa stručnim službama Zavoda za zapošljavanje i drugim relevantnim ustanovama; savjetodavni rad s učenicima s posebnim potrebama;
– zdravstvena i socijalna zaštita učenika – sudjelovanje u provođenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i podizanje zdravstvene kulture učenika i drugih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomoć učenicima u ostvarivanju zdravstvene i socijalne zaštite; upoznavanje socijalnih prilika učenika i pomoć učeniku u ostvarivanju socijalno-zaštitnih potreba; uvažavanje i zastupanje prava učenika.
    Stručno usavršavanje je obveza neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u školi i nastavi, a aktivnosti stručnih suradnika povezane su sa stalnim stručnim razvojem, i to na način:
– planiranja i provedbe obveznoga stručnog usavršavanja učitelja i stručnih suradnika,
– praćenja i pružanja stručne pomoći pripravnicima i učiteljima početnicima,
– suradnje sa stručnjacima i ustanovama koje prate odgojno--obrazovni sustav i onima koji se bave unaprjeđivanjem odgoja i obrazovanja,
– organiziranja i vođenja stručnih rasprava u školi,
– organiziranja i izvođenja oglednih nastavnih satova,
– angažiranja u odgovarajućim stručnim udruženjima,
– praćenja znanstvene i stručne literature.
    Bibliotečno-informacijska i dokumentacijska djelatnost podrazumijeva sljedeće aktivnosti:
– nabavku znanstveno-stručnih časopisa, knjiga i druge literature,
– nabavku multimedijskih izvora znanja,
– poticanje učenika, roditelja, učitelja na korištenje znanstvene i stručne literature,
– pružanje stručne pomoći učeniku i roditelju u korištenju literature,
– sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju informatizacije škole,
– kreiranje i izradba tiskanih materijala za učenike, učitelje, roditelje, nastavni i školski rad,
– vođenje školske, pedagoške i nastavne dokumentacije,
– izradba i čuvanje učeničke dokumentacije.
Stručni suradnici dio poslova rade samostalno, a dio poslova je neophodno timski rad.
    Pedagog je najšire profiliran stručni suradnik. Sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, od planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. On surađuje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u školi. Prati, istražuje i analizira nastavni rad, te predlaže načine i sadržaje za unaprjeđivanje i poboljšavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog rada u školi. Težište rada pedagoga je na pedagoško-didaktičkom području školskoga i nastavnog rada.
    Psiholog je stručnjak koji primjenjuje znanstvene spoznaje pedagoške i razvojne psihologije u školskoj praksi. Primjenom odgovarajućih psihologijskih instrumenata i metoda pridonosi unaprjeđivanju psihološkoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog procesa. Težište njegova rada je individualni i skupni rad s učenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojno-obrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja, te djelotvorniji rad s njima. Prateći razvoj i napredovanje učenika, psiholog radi s njima savjetodavno, a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju.
    Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i terapiji učenika s teškoćama u razvoju i učenju. Utvrđuje individualne odgojno--obrazovne sadržaje namijenjene učenicima s teškoćama u razvoju i učenju, te određuje nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima takve djece. Brine o osposobljavanju i stručnom usavršavanju učitelja u području integracije i brige za razvoj djece s teškoćama. U skladu s vrstom i stupnjem teškoće, utvrđuje didaktičko-metodičke uvjete rada. Surađuje s roditeljima usklađujući odgojno-obrazovne napore škole i roditeljskoga doma.
    Socijalni radnik utvrđuje socijalni sastav učenika u školi i pojedinim razrednim odjelima, te analizira i utvrđuje odnose i utjecaje između socijalnih čimbenika i uspjeha učenika. Analizom socijalne situacije u školi utvrđuje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih problema i neuspjeha pojedinih učenika. Upoznaje se s neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju djeca s izraženim socijalnim potrebama i predlaže rješavanje socijalnih problema takvih učenika. Pruža pomoć učiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga ambijenta i otklanjanju socijalnih problema.
    Knjižničar potiče razvoj čitalačke kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora, pridonoseći razvoju kulture samostalnoga intelektualnog rada. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima i njihova upućivanja u korištenje različitih izvora znanja, knjižničar sudjeluje u formiranju multimedijskoga središta škole kroz opremanje stručnom literaturom, drugim izvorima znanja i odgovarajućom odgojno-obrazovnom tehnikom. Knjižničar prati znanstveno-stručnu literaturu, izrađuje anotacije i tematske bibliografije, te potiče učenike i učitelje na korištenje znanstvene i stručne literature. S aktualiziranim promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi, te provođenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu, knjižničari unose kvalitativne promjene u odgojno-obrazovni rad knjižnice donošenjem posebnoga programa rada Informacijska pismenost i poticanje čitanja.
ŠKOLSKA KNJIŽNICA
Suvremena školska knjižnica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko središte škole. Kao izvor informacija i znanja prvenstveno je namijenjena učenicima i učiteljima za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i provođenja izvannastavnoga i slobodnog vremena.
Nositelj djelatnosti školske knjižnice školski je knjižničar od kojeg se očekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisničkih potreba te informacijske vještine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj uporabi informacija.
Školska knjižnica je prostor prilagođen potrebama učenika i omogućuje im učenje i samostalno istraživanje. Zadaća je suvremene školske knjižnice potpora odgojno-obrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i programa škole. Na prvome mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji će učenike potaknuti na različite ideje u procesu iskustvenoga učenja i omogućiti im stjecanje stvaralačkog iskustva pri uporabi i kreiranju informacija. To su i preduvjeti za uspješna postignuća u učenju i razumijevanju, poticanju mašte i uživanju u čitanju, promicanju načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama polazišta za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu. Za ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je suradnja s učenicima, učiteljima, administrativnim osobljem i roditeljima/skrbnicima.
Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici obuhvaća neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, stručno-knjižničnu te kulturnu i javnu djelatnost.
Suvremena djelatnost knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje čitanja. U današnjem društvu informacijska pismenost je jedna od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. Ona uključuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasičnih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u osposobljavanju korištenja tog oblika pismenosti školska knjižnica dobiva veću ulogu, jer poučava učenike samostalnom projektno-istraživačkom radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija.
Školska knjižnica je mjesto gdje se učenik uvodi u svijet knjige i čitanja. Čitanjem učenik otkriva raznoliki svijet literature. Pritom tehnike čitanja i razumijevanje pročitanoga postaju bitan preduvjet uspješnosti procesa cjelokupnoga školskog učenja. Zadaća je školskoga knjižničara stvoriti od učenika čitatelja koji će s oduševljenjem i radošću osjetiti književno djelo.
Samostalnost u uporabi različitih izvora informacija i znanja očituje se u snalaženju u svim knjižnicama, služenju njihovom građom, poznavanju klasifikacijskih načela, uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenog i svrsishodnoga cjeloživotnog učenja te napredovanja u struci, a ni kvalitetnoga provođenja slobodnoga vremena.
Timskim radom školskoga knjižničara i učitelja omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja iz područja informacijske i čitalačke pismenosti, kako pri planiranju tako i u ostvarivanju, čime se znatno smanjuje opterećenost učenika. Program rada školske knjižnice može biti namijenjen učenicima, učiteljima, roditeljima ili svim korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaćama i ciljevima.
Aktivnosti školske knjižnice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se na sljedeće:
– sudjelovanje u zajedničkom planiranju tema,
– realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom,
– izradbu referata ili uradaka na zadanu temu,
– provođenje individualnih i skupnih projekata,
– pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina,
– organiziranje predavanja i radionica za učenike, učitelje, stručne suradnike, roditelje,
– prezentacije projekata.
Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u različitim oblicima:
– radionica za interesnu skupinu učenika,
– radionica za učenike pojedinih razrednih odjela,
– radionica za učenike s posebnim potrebama,
– nastavni dan u školskoj knjižnici,
– književni susreti – predstavljanje knjiga,
– izradba biltena, preporučenih popisa literature, bibliografija i drugih izvora,
– izložbe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih materijala, audiovizualne građe, učeničkih radova…),
– organiziranje susreta s osobama koje izlažu određenu temu,
– organiziranje čitateljskih klubova,
– pokretanje projekata koji timski okupljaju učenike i učitelje,
– obilježavanja obljetnica pisaca, bivših poznatih učenika škole i dr.
Nezaobilazna je uloga školske knjižnice u promicanju prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga čovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala. Takav će učenik moći dosegnuti optimalni i željeni stupanj obrazovanja, pridonijeti svojoj društvenoj sredini, aktivno se uključiti u cijelo društvo, znati se oduprijeti životnim nedaćama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i stilove življenja, sa znatiželjom usvajati nova znanja potrebna za prilagođivanje u svim životnim situacijama.
Osnovna je zadaća suvremene škole zajedno sa školskom knjižnicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim vrstama knjižnične građe, razvijati čitalačke vještine i navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske vještine koje su preduvjet za učinkovito pronalaženje informacija. Isticanjem osnovne zadaće školske knjižnice, učenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske škole.
Navedeni čimbenici omogućit će učenicima da postanu svjesni vlastitih informacijskih i čitalačkih potreba koje će im pomoći u aktivnom uključivanju u društvo znanja.
Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj knjižnici su:
– privikavati učenike na knjižnični prostor i ozračje,
– utjecati na pozitivna mišljenja i stavove o knjizi, knjižnici i njezinoj sveukupnoj građi, te razvijati naviku korištenja knjižnice i mogućnosti korištenja,
– razvijati čitateljske i druge sposobnosti i vještine učenika (komunikacijske, informacijske, istraživačke…),
– osposobiti učenike za korištenje izvora znanja i informacija u školskoj knjižnici,
– odgajati i obrazovati aktivnoga čitatelja, motivirati učenike za izvanškolsko čitanje,
– upoznati učenike sa svim izvorima informacija i naučiti ih koristiti usluge školske i drugih knjižnica, posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rječnika i sl. za istraživačke i projektne zadaće,
– uputiti učenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih, umjetničkih, tehničkih, zabavnih), prikazanih vizualnim, auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika, crtež, mapa, tonski i videozapis),
– raditi s darovitim učenicima u dopunskoj i dodatnoj nastavi, u slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne zajednice,
– upoznati učenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloživotnoga učenja,
– pratiti i ispitivati zanimanje učenika za knjigu,
– poučiti učenike o razlikovanju pojmova citat, citiranje, referenca, bilješka i sažetak za potrebe problemsko-istraživačkoga i projektnog rada,
– poučiti učenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjižnoj građi.
Neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima u školskoj knjižnici strukturiran je po razredima i sadržajima, te zadaćama odgojno-obrazovnoga rada.
Od I. do IV. razreda osnovne škole razvijaju se vještine pisanja i čitanja. Prioritet aktivnostima u radu s učenicima u i sa školskom knjižnicom daje se poticanju čitanja kao jezičnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem čitalačke pismenosti potiče se govorno i pisano izražavanje učenika, daju im se nova znanja, obogaćuje se rječnik, pomaže im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju etičkih normi, što su preduvjeti za uspješno učenje svih predmeta.
U I. razredu učenike treba upoznati sa školskim knjižničarom i knjižničnim prostorom, naučiti ih razlikovati knjižnicu od knjižare, upoznati ih s izvorima učenja i znanja i njihovoj svrsi, naučiti ih posuđivati, čuvati i vraćati knjige na vrijeme, pokazati razlike između knjiga (slikovnica, rječnik, knjiga), razvijati sposobnost promatranja, zapažanja i slobodnoga iznošenja vlastitoga mišljenja.
U II. razredu učenik treba znati prepoznati i imenovati dječje časopise (naslovnica), razlikovati dječji tisak od dnevnoga tiska i časopisa, znati prepoznati rubriku i odrediti je li ga sadržaj poučava ili zabavlja (poučno-zabavni list), razlikovati časopise prema vremenu izlaženja (tjednik, mjesečnik), stjecati naviku čitanja dječjih časopisa.
Od učenika se očekuje da se znaju samostalno orijentirati u knjižnici i pronaći željenu knjigu, da znaju kako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjižni blok), da savladaju osnovnu komunikaciju s književno-umjetničkim tekstovima na razini prepoznavanja, da doživljavaju knjigu kao motivacijsko sredstvo za različite aktivnosti pričanjem priča i bajki u knjižnici, da nauče aktivno slušati, da usvajaju nove riječi i bogate rječnik.
U III. razredu učenik treba znati imenovati osobe koje su važne za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj), te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadržaj, bilješka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi. Učenici trebaju svladati samostalno čitanje književno-umjetničkih tekstova i poznavati aktivnosti knjižnice radi poticanja čitanja i uporabe knjižnice u učenju i kreativnom korištenju slobodnoga vremena.
U IV. razredu učenici trebaju upoznavati referentnu zbirku (enciklopedija, leksikon, rječnik, pravopis, atlas) i načine njezine uporabe u svrhu proširivanja znanja, trebaju znati prepoznati referentnu zbirku na različitim medijima, te znati pronaći, izabrati te primijeniti informaciju. Učenici trebaju naučiti razlikovati književno-umjetnička djela, popularno-znanstvena i stručnu literaturu te stjecati naviku služenja znanstveno-popularnim tekstom.
Od V. razreda školska knjižnica uvodi učenike u svijet informacija poučavajući ih samostalnoj uporabi izvora informacija i znanja. U procesu poučavanja važno je razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake informacije. U središtu su pozornosti, dakle, informacija i njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vještina potrebnih za cjeloživotno učenje.
U V. razredu učenik treba znati uočiti područja ljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti, zapaziti njihovo grananje, čitati tekst iz časopisa s razumijevanjem i znati ga prepričati. Očekivanje je da učenik zna pronaći knjigu na polici uz pomoć signature, objasniti kataložni opis i pronaći knjigu u knjižnici uz pomoć knjižničnoga kataloga.
U VI. razredu učenik će razumjeti sustav Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju popularno-znanstvena i stručna djela te prema njemu znati pronaći knjigu u bilo kojoj knjižnici, služiti se katalozima i bibliografijama pri pronalaženju informacija za potrebe problemsko-istraživačke i projektne nastave. Učenik treba samostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, načine pretraživanja i izvore informacija za rješavanje problemsko--istraživačkih zadaća.
U VII. razredu učenik treba znati izabrati i uporabiti podatke iz različitih časopisa pri oblikovanju informacija, treba znati citirati, pronaći citat i uporabiti ga, usvojiti citiranje literature pri izradbi referata i zadaća istraživačkoga tipa, razumjeti važnost i svrhu pravilnoga citiranja literature u tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojam autorstva (poštovati intelektualno vlasništvo u uporabi i kreiranju informacija). Učenik treba biti osposobljen pretraživati fondove knjižnica putem e-kataloga (on-line katalozi), znati pronaći odgovor na pitanje ima li određena knjižnica neku jedinicu knjižnične građe, koliko ih ima i koji im je trenutačni status, treba samostalno uočiti koje knjige nekoga autora ima knjižnica. Učenik treba znati razlikovati tiskani i elektronički časopis.
U VIII. razredu važno je da učenici razumiju sustav pojedinih vrsta knjižnica u Republici Hrvatskoj (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, narodna, specijalna i školska knjižnica) i u svijetu; znati samostalno pretraživati fondove knjižnica e-katalogom (on-line katalog i on-line informacija) radi pronalaženja jedinica knjižne građe ili izvora informacija za samostalnu izradbu učeničkog rada. Očekuje se da učenici steknu znanje o međupredmetnom povezivanju knjižnično-informacijskih znanja s drugim predmetima, da su osposobljeni čitati s razumijevanjem i prepričavati vlastitim riječima, raditi bilješke i pisati sažetak, te primijeniti stečena znanja i vještine u cjeloživotnom učenju.
Realizacija sadržaja programa čitalačke pismenosti i knjižnično--informacijskoga područja školske knjižnice
Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadržaja vezanih za rad u školskoj knjižnici nije određen posebnim brojem nastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadržaje bit će potrebno više sati, a neki će se obraditi tijekom jednoga sata. Redoslijed sadržaja ne upućuje na strogi redoslijed obradbe.
Sadržaje treba ostvarivati na načine koji aktivno uključuju učenike, potiču njihovu znatiželju i kreativnost. Sadržaji programa mogu se izvoditi u školskoj knjižnici, informatičkoj učionici, razredu, višenamjenskom ili nekom drugom prostoru u školi ili izvan nje.
Budući da školska knjižnica sve uspješnije usklađuje svoje zadaće i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, teme iz programa mogu se ostvariti korelacijom s bilo kojim područjem iz školskoga programa, jer svaki sadržaj može biti podloga za ostvarivanje ciljeva i zadaća čitalačkoga i informacijskog opismenjivanja.
U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja, timski rad učitelja i svih stručnih suradnika, među kojima je i školski knjižničar, te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada, jer se samo međupredmetnim suodnosom, usporedbom sadržaja, pokazivanjem sličnosti i razlike unutar određenoga područja znanja može usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje.
Školska knjižnica je prostor za kulturne i javne djelatnosti kao što su organiziranje, priprema i provedba kulturnih sadržaja – književne i filmske tribine, natjecanja u znanju, književni susreti, večeri poezije, predstavljanje školskih novina, knjiga, tematske izložbe, filmske projekcije i videoprojekcije.
Program rada u školskoj knjižnici odnosi se i na suradnju s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom i mladeži u slobodno vrijeme.
 
INTEGRATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRŽAJI ZA OSNOVNE ŠKOLE
a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja učenika u osnovnoj školi jedan je od temeljnih ciljeva i zadaća općega odgoja i obrazovanja. Sadržaji zdravstvenoga odgoja odnose se na učenje o zdravlju i zdravom življenju, promociju zdravlja i kulture zdravoga življenja svakoga čovjeka.
Napredak znanosti i intenzivne promjene ekoloških i globalizacijskih uvjeta života nadišli su mogućnosti samostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kao vrijednosti koja pridonosi kvaliteti života pojedinca i zajednice.
Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u školi timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i zdravstvenih djelatnika. Opći cilj interdisciplinarnoga rada je promicanje zdravlja i zdravoga načina života, usvajanje zdravih životnih navika, pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti.
Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja usmjereni su na razumijevanje čimbenika higijene i osobnoga životnog stila u odgoju i obrazovanju za zdravlje.
Budući da na zdravlje utječu okolina i životne navike, potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja uključiti roditelje i druge stručnjake, odnosno istaknute pojedince koji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim životnim navikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje.
Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao fizičko, duševno i socijalno blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.
U radu s učenicima, preventivni odgojno-obrazovni program potrebno je temeljiti na višedimenzionalnom modelu zdravlja koji uključuje područja tjelesnoga, emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnog zdravlja.
Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravlje jest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje. Budući da je zdravlje veoma složena kvaliteta življenja, poučavanje o zdravlju i zdravom življenju treba doticati sva područja koja na njega utječu.
U odgoju i obrazovanju za zdravlje očekivanja su usmjerena na to da učenici razumiju odnos higijene i osobnoga životnog stila, čime se razvija odgovornost za vlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako učenici razumiju odnos između hrane i zdravlja, moći će donositi odluke koje će poboljšavati njihovo zdravlje i sprječavati bolesti.
U sigurnoj i poticajnoj sredini škole i roditeljskoga doma učenici trebaju naučiti preuzimati odgovornost za vlastito zdravlje, što podrazumijeva stjecanje znanja o zdravoj prehrani, učenje o spolno prenosivim bolestima, očuvanju reprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu, učinkovitom suprotstavljanju uživanju sredstava ovisnosti i drugim rizičnim ponašanjima.
Informacije o zdravlju, zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenoj kulturi pojedinca i o prevenciji bolesti potrebno je uskladiti s razvojnom dobi učenika, njihovim interesima i potrebama.
Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadržaj satova razredne zajednice, koji se odražava na cjelokupni život i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskih sastanaka i okosnica zajedničkoga druženja, okupljanja, provedbe različitih humanitarnih i drugih aktivnosti.
Nastavne teme o zdravlju mogu biti međupredmetno povezane s konkretnim nastavnim sadržajima i temama koje obvezuju učitelje prirode, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, razrednike i stručne suradnike koji sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili u realizaciji drugih planiranih programa i projekata.
Učinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazumijeva opredjeljenje cijele škole i usklađeno djelovanje svih čimbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitom djelovanju škole zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju svi učitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni radnici, rukovodstvo škole i svi zaposlenici škole u suradnji s roditeljima.
Roditelje je potrebno uključiti u odgojno-obrazovni rad škole kada dijete krene u školu. S roditeljima je osobito važno surađivati na promicanju zdrave prehrane, upozoravati na potrebu redovitoga dječjeg sna i odmora, na važnost kretanja i boravka na svježem zraku, na najčešće probleme i poremećaje koji se pojavljuju u određenoj razvojnoj dobi, na specifična ponašanja i probleme odrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na rizična ponašanja.
Odgojno-obrazovno djelovanje škole i roditelja dopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima, ovlaštenim vanjskim suradnicima, ustanovama i institucijama.
Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesu usvajanja zdravoga načina života, posebno s obzirom na prevenciju najznačajnijih zdravstvenih problema, te razvoja pozitivnih stajališta i motiva za zdrav i odgovoran način života. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u školi su razumijevanje zdravlja, shvaćanje vrijednosti zdravlja i sposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge.
Svjetska i domaća iskustva rada na tom području pokazuju kako je važnije i učinkovitije promicati zdravlje, isticati i podupirati i vježbati pozitivne modele ponašanja radi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i napore usmjerivati na sprječavanje bolesti.
Različite aktivnosti u školi, primjerice, urednost i čistoća školskoga prostora, mogućnost održavanja potrebne razine osobne higijene, primjerenost namještaja i opreme, te estetsko uređenje škole važni su čimbenici u provedbi i ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja.
Provođenje programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komunikacijskih obrazaca koji će pomoći da učenici shvate utjecaj zdravlja na kvalitetu življenja i donošenje kvalitetnih odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osim redovitoga i stalnog rada na provođenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja korisne su različite akcije, predavanja, posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranoga promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potiče suradnju i samostalnost u primjeni znanja, vještina, gledišta i vrijednosti.
Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponašanjem daju učitelji, stručni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenici škole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici i društveno okruženje u najširem smislu, važan je za razvoj složenih kognitivnih i socijalnih vještina koji će djeci i mladima pomoći izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije zdravoga ponašanja i prihvaćanja zdravlja kao istinske vrijednosti.
Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja potrebno je trajno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika.
 
b) ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ

Pitanje zaštite okoliša i održivog razvoja strateško je pitanje svake države. Ono je također u središtu zanimanja međunarodne zajednice te je predmetom brojnih deklaracija, konvencija i međudržavnih sporazuma. Za ostvarivanje održivoga razvoja, koji podrazumijeva gospodarski i društveni rast i razvoj, uz istodobno očuvanje kvalitete okoliša i razumno korištenje prirodnih resursa, obrazovanje ima presudno značenje. Potrebna je temeljita promjena stoljećima razvijane kolektivne svijesti o neiscrpnom kapacitetu okoliša, koji će pridonijeti i nadomjestiti sva narušavanja nastala ljudskim aktivnostima. Novi naraštaji moraju izgraditi drukčiji odnos spram okoliša, te razviti sposobnosti i vještine koje će im pomoći u suočavanju s naslijeđenim i novonastalim problemima.
Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj svojim sadržajima obuhvaća sve što nas okružuje te podrazumijeva prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske aspekte okoliša. Budući da se temelji na izgrađivanju pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, često se govori o unutarnjem okolišu, što se odnosi na poštovanje fenomena života, suosjećanje i uvažavanje potreba drugih, zadovoljavanje vlastitih potreba, pri čemu se vodi računa da se ne dovede u pitanje mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija i drugih živih bića, na izgrađivanje svijesti o vlastitim vrijednostima, mogućnostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom.
U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu aktivnoga građanina potrebna su relevantna znanja, razvijanje kritičkoga mišljenja i vještina vrjednovanja informacija te vještina demokratske rasprave u rješavanju problema, mirnoga rješavanja sukoba i spremnost za odgovorno donošenje odluka. Ostvarivanje ovih kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajućih metoda i oblika rada, koji će u najvećoj mjeri aktivirati učenika te mu omogućiti iskustveno učenje i učenje otkrivanjem, rješavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno sudjelovanje u donošenju odluka.
Zadaća je škole osmišljavati i unositi sadržaje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj.
Osim u postojećim nastavnim predmetima, odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj može se ostvarivati u izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim oblicima rada: integriranom izvanučioničkom nastavom, danima integrirane nastave u školi, ostvarivanjem školskih projekata za okoliš, posebno u suradnji s lokalnom zajednicom, stručnim institucijama, udrugama i gospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, te sudjelovanjem u različitim regionalnim, nacionalnim i međunarodnim projektima.
Projekti i programi s temom zaštite okoliša i održivog razvoja, poput međunarodnih programa GLOBE i SEMEP, projekta RKO – škole, nacionalnoga programa Mladih čuvara prirode i slično, daju tematski i sadržajni okvir aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoliš, omogućuju umrežavanje škola sa sličnim interesima te osiguravaju međusobnu potporu i razmjenu iskustava.
Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj predstavlja relevantan sadržaj cjeloživotnoga učenja. U realizaciju ovoga programa poželjno je uključivanje roditelja/skrbnika, ali i lokalne zajednice.
c) PROMETNA KULTURA
Prometna kultura je dio opće kulture, a odnosi se na sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne škole. Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u sprječavanju i smanjenju broja nesreća u kojima stradavaju djeca i odrasli.
Prometni odgoj počinje već u roditeljskom domu. Polaskom u prvi razred učenici trebaju pokazati djelomičnu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku željezničke pruge ako put do škole vodi preko nje. Za samostalno kretanje učenika do škole i oko škole odgoj i obrazovanje počinju u školi.
U I. razredu od učenika se ne očekuje snalaženje u složenim prometnim situacijama. U nižim razredima osnovne škole djeca su posebno ugrožena u prometnoj svakidašnjici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila, tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva.
Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnost snalaženja, zbog niskoga rasta imaju suženo vidno polje i orijentacija im je znatno otežana na prometnoj ulici. Djeca te dobi nemaju dovoljno izgrađenu odgovornost za opasne prometne situacije, pa im pažnja često skreće na druge sadržaje i to ih posebno ugrožava.
Nastavnim programom predviđeni su sadržaji prometne kulture i prometnoga odgoja u sastavu predmeta priroda i društvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnička kultura u višim razredima osnovne škole. Osim u redovitoj nastavi sadržaji prometne kulture predviđeni su u izbornoj nastavi, uz program tehničke kulture.
Učenici mogu, ako to žele, odabrati jedan od izbornih modula već od V. razreda. Izborni programi izvode se kontinuirano tijekom cijele školske godine jedan, odnosno dva školska sata tjedno, ovisno o programu.
Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijama klubova mladih tehničara pruža velike mogućnosti za odgojno-obrazovno djelovanje u području prometne kulture i preporučuje se njihovo osnivanje gdje god postoje mogućnosti za njihov rad.
Osim redovitog i kontinuiranoga rada na prometnoj kulturi učenika korisne su i povremene akcije u suradnji s prometnom policijom i predstavnicima hrvatskih željeznica.
Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanja učenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja u vještinama kao što su vožnja bicikla, uklanjanje kvarova na biciklu, natjecanja u vožnji biciklom na prometnom poligonu.
Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovori s roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomoć filmova roditelji mogu pomoći učiteljima u prevenciji stradavanja djece u prometnim nezgodama.
Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograničiti samo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilan prometni odgoj i obrazovanje uključuje uvježbavanje ponašanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranoj prometnoj situaciji.
Primjer odraslih u poučavanju prometne kulture je presudan. Dobri primjeri vrijede više od zapovijedi i zabrana.
 
d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko građanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo.
U njemu su ujedinjena dosadašnja iskustva stečena provođenjem takvoga odgoja i obrazovanja u našem sustavu i iskustva drugih zemalja.
Program obuhvaća:
– odgoj za ljudska prava,
– odgoj za demokratsko građanstvo,
– identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,
– odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba,
– odgoj za održivi razvoj,
– odgoj za sprječavanje predrasuda i diskriminacije,
– istraživanje humanitarnoga prava i sl.
Ovaj program može se ostvarivati na nekoliko načina:
– interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadrže programske teme koje su bliske temama ljudskih prava,
– kao izborni predmet,
– kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,
– kroz izvanškolske aktivnosti,
– sustavno kroz cjelokupni školski plan i program.
Odgoj za ljudska prava i demokratski građanski odgoj je programski ujedinjen od I. do IV. razreda, u području razredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII. razreda izrađena su dva posebna programa: program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i program građanskoga odgoja.
Poželjno je da svi učitelji budu upućeni na program odgoja za ljudska prava i na program građanskoga odgoja kako bi učinkovitije koristili metodu integracije i korelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadržaja.
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo omogućuje primjenu aktivnih metoda učenja i poučavanja: projektno učenje, suradničko učenje, učenje u paru, igranje uloga, simulacije, rješavanje problema, socijalno učenje korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr.

_____
1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«, 2006. 
2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2005., str. 11.
 
 
HRVATSKI JEZIK
LIKOVNA KULTURA
GLAZBENA KULTURA
 
STRANI JEZICI
UVOD
Ovaj dokument sadrži nastavne programe za osnovnu školu za engleski, njemački, francuski i talijanski jezik, i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. do 8. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. do 8. razreda).4 Navedeni nastavni programi su sastavni dio Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) za pojedini jezik.5
Dok HNOS obuhvaća sveukupnost nastavnih ciljeva, sadržaja i standarda poučavanja, nastavni programi za strane jezike izdvajaju sadržaje, tj. odgojno-obrazovna postignuća te nastavne teme i cjeline. Novost u odnosu na prethodne nastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenom pristupu nastavi stranih jezika, sadržajno rasterećenje prethodnih programa, uvođenje novih sadržaja (npr. strategije učenja, interkulturalne kompetencije) te prijedloga za njihovo organiziranje i međusobno povezivanje. Obradba predviđenih sadržaja u skladu s metodičkim pristupom usmjerenosti na učenika pretpostavlja primjenu standarda poučavanja, metodičkih i drugih uputa sadržanih u HNOS-u.
______
4 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama učenika koje s učenjem prvoga stranoga jezika započinju u 1. razredu, a učenje drugoga stranoga jezika u 4. razredu. Za učenike koji su učenje prvoga stranoga jezika započeli u 4. razredu (2003., 2004. i 2005.), namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugoga stranoga jezika. 
5 Vidi pod http://www.mzos.hr
SVRHA I OBILJEŽJA NASTAVE STRANIH JEZIKA
Obrazovni sustavi dužni su odgovoriti na globalne promjene u suvremenom društvu, koje zahtijevaju jezične i komunikacijske vještine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama, vještine rada u timu, osposobljenost za rješavanje problema i sl. Gledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastućih međunarodnih, interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu, medijske i komunikacijske umreženosti i povezanosti globalnih razmjera, znanje stranih jezika jedna je od ključnih kompetencija koje pojedinac treba steći kako bi poboljšao svoje mogućnosti tijekom obrazovanja kao i u sve dinamičnijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapošljivosti, omogućava ravnopravno i kritičko pribavljanje informacija, korištenje izvora znanja i dr. U zemljama članicama Europske unije i Vijeća Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se nastoji očuvati jezičnu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. Stoga se europske institucije zauzimaju za višejezičnost građana Europe, a što podrazumijeva da bi se tijekom obveznog obrazovanja svakom učeniku u EU trebalo omogućiti učenje barem dvaju stranih jezika.
Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proširena elementima sociokulturne, interkulturalne te čitalačke/književne kompetencije. Istodobno, u skladu s potrebama društva nastava stranih jezika, osim jezičnih, mora nužno razvijati i vještine komuniciranja, timskoga rada te osposobljavati učenika za rješavanje problema. Kako bi ostvarila te ciljeve, suvremena nastava u središte nastavnoga procesa stavlja učenike i njihov kognitivno-afektivno-socijalni razvoj primjenjujući nastavne metode usmjerene na učenike. Obilježje je tih metoda poticanje učenika na razmišljanje i kognitivno organiziranje sadržaja te kreiranje situacija u kojima učenik može primijeniti postojeće znanje. Takav pristup nastavi, obogaćen razvijanjem strategija učenja osposobljava učenika za cjeloživotno učenje i istodobno u potpunosti primjenjuje paradigmu učenja i poučavanja na kojoj se temelji HNOS.
Nastava stranoga jezika prilagođava se dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj školi. Osmogodišnja osnovna škola s obzirom na dob djeteta zahvaća dob ranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. S obzirom na kognitivne sposobnosti djece važno je razlikovati rano učenje stranih jezika u prva tri ili četiri razreda osnovne škole, prijelazno razdoblje od 4./5. do 6 razreda, te treće razdoblje u 7. i 8. razredu.
Ovisno o dobi učenika razlikovat će se načini ostvarenja ciljeva nastave stranih jezika i primjena načela nastave, tj. ostvarenje standarda poučavanja. Učenje i poučavanje stranih jezika u nižim razredima osnovne škole temelji se na multisenzornom (vidnom, slušnom, dodirnom i dr.) i cjelovitom učenju koje se obraća spoznajnim, čuvstvenim i motoričkim svojstvima učenika. Rano učenje stranih jezika težište ima u govornoj komunikaciji, učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. U toj dobi važno je razviti osjetljivost djece za drugi jezični sustav i olakšati im daljnje učenje stranih jezika. Za razliku od ranoga učenja stranoga jezika, nastava se u višim razredima osnovne škole postupno usmjerava na kognitivno učenje. Jezične se strukture objašnjavaju uz osvješćivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvođenje metajezika. U tom se razdoblju nastoji ujednačeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju.
CILJEVI I ZADAĆE
Obrazovni ciljevi i zadaće
Obrazovni ciljevi nastave stranoga jezika podrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti slušanja i razumijevanja usmenih poruka, sposobnost pravilnog izgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji i govornoj produkciji, sposobnost čitanja i razumijevanja riječi, rečenica i kraćih tekstova, kao i sposobnost primjene pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju riječi, rečenica i kraćih poruka.
Pri razvoju receptivnih jezičnih vještina valja voditi računa o tome da je slušanje i čitanje proces dekodiranja i razmišljanja koji uključuje stvaranje pretpostavaka, dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Stoga učenike treba poticati da nepoznate riječi i izričaje prvo pokušaju razumjeti primjenom postojećeg znanja, konteksta i pomoću strategija za razumijevanje.
Isto tako, polazište pri obradbi gramatike istraživačko je učenje koje predstavlja taktiku vođenja učenika prema samostalnom uočavanju analogija i jezičnih pravilnosti. Učenik induktivnim putem samostalno otkriva jezične zakonitosti i sam dolazi do gramatičkih pravila, bez suvišne uporabe metajezika. To se ostvaruje kreiranjem redoslijeda koraka u kojima učenici najprije prepoznaju i sakupljaju nove gramatičke strukture, potom ih razvrstavaju i naposljetku ih sistematiziraju i formuliraju pravilo. Učenik, potaknut na razmišljanje i kreativno rješavanje problema, primjenjujući stečeno tako sam stvara novo znanje.
Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojem sociokulturne i interkulturalne kompetencije. Učenik se kao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija na kognitivnom, afektivnom i socijalnom planu.
Pri određenju razina jezične kompetencije koje bi učenici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, tj. odsječaka osnovnoškolskoga školovanja uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnoga okvira za jezike.6
Učenici bi nakon osam godina učenja prvoga stranoga jezika trebali dosegnuti razinu A2 – temeljni stupanj:
– »razumjeti izolirane rečenice i često rabljene riječi s područja od neposrednog osobnog interesa«
– »komunicirati u jednostavnim i uobičajenim situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima«
– »jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja, neposrednu okolinu te sadržaje s područja zadovoljavanja neposrednih potreba.«7
U drugome stranom jeziku (od 4. do 8. razreda) predviđa se dostizanje razine A1+ koja predstavlja međustupanj između razine A1 (pripremni stupanj) i razine A2 (temeljni stupanj). To znači da učenici mogu:
– razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz svakodnevni život i neposredno okružje
– uz pomoć sugovornika komunicirati u jednostavnim, svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima
– vrlo jednostavno opisati područja koja ih osobno zanimaju – poput obrazovanja, svakodnevnog okružja i zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba.

Odgojni ciljevi i zadaće
Odgojni ciljevi i zadatci u nastavi stranoga jezika znače sustavno senzibiliziranje i motiviranje učenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugačijem, tj. razvijanje razumijevanja strane kulture pridonoseći istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle, na svakoj razini učenike treba upoznavati s kulturom i civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom zemljom.
Kod učenika se razvija svijest o mnogojezičnosti i višejezičnosti te međukulturalnim sličnostima i razlikama. Učenike se potiče na samostalno učenje i usvajanje uspješnih strategija učenja i služenja znanjem pripremajući ih za cjeloživotno obrazovanje. Na taj način se razvijaju navike skupnog i suradničkog učenja kao i sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignuća te mogućnost objektivne usporedbe s postignućima drugih.
NAPOMENA
1. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavlju Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programa za strani jezik nije obvezujući. Važno je da se predložene teme obrade. Pojedina cjelina može sadržavati veći ili manji broj tema. Pojedine se teme ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe cikličkoga proširivanja leksika i struktura.
2. Broj leksičkih jedinica koje će učenici aktivno rabiti, kao i onih koje će usvojiti samo na razini razumijevanja, određen je približno za svaku godinu u odjeljku Leksička područja. Udžbenici za učenje jezika i izvorni materijali za pojedini razred sadržavat će radi autentičnosti teksta više leksičkih jedinica od navedenog broja. Dovoljno je da ih učenici razumiju u kontekstu.
3. Isto se tako u udžbenicima i izvornim tekstovima zbog autentičnosti iskaza mogu naći neke gramatičke strukture koje nisu navedene u istoimenom popisu struktura za određenu godinu učenja jezika. Te oblike nije potrebno obrađivati u nastavi. Učenici će ih prepoznavati u situaciji, ali ih ne moraju aktivno upotrebljavati.
4. Prijedlozi za izborne teme obrađuju se samo ako je tema učenicima zanimljiva i za njih relevantna. U protivnome učitelji mogu u dogovoru s učenicima odabrati neku drugu temu. Za obradbu tih tema predviđeno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnih sati.
5. Metodičke upute za učitelje i način provjere i vrjednovanja znanja, vještina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u. Broj i optimalno vrijeme provođenja obvezatnih pisanih radova tijekom školske godine treba uskladiti s važećim Pravilnikom o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika.
6. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama također se nalaze u HNOS-u.
____
6 Usp. Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Vijeće Europe, Školska knjiga, Zagreb, 2005. 
7 Usp. isti izvor str. 24.
ENGLESKI JEZIK
NJEMAČKI JEZIK
FRANCUSKI JEZIK
TALIJANSKI JEZIK
LATINSKI JEZIK
GRČKI JEZIK

MATEMATIKA
PRIRODA I DRUŠTVO
BIOLOGIJA
KEMIJA
FIZIKA
POVIJEST
GEOGRAFIJA
TEHNIČKA KULTURA
INFORMATIKA
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
 
KATOLIČKI VJERONAUK
 
 
ODLUKA 

O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU ŠKOLU
(pdf. format)



Nastavni planovi i programi za osnovne glazbene škole i osnovne plesne škole


  

Narodne novine br.: 102 - Datum: 15.09.2006. - Interni ID: 20062317


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Nastavni planovi i programi za osnovne glazbene škole i osnovne plesne škole

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA
2320
Na temelju članka 24. i članka 30. Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/04., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donosi
ODLUKU
O NASTAVNIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA ZA OSNOVNE GLAZBENE I OSNOVNE PLESNE ŠKOLE
I.
Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu glazbenu školu, Nastavni plan i program za osnovnu školu funkcionalne muzičke pedagogije, Nastavni plan i program za osnovnu školu klasičnog baleta, Nastavni plan i program za osnovnu školu suvremenog plesa i Nastavni plan i program za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić.
II.
Nastavni planovi i programi iz točke I. ove Odluke primjenjivat će se od školske godine 2006./2007.
Sadržaj nastavnih planova i programa iz točke I. sastavni je dio ove Odluke.
III.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Nastavni plan i program za osnovne muzičke škole (Vjesnik Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske, broj 12, 19. studenoga 1985.).
IV.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 023-03/06-01/00075
Urbroj: 533-10-06-1
Zagreb, 28. kolovoza 2006.
Ministar
prof. dr. sc. Dragan Primorac, v. r.
 
 
Nastavni planovi i programi za osnovne glazbene škole i osnovne plesne škole

Nastavni plan i program za osnovnu glazbenu školu
Nastavni plan i program za osnovnu školu funkcionalne muzičke pedagogije
Nastavni plan i program za osnovnu školu klasičnog baleta
Nastavni plan i program za osnovnu školu suvremenog plesa
Nastavni plan i program za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić
 
Nastavni plan i program za osnovnu glazbenu školu
1. UVOD
Od ostalih grana umjetnosti glazba se razlikuje, između ostalog, i po tome što ima svoj odgojno-obrazovni sustav koji je po svom trajanju i tradicionalnoj podjeli na stupnjeve – predškolski, osnovni, srednji i visoki – sastavni dio hrvatskoga školskog sustava.
Potreba za vlastitim odgojno-obrazovnim sustavom te u svezi s tim potreba da profesionalni glazbeni odgoj i obrazovanje započne u ranoj dječjoj dobi, objašnjava se složenošću posebnih glazbenih vještina kao što su naprimjer pjevanje po notnom tekstu, točnije: vještina svjesnog čitanja notnog teksta i vještina sviranja na glazbalu, što je uz mnoštvo drugih znanja, vještina i navika potrebno svakom glazbeniku bez obzira na profil, odnosno zanimanje.
U okviru glazbenoga odgojno-obrazovnog sustava osnovna glazbena škola predstavlja stupanj na kojem se stječu osnove za nastavak glazbenog odgoja i obrazovanja na srednjem i visokom stupnju.
2. CILJEVI I ZADAĆE ODGOJA I OBRAZOVANJA
Cilj je glazbenoga odgojno-obrazovnog sustava da odgojem i obrazovanjem profesionalnih glazbenika različitih profila i zanimanja stalno proizvodi onaj dio društvene nadgradnje koji je obuhvaćen pojmom glazbene umjetnosti.
Zadaci su glazbene škole:
– omogućiti učenicima stjecanje vještine sviranja na kojem od glazbala koja se u školi poučavaju te razvijati učenikove glazbene sposobnosti – produktivne i reproduktivne
– omogućiti uz učenje glazbala stjecanje i drugih važnih glazbenih znanja, vještina i navika, omogućujući učenicima cjelovit glazbeni razvitak
– pratiti učenikov napredak u cjelini i u svim pojedinim elementima napredovanja – glazbenosti, znanjima i vještinama kako u cilju usmjeravanja učenika za one djelatnosti (glazbalo) na kojima su im izgledi za uspjeh najveći, tako i u pogledu njihova krajnjega profesionalnog usmjerenja
– razvijati u učeniku, upoznavanjem hrvatske kulturne baštine osjećaj pripadnosti i bogatstvo različitosti umjetničke glazbe
– voditi brigu o osobito sposobnim i darovitim učenicima
– brinuti se da se cjelokupni odgojno-obrazovni proces odvija prema suvremenim psihološkim, pedagoškim i metodičkim spoznajama uz poštovanje osobnosti svakog učenika
– voditi brigu pri upisivanju učenika na pojedino glazbalo o društvenim potrebama, posebice u trenutku kad se donosi odluka o konačnom glazbenom usmjerenju
– promicati glazbu, putem javne djelatnosti (priredbe, koncerti, smotre, natjecanja...) i utjecati na unapređivanje glazbene kulture u sredini u kojoj škola djeluje.
3. ORGANIZACIJA RADA
U osnovnoj glazbenoj školi uče se sljedeća glazbala: glasovir, flauta, blok-flauta, klarinet, saksofon, oboa, fagot, truba, trombon, rog, tuba, violina, viola, violončelo, kontrabas, gitara, tambure (bisernica, brač), mandolina, harfa, harmonika, udaraljke.
Osim nastave glazbala svi učenici osnovne glazbene škole obvezno pohađaju nastavu solfeggia i skupnog muziciranje (zbor ili orkestar ili komornu glazbu), a u šestom razredu – glasovir obvezno za učenike koji žele nastaviti školovanje u srednjoj školi, te teoriju glazbe izborno.
Posebnu programsku cjelinu čini predškolski program koji traje dvije godine.
Upis u glazbenu školu obavlja se na temelju položena prijamnog ispita. Učenici osnovne glazbene škole redovni su polaznici osnovne općeobrazovne škole. Između tih dviju škola potrebna je suradnja radi osiguravanja uvjeta rada učenike, razumijevanje organizacije nekih nastavnih obveza (npr. učenik koji pjeva u zboru glazbene škole oslobađa se te djelatnosti u općeobrazovnoj školi i obratno).
Nastava je u glazbenoj školi INDIVIDUALNA i SKUPNA. Individualna je nastava glazbala, dok je skupna nastava solfeggia i skupnog sviranja.
Kako svi učenici imaju tijekom školske godine javne solističke nastupe, potrebna je i korepeticija (naznačena u planu osnovne glazbene škole).
4. NASTAVNI PLAN
NASTAVNI PREMETBROJ SATI U TJEDNU
RAZRED
Obvezni
predmetiI.II.III.IV.V.VI.
Temeljni predmet struke2 (70’)2 (70’)2 (70’)2 (70’)2 (70’)2 (70’)
Solfeggio2 (70’)2 (70’)2 (70’)2 (70’)2 (70’)2 (70’)
Skupno
muziciranje  2 (70’)2 (70’)2 (70’)2 (70’)
UKUPNO4 (140’)4 (140’)6 (210’)6 (210’)6 (210’)6 (210’)
Izborni
predmeti      
Glasovir     1 (35’)
Teorija glazbe     1 (35’)
       
Korepeticija na svakih 25 učenika                                          1 sat u tjednu


Napomene:
1) Nastavni sat traje 45 minuta, osim za temeljni predmet struke od I. do III. razreda i glasovir (izborni predmet) koji traje 30 minuta, a za zbor ili orkestar 60 minuta.
2) Skupno muziciranje mogu biti nastavni predmeti: zbor ili orkestar ili komorna glazba.

TEMELJNI PREDMETI STRUKE SU:
Glasovir                                   Flauta
Violina                                     Blokflauta
Viola                                       Klarinet
Violončelo                               Saksofon
Kontrabas                               Oboa
Gitara                                      Fagot
Tambure (bisernica, brač)        Truba
Mandolina                               Trombon
Harfa                                       Rog
Harmonika                              Tuba
Udaraljke
 
SOLFEGGIO
PRVI RAZRED
GLAZBENA PISMENOST
Upoznati notno crtovlje.
Upoznati note u G i F-ključu.
Prepoznati, pročitati, izvesti i zapisati cijelu, polovinsku, četvrtinsku i osminsku notu.
Prepoznati, pročitati, izvesti i zapisati cijelu, polovinsku, četvrtinsku i osminsku stanku.
Prepoznati i pročitati notni zapis u maloj, prvoj i drugoj oktavi.
Upoznati predznake: povisilicu, snizilicu i razrješilicu.
Obraditi takt, taktnu crtu i predtakt.
Upoznati glazbenu abecedu.
Upoznati solmizacijske slogove.
Upoznati stupanj kao oznaku za mjesto tona u ljestvici.
Upoznati glavne stupnjeve u ljestvici i njihova imena.

OZNAKE I ZNAKOVI
Upoznati oznake za ponavljanje, DC al Fine te prvi i drugi završetak notnog teksta.
Upoznati osnovne dinamičke oznake: forte, piano, mezzoforte i mezzopiano te crescendo i decrescendo.
Upoznati osnovne oznake za brzi, umjereni i spori tempo (allegro, moderato i lento).
Upoznati najčešće oznake za način izvođenja glazbenog djela: cantabile, dolce, grazioso.
Upoznati oznake za legato i staccato.

LJESTVICE
Obraditi C, G i F-dur.
Upoznati strukturu ljestvica, označiti tetrakorde, razlikovati cijeli ton i poluton u ljestvici, upoznat glavne stupnjeve i vođicu.
Pjevajući ljestvice, razvijati zvukovnu predodžbu o durskom tonalitetu te odnosima među tonovima.

MJERA
Upoznati osnovnu podjelu na jednostavne i složene mjere.
Prepoznati i usvojiti dvočetvrtinsku, tročetvrtinsku i četveročetvrtinsku mjeru te odrediti i pravilno izvesti teške i lake dobe u obrađenim mjerama.

INTERVALI
Upoznati cijele tonove i polutonove u obrađenim durskim ljestvicama.

MELODIJA
Pjevati melodije različitih ugođaja, obratiti pozornost na intonacijski čisto pjevanje.
Vježbati:
Intonirati rastavljene akorde glavnih stupnjeva.
Izvoditi melodijske vježbe na notnome modulatoru.
Izvoditi vježbe zamišljanja tona.
Izvoditi litanijske vježbe.
Izvoditi didaktičke melodijsko-ritamske vježbe.
Izvoditi popijevke s tekstom.
Pjevati primjere iz glazbene literature.

RITAM
Usvojiti pojam dobe (četvrtinka) i njezinu podjelu na dva dijela. (Podjelu dobe na četiri jednaka dijela obraditi informativno i vježbati samo s naprednijim učenicima.)
Obraditi znakove kojima produljujemo trajanje tona: ligatura, korona i nota s točkom.
Obraditi sinkopu (unutar četiri dobe).




Predtakt ili nepotpuni takt.



Ritamske kombinacije koje upotrebljavamo u prvom razredu:




Vježbati:
Ritamske primjere.
Primjere za ritamsko čitanje tonova.
Dvolinijske ritamske primjere.

DIKTAT
Prepoznati, zapamtiti i zapisati izvedeni ritam te melodiju istoga i različitog ritamskog trajanja na glazbeno logičnoj cjelini (u pravilu od dva takta).
Pismeni i usmeni:
melodijski diktat,
ritamski diktat,
melodijsko-ritamski diktat.

STVARALAČKI RAD
Vježbati melodijsku, ritamsku i melodijsko-ritamsku improvizaciju.
Zamišljati i spontano izvoditi ritmizirane govorene tekstove (brojalice).
Improvizirati melodiju na tekst brojalice ili dječje pjesmice.
Improvizirati melodiju na notnome modulatoru.

SLUŠANJE GLAZBE
Slušajući glazbu, prepoznati usvojene pojmove agogike, dinamike (forte, piano), legato, staccato, brzo, sporo…
Slušati:
Narodne i dječje popijevke.
Primjere iz glazbene literature.
DRUGI RAZRED
GLAZBENA PISMENOST
Dati pregled vrijednosti nota i stanka: cijela, polovinka četvrtinka, osminka, šesnaestinka i tridesetdruginka.
Upoznati podjelu dobe (u četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri) na četiri jednaka dijela.
Obraditi tetrakorde u durskim i molskim ljestvicama koji se obrađuju u drugom razredu.
Prepoznati i pročitati notni zapis u G i F-ključu u velikoj, maloj, prvoj i drugoj oktavi.
Učvrstiti znanje o predznacima: povisilica, snizilica i razrješilica.
Tonove čitati abecedom, solmizacijom i neutralnim slogom.
Učvrstiti znanje o predtaktu i upoznati uzmah.

OZNAKE I ZNAKOVI
Učvrstiti dinamičke oznake i upoznati nove; fortissimo, forte, mezzoforte, mezzopiano, piano, pianissimo te crescendo i decrescendo.
Upoznati osnovne oznake za brzi, umjereni i spori tempo: vivo, allegro, presto, andante, moderato, adagio i lento te ritardando i accellerando.
Upoznati najčešće oznake za način izvođenja glazbenog djela: cantabile, dolce, grazioso, animato, marcato…
Ponoviti znanje o oznakama za legato i staccato.

LJESTVICE
Učvrstiti, ponoviti i intonirati C, G i F-dur te obraditi paralelne a, e i d-mol (sve vrste).
Intonativno učvrstiti C, G i F-dur ljestvice, te obraditi sve vrste a, e i d-mol ljestvica.
Upoznati strukturu ljestvica, označiti tetrakorde, u ljestvici prepoznati cijeli ton i poluton, upoznati glavne stupnjeve, vođicu te povećanu sekundu u harmonijskome molu.
Pjevajući ljestvice, razvijati zvukovnu predodžbu o molskim tonalitetima te odnosima među tonovima.
Proširenu ljestvicu rabiti kao notni modulator.

MJERA
Podjela na jednostavne i složene mjere
Osminske mjere: obraditi dvoosminsku i troosminsku mjeru.
Polovinske mjere: obraditi dvopolovinsku i tropolovinsku.

INTERVALI
Prepoznati intervale od prime do oktave po veličini te upoznati njihova imena.
Malu, veliku i povećanu sekundu obraditi po vrsti.
Prepoznati sluhom malu i veliku sekundu na zadani ton.

MELODIJA
Upjevavanje na notnome modulatoru, a posebnu pozornost posvetiti intonacijski čistom pjevanju.
Vježbati:
Intoniranje rastavljenih akorda glavnih stupnjeva ljestvice.
Melodijske vježbe na notnome modulatoru.
Vježbe zamišljanja tona.
Litanijske vježbe.
Didaktičke melodijsko-ritamske vježbe.
Popijevke s tekstom.
Lagane kanone.
Primjere iz glazbene literature.

RITAM
Vježbati:
Ritamske primjere
Primjere za ritamsko čitanje tonova
Dvolinijske ritamske primjere
Predtakt i uzmah



Sinkopa (unutar dvije dobe)



Ritamske kombinacije:







DIKTAT
Prepoznati, zapamtiti i zapisati izvedeni ritam te melodiju istog i različita trajanja na glazbeno logičnoj cjelini (u pravilu od dva takta).
Pismeni i usmeni:
melodijski
ritamski i
melodijsko-ritamski.

STVARALAČKI RAD
Melodijska, ritamska i melodijsko-ritamska improvizacija.
Dovršiti počete melodijske fraze (dominanta – tonika).
Improvizirati melodiju na tekst brojalice ili dječje pjesmice.
Improvizirati melodiju na notnome modulatoru.

SLUŠANJE GLAZBE
Slušajući glazbu, prepoznati usvojene dinamičke pojmove: forte, piano, legato, staccato, brzo, sporo…
Slušati:
Narodne i dječje popijevke.
Primjere iz glazbene literature.
TREĆI RAZRED
GLAZBENA PISMENOST
Učvrstiti znanje o podjeli dobe i vrijednosti nota u četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri.
Učvrstiti znanje o tetrakordima koji se nalaze u durskim i molskim ljestvicama koje se obrađuju u trećem razredu.
Učvrstiti znanje o funkciji tonova i nazivima glavnih stupnjeva u tonalitetu.
Prepoznati i pročitati notni zapis u G i F-ključu u velikoj, maloj, prvoj i drugoj oktavi.
Učvrstiti znanje o predznacima: dvostruka povisilica i snizilica.
Vježbati transpoziciju notnog teksta u okviru obrađenih tonaliteta.
Vježbati transkripciju u okviru obrađenih mjera.
Oznake i znakovi:
Učvrstiti obrađene agogičke oznake i upoznati nove. Proširiti znanje o oznakama za tempo.
Pjevati melodijsko-ritamske primjere u skladu s označenim dinamičkim oznakama.

LJESTVICE
Učvrstiti ponoviti i intonirati obrađene ljestvice C, G i F-dur te a, e i d-mol.
Obraditi nove: D, B i A-dur te h, g i fis-mol.
Upoznati strukturu ljestvica, zapisati i označiti tetrakorde, u ljestvici prepoznati cijeli ton i poluton, upoznati glavne stupnjeve, vođicu te povećanu sekundu u harmonijskome molu.
Pravilno intonirati ljestvicu i trozvuke glavnih stupnjeva.
Pjevajući ljestvice, razvijati zvukovnu predodžbu o durskim i molskim tonalitetima te odnosima među tonovima.
Proširenu ljestvicu rabiti kao notni modulator.

MJERA
Obraditi četveroosminsku, četveropolovinsku te šesteroosminsku mjeru. Šesteroosminsku mjeru pravilno izvesti kao dvodobnu mjeru s jedinicom mjere (nota s točkom) te promjenu istovrsne mjere unutar primjera.

INTERVALI
Malu i veliku sekundu, malu i veliku tercu, čistu kvartu i čistu kvintu prepoznati, pravilno intonirati i znati zapisati na zadani ton, a ostale ljestvične intervale prepoznati po veličini.
Povećanu kvartu i smanjenu kvintu teoretski obraditi u durskimljestvicama koje se obrađuju u III. razredu.

AKORDI
Obraditi durski i molski kvintakord.

MELODIJA
Muzikalno i logično fraziranje notnog teksta s posebnom pažnjom na intonacijski čisto pjevanje.
Vježbati:
Upjevavanje na notnom modulatoru.
Intonirati rastavljene akorde glavnih stupnjeva ljestvice.
Intonirati melodijske vježbe na notnom modulatoru.
Pjevati vježbe zamišljanja tona.
Litanijskim vježbama svladavat zahtjevnije melodijsko-ritamske probleme.
Pjevati didaktičke melodijsko-ritamske vježbe.
Popijevke s tekstom.
Pjevati lakše kanone i dvoglasne homofone primjere.
Pjevati primjere iz glazbene literature.

RITAM
Vježbati:
Ritamske primjere.
Primjere za ritamsko čitanje tonova.
Dvolinijske ritamske primjere.
Predtakt i uzmah (učvrstiti znanje).
Sinkopa – unutar dvije dobe (učvrstiti znanje).




Nove ritamske kombinacije u trećem razredu:



DIKTAT
Zapamtiti, prepoznati i zapisati izvedeni ritam te melodiju istog i različita trajanja na glazbeno logičnoj cjelini (u pravilu od dva takta).
Oblici jednoglasnog diktata pismeno i usmeno:
melodijski, ritamski, melodijsko-ritamski
prepoznati obrađene intervale te durski i molski kvintakord.

STVARALAČKI RAD
Melodijska, ritamska i melodijsko-ritamska improvizacija.
Dovršiti počete melodijske fraze (dominanta – tonika).
Improvizirati melodiju na tekst brojalice ili dječje pjesmice.
Improvizirati melodiju na notnome modulatoru.

SLUŠANJE GLAZBE
Slušajući glazbu, prepoznati usvojene pojmove u dinamici i tempu. Prepoznati zvuk različitih glazbala, odnosno različitih izvoditeljskih sastava.
Prepoznati u glazbenoj literaturi malu glazbenu rečenicu.
Slušati:
Narodne i dječje popijevke te primjere iz glazbene literature.
ČETVRTI RAZRED
GLAZBENA PISMENOST
Učvrstiti znanje o podjeli dobe u četvrtinskoj, osminskoj, polovinskoj, šestoosminskoj, devetoosminskoj i dvanaestoosminskoj mjeri.
Jednostavne i složene mjere.
Kvintni krug uzlazno i silazno.
Svi predznaci u G i F-ključu.
Čitanje i pisanje nota u opsegu G1 – e3.
Učvrstiti znanje o tetrakordima koji se nalaze u durskim i molskim ljestvicama koje se obrađuju u četvrtom razredu.
Alteracija kao kromatska promjena nekog ljestvičnog tona – dijatonski i kromatski poluton.
Taktiranje novoobrađenih mjera.
Transpozicija notnog teksta u okviru obrađenih tonaliteta.
Transkripcija u okviru obrađenih mjera.
Taktiranje kao novi mogući način označavanja doba u obrađenim mjerama.

LJESTVICE
Intonacijski i teorijski učvrstiti obrađene ljestvice.
Obraditi nove: Es, E i As-dur te c, cis i f-mol.
Upoznati strukturu novih ljestvica, zapisati i označiti tetrakorde, glavne stupnjeve i vođicu.
Pravilno intonirati ljestvicu i rastavljene trozvuke glavnih stupnjeva.
Pjevajući ljestvice, razvijati zvukovnu predodžbu o durskim i molskim tonalitetima te odnosima među tonovima.
Obraditi intonaciju ljestvičnih tetrakorda.
Proširenu ljestvicu rabiti kao notni modulator.

MJERA
Obrada nove devetoosminske i dvanaestoosminske mjere.



INTERVALI
Učvrstiti znanje o intervalima.
Veliku i malu sekstu, veliku i malu septimu čistu oktavu, povećanu sekundu i kvartu i smanjenu kvintu prepoznati, pravilno intonirati i znati zapisati na zadani ton.
Steći osnovno znanje o obratima intervala.

AKORDI
Obrada smanjenog i povećanoga kvintakorda.
Intonacija durska, molska povećanoga i smanjenoga kvintakorda.

MELODIJA
Muzikalno i logično fraziranje notnog teksta s posebnom pažnjom na intonacijski čisto pjevanje.
Vježbati:
Intonirati rastavljene kvintakorde glavnih stupnjeva ljestvice.
Intonirati melodijske vježbe na notnome modulatoru.
Pjevati vježbe zamišljanja tonova.
Litanijskim vježbama svladavate zahtjevnije melodijsko-ritamske probleme.
Intonacija izmjeničnih alteriranih tonova.
Pjevati didaktičke melodijsko-ritamske vježbe.
Popijevke s tekstom.
Pjevati kanone i lagano homofono i polifono dvoglasje.
Pjevati primjere iz glazbene literature.

RITAM
Vježbati:
Ritamske primjere.
Primjere za ritamsko čitanje tonova.
Dvolinijske ritamske primjere.
Sinkopu – unutar jedne dobe.



Nove ritamske kombinacije u četvrtom razredu:


 
DIKTAT
Zapamtiti, prepoznati i zapisati izvedeni ritam te melodiju istog i različita trajanja na glazbeno logičnoj cjelini. Postupno proširiti opseg zadatka. Razvijati učenikova znanja i sposobnosti te glazbeno pamćenje.
Oblici jednoglasnog diktata pismeno i usmeno:
Melodijski s pomacima izmjeničnih alteriranih tonova.
Ritamski.
Melodijsko-ritamski (dijatonski).
Prepoznati kvintakorde i obrađene intervale.
Prepoznati tetrakorde.
Dvoglasje – slušati i prepoznati harmonijske intervale.

STVARALAČKI RAD
Melodijska, ritamska i melodijsko-ritamska improvizacija.
Dovršiti počete melodijske i ritamske cjeline (dominanta – tonika)
Samostalno stvoriti ritamsko-melodijsku cjelinu.
Realizirati melodiju na tekst dječje pjesmice.
Improvizirati melodiju na notnome modulatoru.

SLUŠANJE GLAZBE
Slušajući glazbu, prepoznati usvojene pojmove u dinamici i tempu. Prepoznati zvuk različitih glazbala, odnosno različitih izvoditeljskih sastava. Prepoznati u glazbenoj literaturi malu glazbenu periodu i sekvenciju kao element razvoja skladbe.
Slušati vrijedna glazbena djela u cilju razvijanja glazbenog ukusa kod učenika.
PETI RAZRED
GLAZBENA PISMENOST
Učvrstiti znanje o podjeli dobe u dosad obrađenim mjerama te u novim: petoosminskoj, petočetvrtinskoj, sedmoosminskoj i sedmočetvrtinskoj mjeri.
Kvintni krug uzlazno i silazno. Naučiti nizati ljestvice.
Čitanje i pisanje nota u opsegu G1 – c3.
Učvrstiti znanje o tetrakordima.
Izmjenična i jednostavna kromatska alteracija ljestvičnih tonova.
Transpozicija i transkripcija notnog teksta.
Tempo i agogika – proširiti pojmove.
Dijatonska modulacija iz dura u naravni mol i iz dura u dur za kvintu uzlazno i kvintu silazno.
Mnogostranost kvintakorda u duru i harmonijskome molu.
Obrati durskoga i molskoga kvintakorda.

LJESTVICE
Intonacijski i teorijski učvrstiti obrađene ljestvice.
Obradit nove: H, Des i Fis-dur te gis, b i dis-mol.
Upoznati strukturu novih ljestvica, zapisati i označiti tetrakorde i glavne stupnjeve.
Pravilno intonirati ljestvicu i rastavljene trozvuke glavnih stupnjeva.
Pjevajući ljestvice, razvijati zvukovnu predodžbu o durskim i molskim tonalitetima te odnosima među tonovima.
Intonacija ljestvičnih tetrakorda.
Proširenu ljestvicu rabiti kao notni modulator.

MJERA
Obrada novih mjera (samo informativno)   


INTERVALI
Učvrstiti znanje o intervalima.
Veliku i malu sekstu, veliku i malu septimu čistu oktavu i sve ljestvične povećane i smanjene intervale prepoznati, pravilno intonirati i znati zapisati na zadani ton.
Učvrstiti znanje o obratima intervala.
Intonacija povećane kvarte i smanjene kvinte.

AKORDI
Intonacija durska, molska povećanoga i smanjenoga kvintakorda.
Obrada durskog i molskog sekstakorda i kvartsekstakorda.
Intonacija dominantnog septakorda u duru i harmonijskome molu.

MELODIJA
Muzikalno i logično fraziranje notnog teksta s posebnom pažnjom na intonacijski čisto pjevanje.
Vježbati:
Intonirati rastavljene kvintakorde glavnih stupnjeva ljestvice.
Pjevati vježbe zamišljanja tonova.
Litanijskim vježbama svladavati zahtjevnije melodijsko-ritamske probleme.
Intonacija izmjeničnih i prohodnih kromatskih tonova (vježbati na notnome modulatoru).
Pjevanje didaktičkih melodijsko-ritamskih primjera.
Popijevke s tekstom.
Pjevati dvoglasne i lagane troglasne kanone te homofono i polifono dvoglasje.
Pjevati primjere iz glazbene literature.
Melodijsko-ritamski modulativne primjere iz dura u paralelni mol i iz dura u dur za kvintu uzlazno i kvintu silazno.

RITAM
Vježbati:
Ritamske primjere.
Primjere za ritamsko čitanje tonova.
Dvolinijske ritamske primjere.
Nove ritamske kombinacije u petom razredu: 

DIKTAT
Zapamtiti, prepoznati i zapisati izvedeni ritam te melodiju istog i različita trajanja na glazbeno logičnoj cjelini. Postupno proširiti opseg zadatka. Razvijati glazbeno pamćenje.
Oblici jednoglasnog diktata pismeno i usmeno:
Melodijski – s pomacima izmjeničnih alteriranih tonova.
Ritamski.
Melodijsko-ritamski (dijatonski).
Prepoznati obrađene intervale, kvintakorde i njihove obrate.
Prepoznati tetrakorde.
Dvoglasje (kraći niz harmonijskih intervala).

STVARALAČKI RAD
Melodijska, ritamska i melodijsko-ritamska improvizacija.
Dovršiti započete melodijske i ritamske cjeline (dominanta – tonika).
Samostalno stvoriti ritamsko-melodijsku cjelinu.
Realizirati melodiju na tekst dječje pjesmice.
Improvizirati melodiju na notnome modulatoru.

SLUŠANJE GLAZBE
Slušajući glazbu, prepoznati usvojene pojmove dinamike i tempa. Prepoznati zvuk različitih glazbala, odnosno različitih izvoditeljskih sastava. Osvijestiti najjednostavnije oblike iz svirane literature.
Dvodijelna i trodijelna pjesma.
Slušati vrijedna glazbena djela u svrhu razvijanja glazbenog ukusa kod učenika.
Upoznati osnovne različitosti pojedinih razdoblja i njihovih glazbenih predstavnika.
ŠESTI RAZRED
GLAZBENA PISMENOST
Učvrstiti znanje o podjeli dobe u dosad obrađenim mjerama.
Učvrstiti gradivo o složenim i mješovitim mjerama.
Kvintni krug uzlazno i silazno. Učvrstiti obrađeno gradivo.
Čitati i pisati note u G i F-ključu.
Vježbati izmjeničnu i kromatsku alteraciju ljestvičnih tonova.
Naučiti enharmonijsku zamjenu tona.
Svladati transpoziciju i transkripciju notnog teksta.
Tempo i agogika – proširiti pojmove.
Znati dijatonsku modulaciju.

LJESTVICE
Intonacijski i teorijski učvrstiti obrađene ljestvice.
Pjevati nove: Ges, Cis i Ces-dur te es, ais i as-mol i rastavljene trozvuke glavnih stupnjeva.
Upoznati strukturu novih ljestvica, zapisati i označiti tetrakorde, glavne stupnjeve i vođicu.
Pjevajući ljestvice, razvijati zvukovnu predodžbu o durskim i molskim tonalitetima te odnosima među tonovima.
Pjevati pet vrsta tetrakorda i naučiti njihovu mnogostranost u duru i harmonijskome molu.
Proširenu ljestvicu koristiti kao notni modulator.

MJERA
Utvrditi naučene mjere.

INTERVALI
Učvrstiti znanje o intervalima.
Sve intervale intonirati i znati zapisati na zadani ton.
Podjela na konsonantne i disonantne intervale.

AKORDI
Obrati durskoga, molskoga povećanoga i smanjenoga kvintakorda.
Mnogostranost durskoga, molskoga, povećanoga i smanjenoga kvintakorda u duru i harmonijskom molu.
Intonacija durskoga, molskoga povećanoga i smanjenoga kvintakorda te dur i mol sekstakorda i kvartsekstakorda.
Dominantni septakord i obrati:
Mnogostranost dominantnog septakorda u duru i harmonijskom molu.
Na zadanom tonu graditi dominantni septakord i obrate te odrediti njihovu mnogostranost u duru i harmonijskom molu.
Intonacija dominantnog septakorda i obrata.

MELODIJA
Muzikalno fraziranje notnog teksta s posebnom pažnjom na intonacijski čisto pjevanje.
Vježbati:
Intonirati rastavljene kvintakorde glavnih stupnjeva ljestvice.
Intonirati melodijske vježbe na notnome modulatoru.
Pjevati vježbe zamišljanja tonova.
Litanijskim vježbama svladavati zahtjevnije melodijsko-ritamske probleme.
Intonirati izmjenične alterirane tonove, tonove u kromatskom prolazu te unutar laganijeg. melodijskog skoka u duru i molu.
Pjevati didaktičke melodijsko-ritamske primjere.
Popijevke s tekstom.
Pjevati dvoglasne i lagane troglasne kanone te homofono i polifono dvoglasje.
Pjevati primjere iz glazbene literature.
Intonirati sve vrste tetrakorda na zadane tonove.
Dijatonska modulacija – osjetiti prijelaz iz jednoga u drugi tonalitet.

RITAM
Vježbati:
Ritamske primjere.
Primjere za ritamsko čitanje tonova.
Dvolinijske ritamske primjere.
Nove ritamske kombinacije u šestom razredu:



DIKTAT
Zapamtiti, prepoznati i zapisati izvedeni ritam te melodiju istog i različita trajanja na glazbeno logičnoj cjelini. Postupno proširiti opseg zadatka.
Razvijati učenikova znanja i sposobnosti te glazbeno pamćenje.
Oblici jednoglasnog diktata pismeno i usmeno:
Melodijski s pomakom izmjeničnih i prohodnih alteriranih tonova.
Ritamski.
Melodijsko-ritamski s jedostavnim kromatskim pomacima.
Prepoznati obrađene intervale, kvintakorde i njihove obrate.
Prepoznati tetrakorde.
Prepoznati dominantni septakord i obrate.
Dvoglasje – slušati i prepoznati harmonijske intervale.

STVARALAČKI RAD
Melodijska, ritamska i melodijsko-ritamska improvizacija.
Dovršiti počete melodijske i ritamske cjeline (dominanta – tonika).
Samostalno napisati melodijsko-ritamsku cjelinu.
Realizirati melodiju na tekst dječje pjesmice.
Improvizirati melodiju na notnome modulatoru.

SLUŠANJE GLAZBE
Slušajući glazbu, prepoznati usvojene pojmove u dinamici i tempu. Prepoznati zvuk različitih glazbala, odnosno različitih izvoditeljskih sastava. Osvijestiti najjednostavnije oblike iz svirane literature.
Dvodijelna i trodjelna pjesma.
Slušati vrijedna glazbena djela u svrhu razvijanja glazbenog ukusa kod učenika.
Upoznati osnovne različitosti pojedinih razdoblja i njihovih glazbenih predstavnika.

MOGUĆA LITERATURA ZA SOLFEGGIO ZA OSNOVNU GLAZBENU ŠKOLU

ADAMIĆ, Tomislav, Solfeggio I., II., III. za osnovnu glazbenu školu, Muzička naklada, Zagreb, 1972.
ANTONIĆ, Božo, Muzička početnica, Školska knjiga, Zagreb, 1956.
ANTONIĆ, Božo, Muzička vježbenica, Školska knjiga, Zagreb, 1955.
BEGOVIĆ, Lili, Solfeggio za VI. razred osnovne glazbene škole, Vlastita naklada, Zagreb, 1991.
GOLČIĆ, Ivan, Priručnici od I. do VI. razreda za solfeggio za glazbene škole,
HKD sv. Ćirila i Metoda, (Društvo sv. Jeronima), Zagreb, 1993.
GOLČIĆ, Ivan, Solfeggio 1, Udžbenik za 1. razred solfeggia za osnovne glazbene škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2003.
GOLČIĆ, Ivan, Solfeggio 1, Priručnik za učitelje za 1. razred solfeggia u osnovnim glazbenim školama, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2003.
GOLČIĆ, Ivan, Solfeggio 2, Udžbenik za 2. razred solfeggia za osnovne glazbene škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2004.
GOLČIĆ, Ivan, Solfeggio 2, Priručnik za učitelje za 2. razred solfeggia u osnovnim glazbenim školama, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2004.
GOLČIĆ, Ivan, Solfeggio 3, Udžbenik za 3. razred solfeggia za osnovne glazbene škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2005.
GOLČIĆ, Ivan, Solfeggio 3, Priručnik za učitelje za 3. razred solfeggia u osnovnim glazbenim školama, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2005.
GOLČIĆ, Ivan, Solfeggio 4, Udžbenik za 4. razred solfeggia za osnovne glazbene škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2006.
GOLČIĆ, Ivan, Solfeggio 4, Priručnik za učitelje za 4. razred solfeggia u osnovnim glazbenim školama, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2006.
GOLČIĆ, Ivan, Višeglasni solfeggio za glazbene škole, HKD sv. Ćirila i Metoda, (Društvo sv. Jeronima) Zagreb, 1997.
GOLČIĆ, Ivan, 999 glazbenih tema iz glazbene literature za solfeggio u osnovnim glazbenim školama, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2001.
GÜRTL, Dragan, Priručnik za solfeggio – Dijatonika, vlastita naklada, Zagreb, 1958.
GÜRTL, Dragan, Priručnik za solfeggio – Alteracija, vlastita naklada, Zagreb, 1965.
GÜRTl, Dragan, Priručnik za solfeggio – Dvoglasje, vlastita naklada, Zagreb.
KAIĆ, Vera, Alteracije I. dio. Priručnik za osnovne glazbene škole, MUSIC PLAY, Zagreb, 2004.
KAIĆ, Vera, Alteracije II. dio – Kromatika. Priručnik za srednje glazbene škole, MUSIC PLAY, Zagreb, 2005.
KAIĆ, Vera, Ritam. Zbirka primjera za vježbu i diktat za osnovne glazbene škole, MUSIC PLAY, Zagreb, 2005.
KAZIĆ, Josip, Kako nastaje melodija Školska knjiga, Zagreb, 1993.
LAZARIN, Branko, Solfeggio 1. i 2., Školska knjiga, Zagreb, 1992.
MAGDALENIĆ, Miroslav, Jednoglasni i dvoglasni solfeggio 1-2 svezak, Muzička naklada, Zagreb, 1972.
MARKOVIĆ, Adalbert, 555. izabranih tema za solfeggio, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
MARKOVIĆ, Adalbert, 222. izabranih tema za solfeggio, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
MATZ, Rudolf, Vježbe za solfeggio i diktat od 1 do 6., Muzička naklada, Zagreb, 1964.
 
GLASOVIR
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Smještaj uz glasovir i držanje tijela; postava ruku i pokretanje prstiju.
Glazbena pismenost – poznavanje nota u G i F ključu; vrijednosti nota i temeljne mjere.
Osnovne vrste udara, legato, portato i staccato; najjednostavnije ritamske vježbe.
Pojam fraze i njena realizacija.
Osnovne dinamičke oznake (piano, forte, crescendo, diminuendo).
Diferenciranje melodije od harmonijske pratnje; uvjerljivo izvođenje kadencija na svršetku pojedinih odsjeka (rallentando).

TEHNIČKE VJEŽBE
Najjednostavnije vježbe za razvijanje gibljivosti prstiju koje su sastavni dio svih početnica i škola.
Hanon-Thompson

POČETNICE I ŠKOLE
Matz – Šaban: Osnovna škola za klavir.
B. Zorić: ABECEDA klavira.
D. Mioč: Početnica za klavir.
A. Nikolajev: Početnica.
J. Bastien: Početnica.
J. Thompson: Početnica.
M. Aaron: Početnica.
A. Diller & E. Quaile: Početnica.
Hervé – Pouillard: Početnica.
Početnice drugih autora.

LJESTVICE
Durske ljestvice (C, G, D, A, E i F) paralelno i u protupomaku kroz jednu oktavu.
Trozvuk rastavljeno i istodobno s obratima.

ETIDE (najmanje četiri):
J. B. Duvernoy op.176,
C. Czerny – H. Germer.
B. Zorić: Etide za mlade pijaniste. Etide ostalih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica kroz jednu oktavu, paralelno i u protupomaku, trozvuci rastavljeno i istodobno.
Jedna etida i dvije skladbe po nastavnikovu izboru ili jedna etida i stavak sonatine.
Cijeli se program izvodi napamet.
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Daljnji rad na razvijanju tehničkih i glazbenih sposobnosti, učenje pedala, razvijanje glazbene imaginacije.
Sve durske i četiri molske ljestvice (a, e, d, g), paralelno i u protupomaku kroz dvije oktave.
Mala rastvorba trozvuka i trozvuci istodobno, dominantni četverozvuk za dursku i smanjeni za molsku ljestvicu, rastavljeno i istodobno.

TEHNIČKE VJEŽBE
Hanon – Thompson.
I. dio škole Matz –Šaban.
ETIDE (najmanje šest)
J. B. Duvernoy: op.176.
C. Czerny – H. Germer.
H. Lemoine: op.37.
E. Gnesina: Malene etide.
E. Pozzoli: 15 Studi facili.
Etide ostalih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

UVOD U BAROK (najmanje dvije skladbe)
J. S. Bach – Male kompozicije, Notna knjižica za Annu Magdalenu Bach i ostale skladbe skladatelja 17. i 18. stoljeća.

SONATINE (najmanje dvije)
I. J. Pleyel, J. B. Wanhal, A. Hasslinger, A. Schmitt, L. van Beethoven,
A. Diabelli, C. Czerny, M. Clementi: op. 36 i ostalih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

SKLADBE SKLADATELJA 19. i 20. STOLJEĆA (najmanje četiri skladbe)
R. Schumann: Album za mladež op. 68.
P. I. Čajkovski: Dječji album op. 39.
A. Grečanjinov: op. 98.
B. Bartok: Mikrokozmos,
S. Maikapar: Spomenar, op.16.
D. Šoštakovič: 6 komada za djecu.
A. Rowley: Rađanja op.37.
B. Zorić: Mozaik XX. st.

HRVATSKI SKLADATELJI (najmanje jedna skladba)
I. Lhotka Kalinski: Međimurje malo, Lepo moje Zagorje.
R. Matz: Stara ura igra polku.
Skladbe drugih hrvatskih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida.
Jedan stavak sonatine.
Jedna skladba po slobodnom izboru.
Cijeli se program izvodi napamet.
TREĆI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Daljnji rad na razvijanju i izgradnji tehničkih i glazbenih sposobnosti, proširivanje osnovnih vrsta udara legata i staccata s podvrstama – non legato, portato, repeticija.
Stupnjevanje dinamike i veće dinamičko nijansiranje, sustavna uporaba pedala.
Sve durske i molske ljestvice paralelno i u protupomaku (mali protupomak) kroz četiri oktave. Kromatska ljestvica od C kroz jednu oktavu paralelno. Mala rastvorba trozvuka troglasno ili četveroglasno i mala rastvorba dominatnog i smanjenog četverozvuka kroz dvije oktave; akordi trozvuka i četverozvuka istodobno.

TEHNIČKE VJEŽBE
A. Schmitt: op.16.
Ch. L. Hanon: Pijanist virtuoz.
ETIDE (najmanje šest)
H. Lemoine: op. 37. 
C. Czerny: H. Germer. 
C. Czerny: op. 849.
B. Zorić: Volim etide I.
E. Pozzoli: 15 Studi facili.
Etide drugih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

BAROKNE SKLADBE (najmanje tri)
J. S. Bach: Male kompozicije, Notna knjižica za Annu Magdalenu Bach.
Skladbe drugih skladatelja 17. i 18. stoljeća odgovarajuće težine i teže.

SONATINE (najmanje dvije sonatine ili jedna sonatina i jedne varijacije)
M. Clementi: op. 36, F. Kuhlau, J. L. Dussek, A. Diabelli, J. Haydn.
D. Mioč: Varijacije za klavir I. sv.
Sonatine ili varijacije drugih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

SKLADBE SKLADATELJA 19. I 20. STOLJEĆA (najmanje četiri)
R. Schumann: Album za mladež op. 68.
F. Schubert: Plesovi.
P. I. Čajkovski: Dječji album op. 39.
C. Gurlitt: Prvi nastup.
S. Maikapar: Minijature op. 33.
I. Berkovič: Končertino.
D. Šostakovič: 6 komada za djecu.
B. Bartok: Mikrokozmos.
A. Rowley: Iz moje slikovnice.
D. Kabalevski: 24 lake skladbe, Varijacije,

HRVATSKI SKLADATELJI (najmanje dvije skladbe)
I. Lhotka Kalinski: Suita za djecu, Međimurje malo, Stari dalmatinski plesovi.
R. Matz: Suita za djecu.
I. Brkanović: Suita za male.
B. Kunc: Mali komadi za male ljude.
M. Kelemen: Magarac šeta kraj mora.
D. Pejačević: Glasovirske minijature.
Zbirka etida: Cantus.
Skladbe drugih skladatelja 19. i 20. stoljeća i hrvatskih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida.
Jedna skladba J. S. Bacha.
Prvi stavak sonatine ili varijacije.
Jedna skladba po slobodnom izboru.
Cijeli se program izvodi napamet.
 
ČETVRTI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Daljnji rad na usavršavanju, svladavanju i unapređivanju tehničkih i glazbenih zadataka – nastavak prethodnog razreda.
Sve durske i molske ljestvice paralelno i u protupomaku kroz četiri oktave i veliki protupomak. Kromatske ljestvice paralelno kroz dvije oktave. Mala rastvorba trozvuka četveroglasno, akordi istodobno; velika rastvorba trozvuka paralelno kroz dvije oktave. Mala rastvorba dominantnog i smanjenog četverozvuka i akordi istodobno kroz dvije oktave.

TEHNIČKE VJEŽBE
A. Schmitt: op.16.
Ch. L. Hanon: Pijanist virtuoz.

ETIDE (najmanje šest)
C. Czerny: op. 849, op. 299,
H. Bertini: Izbor etida iz op. 29 i 32.
H. Berens: Izbor etida.
E. Pozzoli: 24 Studi di facile meccanismo i etide drugih skladatelja slične težine i teže.

SKLADBE BAROKA (najmanje četiri skladbe):
J. S. Bach: 12 i 6 malih preludija i fughetta.
G. F. Händel: H. von Bullow: Izbor lakih skladbi.
F. Couperin: Izbor lakih komada, te druge skladbe skladatelja 17. i 18. stoljeća odgovarajuće težine i teže.

SONATINE i SONATE (najmanje dvije skladbe):
M. Clementi: op. 36 br. 6 i op. 37.
J. Haydn: Sonatine (Divertimenta) i lakše sonate.
L. van Beethoven: op. 49, br. 2.
W. A. Mozart: Bečke sonatine, Sonata Facile KV 545.
D. Mioč: Varijacije za klavir, II. svezak.
Sonate, sonatine ili varijacije drugih skladatelja klasičnog razdoblja iste težine ili teže.

SKLADBE SKLADATELJA 19. i 20. STOLJEĆA (najmanje dvije)
R. Schumann: Album za mladež, op. 68,
P. I. Čajkovski: Dječji album, op. 39,
E. Grieg: Lirski komadi.
F. Chopin: Za naše najmlađe – red. Lorković.
F. Mendelssohn: Pjesme bez riječi.
A. Grečanjinov: Staklene perle op.119, U zelenilu op.99.
S. Prokofjev: Muzika za djecu, op.65.
S. Maikapar: Minijature, op. 33, Spomenar, op.16, Preludiji, Varijacije u f molu.
D. Kabalevski: 24 lake skladbe.
I. Berkovič: Končertino, Varijacije u A-duru.
B. Bartok: Mikrokozmos, Za djecu.
C. Debussy: Mali crnac.
I. Stravinski: Suita za pet prstiju.

SKLADBE HRVATSKIH SKLADATELJA (najmanje dvije)
D. Pejačević: Glasovirske minijature.
V. Lisinski: Mazurke (obrada I. L. Kalinski).
B. Bjelinski: Muzika za djecu.
M. Miletić: Djeca plešu, Mikro suita.
Zbirka etida: Cantus.
Skladbe drugih skladatelja 19. i 20. stoljeća i hrvatskih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida.
Jedna skladba J. S. Bacha.
I. stavak sonate ili varijacije.
Jedna skladba po slobodnom izboru.
Cijeli se program izvodi napamet.
PETI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Nastavak usavršavanja tehničkih i glazbenih elemenata.
Sve durske i molske ljestvice kroz četiri oktave i veliki protupomak. Terce, sekste i decime paralelno kroz dvije oktave. Kromatska ljestvica kroz četiri oktave paralelno. Velika rastvorba trozvuka i četverozvuka paralelno kroz četiri oktave i akordi četveroglasno istodobno.

TEHNIČKE VJEŽBE
Ch. L. Hanon: Pijanist virtuoz.
ETIDE (najmanje šest):
C. Czerny: op.299.
J. B. Cramer: C. von Büllow.
H. Bertini: op. 32.
H. Berens: op.61.
E. Pozzoli: 24 Studi di facile meccanismo.
B. Zorić: Volim etide II.
Etide drugih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

SKLADBE BAROKA (najmanje četiri)
J. S. Bach: 6 malih preludija i fughetta, Dvoglasne invencije.
G. F. Händel: 12 lakih skladbi.
Skladbe ostalih skladatelja 17. i 18. st. odgovarajuće težine i teže.

KLASIČNE SKLADBE
Sonate, varijacije, fantazije, ronda J. Haydna, W. A. Mozarta ili
L. van Beethovena (najmanje dvije skladbe).
J. Haydn: Sonata u D-duru XVI/37, u G-duru XVI/27, u E-duru XVI/13, u C-duru XVI/35, Varijacije i Fantazija u C-duru.
W. A. Mozar: Sonata Facile KV 545, u G duru KV 283, u Es duru KV 282, Fantazija u d-molu i Varijacije.
L. van Beethoven – Sonata u g-molu, op. 49 br. 1, Rondo u C-duru, Varijacije na vlastitu temu u G-duru, Paisiello varijacije u G-duru,Varijacije u F-duru.

SKLADBE SKLADATELJA 19. i 20. STOLJEĆA (najmanje tri):
R. Schumann: Spomenar, op. 124
F. Schubert: Valceri, Landleri, Scherzo u B-duru
L. van Beethoven: Ecossaises, Bagatele
E. Grieg: Lirski komadi
F. Mendelssohn: Pjesme bez riječi
F. Chopin: Za naše najmlađe (red. Lorković)
M. Glinka: Varijacije u a molu
S. Prokofjev: Muzika za djecu op. 65
B. Bartok: Mikrokozmos
W. Lutoslawski: Melodie ludove, Tri stavka za djecu
A. Casella: 11 pezzi infantili
B. Martinu: Lutke
D. Šostakovič: Lutkini plesovi
B. Britten: Tri valcera.

SKLADBE HRVATSKIH SKLADATELJA (najmanje jedna)
B. Bjelinski: Muzika za djecu
M. Miletić: Djeca plešu, Mala suita,
M. Kelemen: Magarac šeta kraj mora
F. Pintarić: Skladbe za glasovir
B. Kunc: Mlado lišće 
L. Županović: Male forme za male ruke
Skladbe starih hrvatskih skladatelja (red. L Šaban)
Izbor etida – Cantus
druge skladbe skladatelja 19. i 20. stoljeća, kao i hrvatskih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida.
Jedna dvoglasna invencija J. S. Bacha.
I. stavak sonate ili jedne varijacije ili fantazija ili rondo.
jedna skladba po slobodnom izboru.
Cijeli se program izvodi napamet.
ŠESTI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Nastavak rada na tehničkim i glazbenim elementima.
Ljestvice (sve durske i molske) kao i u petom razredu; terce, sekste i decime paralelno kroz četiri oktave. Kromatska ljestvica paralelno kroz četiri oktave. Trozvuci i svi četverozvuci u maloj i velikoj rastvorbi (i istodobno) paralelno kroz četiri oktave. Oktave iz podlaktice paralelno istodobno i rastavljeno.

TEHNIČKE VJEŽBE
Ch. L. Hanon: Pijanist virtuoz
J. Pischna: Izbor tehničkih vježbi (red. L. Šaban)

ETIDE (najmanje šest)
Th. Kullak: Škola oktavnih etida
C. Czerny: op. 299 i op. 740
H. Berens: Etide, op. 61
J. B. Cramer: H. von Büllow
E. Pozzoli: 30 Studi di media difficoltŕ
F. Liszt: Etide, op.1
Etide drugih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

BAROKNE SKLADBE (najmanje tri)
J. S. Bach: Dvoglasne i troglasne invencije
J. S. Bach: Francuske suite – pojedini stavci
G. F. Händel: Passacaglia u g molu, Varijacije na vlastitu temu u B-duru
ostale skladbe skladatelja 17. i 18. st. odgovarajuće težine i teže.

KLASIČNE SKLADBE
– sonate, varijacije, fantazije, ronda i koncerti (najmanje dvije skladbe, od kojih jedna mora biti sonata):
J. Haydn: Sonata u e molu XVI/34, u D-duru XVI/37, u F-duru XVI/23, Varijacije u f-molu XVII/6, u C-duru XVII/5
W. A. Mozart: Sonata u B-duru KV570, u C-duru KV330, u F-duru KV332,
u D-duru KV311, u B-duru KV333, u D-duru KV284 u F-duru KV 280, Varijacije u D-duru KV25, u F-duru KV54, u G-duru KV180, Fantazija u d-molu, Rondo u D-duru KV485.
L. van Beethoven: Sonata u G-duru, op.79, Varijacije – Paisiello u G-duru, Varijacije na vlastitu temu u G-duru, Rondo u C-duru
G. Giordani: Koncert u D duru
J. Ch. Bach: Koncert u B duru i D duru
K. Dittersdorf: Koncert u A duru

SKLADBE 19. i 20. STOLJEĆA (najmanje tri)
R. Schumann: Spomenar, op. 124, Bunte Blatter, op. 99
F. Mendelssohn: Pjesme bez riječi, 6 dječjih skladbi, op. 72
F. Schubert: Impromptus
E. Grieg: Lirski komadi, Poetične slike, op. 3
F. Chopin: Za naše najmlađe (red. Lorković)
M. Glinka: Varijacije u a-molu
P. I. Čajkovski: Godišnja doba
I. Albeniz: Espagna
B. Bartok: Rumunjski plesovi
D. Kabalevski: Sonatina u C-duru
A. Casella: 11 pezzi infantili

SKLADBE HRVATSKIH SKLADATELJA (najmanje jedna)
B. Kunc: Mlado lišće
D. Pejačević: Glasovirske minijature, Život cvijeća
F. Pintarić: Kompozicije za glasovir
D. Kempf: Suita za djecu
B. Papandopulo: Vodenica
L. Županović: Mikro suita
Izbor etida: Cantus
druge skladbe skladatelja 19. i 20. st. i hrvatskih skladatelja odgovarajuće težine i teže.

GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida.
Jedna dvoglasna ili troglasna invencija J. S. Bacha.
I. stavak sonate, varijacije ili rondo.
Jedna skladba po slobodnom izboru.
Cijeli se program izvodi napamet.

Preporučuje se od trećeg razreda osnovne škole učenike uvoditi u sviranje četveroručno kao uvod u komorno muziciranje. Kod sastavljanja učeničkog para treba voditi računa o njihovim zajedničkim osobinama i sličnoj tehničkoj razini, što ne znači da moraju biti u istom razredu. Naprotiv, napredniji i nešto stariji učenik motivirat će mlađega i biti mu uzor.

Prijedlog programa za osnovnu školu
(redoslijed skladba od lakših prema težima)

M. Consiglio: Domaće životinje
A. Diabelli: Melodijski komadi, op.149
L. van Beethoven: Sonatina u F-duru
R. Kleinmichel: Tema i varijacije, op. 62
R. Matz: Varijacije na dječju pjesmicu
A. Diabelli: Sonatine
C. M. Weber: Sonatina, op. 3 u C-duru, 6 skladbi, op.10
M. Miletić: Tri stavka za četiri ruke
M. Consiglio: La mia scuola
W. A. Mozart: Lake sonatine (arr. K. Hermann)
O. Respighi: Šest malih komada
G. Bizet – Dječje igre, op. 22
J. Brahms: Liebes-Walzer, op. 52a
I. Lang: Mali šaroliki svijet
F. Kuhlau: Sonatine
C. Czerny: Briljantna sonatina, op. 50
L. van Beethoven: Sonata, op.6
M. Moszkowski – Španjolski plesovi
E. Noona: El diablo cojuelo
G. Donizetti: Tri laka komada
J. Haydn: Varijacije Učitelj i učenik
Ostale skladbe slične težine (ne moraju biti original) i teže.
Treći razred – najmanje tri skladbe, od kojih je jedna iz razdoblja klasike.
Četvrti razred – najmanje četiri skladbe, od kojih je jedna sonatina iz razdoblja klasike.
Peti razred – najmanje četiri skladbe, od kojih je jedna sonatina ili sonata iz razdoblja klasike, a jedna hrvatskog skladatelja.
Šesti razred – najmanje četiri skladbe, od kojih je jedna sonata ili varijacije iz razdoblja klasike, a ostale skladbe iz različitih stilskih razdoblja.
FLAUTA
PRVI RAZRED
OSNOVNO TEHNIČKO I GLAZBENO ZNANJE
Upoznavanje s instrumentom (rukovanje i održavanje).
Upoznavanje notnih vrijednosti (stanke).
Postava usnica (ambažura) na glavi instrumenta.
Disanje, rad ošita, uloga jezika.
Pravilno držanje instrumenta, tijela, ruku, prstiju.
Ritamske vježbe na glavi instrumenta.
Vođenje tona, opseg D1 – G3.
Intonacija, slušanje.
Osnovne dinamičke i agogičke oznake.

LJESTVICE
C-dur, G-dur, F-dur u cijelim notama, polovinkama i četvrtinkama s toničkim trozvukom (kroz jednu oktavu), M-četvrtinka = 60.

POČETNICE I ŠKOLE (ili kombinacija navedenih)
T. Tabaka: Škola za flautu I. dio
T. Buh – N. Tomšić: Šola za flavto do broja 80
C. P. Herfurth – M.Stuart: A tune a day
I. Ory: La Flute traversiere
M. Moyse: Le debutant flautist
G. Gariboldi: 58 malih etida
T. Wye: A Beginner´s Book for the Flute I
P. Y. Artaud: Pour la Flute traversiere
N. Suzuki: Škola uz klavirsku pratnju
H. Altes: Celebre Methode complete de Flute
W. Richter: Schule fur die Querflote
L. Goodwin: Fife book
Druge slične škole.
A. Domančić – Krstulović: Dahom do flaute – priručnik za učitelje

SKLADBE UZ PRATNJU
L. Moyse: A Treasury of Flute music
R. Guiot: Le Chanteau Disparu
Pearce-Gunning: The really easy Flute Book
Buh –Tomčić: Prilog iz škole
Kovacs – Bantai: Flute Music (for Beginners 1)
E. Kronke: Kolibris, op. 210
Druge slične skladbe, solo skladbe i dueti primjereni dobi učenika.

MINIMUM GRADIVA
Postaviti ton s pravilnom ambažurom, pravilnim držanjem tijela i pravilnim disanjem.
Ovladati opsegom D1 – D3 u cijelim notama, polovinkama, četvrtinkama i osminkama.
Kombinacijom škola za početnika ovladati zadanim opsegom i notnim vrijednostima.
Kretati se u okvirima C-dura.

ISPITNO GRADIVO
Nastup na produkciji s jednom skladbom iz programa, solo ili uz pratnju glasovira – napamet.

DRUGI RAZRED
 
TEHNIČKO I GLAZBENO ZNANJE
Disanje, ambažura, pravilno držanje.
Opseg C1-A3.
Artikulacije.
Intonacija, slušanje, ugađanje (»štimanje«) instrumenta.
Osnovne dinamičke i agogičke oznake.
Čitanje s lista.
Poticanje improvizacije.

LJESTVICE
Sve durske ljestvice s toničkim trozvukom do uključivo 4 predznaka u cijelim notama, polovinkama i četvrtinkama (kroz dvije oktave), M četvrtinka = 60.

POČETNICE I ŠKOLE
T. Buh – N. Tomšić: Šola za flavto do kraja.
E. Prill: Škola za flautu, op. 7.
G. Gariboldi: 30 Easy and progressive studies.
G. Gariboldi: 58 malih etida.
V. Bantai – G. Kovacs: Selected Studies for Flaute I.
T. Wye: A Begginner s Book for the Flute II.
Adams – Harris: 125 easy classic studies for Flute
Druge slične škole.

SKLADBE UZ PRATNJU
E. Kronke: Kolibris op. 210
Kovacs – Bantai: Flaute Music (for Beginners) 1, 2
F. Schubert: Plesovi za flautu i gitaru (Original tanze)
L. Moyse: A treasury of Flute music
F. Farkas: Early Hungarian Dances
S. Arriagada: Chants et danses de la Cordillere des Andes
H. Tomasi: Le petit Chevrier Corse
Razni autori (Pearce – Gunning): First Book of Flute solos
I druge slične skladbe, solo skladbe i dueti primjereni tom uzrastu.

MINIMUM GRADIVA
Kombinacijom škola predloženih za II. razred ovladati literaturom s jednim predznakom.
Ovladati opsegom D1 – G3, dodati C1.
Izbor od desetak etida iz predloženih škola bit će dovoljan za II. razred osnovne škole, u tim okvirima izabrati i skladbe uz pratnju glasovira (najmanje tri).

ISPITNO GRADIVO
Durska ljestvica s trozvukom.
Jedna etida (nije obvezna napamet).
Jedna skladba uz pratnju glasovira – napamet.
TREĆI RAZRED
TEHNIČKO I GLAZBENO ZNANJE
Disanje – intenzitet (vođenje) tona, ambažura,
Pravilno držanje.
Tonske vježbe.
Poticanje vibrata.
Dupli jezik.
Opseg C1 – C4.
Jednostavni ukrasi.
Artikulacije.
Čitanje s lista
Fraziranje, poticanje improvizacije.
Intonacija, slušanje, ugađanje instrumenta.

LJESTVICE
Sve durske i molske (prirodne, harmonijske i melodijske) ljestvice do uključivo 4 predznaka u cijelim notama, polovinkama, četvrtinkama, osminkama i šesnaestinkama s rastavljenim toničkim trozvucima i različitim artikulacijama, M četvrtinka = 60.

ETIDE (jedne od navedenih ili kombinacija)
G. Gariboldi: 20 malih etida, op.132
G. Gariboldi: Etudes mignonnes, op.131
T. Tabaka: Škola za flautu II. dio – vježbe s ukrasima
J. Demersseman: 50 Etudes melodiques, op. 4 I.

SKLADBE UZ PRATNJU
V. Bantai – Kovacs: Small Performance Pieces for Flute
E. Bozza: Quatre Pieces Faciles
F. Rupel: Lažje koncertne skladbe (izbor).
Razni autori: Skladbe hrvatskih kompozitora (izbor)
E. Kőhler: Dueti, op. 55 I. sv. (izbor)
F. Devienne: 18 malih dueta
Barokne sonate – npr. Marcello, Veracini, Telemann i dr. (izbor) i druge slične skladbe, solo skladbe i dueti primjereni dobi učenika.

MINIMUM GRADIVA
Ovladati ljestvicama do 2 predznaka.
Ovladati opsegom od C1 – A3.
U okvirima 2 predznaka svladati desetak etida iz predloženih škola.
Dueti ili skladbe uz pratnju – prema mogućnostima, najmanje 3.

ISPITNO GRADIVO
Durska i molska (harmonijska) ljestvica s trozvucima.
Jedna etida (nije obvezna napamet).
Jedna skladba uz pratnju glasovira – napamet.
ČETVRTI RAZRED
TEHNIČKO I GLAZBENO ZNANJE
Nastavak svega navedenog u prethodnim razredima.
Zahtjevniji ukrasi.
Vibrato.
Kromatika (prstomet).
Usavršavanje duplog jezika.
Artikulacije.
Čitanje s lista.
O stilovima u glazbi.
O obliku i formi skladba.

LJESTVICE
Sve durske i molske (prirodne, harmonijske i melodijske) ljestvice s toničkim trozvucima u svim notnim vrijednostima i artikulacije.
Terce.
M četvrtinka = 60.

ETIDE (jedne od navedenih ili kombinacija)
Bantai – Kovacs: Selected studies for flute II
G. Gariboldi: 20 Etudes Chantantes, op. 88
M. Moyse: 25 malih etida s varijacijama
E. Kőhler: 20 Lektionen, op. 93 I. i II. sv.
J. Demersseman: 50 etudes melodiques, op.4 II.
Druge slične etide.

SKLADBE UZ PRATNJU
V. Bantai: 3 tamburini
Bantai – Kovacs: Small Performance Pieces for Flute
J. Charpentier: Pour Syrinx
C. Debussy: The Little Negro
F. Rupel: Lažje koncertne skladbe i slične kompozicije
E. Kőhler: Dueti, op.55 I sv. – izbor
Vivaldi, Telemann, Benda, Marcello, Blavet i dr.
Barokne sonate – izbor
Razni autori: Skladbe hrvatskih skladatelja (izbor)
V. Gelli: 3 divertimenta za flautu i gitaru
Druge slične skladbe primjerene toj dobi učenika, za solo flautu, uz pratnju glasovira ili drugog instrumenta te dueti.

MINIMUM GRADIVA
Ovladati ljestvicama do 4 predznaka.
Ostati u opsegu C1–A3.
Svladati izbor desetak etida predviđenih programom u okvirima 4 predznaka.
Jedno lakše cikličko djelo i po mogućnosti jednu skladbu hrvatskog autora.

ISPITNO GRADIVO
Durska i molska (harmonijski) ljestvica s trozvucima.
Jedna etida (nije obvezna napamet).
Jedna skladba ili jedan stavak cikličke skladbe (brzi) uz pratnju glasovira – napamet.
PETI RAZRED
TEHNIČKO I GLAZBENO ZNANJE
Sve navedeno iz 4. razreda.
Zahtjevniji ukrasi.
Tonske vježbe, vibrato.
Disanje (dugi dah – metronom).
Artikulacije.

LJESTVICE
Sve durske i molske ljestvice s toničkim trozvucima u svim notnim vrijednostima.
Dominantni i smanjeni septakordi.
Terce.
Različite artikulacije.
Kromatika – dupli jezik.
Sve navedeno u tempu M četvrtinka = 60.

ETIDE (jedne od navedenih ili kombinacija)
G. Gariboldi: Exercice Journaliers, op. 89
E. Kőhler: 15 lakih etida op. 33 I. sv.
L. Drouet: 25 etida – izbor
E. Kőhler: Romantične etide, op. 66 – izbor
J. Andersen: 18 studia, op. 41
M. Moyse: De la Sonorite
Druge slične etide.

SKLADBE UZ PRATNJU
Blavet, Handel, Mozart, Benda, Vinci, Shers, Scarlatti, Weber, Hasse, Vankal i dr. – Barokne sonate (izbor).
M. Moyse: Sicilienne, Sarabande, Menuet.
F. Rupel: Lažje koncertne skladbe.
W. A. Mozart: Andante.
Linicke, Tartini, Vivaldi i dr. – Koncerti – izbor.
Ph. Gaubert: Sicilienne peur Flute et Orcestre.
C. Chaminade: Pastorale enfantine op.12.
C. Debussy: Le petit Negre.
Razni autori – Skladbe hrvatskih kompozitora (izbor).
E. Köhler: Dueti, op. 55, I. i II. sv. – izbor.
Druge slične skladbe primjerene tom uzrastu za solo flautu, uz pratnju glasovira ili drugog instrumenta te dueti.

MINIMUM GRADIVA
Sve ljestvice do 7 predznaka i terce.
Ostati u opsegu C1 – C4.
Izbor od desetak etida predviđenih programom.
Jednu cikličku skladbu i po mogućnosti jednu skladbu hrvatskog autora.

ISPITNO GRADIVO
Durska i molska (harmonijska) ljestvica s trozvucima.
Jedna etida (nije obvezna napamet).
Dva stavka cikličke skladbe (polagani i brzi) uz pratnju glasovira – napamet.
Čitanje s lista.
ŠESTI RAZRED
TEHNIČKO I GLAZBENO ZNANJE
Sve navedeno u 4. i 5. razredu.
Artikulacija i tehnika.
Dinamika.
Tonske vježbe.
Agogika.
Improvizacija

LJESTVICE
Sve durske i molske ljestvice s toničkim trozvucima u svim notnim vrijednostima.
Dominantni i smanjeni septakordi.
Terce.
Različite artikulacije.
Kromatika u različitim artikulacijama i s duplim jezikom.
Sve navedeno u tempu M četvrtinka = 60

ETIDE (jedne od navedenih ili kombinacija)
E. Kőhler: 12 srednje teških etida, op. 33, II. sv.
E. Kőhler: Romantične etide, op. 66 – izbor
L. Drouet: 25 etida – izbor
H. Gagnebin: 23 Pieces Recreatives et Progressives
S. Mercadante: 20 Caprices
J. Donjon: 8 Etudes de Salon
Druge slične etide.

SKLADBE UZ PRATNJU
Handel, Quantz, Loeillet, Veracini, Telemann, sinovi Bach, Donizetti, Mozart i dr. – Sonate
Vivaldi, Tartini, Gluck, i dr. – Koncerti
W. Popp: 6 Charakterstucke, op. 471
F. Rupel: Lažje koncertne skladbe
G. Faure: Berceuse, Siciliana, Piece
Ph. Gaubert: Ballade
R. Guiot: Rhapsodie
J. Andersen: Six Morceaux de Salon
R. Schumann: Romanzen, op. 94
Razne druge slične skladbe primjerene toj dobi za solo flautu, uz pratnju glasovira ili drugog instrumenta te dueti, autori i skladbe hrvatskih skladatelja (izbor).

MINIMUM GRADIVA
Sve ljestvice.
Izbor od desetak etida predviđenih programom.
Jednu cikličku skladbu i obvezno jednu skladbu hrvatskog autora.

ISPITNO GRADIVO
Durska i molska (harmonijski) ljestvica s trozvucima.
Jedna etida.
Dva stavka cikličke skladbe (polagani i brzi) uz pratnju glasovira.
Gradivo nije obvezno izvesti napamet
BLOK-FLAUTA
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Upoznavanje s instrumentom.
Tumačenje teorije kako bi mogli početi učiti svirati.
Način držanja instrumenta.
Način disanja – vježbanje i tumačenje kako dišemo pri sviranju.

TEHNIKA SVIRANJA
Dobivanje čistog tona.
Sviranje dvotaktne fraze u pokretnom tempu s lijepim, čistim tonom.
Šesnaestinke – paziti na izgovor r. t. figurica i ujednačenost.
Artikulacija.

SKLADBE
V. Kondres: Vježbe 1. – 20.
J. F. Giesbert: Plesovi 1. – 8.
Narodne:  Pjevala je ptica kos.
                Na planincah.
                Plovi, plovi.
                Jedna stara majka.
                Lipe li su...
                Tri djevojke proso žele.
                Skladbe po slobodnom izboru.

LITERATURA
V. Kondres: Škola za blok-flautu I. dio
J. F. Giesbert: Klaine Tänze aus Vergangenerzeit (dueti)

ISPITNO GRADIVO
Jedna vježba.
Skladba po slobodnom izboru.
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Ponavljanje teorije i zahvati.

TEHNIKA SVIRANJA
Povišeni i sniženi tonovi.
Čisti tonovi od f2 do c3.
Ritam i izgovor.
Fraziranje.
C-dur, G-dur, D-dur, F-dur, a-mol, g-mol, d-mol; + trozvuk

SKLADBE
V. Kondres: Vježbe 21. – 40.
H. Purcell: Menuet
H. Kaestnar: Kleine Duette Alter Meister 1. – 17.
W. Roehr: Sonatina u F-duru
A. Corelli: Menuet
J. Hajjdn: Ples
Narodne:    Moj očka ma konjčka dva
                  Zbogom more
                  Proljetna pjesma
                  Čaj, Ćiro
                  Marice divojko
                  Galija
                  Vehni, vehni fiolica
Skladbe po slobodnom izboru.

LITERATURA
V. Kondres: Škola za blok-flautu, II. dio
H. Kaestnar: Kleine Duette Alter Meister – Heft I/II.

ISPITNO GRADIVO
Jedna vježba.
Skladba po slobodnom izboru.
KLARINET
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
O klarinetu – povijest, dijelovi, sastavljanje, rastavljanje, nazivi dijelova, higijena i održavanje – disanje, impostacija – vođenje tona, ritamske vrijednosti, vrste mjere.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Oznake tempa, agogike, dinamika, staccato, legato.

TEHNIČKE VJEŽBE
Svladavanje tehnike disanja.
Ljestvice: C-dur kroz jednu oktavu
G-dur, F-dur kroz dvije oktave.
Lagane tonske i tehničke vježbe u poznatim ritamskim vrijednostima.

SKLADBE
S glasovirom prema sposobnostima učenika.
Drugovič – Hrašovec: Mladi klarinetist
W. Dorsselaer: Bella Venezia

OSTALI SADRŽAJI
Komorna, lagani dueti.

LITERATURA
L. Vlahović: Naučimo svirati klarinet
H. Klose: Kompletna metoda – 161 exercises

MINIMUM GRADIVA
65 vježba iz početnice, 2 skladbe.

ISPITNO GRADIVO
1 vježba (svira se iz nota).
Preporuka: L.Vlahović: Naučimo svirati klarinet – vježbe br. 67, 69, 83, 84, 93.
1 skladba uz pratnju glasovira (svira se napamet).
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Tonske vježbe (dugi tonovi, disanje).
Pravilno vođenje tona (intonacija).
Ritmičke figure triola, sinkopa i punktirani ritam.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Frazirannje.
Glazbene oznake (tempo, agogika).
Dinamika.

TEHNIČKE VJEŽBE
Durske ljestvice (trozvuk, četverozvuk) C, G, F, D, B..

SKLADBE
S glasovirom po slobodnom izboru
W. A. Mozart: Menuet
P. I. Čajkovski: Stara francuska pjesma

OSTALI SADRŽAJI
Komorna, lagani dueti, triji.

LITERATURA
L. Vlahović: Naučimo svirati klarinet:
H. Klose: Kompletna metoda – 161 exercises

MINIMUM GRADIVA
140 vježba iz početnice
2 skladbe

ISPITNO GRADIVO
1 vježba (svira se iz nota)
Preporuka: L.Vlahović: Naučimo svirati klarinet – vježbe br. 122, 124, 132, 138, 140, 147, 148.
1 skladba uz pratnju glasovira (svira se napamet).
TREĆI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Tonske i tehničke vježbe.
Dugi tonovi u rasponu instrumenta – F3.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Razvijanje interpretativnih elemenata (dinamika, agogika, ritamska preciznost).

TEHNIČKE VJEŽBE
Tehničke vježbe po tonalitetima u intervalnim razmacima.
Ljestvice… + kromatika.

SKLADBE
S glasovirom po slobodnom izboru.
W. Dorsselaer: Reverie et Scherzetto
W. Dorsselaer: Invocation et Danse
A. Beaucamp: Complainte
P. M. Dubois: Romance

OSTALI SADRŽAJI
Komorna glazba.

LITERATURA
L. Vlahović: Zbirka etida za 3. i 4. (1 – 25).
H. Klose: Kompletna metoda – 633 exercises
J. Nochta: Tehnika klarineta I. dio
G. Cavalin – domaći autori

MINIMUM GRADIVA
12 etida
2 skladbe

ISPITNO GRADIVO
1 etida (svira se iz nota)
Preporuka: L. Vlahović: Zbirka etida za 3. i 4. razred – etide br. 11, 18, 20, 25, 33, 36, 56.
1 skladba uz pratnju glasovira (svira se napamet).
ČETVRTI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Tonske i tehničke vježbe, širenje raspona tonova iznad c3, sve bolje ovladavanje instrumentom.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Daljnje razvijanje interpretativnih elemenata (dinamika, agogika, ritamska preciznost).

TEHNIČKE VJEŽBE
Ljestvice, trozvuci – razvijeno i u tercama, Dur – C, G, F, D, B, A, Es, As, E.
Mol – a, d, e, h, g, c, fis, f, cis.
Kromatska ljestvica.

SKLADBE
S glasovirom po slobodnom izboru.
R. Clerisse: Vielle Chanson
H. Vachey: Elegie et Danse

OSTALI SADRŽAJI
Komorna glazba.

LITERATURA
L. Vlahović: Zbirka etida za 3. i 4. razred – 26 – 50.
J. Nochta: Tehnika klarineta, I. dio
H. Klose: Kompletna metoda – 633 exercises
G. Cavalin – domaći autori

MINIMUM GRADIVA
12 etida
2 skladbe

ISPITNO GRADIVO
1 etida (svira se iz nota)
Preporuka: L. Vlahović: Zbirka etida za 3. i 4. razred – etide br. 52, 62, 64, 65, 75, 78,
1 skladba uz pratnju glasovira (svira se napamet)
PETI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Tonske i tehničke vježbe, širenje raspona tonova prema C4, sve bolje ovladavanje instrumentom.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Daljnje razvijanje i širenje interpretativnih elemenata.

TEHNIČKE VJEŽBE
Durske i molske ljestvice.

SKLADBE
S glasovirom po slobodnom izboru.
J. Barat: Chant Slave
R. Clerisse: Promenade
H. Ferguson: 4 short pieces
M. Delguidice: Chant Exotique

OSTALI SADRŽAJI
Komorna glazba.

LITERATURA
L. Vlahović: Zbirka etida za 5. i 6. razred – 1– 25.
J. Nochta: Tehnika klarineta, I. dio.
H. Klose: Kompletna metoda – 633 exercises

MINIMUM GRADIVA
12 etida
2 skladbe

ISPITNO GRADIVO
1 etida (svira se iz nota).
Preporuka: L. Vlahović: Zbirka etida za 5. i 6. razred.
1 skladba uz pratnju glasovira (svira se napamet).
ŠESTI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Potpuno ovladavanje vještinama primjerenima učeniku koji završava osnovnu glazbenu školu te eventualna priprema za srednju školu.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Potpuno ovladavanje interpretativnim elementima.

TEHNIČKE VJEŽBE
Durske i molske ljestvice na sve načine.

SKLADBE
Jedan koncert ili ciklično djelo.
Skladbe s glasovirom po slobodnom izboru.
C. Stamitz: Koncert u B-duru.
N. R. Korsakov: Koncert
J. B. Vanhal: Koncert
J. Matanović: Koncert
Skladbe s glasovirom po slobodnom izboru
E. Bozza: Aria
P. Jeanjean: Clair Matin

OSTALI SADRŽAJI
Komorna glazba.

LITERATURA
L. Vlahović: Zbirka etida za 5. i 6. razred 25– 50.
J. Nochta: Tehnika klarineta I. dio.
H. Klose: Kompletna metoda – 633 exercises.
G. Cavalin – domaći autori.

MINIMUM GRADIVA
12 etida
2 skladbe
1 koncert

ISPITNO GRADIVO
1 etida (svira se iz nota)
Preporuka: L. Vlahović: Zbirka etida za 3. i 4. razred – etide br. 34, 40, 45, 47, 56.
1 skladba uz pratnju glasovira (svira se napamet).
I. ili III. stavak koncerta (svira se napamet).
 
SAKSOFON
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Instrument:
Upoznavanje.
Usnik, ligatura i trstika.
Tijelo instrumenta.
Sklapanje instrumenta.
Održavanje i higijena usnika i instrumenta.
Uvid u tabulaturu instrumenta.
Tehnički elementi:
Položaj usnika u ustima, pravilna postava usnih mišića (ambažura), gledanje pred ogledalom radi provjere ispravnosti položaja usnih mišića.
Puhanje u instrument.
Stav pri sviranju.
Upoznavanje cijelog opsega saksofona u tonovima C-dura,
Alteracije Fis, Cis, (Gis, Dis, Ais) B, Es, (As, Des, Ges). (Alteracije u zagradi primjenjuju se u metodi, a ne kroz ljestvice).
Vrijednosti nota, vrste mjera, ritamske kombinacije:
Cijela nota, polovinka, polovinka s točkom, četvrtinka, osminka.
Stanke: cijela, polovinska, četvrtinska 4/4, 2/4, ľ.
Kombinacije polovinka i četvrtinka, eventualno četvrtinka s točkom i osminka.
Znak ponavljanja, prima volta, seconda volta.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Izdržavanje tonova mezzoforte.
Fraza pod lukom.
Legato, odvajanje tonova jezikom.
Upoznavanje s motivom, frazom, u metodama, pjesmama, skladbama. Preporučuje se poticanje na samostalno oblikovanje glazbenih oblika (variranje zadane teme itd.).

TEHNIKA SVIRANJA
Legato, non legato (odvajanje tonova jezikom)
Ljestvice:
Durske ljestvice, na početku u opsegu jedne oktave, potom i u cijelom registru saksofona, legato i non legato.
Molske harmonijske ljestvice, na početku u opsegu jedne oktave, potom i u cijelom registru saksofona, legato i non legato.
Tonički trozvuk, na početku u opsegu jedne oktave, potom i u cijelom registru saksofona, legato i non legato.
Razvijanje tehničkih i motoričkih sposobnosti učenika nužno je za uspješno svladavanje glazbenih sadržaja, dok je sviranje ljestvica prilika za ostvarivanje korelacije instrument-solfeggio, upoznavanje intervala na instrumentu i stvaranje prvih koraka k slobodnom izražavanju – improvizaciji na instrumentu.

TEHNIČKE VJEŽBE
Sadržane su u metodama za početnike.

SVIRANJE S LISTA
Po mogućnosti na svakome školskom satu čitati novo gradivo i manje pjesme u polovinkama i četvrtinkama, tehničke težine u skladu s učenikovom sposobnošću, tempo moderato.

SVIRANJE PO SLUHU
Zadati poznate, eventualno već svirane teme u više tonaliteta koje je učenik obradio, sviranje teme ili fraze nakon jednog slušanja, samostalni odabir skladbe na audiomediju i njezino sviranje itd.
Razvoj samostalnosti i percepcije i upotreba teoretskog znanja pri sviranju nužni su elementi potrebni za odmak od uobičajenog odnosa: notni tekst+ čitanje = glazba. Učenik se treba hrabriti da samoinicijativno reproducira melodije koje čuje na raznim audiomedijima.

LITERATURA:
Napomena:
Predložena je literatura u kvalitativnom i tehničkom okviru navedenih sadržaja. Svaki učitelj može koristiti svoju literaturu ako smatra da ona ispunjava navedene zahtjeve. Svake godine izlaze iz tiska novi priručnici, metode, etide i skladbe. Poželjno je proučiti i kritički ocijeniti svu literaturu te ju, eventualno, uvrstiti u svoj program. Na stručnim bi sastancima trebalo dodavati novu literaturu na temelju prijedloga učitelja koji su se uvjerili u njezinu vrijednost.

Etide:
Hubert PRATI: 29 etudes progressives (ed. Billaudot)
Guy LACOUR: 50 etudes progressives, cahier 1 (ed. Billaudot)
Michel MERIOT: 25 etudes faciles et progressives et variees (ed. Leduc)
Metode – udžbenici:
Delangle-Bois: Le saxophoniste debutant
Prati: L’ alphabet du saxophoniste
Londeix: Le saxophone en jouant, prvi dio
Bichon: Jouez du saxophone, prvi dio

Glazbena literatura:
Delangle-Bois: Le saxophoniste debutant, skladbe iz udžbenika za početnike (ed. Lemoine)
Delangle-Bois: Jouons ensemble (ed. Lemoine)
Delangle– Grouvel: Premier voyage 1.(ed. Lemoine)
Michel Meriot: Romance (ed. Philipo)
Guy Lacour: Tendre melodie (ed. Billaudot)
Pierre Auclert: Comme un vieux Noel (ed. Billaudot)
W. van Dorsselaer: Musicolor (ed. Billaudot)
Armando Ghidoni: Mes huit premiers solos (ed. Leduc)
Monique Cecconi: Ariette (ed. Philipo)
Eugene Bozza: Le Campanile (ed. Leduc)
Ostale skladbe primjerene težine.

Komorna glazba: 
Delangle-Bois: Le saxophoniste debutant, dueti, trija i kvarteti iz udžbenika za početnike.
Delangle-Bois: Jouons ensemble, prvi dio (ed. Lemoine)
Sejourne-Velluet: Les saxophones parcourent le monde 1 (skladbe s CD-om)

Metode i priručnici za učenike:
Claude Delangle, Christophe Bois: Le saxophoniste debutant, Editions Henry Lemoine 17, Rue Pigalle 75009 Paris (preporuka za najmlađe saksofoniste)
Hubert Prati: L’ Alphabet du saxophoniste, Editions Gerard Billaudot 14, Rue de l‘Echiquier 75010 Paris (preporuka za početnike stare 10 – godina)
Serge Bichon: Jouez du saxophone, premier cahier, Editions Choudens 38, Rue Jean Mermoz 75008 Paris (preporuka za starije početnike)
Jean – Marie Londeix: Le saxophone en jouant, premier cahier, Editions Henry Lemoine 17, Rue Pigalle 75009 Paris (preporuka za starije početnike)

MINIMUM GRADIVA
Minimum ovisi o učenikovoj dobi. Često se u razredu nalaze darovita djeca koja su vrlo mlada (8 – 9 godišnja), a ne pohađaju blok-flautu, već se odlučuju za saksofon. Njih ne možemo usporediti s desetogodišnjacima i jedanaestogodišnjacima iako uspješno svladavaju gradivo u skladu s dobi. Za njih se minimumom smatra ovladavanje polovicom metode uz barem 3 – 4 etide (iz 29 etida ili 50 etida) kao i sviranje durske ljestvice do uključujući 2 predznaka. Stariji bi učenici trebali svladati cijelu metodu te desetak etida i durske ljestvice do uključujući 2 predznaka po cijelom registru. Učenik bi tijekom godine trebao odsvirati napamet barem pet skladbica (može i iz jedne od metoda). Preporuka je da učenik više puta nastupi javno sa skladbama koje su izabrane u skladu s njegovim izvodilačkim sposobnostima.

ISPITNO GRADIVO
Mlađi učenici:
Durska ljestvica (C, G, F, D, B-dur) u okviru jedne oktave plus tonički trozvuk.
Vježba iz metode ili jedna skladbica s klavirom.
Program se svira napamet.
Stariji učenici:
Durska ljestvicu (C, G, F, D, B-dur) u okviru cijeloga registra plus tonički trozvuk
Jedna etida.
Jedna skladba s klavirom.
Program se svira napamet.
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Tehnički elementi:
Upoznavanje sa svim tonovima na saksofonu.
Poznavanje obaju položaja tona Fis (1, Tf), tona B (P, Ta), tona C (1, Tc).
Artikulacija, kombinacije legato-non legato.
Vrijednosti nota, vrste mjera, ritamske kombinacije.
Šesnaestinke.
3/8, 6/8, 2/2.
Punktirane note (četvrtinka s točkom – osminka, osminka – četvrtinka s točkom), sinkope (osminka – četvrtinka – osminka).
Korona.
Kratice u notnom pismu: D.C. al Fine, D.S. al Fine.
Predikat.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Izdržavanje tonova mezzoforte i piano.
Udisanje isključivo na zadanim mjestima.
Dinamika: mp, f, crescendo, decrescendo.
Oznake tempa: allegro, moderato, adagio.
Agogičke značajke: accellerando, ritardando, ritenuto.

TEHNIKA SVIRANJA
Kromatika u opsegu saksofona, bez tempa ili u sporom tempu.
Vibrato: posebni rad na vibratu s naprednijim učenicima koji imaju stabiliziranu ambažuru, po mogućnosti rabiti knjigu o vibratu (Serge Bichon: Jouez du saxophone, Volume II.).
Ljestvice:
Durske do 3 predznaka, molske do 3 predznaka, tonički trozvuk, legato, non legato i/ili artikulacija.

TEHNIČKE VJEŽBE
Tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja jednog intervala
Delangle – Bois: Methode de saxophone ed. Lemoine
S. Bichon: Jouez du saxophone 1. (ed. Choudens)
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1. (ed. Lemoine)
J. M. Londeix: Le saxophone en jouant 1. (ed. Lemoine)

SVIRANJE S LISTA 
Manja pjesma u polovinkama i četvrtinkama, tehničke težine u skladu s učenikovom sposobnošću, tempo moderato
Sposobnost brzog čitanja notnog teksta višestruko je korisna: brže svladavanje zadatka, više pročitanih skladba, efikasnost kod skupnog muziciranja itd.

SVIRANJE PO SLUHU
Zadati poznate, eventualno već svirane teme u više tonaliteta koje je učenik obradio, sviranje teme ili fraze nakon jednog slušanja, variranje, stvaranje teme na poznatu, jednostavnu harmonijsku podlogu.
Razvoj samostalnosti i percepcije i uporaba teorijskog znanja pri sviranju nužni su elementi potrebni za odmak od uobičajenog odnosa: notni tekst + čitanje = glazba. Učenik se treba hrabriti da samoinicijativno reproducira melodije koje čuje na raznim audiomedijima.

LITERATURA
Napomena:
Predložena je literatura u kvalitativnom i tehničkom okviru navedenih sadržaja. Svaki učitelj može rabiti svoju literaturu ako smatra da ona ispunjava navedene zahtjeve. Svake godine izlaze iz tiska novi priručnici, metode, etide i skladbe. Poželjno je proučiti i kritički ocijeniti svu literaturu te ju eventualno uvrstiti u svoj program. Na stručnim bi sastancima trebalo dodavati novu literaturu na temelju prijedloga učitelja koji su se uvjerili u njezinu vrijednost.

Etide:
Hubert Prati: 29 etudes progressives (ed. Billaudot)
Guy Lacour: 50 etudes progressives, cahier 1. (ed. Billaudot)
Michel Meriot: 25 etudes faciles et progressives et variees (ed. Leduc)
Marcel Mule: 24 etudes faciles d’apres Samie (ed. Leduc)

Metode:
Delangle –Bois: Le saxophoniste debutant
Prati: L’ alphabet du saxophoniste
Londeix: Le saxophone en jouant
Bichon: Jouez du saxophone

Glazbena literatura:
Delangle – Bois: Le saxophoniste debutant, skladbe iz udžbenika za početnike (ed. Lemoine)
Delangle – Bois: Jouons ensemble (ed. Lemoine)
Delangle – Grouvel: Premier voyage 1. i 2. (ed. Lemoine)
Marc Carles: Cantilene (ed. Leduc)
Roger Calmel: Nocturne (ed. Philipo)
Andre Ameller: Lirico (ed. Philipo)
Jean Absil: Pieces faciles (2. i 3.) (ed. Lemoine)
Eugene Bozza: Menuet des Pages (ed. Leduc)
Andre Ameller: Gypsophile (ed. Martin)
Andre Ameller: La Plata (ed. Philipo)
Armando Ghidoni: Mes huit premiers solos (ed. Leduc)
Marcel Perrin: Berceuse (ed. Leduc)
Eugene Bozza: Le Campanile (ed. Leduc)
Alain Crepin: L‘elephant et la poupee (ed. Robert Martin)
Ostale skladbe primjerene težine.

Komorna glazba:
Delangle – Bois: Le saxophoniste debutant, dueti, tria i kvarteti iz udžbenika za početnike
Delangle – Bois: Jouons ensemble, prvi dio (ed. Lemoine)
Delangle – Grouvel: Premier voyage 1. i 2. (ed. Lemoine)
Sejourne– Velleuet: Les saxophones parcourent le monde 1. (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)

Etide za učenike:
Guy Lacour: 50 etudes progressives pour saxophone, cahier 1. Editions Gerard Billaudot 14, Rue de l’Echiquier, 75010 Paris
Hubert Prati: 29 etudes progressives Editions Gerard Billaudot 14, Rue de l’Echiquier 75010 Paris.
Michel Meriot: 25 etudes faciles et progressives et varies, Editions Alphonse Leduc, 175, Rue Saint-Honore, Paris
Marcel Mule: 24 etides faciles, Editions Alphonse Leduc, 175, Rue Saint-Honore, Paris.
Jean-Marie Londeix: Exercices mecaniques, cahier. 1. Editions Henry Lemoine 17, Rue Pigalle, Paris

MINIMUM GRADIVA
Durske i molske ljestvice do 3 predznaka plus tonički trozvuk i dominantni septakord, tj. smanjeni septakord.
10 etida (Prati, Lacour, Mule: 24 etudes faciles, ed. Leduc).
2 skladbe s klavirom.

ISPITNO GRADIVO
Durska i/ili molska ljestvica do 3 predznaka po cijelom registru plus tonički trozvuk, legato, nonlegato i/ili artikulacija.
Jedna etida.
Jedna skladba s klavirom.
Program se svira napamet.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Tehnički elementi:
Disanje ošitom, rad s metronomom, uočavanje intonativnih nečistoća i ispravljanje intonativnih pogrešaka, ugađanje s glasovirom, vježbanje i uočavanje niže i više intonacije od zadane na glasoviru.
Vrijednosti nota, vrste mjera, ritamske kombinacije:
Mješovite i složene mjere.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Izdržavanje tonova decrescendo (mf > p).
Sfz, fp, staccato, tenuto.
Oznake tempa: presto, vivo, allegretto, lento, largo.
Agogičke značajke: accelerando, ritardando, ritenuto.
Upoznavanje s oblikom skladbe ili vježbe, motiv, fraza, rečenica itd.

TEHNIKA SVIRANJA
Kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona.
Vibrato (u polaganu tempu za početnike s postupnim povećavanjem brzine).
Durske i molske ljestvice do 4 predznaka plus tonički trozvuk i dominantni i smanjeni septakord.

TEHNIČKE VJEŽBE
Tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja jednog intervala.
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1 (ed. Lemoine).

SVIRANJE S LISTA 
Pjesma ili kratka etida u osminkama, tempo moderato.

SVIRANJE PO SLUHU
Sviranje teme ili fraze nakon jednog slušanja, variranje, stvaranje teme na poznatu, jednostavnu harmonijsku podlogu.

LITERATURA
Napomena:
Predložena je literatura u kvalitativnom i tehničkom okviru navedenih sadržaja. Svaki učitelj može rabiti svoju literaturu ako smatra da ona ispunjava navedene zahtjeve. Svake godine izlaze iz tiska novi priručnici, metode, etide i skladbe. Poželjno ih je proučiti i kritički ocijeniti te ih eventualno uvrstiti u svoj program. Na stručnim bi sastancima trebalo dodavati novu literaturu na temelju prijedloga učitelja koji su se uvjerili u njezinu vrijednost.)

Etide: 
Guy Lacour: 50 etudes progressives (ed. Billaudot)
Marcel Mule: 24 etudes faciles dapres Samie (ed. Leduc)
Michel Meriot: 25 petites pieces en forme d’etudes (ed. Combre)

Glazbena literatura: 
Pierre Petit: Saxopera (ed. Leduc)
J. M. Londeix: Tableaux Aqutanes (ed. Leduc)
R. Bariller: Fann’ Jazz (ed. Leduc)
P. M. Dubouis: Dix figures a danser (ed. Leduc)
Roger Gallet: Berceuse et promenade (ed. Billaudot)
Jerome Naulais: Kansax city (ed. Billaudot)
Armando Ghidoni: Promenade (ed. Leduc)
Alain Crepin: Le jeux de panda (ed. Robert Martin)
Alain Crepin: L’elephant et la poupee (ed. Robert Martin)
Jean Bouvard: Chant elegiaque et final (ed. Billaudot)
Armando Ghidoni: Easy blues (ed. Leduc)
Armando Ghidoni: Ballade et divertissement (ed. Leduc)
Ostale skladbe primjerene težine.

Komorna glazba: 
Dueti, triji i kvarteti za saksofone primjerene težine, npr.:
Jean Bouvard: 21 minidueti sur les chansons populaires francaises (ed. Billaudot) (duet)
Jean Bouvard: 13 chansons et danses (ed. Billaudot) (duet)
Jean Bouvard: 12 pieces breves (ed. Billaudot) (trio)
Pierre M. Dubois: Miniatures (dva alt-saksofona + tenor-saksofon)
Sejourne-Velluet: Les saxophones parcourent le monde 1 (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)

MINIMUM GRADIVA
Durske i molske ljestvice do 4 predznaka plus tonički trozvuk i dominantni septakord tj. smanjeni septakord.
10 etida
2 skladbe s glasovirom.

ISPITNO GRADIVO
Durska i/ili molska ljestvica do 4 predznaka po cijelom registru plus tonički trozvuk, legato i/ili non legato, tj. artikulacija.
Jedna etida.
Jedna skladba s glasovirom.
Program se svira napamet.
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Tehnički elementi:
Disanje ošitom, rad s metronomom, uočavanje intonativnih teškoća i njihovo ispravljanje, ugađanje s glasovirom, vježbanje i uočavanje niže i više intonacije od zadane na klaviru.
Vrijednosti nota, vrste mjera, ritamske kombinacije:
Mješovite mjere: 5/8, 7/8,
Ritamske mjere u skladu sa zadanim gradivom.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Izdržavanje tonova f, mf, p, f > p.
Crescendo i decrescendo, poštivanje dinamičkih oznaka.
Upoznavanje s formom skladbe ili vježbe, motiv, fraza, rečenica itd.
Poznavanje većine oznaka za tempo, dinamiku i način izvođenja.
Uvježbavanje skladba s posebnom pažnjom na dinamiku, fraziranje, artikulaciju, zadani tempo, agogiku itd.

TEHNIKA SVIRANJA
Kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona (legato i artikulacija).
Vibrato – uporaba u skladbama.
Durske i molske ljestvice do 5 predznaka plus tonički trozvuk i dominantni i smanjeni septakord, legato, nonlegato i artikulacije.

TEHNIČKE VJEŽBE
Tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja jednog intervala.
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1 (ed Lemoine)
Tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja motiva od četiri tona.
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 2 (ed Lemoine)

SVIRANJE S LISTA
Pjesma ili kratka etida u osminkama i šesnaestinkama, tempo moderato, allegro.

SVIRANJE PO SLUHU
Sviranje teme ili fraze nakon jednog slušanja, variranje, stvaranje teme na harmonijsku podlogu.

LITERATURA
Napomena:
Predložena je literatura u kvalitativnom i tehničkom okviru navedenih sadržaja. Svaki učitelj može rabiti svoju literaturu ako smatra da ona ispunjava navedene zahtjeve. Svake godine izlaze iz tiska novi priručnici, metode, etide i skladbe. Poželjno ih je proučiti i kritički ocijeniti te ih eventualno uvrstiti u svoj program. Na sastancima bi stručnih vijeća trebalo dodavati novu literaturu na temelju prijedloga učitelja koji su se uvjerili u njezinu vrijednost.

Etide:
Guy Lacour: 50 etudes progressives (ed. Billaudot)
Marcel Mule: 24 etudes faciles dapres Samie (ed. Leduc)
Michel Meriot: 25 petites pieces en forme d’etudes (ed. Combre)
Henry Klose: 25 exercices journaliers (ed. Leduc)
Hubert Prati: 23 mini-puzzles (ed. Billaudot)

Glazbena literatura:
Jerome Naulais: Sax symbole (ed. Robert Martin)
Charles Jay: Aria et scherzetto (ed. Lemoine)
Jeanne Leleu: Danse nostalgique (ed. Billaudot)
Rene Duclos: Piece breve (ed. Leduc)
Jeanine Rueff: Chanson et passepied (ed. Leduc)
Jerome Naulais: Kansax city (ed. Billaudot)
Jean Avignon: Spiritual et danse exotique (ed. Billaudot)
Alain Crepin: Le jeux de panda (ed. Robert Martin)
Alain Crepin: Celine mandarine (ed. Lemoine)
Armando Ghidoni: Douce chansonette (ed. Leduc)
Ostale skladbe primjerene težine.

Komorna glazba:
Dueti, triji i kvarteti za saksofone primjerene težine, npr.:
Jean Bouvard: 12 pieces breves (ed. Billaudot) (trio alt-saksofona)
Hubert Prati: Neuf negro spirituals (ed. Billaudot) (kvartet alt-saksofona
Jacques Petit: Variations (ed. Billaudot) (kvartet alt saksofona)
Sejourne-Velluet: Les saxophones parcourent le monde 1. (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)

MINIMUM GRADIVA
Durske i molske ljestvice do 5 predznaka plus tonički trozvuk i dominantni septakord tj. smanjeni septakord
10 etida.
2 skladbe s glasovirom.

ISPITNO GRADIVO
Dursku i/ili molsku ljestvicu do 5 predznaka po cijelom registru plus tonički trozvuk, legato i/ili non legato, tj. artikulacija.
Jedna etida.
Jedna skladba s glasovirom.
Program se svira napamet.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Tehnički elementi:
Disanje ošitom, rad s metronomom, daljnje njegovanje intonacije, i to elektronskim ugađačem (tunerom), ugađanje s glasovirom i, ako je moguće, s drugim instrumentima.
Vrijednosti nota, vrste mjera, ritamske kombinacije:
Složene i mješovite mjere.
Ritamske mjere u skladu sa zadanim gradivom.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Izdržavanje tonova f, mf, p, f > p.
Crescendo i decrescendo, poštivanje dinamičkih oznaka.
Poznavanja većine oznaka za tempo, dinamiku i način izvođenja.
Upoznavanje s oblikom skladbe ili vježbe, motiv, fraza, rečenica itd.
Uvježbavanje skladba s posebnom pažnjom na dinamiku, fraziranje, artikulaciju, zadani tempo, agogiku itd.

TEHNIKA SVIRANJA
Kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona (legato i artikulacija).
Vibrato.
Sve durske i molske ljestvice plus tonički trozvuk i dominantni i smanjeni septakord.

TEHNIČKE VJEŽBE
Tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja jednog intervala.
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1. (ed. Lemoine).
Tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja motiva od četiri tona.
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 2. (ed. Lemoine)

SVIRANJE S LISTA
Pjesma ili etida u osminkama i šesnaestinkama, tempo moderato, allegro.

SVIRANJE PO SLUHU
Sviranje teme ili fraze nakon jednog slušanja, variranje, stvaranje teme na harmonijsku podlogu.

LITERATURA
Napomena:
Predložena je literatura u kvalitativnom i tehničkom okviru navedenih sadržaja. Svaki učitelj može rabiti svoju literaturu ako smatra da ona ispunjava navedene zahtjeve. Svake godine izlaze iz tiska novi priručnici, metode, etide i skladbe. Poželjno ih je proučiti i kritički ocijeniti te ih eventualno uvrstiti u svoj program. Na sastancima bi stručnih vijeća trebalo dodavati novu literaturu na temelju prijedloga učitelja koji su se uvjerili u njezinu vrijednost.

Etide:
Henry Klose: 25 exercices journaliers (ed. Leduc)
Marcel Mule: exercices journaliers d’apres terschak (ed. Leduc)
Joachim Andersen: 18 petites etudes op. 41 (ed. Billaudot),
Marcel Mule: 18 exercices ou etudes d’apres berbiguier (ed. Leduc)
Marcel Mule: 48 etudes d’apres Ferling (ed. Leduc)
Hubert Prati: 23 mini-puzzles (ed. Billaudot)
Glazbena literatura:
Charles Jay: Aria et Scherzetto (ed. Lemoine)
Rene Duclos: Piece breve (ed. Leduc)
Andre Chailleux: Andante et allegro (ed. Leduc)
David L. Walters: Andante and scherzo (ed. Southern music company)
Jeanne Leleu: Danse nostalgique (ed. Billaudot) 
Rene Duclos: Piece breve (ed. Leduc)
Jeanine Rueff: Chanson et passepied (ed. Leduc)
Jerome Naulais: Sax symbole (ed. Robert Marti)
Armando Ghidoni: Es (ed. Robert Martin)

Komorna glazba:
Dueti, triji i kvarteti za saksofone primjerene težine, npr.:
J. S. Bach: Dvoglasne invencije (prerada Larry Teal),
Hubert Prati: Neuf negro spirituals (ed. Billaudot) (kvartet alt-saksofona),
Sejourne-Velluet: Les saxophones parcourent le monde 1 (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)

MINIMUM GRADIVA
Sve durske i molske ljestvice plus tonički trozvuk i dominantni septakord i smanjeni septakord.
10 etida.
2 skladbe s klavirom.

ISPITNO GRADIVO
Durska i/ili molska ljestvica do 7 predznaka po cijelom registru plus tonički trozvuk, legato i/ili non legato tj. artikulacija.
Jedna etida.
Jedna skladba s glasovirom.
Program se svira napamet.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Daljnje ovladavanje instrumentom u skladu sa zahtjevima u etidama i skladbama. Artikulacija mora biti besprijekorna.
Dalje notne vrijednosti i ritamske kombinacije u skladu sa zahtjevima.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Izdržavanje tonova f, mf, p, f > p.
Crescendo i decrescendo, poštivanje dinamičkih oznaka.
Poznavanje većine oznaka za tempo, dinamiku i način izvođenja.

TEHNIKA SVIRANJA
Kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona u svim artikulacijama.
Sve durske i molske ljestvice plus tonički trozvuci, dominantni i smanjeni akordi.

TEHNIČKE VJEŽBE
Tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja jednog intervala.
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1 (ed Lemoine)
Tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja motiva od četiri tona.
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 2 (ed Lemoine)

SVIRANJE S LISTA
Skladbe ili etide bržeg tempa, odgovarajuće težine s ritmički kompliciranijim tekstom i zahtjevnijom artikulacijom.

SVIRANJE PO SLUHU
Sviranje teme ili fraze nakon jednog slušanja, variranje, stvaranje teme na harmonijsku podlogu.

LITERATURA
Napomena:
Predložena je literatura u kvalitativnom i tehničkom okviru navedenih sadržaja. Svaki učitelj može koristiti svoju literaturu ako smatra da ona ispunjava navedene zahtjeve. Svake godine izlaze iz tiska novi priručnici, metode, etide i skladbe. Poželjno ih je proučiti i kritički ocijeniti te ih eventualno uvrstiti u svoj program. Na sastancima bi stručnih vijeća trebalo dodavati novu literaturu na temelju prijedloga učitelja koji su se uvjerili u njezinu vrijednost.

Etide:
Henry Klose: 25 exercices journaliers (ed. Leduc)
Marcel Mule: Exercices journaliers d’apres Terschak (ed. Leduc)
Joachim Andersen: 18 petites etudes, op. 41 (ed. Billaudot)
Marcel Mule: 18 exercices ou etudes d’apres Berbiguier (ed. Leduc)
Marcel Mule: 48 etudes d’apres Ferling (ed. Leduc)
Hubert Prati: 23 mini-puzzles (ed. Billaudot)

Glazbena literatura:
Andre Chailleux: Andante et allegro (ed. Leduc)
David L. Walters: Andante and scherzo (ed. Southern music company)
Denis Joly: Cantilene et danse (ed. Leduc)
Paul Hindemith: Sonate (ed. Schott)
Alexandre Tcherepnine: Sonatine sportive (ed. Leduc)
Tomislav Uhlik: Jazz sonatina (MIC-KDZ)

Komorna glazba:
Dueti, triji i kvarteti za saksofone primjerene težine, npr.:
J. S. Bach: Dvoglasne invencije (prerada Larry Teal)
Hubert Prati: Neuf negro spirituals (ed. Billaudot) (kvartet alt-saksofona)
Sejourne-Velluet: Les saxophones parcourent le monde 1 (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)

MINIMUM GRADIVA
Sve durske i molske ljestvice plus tonički trozvuk i dominantni septakord i smanjeni septakord.
10 etida.
2 skladbe s glasovirom.

ISPITNO GRADIVO
Durska i/ili molska ljestvica do 7 predznaka po cijelom registru plus tonički trozvuk, legato, non legato i/ili artikulacija.
Jedna etida.
Jedna skladba s klavirom.
Program se svira napamet.
 
OBOA
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Povijesni razvoj instrumenta i njegovo mjesto u orkestru.
Upoznavanje s instrumentom: sastavljenje, rastavljanje i održavanje instrumenta.
Upoznavanje s dijelovima (pisak, usnik) i higijenom instrumenta.
Držanje tijela, položaj ruku, usnice, zubi, jezik, disanje, držanje instrumenta.

TEHNIKA SVIRANJA
Postava usnica – piska (jezik – zubi), tehnika disanja (ošit).
Predvježbe u opsegu d1 – h2, staccato, legato.
Razvijanje osjećaja za lijep ton, »otvoreno« sviranje, intonacija, agogika: ritartdando.
Njegovati od početka sviranje napamet.

LITERATURA
T. Niemann: Škola za obou I: (sve predvježbe i vježbe) 1. – 12. vježbe
Szeszler: Škola za obou: 1.– 40. vježbe
Barret: Methode complete de hautbois: (I. dio – pola), imati na umu napomenu: okvir, prema mogućnosti nabave.
Skladbe lakših tehničkih zahtjeva i uz pratnju glasovira.

ISPITNO GRADIVO
G ili C-dur.
Jedna etida.
Skladba uz pratnju glasovira (npr. I. Stanić: Andantino).
 
DRUGI RAZRED
 
TEHNIKA SVIRANJA
Utvrđivanje tehnike disanja, artikulacija, legato, staccato, intervali do oktave, tonske vježbe – dugi tonovi.
Osnove muzikalnosti: izvođenje fraze, osnove dinamike (p, f), sviranje napamet.

LITERATURA
T. Niemann: Škola za obou I. dio, 13. – 17. vježbe, sa svim međuvježbama
Szeszler: Škola za obou, do 80. vježbe
Barret: Methode complete de hautbois
Po izboru npr.: Ferlendis: Adagio, Danzi: Adagio
Händel: Menuet u d-molu

ISPITNO GRADIVO
D ili A-dur ljestvica.
Jedna etida.
Skladba uz pratnju glasovira.
 
TREĆI RAZRED
 
TEHNIKA SVIRANJA
Osnovne tehnike: disanje (0’), njegovanje plemenitog izgovora tona (DA), staccato, legato, triller, ljestvice do četiri predznaka.
Osnove muzikalnosti: dinamika, piano, forte, crescendo, decrescendo, fraza.
Učenje napamet, audio, vizualno pamćenje, prednosti i nedostaci.

LITERATURA
T. Niemann: Škola za obou I. dio do kraja.
T. Niemann: Škola za obou II. dio, ljestvice i vježbe do četiri predznaka.
Szeszler: Škola za obou, do 120 vježbe.
Barret: Methode complete de hautbois, do kraja.
Skladbe uz pratnju glasovira: Bach: Gavota, Pergolesi: Sicilijana, Mozart: Menuet, Bourree.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica (do 4 predznaka).
Jedna etida.
Skladba uz pratnju glasovira.
 
ČETVRTI RAZRED
 
TEHNIKA SVIRANJA
Osnovne tehnike: ljestvice i rastavljeni akordi do šest predznaka (legato, staccato, vokalize, ritmizirano, proširenje dinamike: pp do f, crescendo, decrescendo, portamento, trileri
Osnove muzikalnosti: artikulacija, dinamika, raznovrsnost staccata, accell.

LITERATURA
T. Niemann: Škola za obou II. dio do kraja
Szeszler: Škola za obou, do kraja
Barret: Škola za obou I. dio (pola)
Blatt: 15 etida za obou (izbor lakših do 5 etida)
Skladbe uz pratnju glasovira: A. Corelli: Koncert za obou u F-duru: Sarabanda (III. stavak)
i Gavotta (IV. Stavak)
Godard: Lamento.
Händel: Air i Rondo.
A. Corelli: Preludij.

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica (i rastavljeni akordi).
Jedna etida.
Skladba uz pratnju glasovira.
 
PETI RAZRED
 
TEHNIKA SVIRANJA
Osnovne tehnike: sve ljestvice (brža tempa, ritmizirano, legato, staccato), vokalize, mordent, grupetto.
Osnove muzikalnosti: fraza i dah, početne vježbe ošita za vibrato, sve agogičke i dinamičke varijante, intonacija, početi učeniku usmjeravati pažnju na odnos boja pojedinih tonova.

LITERATURA
Barret: Škola za obou II. dio
Gillet: Methode pour le debut... (sve)
Blatt: 15 etida za obou (izbor) najmanje 5 etida
Paessler: 24 larga – 2 larga po izboru (preporuka: 10. i 18.)
Skladbe uz pratnju glasovira: Fiocco: Arioso; Pomykalo: Mali ples; Bobić: Rondino.
Corelli: Koncert u F-duru, Adagio (I. stavak) i Allegro moderato (II. stavak)
Šivic: Prigodnica.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica (rastavljeni trozvuk).
Jedna etida (Blatt).
Skladba uz pratnju glasovira (ne lakša od Fiocco: Arioso ili Corelli).
 
ŠESTI RAZRED
 
TEHNIKA SVIRANJA
Osnovne tehnike: sve ljestvice bržim tempom, ali njegovati konstantno izdržavanje dugih tonova, vibrato, temeljne upute o orkestru i sviranja u orkestru.
Osnove muzikalnosti: dinamika u svim nijansama, agogika, artikulacija, barok (temeljni), fraza i dah, boje i odnosi tonova, napamet.

LITERATURA
Barret: Škola za obou II. dio
Gillet: Methode pour le debut... (sve, ali u bržem tempu)
Blatt: 15 etida za obou (barem 8 u pravom tempu
Wiedeman: etide (najmanje prvih 8 /ili po izboru)
Paessler: 24 larga – 4 larga po izboru
Skladbe uz pratnju glasovira: Corelli: Koncert u F-duru (svih pet stavaka u pravom tempu)
Merku: Varijacije
M. Stahuljak: Sonatina.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica dur i mol (rastavljeni akord i dominantni septakord).
Jedna etida (Blatt ili Wiedeman).
Skladba uz pratnju glasovira (Corelli; Fiocco: Arioso; Händel: I. Sonata u c-molu, Adagio i Allegro – III. i IV. stavak)
 
FAGOT
PRVI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Opis i sastavljanje instrumenta.
Držanje instrumenta (stojeći, sjedeći stav).
Opis piska i držanje u ustima (podesiti pisak za lako izvođenje).
Tvorba tona (demonstracija tona – nastavnik).
Impostacija: usnica, jezika.
Disanje.

LJESTVICE
Dur i paralelni mol (legato, staccato).

LITERATURA
Bordeau: Grande methode complete
J. Weissenborn: Škola za fagot, op. 8, I. dio
Haultier: Le debutant basoniste (Fagotist početnik – I. dio)
N. S. Stokač: Fagot 1. svezak – skladbe s klavirom
Skladbe s glasovirom po slobodnom izboru.
Dodatna literatura za naprednije učenike:
A. Hawkins: Gavota
Kabalevski: Sonatina
J. E. Galliard: Sonata u G-duru.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba s glasovirom po izboru.
 
DRUGI RAZRED
 
LITERATURA
Bordeau: Grande methode complete
J. Weissenborn: Škola za fagot, op. 8, II. dio
Haultier: Le debutant basoniste (Fagotist početnik – II. dio)
N. S. Stokač: Fagot 2. i 3. svezak – skladbe s glasovirom.
Skladbe s glasovirom po slobodnom izboru.
Dodatna literatura za naprednije učenike:
B. Marcello: Sonata u e-molu
J. E. Galliard: Sonata u a-molu.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba s glasovirom po izboru.
 
TREĆI RAZRED
 
LITERATURA
Bordeau: Grande methode complete
J. Weissenborn: Etide za fagot
Stazenhofer: 24 etide za fagot
N. S. Stokač: Fagot 4. i 5. svezak
Skladbe s glasovirom po slobodnom izboru.
Dodatna literatura za naprednije učenike
B. Marcello: Sonata u a-molu
E. Ozi: 42 capriccia.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba s glasovirom po izboru.
 
ČETVRTI RAZRED
 
LITERATURA
Bordeau: Grand methode complete.
Loushez: 20 etida
Stazenhofer: 24 etide za fagot
F. Oubradous: II. svezak (II. dio – ljestvice, etide)
Skladbe s glasovirom po slobodnom izboru.
Dodatna literatura za naprednije učenike:
B. de Boismortier: Sonata br. 5
A. Vivaldi: La notte.
ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba s glasovirom po izboru.
 
PETI RAZRED

LITERATURA
L. Milde: Etide.
F. Oubradous: II. svezak (II. dio – ljestvice, etide)
Skladbe s glasovirom po slobodnom izboru.
Dodatna literatura za naprednije učenike
B. Gambaro: 18 etida
B. de Boismortier: Koncert u D-duru
A. Vivaldi: Sonata u B-duru
B. Bjelinski: Invencija br. 1.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba s glasovirom po izboru.
 
ŠESTI RAZRED

LITERATURA
L. Milde: Etide
F. Oubradous: III. svezak (komplementarne etide s tehničkim i melodijskim tretmanom)
Dodatna literatura za naprednije učenike:
A. Giampieri: 16 etida
A. Vivaldi: Koncert u a-molu (F VIII, br. 7)
W. A. Mozart: Koncert u B-duru
B. Bjelinski: Invencija br. 2.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba s glasovirom po izboru.
Napomena: U školama za fagot (Bordeau, Oubradous, Haultier) treba obraditi etide prema metodičkim jedinicama.
 
TRUBA
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Pravilno držanje instrumenta.
Disanje.
Impostacija:
Odabrati pravilan usnik.
Pravilno postavljanje usnika na usne.
Održavanje mišića lica (oko usana).

LITERATURA
P. Clodomir: Methode complete (do 20. stranice)
N. Obradović: Trublja, moje glazbalo
J. Porett: Methode progressive
D. Gatti: Škola za trublju, I. dio (do 15. stranice)
S. Balasnjin: Škola za trublju
C. Colin: Melodius fundamentals (do 30. stranice)
* Nastavnik će po vlastitom kriteriju i iskustvu odabrati autore (najmanje 2) po kojima će raditi.

LJESTVICE
Durske ljestvice do 3 predznaka.

SKLADBE
J. Porret: Minicorcertini br. 1. – 6.
W. A. Mozart: Allegretto
G. Tornios: Pjesma
Ostale skladbe po izboru.

ISPITNO GRADIVO
Durska ljestvica s trozvukom.
Jedna etida (vježba) iz navedene literature (napamet).
Jedna skladba uz glasovirsku pratnju po nastavnikovu izboru (napamet).
 
DRUGI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Kontrola držanja.
Kontrola disanja.
Vježbe za vibraciju usana: bez usnika i s usnikom.

LITERATURA
P. Clodomir: Methode complete (do 35. stranice)
N. Obradović: Trublja, moje glazbalo
J. Porett: Methode progressive
J. B. Arban: Vollstandige Schule für Trompete (do 50. vježbe, str. 12.)
D. Gatti: Škola za trublju (do 33. stranice)
C. Colin: Melodius fundamentals (do 40. stranice)
* Nastavnik će po vlastitom kriteriju i iskustvu odabrati autore (najmanje 3) po kojima će raditi.

LJESTVICE
Durske ljestvice do 5 predznaka.

SKLADBE
J. Porret: Concertino br. 11.
E. Lesieur: Visibaba
G. Ph. Telemann: Menuet
V. Šelokov: Šala

ISPITNO GRADIVO
Durska ljestvica s trozvukom do 4 predznaka.
Jedna etida (napamet).
Jedna skladba uz pratnju glasovira (napamet).
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Kontrola držanja.
Kontrola disanja.
Legato na istoj poziciji (lip-tehnika), terce, kvarte i kvinte.
Vokalize.

LITERATURA
P. Clodomir: Methode complete (do 49. stranice)
J. B. Arban: Vollstandige Schule für Trompete (od 13. do 37. stranice)
D. Gatti: Škola za trublju (do 48. stranice)
N. Obradović: Trublja, moje glazbalo
H. J. Krumpfer: Trumpet studies (do 30. stranice)
* Nastavnik će po vlastitom kriteriju i iskustvu odabrati autore (najmanje 3) po kojima će raditi.

LJESTVICE
Durske ljestvice do 5 predznaka.
Molske ljestvice do 3 predznaka.

SKLADBE
J. Porret: Concertino br. 19.
J. Porret: Concertino br. 3.
F. Achac: Debut
R. Hofmann: 38 melodische studien
G. Tornyo: Scherzo.

ISPITNO GRADIVO
Durska ljestvica do 5 predznaka s trozvukom, ili molska ljestvica do 3 predznaka s trozvukom.
Jedna etida (vježba) iz navedenoga gradiva (napamet).
Jedna skladba uz pratnju glasovira (napamet).
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Razvijanje tehnike sviranja.
Lip-tehnika (terce, kvarte i kvinte).
Vokalize.
Razvijanje staccata.

LITERATURA
P. Clodomir: 70 Little Studies (1. – 20. vježba)
J. B. Arban: Vollstandige Schule für Trompete (od 38. do 66. stranice)
J. Porett: Methode progressive
P. Clodomir: Methode complete (do kraja)
D. Gatti: Škola za trublju (do kraja)
H. J. Krumpfer: Trumpet studies (od 31. do 50. stranice)
* Nastavnik će po vlastitom kriteriju i iskustvu odabrati autore (najmanje 3) po kojima će raditi.

LJESTVICE
Sve durske ljestvice s rastavljenim toničkim trozvucima i dominantnim septakordima.
Mol ljestvice do 5 predznaka s rastavljenim trozvucima.

SKLADBE
A. Street: Rondino
J. Ed. Barat: Orientale
J. Laburda: Sonatina (I. stavak)
A. Hanmer: Tri komada
A. Vaigl: Mala sonatina (I. stavak).

ISPITNO GRADIVO
Dvije ljestvice: dur i mol s trozvucima.
Dvije etide različita karaktera (jedna napamet).
Jedna skladba uz pratnju glasovira (napamet).
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Razvijanje već nabrojenih tehnika sviranja (disanje, vježbe na usnik, lip tehnika, vokalize, sviranje durskih i molskih ljestvica u raznim artikulacijama kroz dvije oktave).

LITERATURA
P. Clodomir: 70 Little Studies (21. – 45. vježba)
M. Schlosberg: Daily Drills
P. Clodomir: Methode Complete II. dio (do 20. stranice)
J. B. Arban: Vollstandige Schule für Trompete (od 66. do 100. stranice)
J. Porett: Methode Progressive
D. Gatti: Škola za trublju, II. dio (do 20. stranice)
H. J. Krumpfer: Trumpet studies (od 51. do 75. stranice)

LJESTVICE
Sve durske ljestvice i molske ljestvice s rastavljenim trozvucima te dominantnim i smanjenim septakordima.

SKLADBE
J. Porret: Concertino br. 20, 28
B. Marcello: Largo i allegro
A. Buononcini: Rondeau
R. Clerise: Noce Villageoise
A. Klobučar: Koračnica

ISPITNO GRADIVO
Dvije ljestvice – dur i mol s trozvucima.
Dvije etide različita karaktera (jedna napamet).
Jedna skladba uz pratnju glasovira (napamet).
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Razvijanje i usavršavanje tehnike sviranja do te mjere da učenik može izvoditi djela višeg stupnja težine. Svladavanje svih ukrasa, svih ritmičkih figura i svih načina artikuliranja.

LITERATURA
M. Schlosberg: Daily Drills
P. Clodomir: 70 Little Studies (46. – 70. vježba)
P. Clodomir: Methode complete II. dio (do kraja)
J. Porett: Methode progressive
J. B. Arban: Vollstandige Schule für Trompete (od 100. do 142. stranice)
D. Gatti: Škola za trublju II. dio (do kraja)
H. J. Krumpfer: Trumpet studies (dp raja I. dijela).
* Nastavnik će po vlastitom kriteriju i iskustvu odabrati autore (najmanje 3) po kojima će raditi.

LJESTVICE
Sve durske i molske ljestvice s rastavljenim trozvucima te dominantnim i smanjenim septakordima.

SKLADBE
G. P. Telemann: Sonata
G. Tartini: Largo i allegro
E. Coriollis: Trois Pieces
D. Bobić: Scherzino
V. Šelokov: Dječji koncert
B. Bjelinski: Musica per tromba (Aria)
P. Baldassari: Sonata
Sudjelovanje u komornim sastavima i orkestru. Interni i javni nastupi.

ISPITNO GRADIVO
Dvije ljestvice – dur i mol s trozvucima.
Dvije etide – tehnička i melodijska (jedna napamet).
Dvije skladbe uz pratnju glasovira – jedna hrvatskog skladatelja (napamet).
Ispitni program 6. razreda osnovne glazbene škole priznaje se za prijamni ispit za srednju školu.
 
TROMBON
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Disanje, položaj grla, jezika i usnica.
Držanje instrumenta, postava usnika.
Nastup tona, izdržavanje dugih tonova.
Vježbe vezanih i nevezanih tonova (vokalize).
Izvođenje različitih artikulacija i dinamike.
Vježbe intonacije i ritmičke vježbe (uz metronom)

LJESTVICE I TEHNIČKE VJEŽBE
Durske ljestvice F, B, C, Es.
Rastvoreni trozvuci glavnih stupnjeva.
Max Schlossberg: Daily Drills And Technical Studies, 1. – 18.
Günter Fuhlisch: Neue Schule für Zugposaune, 1. – 36.
Robert Müller: Škola za trombon, 1. – 18.

SKLADBE
J. S. Bach: Choral »Wachet auf«
F. Schubert: Der Lindenbaum.

ČITANJE S LISTA, SVIRANJE PO SLUHU, TRANSPONIRANJE
Na svakom satu ponavljanje zadane glazbene fraze te njezino transponiranje u navedene tonalitete uz promjene artikulacije i dinamike. U drugom polugodištu čitanje pravilnih glazbenih cjelina (4 – 8 taktova) na prvi pogled.

SVIRANJE U KOMORNOM SASTAVU
Skupno sviranje dnevnih vježba, ljestvica i rastvorba akorada.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim trozvucima tonički.
Vježba karaktera različita od skladbe.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
 
DRUGI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Kontrola osnova naučenih u prvom razredu.
Intoniranje intervala unutar jedne oktave.
Sviranje vokaliza različitim artikulacijama i dinamikom.
Ritmičke vježbe.

LJESTVICE I TEHNIČKE VJEŽBE
D, A, G, As-dur i d, g, c, f – prirodne molske ljestvice unutar oktave.
Rastvoreni trozvuci glavnih stupnjeva u rasponu od jedne i pol oktave.
Max Schlossberg: Daily Drills And Technical Studies, 1. – 35.
Günter Fuhlisch: Neue Schule für Zugposaune, 37. – 66.
Robert Müller: I. dio do kraja.

SKLADBE
August Riemer: Autumn Evensong
Aram Hačaturjan: Andantino
Johann S. Bach: Choral »Jesus, bleibet meine Freude«
Georg F. Händel: Sarabande.

ČITANJE S LISTA, SVIRANJE PO SLUHU, TRANSPONIRANJE
Na svakom satu ponavljanje zadane glazbene fraze te njezino transponiranje u navedene tonalitete uz promjene artikulacije i dinamike. Čitanje pravilnih glazbenih cjelina (4 – 8 taktova) na prvi pogled.

SVIRANJE U KOMORNOM SASTAVU
Skupno sviranje dnevnih vježbi, ljestvica, akorada i rastvorbi akorada.
Sviranje dueta (Wurm: Dueti).

MINIMUM GRADIVA
Ljestvice D, A, G, As-dura.
10 vježba iz škole za trombon.
2 skladbe uz glasovir.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim toničkim trozvukom.
Vježba karaktera različita od skladbe.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Intoniranje intervala unutar jedne oktave uzlazno i silazno (kromatski).
Harmonijske vokalize različitih artikulacija i dinamike.
Ritmičke vježbe s promjenama tempa, lip-tehnika.

LJESTVICE I TEHNIČKE VJEŽBE
E, Des, Ges, H-dur i b, es, a, e-prirodne molske ljesvice unutar jedne oktave.
Rastvoreni trozvuci glavnih stupnjeva u rasponu jedne i pol oktave.
Max Schlossberg: Daily Drills And Technical Studies, 36. – 59.
Charles Colin: Advanced Lip Flexibilities 1. – 8.
Gunter Fuhlisch: Neue Schule für Zugposaune, 67. – 115.
Robert Müller: Škola za trombon II. dio.

SKLADBE
Henry Purcell: Trumpet Tune
Robert Hoffman: Koračnica
Giovanni B. Pergolesi: Nina (aria)
Johann S. Bach: Sarabande

ČITANJE S LISTA, SVIRANJE PO SLUHU, TRANSPONIRANJE
Na svakom satu ponavljanje zadane glazbene fraze te njezino transponiranje u navedene tonalitete uz promjene artikulacije i dinamike. Čitanje pravilnih glazbenih cjelina duljine do 16 taktova na prvi pogled.

SVIRANJE U KOMORNOM SASTAVU
Skupno sviranje dnevnih vježba, ljestvica i rastvorba akorada.
Sviranje dueta (Wurm: – Dueti).

MINIMUM GRADIVA
Ljestvice do 4 predznaka.
Max Schlossberg: Dnevne vježbe (10 vježba).
10 tehničkih vježba.
2 skladbe uz glasovirsku pratnju.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastvorenim akordima glavnih stupnjeva.
Vježba karaktera različita od skladbe.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Intoniranje intervala unutar jedne oktave uzlazno i silazno (kromatski).
Harmonijske vokalize u rasponu do dvije oktave.
Izvođenje različitih artikulacija i dinamike.
Ritmičke vježbe, lip-tehnika.
Stilska interpretacija.

LJESTVICE I TEHNIČKE VJEŽBE
Sve durske i prirodne molske ljestvice u rasponu do dvije oktave.
Rastvoreni trozvuci glavnih stupnjeva u rasponu do dvije oktave.
Branimir Slokar: Warm Ups And Technical Routines, 1. – 5.
Max Schlossberg: Daily Drills And Technical Studies, 36. – 9.
Charles Colin: Advanced Lip Flexibilities, 1. – 21.
Gunter Fuhlisch: Neue Schule für Zugposaune, 116. – 153.
Robert Müller: Tehničke vježbe, I. dio.

SKLADBE
Izvorne: Ivan Štuhec: Vesela skladbica
Robert Clerisse: Pričre
Obrade: Johann A. Hasse: Suita (Menuet i Bourrée)
Ludwig van Beethoven: Adelaide.

ČITANJE S LISTA, SVIRANJE PO SLUHU, TRANSPONIRANJE
Na svakom satu ponavljanje zadane glazbene fraze te njezino transponiranje u sve tonalitete (kromatskim i cjelostupanjskim pomacima uzlazno i silazno, te kvintnim i kvartnim krugom) uz promjene artikulacije i dinamike. Čitanje vježba i kraćih skladba na prvi pogled.

SVIRANJE U KOMORNOM SASTAVU
Skupno sviranje dnevnih vježba, ljestvica i rastvorba akorada (unisono) te kadencija i drugih harmoniziranih primjera (višeglasno).
Sviranje dueta i trija (G. Banco: Dueti, D. Speer: Sonate).

MINIMUM GRADIVA
Durske i molske ljestvice do 5 predznaka.
10 dnevnih vježba.
10 tehničkih vježba.
2 skladbe za glasovir.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastvorenim akordima glavnih stupnjeva (2 oktave).
Vježba karaktera različita od skladbe.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
Preporuka: Češće učiti gradivo napamet, a vježbu ili skladbu ispitnog programa svirati napamet.
Napomena: Nastavnik odabire jednu od navedenih škola ili drugu odgovarajuće težine te skladbu uz glasovirsku pratnju.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Intoniranje intervala unutar jedne oktave uzlazno i silazno.
Harmonijske vokalize u rasponu do dvije oktave.
Izvodenje različitih artikulacija i dinamike.
Ritamske vježbe, lip-tehnika, vježbe dvostrukog jezika.
Stilska interpretacija.

LJESTVICE I TEHNIČKE VJEŽBE
Sve durske i melodijske molske ljestvice u rasponu do dvije oktave.
Rastvoreni trozvuci glavnih stupnjeva u rasponu do dvije oktave.
Branimir Slokar: Warm Ups And Technical Routines, 1. – 10.
Max Schlossberg: Daily Drills And Technical Studies, 60. – 83.
Charles Colin: Advanced Lip Flexibilities, 9. – 21. II. dio
Gunter Fuhlisch: Neue Schule für Zugposaune, 154 – 220.
C. Kopprasch: 60 ausgewählte Etüden, 1 – 7.
Marco Bordogni: 60 Vocalises, 1. – 10.

SKLADBE
Izvorne: Robert Clerisse: Theme de concours
Wilhelm Heiser: »Das Grab auf der Heide« lied
Arcangelo Corelli: Sonata X.
Obrade: Edward Elgar: Pomps And Circumstances
A. G. Villold: El Choclo

ČITANJE S LISTA, SVIRANJE PO SLUHU, TRANSPONIRANJE
Na svakom satu ponavljanje zadane glazbene fraze, te njezino transponiranje u sve tonalitete (kromatskim, cjelostupanjskim pomacima, uzlazno ili silazno, odnosno kvartnim i kvintnim krugom), uz promjene artikulacije i dinamike. Čitanje vježba i kraćih kompozicija na prvi pogled.

SVIRANJE U KOMORNOM SASTAVU
Sviranje ljestvica i rastvorba akorada (unisono), te kadencija i drugih harmoniziranih primjera (višeglasno). Sviranje dueta (K. Henning: Easy Exercisses For 2 Tbns).

MINIMUM GRADIVA
Dvije mol ljestvice do 6 predznaka.
10 dnevnih vježba.
10 tehničkih vježa.
2 skladbe uz glasovirsku pratnju.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastvorenim trozvucima svih stupnjeva (2 oktave).
Vježba karaktera različita od skladbe.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Intoniranje intervala unutar jedne oktave uzlazno i silazno.
Harmonijske vokalize u rasponu do dvije oktave.
Vježbe za dvostruki i trostruki jezik, lip-tehnika.
Stilska interpretacija.

LJESTVICE I TEHNIČKE VJEŽBE
Sve durske i molske ljestvice (sa starim načinima) u rasponu do dvije oktave
(B. Slokar, E.Gaetke).
Rastvoreni trozvuci svih ljestvičnih stupnjeva.
Branimir Slokar: Warm Ups And Technical Routines, 1. – 10.
Max Schlossberg: Drills And Technical Studies, 84. – 104.
Charles Colin: Advanced Lip Flexibilities III. dio, 1. – 10.
Branimir Slokar: Doppel-und-Dreifachzunge
Gunter Fuhlisch: Neue Schule für Zugposaune, 220. – 290.
C. Kopprasch: 60 ausgewählte Etüden, 8. – 15.
O. Blume (D.Gatti): Gran metodo, 1. – 5.
Marco Bordogni: 60 Vocalises, 11. – 20.

SKLADBE
Izvorne: Fernand Lamy: Choral varié
Jozef Francl: Mala suita
Obrade: Johann S. Bach: Arioso from Piano Concerto in F
Aleksandar Borodin: »Princ Igor« – tema
Felix Mendelssohn-Bartholdy: Nocturno from Midsummer Night Dream
Carlos Sanders: Adios muchacos.

ČITANJE S LISTA, SVIRANJE PO SLUHU, TRANSPONIRANJE
Na svakom satu ponavljanje zadane glazbene fraze, te njezino transponiranje u sve tonalitete (kromatskim i cjelostupanjskim pomacima uzlazno i silazno te kvintnim i kvartnim krugom) uz promjene artikulacije i dinamike. Čitanje vježba i kraćih skladba na prvi pogled.

SVIRANJE U KOMORNOM SASTAVU
Sviranje ljestvica, rastvorba četverozvuka, kadenci, te dueta i trija. (J. B. de Boismortier: Sonate, O. Blume: Dueti).

MINIMUM GRADIVA
Sve dur i mol ljestvice unutar jedne oktave.
10 dnevnih vježba.
15 tehničkih vježba.
2 skladbe uz glasovirsku pratnju.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastvorenim akordima svih stupnjeva (2 oktave).
Vježba karaktera različit od skladbe.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
Preporuka:
Češće učiti gradivo napamet, a vježbu ili skladbu ispitnog programa svirati napamet.
Napomena:
Nastavnik odabire jednu od navedenih škola ili drugu odgovarajuće težine i skladbu uz glasovirsku pratnju.
 
ROG
PRVI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Upoznavanje instrumenta.
Držanje instrumenta.
Tehnika disanja.
Postava tona.
Svladati opseg od g mali do e2.
Dragan Gürtl: Škola za F-rog, I. svezak do broja 45.
Barry Tuckwell: Pedeset početnih vježbi za rog.
Horst Rapp: Učiti rog je zabavno, I. knjiga.
Muzika za rog (Janos Ónozó – Matiyas Kovacs).
Skladbe sličnih zahtjeva uz glasovirsku pratnju.
Durske ljestvice do dva predznaka s trozvucima kroz jednu oktavu.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
Program se izvodi napamet.
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Durske ljestvice do 4 predznaka kroz jednu oktavu s trozvucima rastavljeno i četveroglasno.
Dragutin Gürtl: Škola za F-rog, I. svezak, od broja 46 do broja 82.
Barry Tuckwell: Pedeset početnih vježbi za rog.
Horst Rapp: Učiti rog je zabavno, II. knjiga.
Muzika za rog (Janos Ónozó – Matiyas Kovacs).
Skladbe sličnih zahtjeva uz glasovirsku pratnju.
Svladati legato i staccato u prvoj oktavi.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
Program se izvodi napamet.
TREĆI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Svladati opseg od c malog do g2.
Durske ljestvice do 4 predznaka i a-mol izvedene različitim artikulacijama kroz dvije oktave, trozvuci četveroglasno u obratima.
Dragan Gürtl: Škola za F-rog, II. Svezak, od broja 96 do broja 116.
C. Koprasch: 60 izabranih etida, I. dio (br. 3, 7, 10, 13, 17, 21, 23).
Barry Tuckwell: Pedeset početnih vježbi za rog.
J. S. Bach: Menuet (transkripcija).
G. F. Händel: Sarabanda / transkripcija).
R. Clerisse: L’ absent.
i skladbe sličnih zahtjeva.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba uz pratnju klavira.
Program se izvodi napamet.
 
ČETVRTI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Upoznati tehniku sviranja s rukom u korpusu.
Usavršavati sviranje legata i staccata.
Durske ljestvice do 4 predznaka i a, d i e-mol izvedene različitim artikulacijama, trozvuci četveroglasno u obratima.
Dragan Gürtl: Škola za F-rog, II. Svezak, brojevi od 117 do 130.
C. Koprasch: 60 izabranih etida, I. dio (br. 1, 4, 6, 8, 9, 12, 16, 19, 26).
Barry Tuckwell: pedeset početnih vježbi za rog.
Lucien Thevet: 60 vježbi za rog (od broja 1 do 10).
G. Pergolesi: Canzonetta (transkripcija).
J. Strauss: Dolci pianti.
M. Vlain: Bagatele br. 1 i 2.
Skladbe sličnih zahtjeva.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
 
PETI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Prijeći s F-roga na B-rog.
Upoznati tehniku prigušivanja tona rukom.
Dur ljestvice do 6 predznaka i a, e, h, d, g-mol kroz dvije oktave izvedene različitim artikulacijama, trozvuci četveroglasno u obratima.
Transponirati iz F u Es.
Dragan Gürtl: Škola za F-rog, II. svezak, brojevi 131 – 140.
Barry Tuckwell: Pedeset početnih vježbi za rog.
Lucien Thevet: 60 vježbi za rog (od broja 1 do 15).
C. Koprasch: 60 izabranih etida, I. dio (br. 14, 17, 20, 24, 28, 29).
L. van Beethoven: Romanza.
J. Škroup: Koncert u B-duru.
Josip Janković: Balada.
Skladbe sličnih zahtjeva.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
Program se izvodi napamet.
ŠESTI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Usavršavati tehniku prigušivanja tona rukom.
Proširiti opseg iznad g2.
Sve durske ljestvice i mol do 4 predznaka izvedene različitim artikulacijama kroz dvije oktave, trozvuci četveroglasno.
Transponirati iz F u Es.
Barry Tuckwell: Pedeset početnih vježbi za rog.
Lucien Thevet: 60 vježbi za rog (od broja 16 do 30).
C. Koprasch: 60 izabranih etida, I. dio (br. 5, 11, 15, 18, 22, 30, 31, 34)
A. Corelli: Sonata u F-duru.
E. Bozza: En Irland.
Miroslav Miletić: Monolog.

ISPITNO GRADIVO
Etida.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
Program se izvodi napamet.
 
TUBA
NASTAVNI PROGRAM OSTVARUJE SE TIJEKOM 6 GODINA UČENJA

SADRŽAJ RADA
Upoznavanje instrumenta.
Držanje instrumenta.
Tehnika disanja.
Uloga jezika i usnika u stvaranju tona.
Uzimanje zraka, početak tona, njegovo trajanje i prekid.
Osnove dinamike p i f.
Vježbe disanja.
Vježbe s usnikom, kontrola tona.
Vježbe za čistu intonaciju.
Fraziranje prema zahtjevima skladbe.
Glazbene oznake za karakter skladbe.

LITERATURA
H. Kliment: Škola za tubu
R. Kitzer: Škola za tubu
Meschke: Škola za tubu
Laszlo: Škola za tubu.

SKLADBE UZ GLASOVIRSKU PRATNJU
G. Jacob: Bagatelles for tuba
H. Purcell: Tanz der Magie
R. Honmes: Scherzando, Stoccata
W. A. Mozart: Morehe
Bach: Chord Prelude (Hilgers)

MINIMUM GRADIVA
Durske i molske ljestvice do 5 predznaka unutar jedne oktave.
Škola za tubu.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
10 tehničkih vježba.
2 skladbe uz glasovirsku pratnju.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim toničkim trozvukom.
Ljestvica s rastavljenim akordima glavnih stupnjeva.
Tehnička vježba.
Skladba uz glasovirsku pratnju.

Napomena:
Nastavnik odabire jednu od navedenih škola ili drugu odgovarajuće težine i skladbu uz glasovirsku pratnju.

VIOLINA
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Upoznavanje s istrumentom i gudalom.
Držanje gudala i vježbe za razvijanje dodira prstiju s gudalom.
Ispravno stajanje za vrijeme sviranja.
Držanje violine i postava lijeve ruke prema hvataljci (kao prvi i djeci najprihvatljiviji način predlažemo raspored prstiju s polutonom između drugog i trećeg prsta).
Improvizacija: spontana.
Kratka skladba i etide.
Intervali: veliki, mali i čisti.
Potezi gudala: détaché, legato, raspodjela gudala, prenošenje gudala i naglašeni ton.
Ritam: jedinica mjere, njezino dvostruko, trostruko i četverostruko trajanje i odgovarajuće stanke, punktirani i triolski ritam.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
Od prazne žice D-dur, A-dur i G-dur.
Od trećeg prsta G-dur i C-dur.
Od prvog prsta E-dur, H-dur i A-dur.
Istoimeni prirodni molovi i trozvuci.
G-dur i trozvuci kroz dvije oktave.

LITERATURA

Škole
K. Rodionov: Škola za violinu
E. & E. Doflein: Škola za violinu, I. svezak
L. Dénes: Početna škola, I. svezak
L. Miranov: Škola za violinu, I. i II. svezak
Prema potrebi dopuniti školama: Ševčik, Küchler, Curci, Grigorijan

Etide
Izbor etida I (Hühn, Malpera, Merle)
K. A. Fortunatov: Izabrane etide I. svezak
Etide I (Peters, Violinschulwerk)
G. Hermann: Op. 20, I. svezak (za 2 violine)

Koncertne skladbe
R. Matz: U bašči (lakše skladbe)
R. Matz: Proljetni dan (lakše skladbe)
L. Miranov: Nina, nana
Sh. Suzuki: Škola za violinu I svezak (hrestomatija, Muzika Moskva)
K. Rodionov: Album (izbor)
M. Skalar: Lahke skladbe
J. Vrhovski: Narodni napjevi za mlade violiniste
D. i V. Malpera: Veselje muziciranja – izbor skladba za mlade violiniste,
I. svezak.
M. Pleteršek-Blašković: Glazbene priče – za violinu i glasovir (lakše skladbe)
M. Pleteršek-Blašković: Svijet životinja – za violinu i glasovir (lakše skladbe)
Dueti
Miranov – Špoljar: Narodne melodije, I. svezak
Lagani dueti za violiniste (Muzika Moskva)
Poželjno je da nastavnik osim navedenih notnih materijala rabi što više hrvatskih narodnih melodija bliskih djeci i literature sličnog sadržaja.
Preporučujemo da se u razredu češće organiziraju sastanci, na kojima bi svirali svi učenici. Tom će prilikom djeca učiti uočavati dobre i slabije strane svog rada. Poželjno je da na ovim sastancima povremeno budu i roditelji. Ovakvi počeci »koncertiranja« pokazat će koji učenici imaju sklonost i za važne – javne nastupe. Za djecu koja na nastupima pokazuju tremu preporučujemo nastupanje u ansamblu, a zatim u sve manjim sastavima.

PROVJERA ZNANJA – JAVNI NASTUP
Jedna etida.
Jedna kraća skladba uz glasovir ili 2 kraće skladbe uz glasovir.
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana, a postupno i svjesna.
Usvajanje najjednostavnijih glazbenih oblika iz svirane literature.
Intervali u dohvatima (E. Bloch).
Potezi gudala: détaché i legato (dalje razvijati), staccato.
Jasno određena tehnika gudala u svim ritamskim oblicima.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
G-dur, g-mol, A-dur, a-mol, B-dur, H-dur, h-mol kroz dvije oktave.
Ljestvica u duru i prirodnome molu do tri predznaka kroz jednu oktavu s trozvucima.

LITERATURA

Škole
K. Rodionov: Početna škola za violinu (dovršiti)
L. Dénes: Početna škola za violinu, II. svezak
L. Miranov: Škola za violinu, II. svezak (dovršiti), III. svezak
A. Grigorijan: Ljestvice i razloženi akordi.
Prema potrebi dopuniti školama: Ševčik, Küchler i Doflein, II. svezak.

Etide
Izbor etida II (Hühn, Malpera, Merle)
Etide I (Peters, Violinschulwerk)
K. A. Fortunatov: Izabrane etide, II. svezak
F. Wohlfahrt: Etide, op. 45, I. svezak
H. Sitt: Etide, op. 32 I. svezak.
(U 2. razredu treba završiti najmanje 10 etida.)

Koncerti
S. Mach: Concertino facile.
F. Küchler: Concertino, op.11 u G-duru
O. Rieding: Concertino op.35 u h-molu
O. Rieding: Concertino, op.36 u D-duru
K. Kreiči: Concertino u h-molu (ed. Supraphon, Prag)
P. Nikolić: Concertino G-dur (I. stavak)
M. Pleteršek-Blašković: Concertino za Carolinu u D-duru

Koncertne skladbe
R. Matz: U bašći (teže)
R. Matz: Proljetni dan (teže).
Sh. Suzuki: Škola za violinu, I. svezak (teže)
M. Crickboom: Chants et morceaux I. i II. svezak (ed. Schott)
Ž. Hirschler: Muzika za djecu (2 violine i glasovir)
M. Skalar: Lahke skladbe (nastavak)
Zbirka skladbi za violinu, I. svezak (hrestomatija, Muzika Moskva)
M. Šlik: Bunjevačka, Sve su dike
I. Gerčan: Dječja suita
F. Schubert: Ples
J. Ph. Rameau: Rigaudon
J. B. Lully: Gavotte
J. A. Hassé: Bourree et Menuette
C. M. von Weber: Valcer
A. Mofatt: Stare skladbe za violinu (Alte Geigenstücke, ed. Schott)
M. Pleteršek-Blašković: Glazbene priče – za violinu i glasovir (teže skladbe)
M. Pleteršek-Blašković: Svijet životinja – za violinu i glasovir (teže skladbe)
D. i V. Malpera: Veselje muziciranja – izbor skladbâ za mlade violiniste, I. svezak

Dueti
L. Miranov: Muzika za djecu (2 violine i glasovir)
Miranov – Špoljar: Narodne Melodije, II svezak
Meyer – Heim: Duoschule, I. svezak (ed. Schott)
F. Pleyel: Dueti, op. 8
M. J. Gebauer: Dueti, op. 10
B. Bartok: Dueti
L. Dénes: Dueti
Sviranje s lista.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvica i trozvuci kroz dvije oktave.
Jedna etida sa snizilicama.
Jedna etida s povisilicama.
Koncert – I. ili III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.
TREĆI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana i svjesna.
Upoznavanje s novim glazbenim oblicima kroz sviranu literaturu (tema s varijacijama, barokni koncert – prvi stavak).
Postava drugog i trećeg položaja.
Tehnička razrada i spajanje 1., 2. i 3. položaja.
Potezi gudala: sustavno razvijanje osnovnih poteza i upoznavanje novih (martele i predvježbe za spiccato).
Naučeni ritamski elementi u težim kombinacijama.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
C-dur, c-mol, D-dur i d-mol u drugom i trećem položaju kroz dvije oktave.
Ostale durske i molske ljestvice do četiri predznaka kroz jednu oktavu.
Upoznati sve tri vrste molskih ljestvica (prirodni, harmonijski i melodijski mol).

LITERATURA

Škole
L. Dénes: Škola za violinu, III. i IV. svezak
E. & E. Doflein: Škola za violinu, III. svezak
A. Grigorijan: Ljestvice i razloženi akord
Prema potrebi dopuniti školama: Ševčik, op. 6., VI. i VII. svezak i Küchler: II. Dio, I. svezak (drugi i treći položaj).

Etide
Izbor etida III (Hühn, Malpera, Merle)
Etide I (Peters, Violinschulwerk)
K. A. Fortunatov: Izabrane etide, II. i III. svezak
H. E. Kayser: Etide, op. 20., I. svezak (razni potezi gudala)
H. Sitt: Etide, op. 32., I. svezak (teže etide)
H. Sitt: Etide, op. 32., II. svezak (drugi i treći položaj – lakše)
H. Sitt: Etide, op. 32., III. svezak (od 1. do 3. položaja – lakše)
F. Wohlfahrt: Etide, op. 45., II. svezak
E. Geneva: Etide za violinu
(U trećem razredu treba završiti najmanje 10 etida.)

Koncerti
O. Rieding: Concertino, op. 34. u G-duru (1. položaj)
F. Küchler: Concertino, op. 12. (1. i 3. položaj)
A. Vivaldi: Koncert u G-duru (1. položaj)
A. Janšinov: Concertino, op. 35 (za naprednije učenike)

Koncertne skladbe
L. Miranov: Bumbar
L. Miranov: Pjesme i plesovi starih majstora
A. Moffat: Stare skladbe za violinu (Alte Geigenstücke, ed. Schott)
Zbirka skladbi za violinu, II. svezak (hrestomatija, Muzika Moskva)
Sh. Suzuki: Škola za violinu, II. svezak
M. Šlik: Šokačka, U našem selu.
A. Grečaninov: Ranim jutrom (op.126., ed. Schott)
J. Ph. Rameau: Menuette
L. van Beethoven: Menuette
L. van Beethoven: Liebeslied
G. Tartini: Sarabande
G. B. Bononcini: Rondo
J. Ph. Rameau: La Villageoise
D. G. Steibelt: Uno ballo
J. Stanley: Allegretto grazioso
G. F. Händel: Sonatina
J. Ph. Rameau: Sarabande
F. Couperin: Gavotte
A. Corelli: Largo
D. G. Steinbelt: Divertimento
G. F. Händel: Gavotte
N. Baklanova: Allegro
N. Baklanova: Sonatina
G. Ph. Telemann: Menuette
I. Lhotka-Kalinski: Tri bagatele
D. i V. Malpera: Veselje muziciranja – izbor skladbi za mlade violiniste,
II. svezak

Dueti
L. Miranov: Izbor dueta.
B. Bartok: Dueti.
Z. Kodaly: Bicinia Hungarica.
Sviranje s lista.

PROVJERA ZNANJA – JAVNI NASTUP
Ljestvica i trozvuci od 1. do 3. položaja s prijelazima.
Dvije etide do trećeg položaja s prijelazima.
Koncert – I. ili III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.
 
ČETVRTI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana i svjesna, metodički razvojna.
Upoznavanje glazbenih oblika iz svirane literature (barokni koncert, mali oblici).
Postava četvrtog i petog položaja.
Razrada položaja (od 1. do 5.) te međusobno spajanje.
Stari načini primjereno tehnici instrumenta u skladu sa solfeggiom.
Tehnika gudala: razrada do sada postavljenih poteza (spiccato).
Ritam: teže ritamske kombinacije:
a) progresivno: prema tehnici,
                        prema literaturi kroz ljestvice.
b) posebno
Priprema za vibrato: pripreme za vibrato treba prilagoditi učenikovoj tehničkoj spremnosti i potrebi za njegovom primjenom pa sukladno tomu može se početi i u ranijim, odnosno kasnijim godinama učenja.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
D-dur, E-dur, F-dur i istoimeni molovi (sve tri vrste) u četvrtom i petom položaju kroz dvije oktave.
Ostale ljestvice do pet predznaka kroz jednu oktavu.

LITERATURA

Škole
Fr. Sándor – p. Járdányi: Škola za violinu V. svezak
E. & E. Doflein: Škola za violinu, IV. svezak
Prema potrebi dopuniti školama: Ševčik op. 6., VI. i VII. svezak (četvrti i peti položaj) i
Küchler, II. dio – II. svezak (od 1. do 5. položaja).

Etide
Izbor etida IV. (Hühn, Malpera, Merle)
Etide I (Peters-Violinschulwerk)
K. A. Fortunatov: Izabrane etide I. i III. svezak
H. E. Kayser: Etide, op.20., II. svezak (od 1. do 3. položaja)
H. Sitt: Etide, op. 32., II. svezak (četvrti i peti položaj)
H. Sitt: Etide, op. 32., III. svezak (od 1. do 5. položaja)
E. Geneva: Etide za violinu.
U četvrtom razredu treba završiti najmanje 10 etida.

Koncerti
F. Küchler: Concertino, op.15. (Alla Vivaldi)
G. Ph. Telemann: Koncert u G-duru (Ed. Eulenburg)
N. Bermel: Koncert, op.1. (Ed. Bard).
H. Sitt: Concertino, op. 39., u a-molu.
A. Janšinov: Concertino op. 35., u C-duru
P. Járdányi: Concertino
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 3, u G-duru
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 6, u a-molu (za naprednije učenike)
G. Perlman: Israeli Concertino.

Koncertne skladbe
I. Lhotka-Kalinski: Tri bagatele.
M. Šlik: Uspavanka, Kolo (iz 4 skladbe, ed. Hasslinger-Wien)
M. Miletić: Male skladbe
A. Moffat: Stari majstori za mlade violiniste (Ed. Schott)
Zbirka skladbi za violinu II. svezak (hrestomatija, Muzika Moskva)
A. Corelli: Album
N. Baklanova: 8 laganih skladbi (ed. Peters) – Uspavanka, Kolo, Romanca i Mazurka
T. Zografski: Suita (1960.)
W. A. Mozart: Romansa
J. Haydn: Andantino
J. M. Leclair: Sarabande
Ch. W. Gluck. Andante cantabile
G. F. Händel: Air
G. B. Sammartini: Sonatina u B-duru (Zwei Sonatinen für Blockflöte)
D. i V. Malpera: Veselje muziciranja – izbor skladbi za mlade violiniste, II. svezak

Dueti
M. Šlik: Obrade narodnih melodija za 2 violine (ed. Hasslinger)
J. F. Mazas: Dueti, op. 39, I. svezak.
B. Bartók: Dueti
Sviranje s lista.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvica i trozvuci do petog položaja s prijelazima.
Dvije etide do petog položaja s prelazima.
Koncert – I. i III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.
PETI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana i svjesna, metodički razvojna.
Utvrđivanje naučenih glazbenih oblika te upozoravanje na motiv.
Učvrstiti četvrti i peti položaj s prijelazima.
Upoznavanje šestog i sedmog položaja (G-dur i A-dur kroz tri oktave).
Uvježbavanje svih osnovnih poteza te upoznavanje s težim (virtuoznim) kao što su staccato serioso, ricochet i saltellato.
Razvoj vibrata.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
Svi durovi i istoimeni molovi do petog položaja kroz dvije oktave.
G-dur i A-dur kroz tri oktave.

Škole
L. Dénes: Škola za violinu, V. svezak
Fr. Sándor – P. Járdányi: Škola za violinu V. svezak.
O. Ševčik: Op. 8 (1–9, prema učenikovoj sposobnosti)
(Po potrebi dopuniti školama Ševčik, op. 6, VII. svezak, op. 7, I. i II. svezak, Küchler II. dio II. i III. svezak i Doflein V. svezak.)

Etide
Izbor etida V (Hühn, Malpera, Merle)
Etide II. (Peters-Violinschulwerk)
K. A. Fortunatov: Izabrane etide II. svezak
H. Sitt: Etide, op. 32, III. svezak (teže etide)
J. Dont: Etide, op. 37
J. F. Mazas: Etide, op. 36
E. Geneva: Etide za violinu
(U petom razredu treba završiti oko 10 etida.)

Koncerti
H. Sitt. Concertino, op. 31 u e-molu.
A. Komarovski: Koncert br. 1 u e-molu.
F. Seitz: Koncert br. 3.
O. Rieding: Concertino, op. 21 (U mađarskom stilu), op. 24 i op. 25
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 6 u a-molu.
C. Tessarini: Koncert u D-duru, op.1/4 (ed. Eulenberg)
L. Miranov: Concertino u starom stilu (za naprednije)

Koncertne skladbe
Zbirka Stara violina (Die alte Geige – Ed. Universal)
A. Moffat: Stari majstori za mlade violiniste, II. svezak
Zbirka skladbi za violinu, III. svezak (hrestomatija, Muzika Moskva)
M. Šlik: Igra, Guslarska (iz 4 skladbe)
M. Šlik: Contradanza iz Dubrovnika
M. Šlik: Udaralo u tamburu đače
M. Miletić: Male skladbe (teže)
G. B. Martini: Gavote.
M. Hauptmann: Trumpet Tune

Rigaudon
F. Couperin: Allegro
J. Ph. Rameau: Tambourin.
G. Ph. Telemann: Allegro
G. Tartini: Menuette
J. Haydn. Menuette
L. van Beethoven: Njemački ples
G. F. Händel: Gavotte
Ch. W. Gluck: Bourree
F. Scubert: Impromptu
Z. Kodaly: Epigrammak
D. i V. Malpera: Veselje muziciranja – izbor skladbi za mlade violiniste, III. svezak

Dueti
J. F. Mazas: Dueti, op. 38, I. svezak
B. Bartók: Dueti

Sonate
M. Hauptmann: Sonatina za violinu i glasovir
Sviranje s lista.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvica i trozvuci od 1. do 5. položaja.
Dvije etide.
Koncert – I. ili II. i III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.
ŠESTI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana i svjesna, metodički razvojna.
Upoznavanje s novim glazbenim oblicima kroz literaturu (barokna sonata, tema i tematska obrada, načelo modulacijskog plana).
Postava šestog i sedmog položaja.
Razrada položaja (od 1. do 7.) i međusobno spajanje.
Tehnika gudala: utvrđivanje i usavršavanje svih do sada naučenih poteza.
Upoznavanje i sustavno razrađivanje viših položaja i dohvata.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
Svi durovi i istoimeni molovi do sedmog položaja kroz tri oktave.
Trozvuci i četverozvuci.
Upoznavanje kromatske, narodne i cjelotonske ljestvice (impresionizam).

Škole
O. Ševčik: Op. 8 (nastavak)
O. Ševčik: Op. 9 (prema sposobnosti učenika)
O. Ševčik: Op.1 I. svezak
A. Grigorijan: Ljestvice i razloženi akordi
C. Flesch: Skalensystem
C. F. H. Schradieck: Vježbe za lijevu ruku I. svezak (lakše)

Etide
Izbor etida VI. (Hühn, Malpera, Merle)
Etide II (Peters, Violinschulwerk)
J. Dont: Etide, op. 37.
J. F. Mazas: Etide, op. 36.
R. Kreutzer: 42 Etide (lakše)
P. Feigerl: 24 Etide
(U šestom razredu treba završiti najmanje 8 etida.)

Koncerti
L. Miranov: Concertino u starom stilu
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 9 u D-duru.
A. Vivaldi: Koncert u g-molu (Vivaldi album – ed. Musica Budapest)
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 12 u E-duru
J. B. Accolay: Concertino u a-molu
G. Holländer: Concertino, op. 62.
L. Portnoff: Concertino, op. 14. u a-molu
J. B. Viotti: Koncert, br. 23, I. stavak
W. A. Mozart: Mali koncert

Koncertne skladbe
W. Burmester: Skladbe starih majstora
A. Moffat: Stari majstori za mlade violiniste II. svezak
Zbirka skladbi za violinu III. svezak (hrestomatija, Muzika Moskva)
B. Bjelinski: Šest invencija
M. Šlik: Međimurska, Momačka (rukopis)
M. Skalar: Mladinske skladbe I. svezak
G. F. Händel: Sarabande
W. A. Mozart: Bagatelle
G. Ph. Telemann: Sarabande et Gavotte
A. Corelli: Allegro
J. Haydn: Tema s varijacijama
P. Nardini: Andante
J. S. Bach: Menuette
F. Couperin: La Bavolet Flottant
A. Arcidicomo: Tema s varijacijama (za naprednije)
J. H. Fiocco: Allegro
D. i V. Malpera: Veselje muziciranja – izbor skladbi za mlade violiniste, III. svezak

Sonate
G. F. Händel: Sonate u E-duru i F-duru
A. Corelli: Sonata u e-molu
J. B. Senaille: Sonata u g-molu (ed. Schott)
B. Martinu: Sonatina
Sviranje s lista.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvica kroz tri oktave s trozvucima i četverozvucima.
Jedna etida (J. F. Mazas).
Jedna etida (R. Kreutzer).
Koncert – I. ili II. i III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.

Napomena:
U svim razredima osnovne glazbene škole nastavnik može umjesto navedenih koncerata, etida i koncertnih skladba raditi s učenikom i druge skladbe slične težine. Tijekom ovog dijela programa (5. i 6. razred) nastavniku će biti jasno koji učenici nemaju sve uvjete za budućega glazbenika profesionalca, a koji pak mogu nastaviti svoje glazbeno obrazovanje u srednjoj školi. Kod ovih prvih nastavnik mora biti elastičan, prebacujući akcent s učenikova tehničkog razvoja na emocionalni kontakt i zanimanje za muziciranje. Veoma je važno ovdje uvođenje glazbene literature uz pratnju glasovira. Tada će opterećenje »vježbanja« ustupiti u velikoj mjeri mjesto »radosti muziciranja«. Budući da će se ti učenici uskoro baviti glazbom samostalno, važno ih je uputiti u samostalan rad. Učenici koji će se glazbeno profesionalno usmjeriti, na kraju ovog dijela programa trebaju imati sljedeće kvalitete:
– dobro mehaničko funkcioniranje ruku kao rezultat sustavnoga razrađivanja svih pokreta potrebnih kod sviranja
– temeljito poznavanje položaja (od 1. do 7.)
– dobro vladanje osnovnim potezima gudala na žici te spiccatom i eventualno leggierom (saltellato)
– vladanje vibratom kao važnim izražajnim sredstvom
– poznavanje osnova fraziranja (dinamika i agogika uvjetovane ekonomikom i različitim opterećenjem gudala)
– prepoznavanje ugođaja skladbe i njezino predavanje (u granicama tehničkih mogućnosti),
– sposobnost memoriranja i većih skladba (koncerti, sonate) te mogućnost koncentracije na razmjerno dulji program. Učenik će uz pomoć nastavnika razvijati svaku od spomenutih kvaliteta kako bi spremno dočekao eventualni prelazak u viši stupanj obrazovanja.
 
VIOLA
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Upoznavanje s instrumentom i gudalom.
Držanje gudala i vježbe za razvijanje dodira prstiju s gudalom.
Ispravno stajanje za vrijeme sviranja.
Držanje viole i postava lijeve ruke prema hvataljci (kao prvi i djeci najprihvatljiviji predlažemo raspored prstiju s polutonom između drugog i trećeg prsta).
Upoznavanje alt-ključa.
Kratka skladba i etide.
Intervali: veliki, mali i čisti.
Potezi gudala: détaché, legato, raspodjela gudala, prenošenje gudala i naglašeni ton.
Ritam: jedinica mjere, njezino dvostruko, trostruko i četverostruko trajanje i odgovarajuće stanke, punktirani i triolski ritam.

LJESTVICE
Od prazne žice C-dur, G-dur, D-dur.
Od prvog prsta D-dur i A-dur.
Istoimeni prirodni molovi i trozvuci.
C-dur i trozvuci kroz dvije oktave.

LITERATURA

Škole
A. B. Bruni: Škola za violu
E. Cavallini: Osnovna škola I.
T. Lestan: Potpune metode za violu
C. Meyer: Praktična škola za violu, op. 14
H. Sitt: Škola za violu
B. Volmer: Škola za violu I.
F. Hermann: Studij viole
H. Ritter: Škola za violu I.
Suzuki: Škola za violu I.

Etide
Izbor etida iz praktičnih škola za violu
A. B. Bruni
F. Hermann
B. Volmer
H. Kinsey.

Koncertne skladbe
Kratke skladbe obrađene za izvođenje na violi.
Suzuki.
L. Miranov.
S. M. Nelson.
Poželjno je da nastavnik osim navedenih notnih materijala rabi što više hrvatskih narodnih melodija bliskih djeci i literaturu slična sadržaja.
Preporučujemo da se u razredu češće organiziraju sastanci, na kojima bi svirali svi učenici. Tom će prilikom djeca učiti uočavati dobre i slabije strane svog rada. Poželjno je da na ovim sastancima povremeno budu i roditelji. Ovakvi počeci »koncertiranja« pokazat će koji učenici imaju sklonost i za važnije – javne nastupe.

PROVJERA ZNANJA – JAVNI NASTUP
2 kraće skladbe uz glasovir.
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Usvajanje najjednostavnijih glazbenih oblika iz svirane literature.
Potezi gudala: détaché i legato (dalje razvijati), staccato.
Jasno određena tehnika gudala u svim ritamskim oblicima.

LJESTVICE
C-dur, D-dur, Es-dur, kroz dvije oktave (s trozvucima).
Ostale ljestvice kroz jednu oktavu s trozvucima (do tri predznaka).

LITERATURA

Škole
A. B. Bruni: Škola za violu
E. Cavallini: Osnovna škola I.
T. Lestan: Potpune metode za violu
C. Meyer: Praktična škola za violu, op. 14.
H. Sitt: Škola za violu
B. Volmer: Škola za violu I.
F. Hermann: Studij viole
H. Ritter: Škola za violu I.
Suzuki: Škola za violu II.

Etide
A. B. Bruni: 25 studija
F. Hermann: Tehničke studije, op. 22
H. Kinsey: Lagane progresivne studije
F. Wohlfahrt: 60 etida, op. 45, I. svezak
B. Volmer: Etide.
C. Meyer: 45 etida, I. sv.

Koncertne skladbe
Kratke skladbe obrađene za izvođenje na violi.
Suzuki.
L. Miranov.
S. M. Nelson.

Koncerti (obrada za violu)
F. Küchler: Concertino, op. 11, u G-duru
O. Rieding: Concertino, op. 35, u h-molu
O. Rieding: Concertino, op. 36, u D-duru
P. Nikolić: Concertino G-dur (I. stavak).

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvica i trozvuci kroz dvije oktave.
1 etida sa snizilicama.
1 etida s povisilicama.
Koncert – I. ili III. stavak ili koncertna skladba odgovarajuće težine.
Gradivo se izvodi napamet.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana i svjesna.
Upoznavanje s novim glazbenim oblicima kroz sviranu literaturu (tema s varijacijama, barokni koncert – prvi stavak).
Postava drugog i trećeg položaja.
Tehnička razrada i spajanje 1., 2. i 3. položaja.
Potezi gudala: sustavno razvijanje osnovnih poteza i upoznavanje novih (martele i predvježbe za spiccato).
Naučeni ritamski elementi u težim kombinacijama.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
C-dur, c-mol, D-dur i d-mol F-dur, Es-dur u drugom i trećem položaju kroz dvije oktave.
Ostale durske i molske ljestvice do četiri predznaka kroz jednu oktavu.
Upoznati sve tri vrste molske ljestvica (prirodni, harmonijski i melodijski mol).

LITERATURA

Škole
A. B. Bruni: Škola za violu
E. Cavallini: Osnovna škola II.
T. Lestan: Potpune metode za violu
C. Meyer: Praktična škola za violu, op. 14
H. Sitt: Škola za violu
B. Volmer: Škola za violu II.
F. Hermann: Studij viole
H. Ritter: Škola za violu II.
Suzuki: Škola za violu III.

Etide
A. B. Bruni: 25 studija
F. Hermann: Tehničke studije, op. 22.
H. Kinsey: Lagane progresivne studije
F. Wohlfahrt: 60 etida, op. 45, I. svezak
B. Volmer: Etide
C. Meyer: 45 etida, II. svezak

Koncerti (obrada za violu)
O. Rieding: Concertino op. 34 u G-duru (1. položaj)
F. Küchler: Concertino op. 12 (1. i 3. položaj).
A. Vivaldi: Koncert u G-duru (1. položaj).

Koncertne skladbe (obrada za violu)
L. Miranov: Bumbar
L. Miranov: Pjesme i plesovi starih majstora
A. Moffat: Stare skladbe za violinu (Alte Geigenstücke, ed. Schott)
Zbirka skladbi za violinu II. svezak (hrestomatija, Muzika Moskva)
Sh. Suzuki: Škola za violinu II. svezak
M. Šlik: Šokačka, U našem selu
A. Grečaninov: Ranim jutrom (op. 126, ed. Schott)
J. Ph. Rameau: Menuette
L. van Beethoven: Menuette
L. van Beethoven: Liebeslied
G. Tartini: Sarabande
G. B. Bononcini: Rondo
J. Ph. Rameau: La Villageoise
D. G. Steibelt: Uno ballo
J. Stanley: Allegretto grazioso
G. F. Händel: Sonatina
J. Ph. Rameau: Sarabande
F. Couperin: Gavotte
A. Corelli: Largo
D. G. Steinbelt: Divertimento
G. F. Händel: Gavotte
N. Baklanova: Allegro
N. Baklanova: Sonatina
G. Ph. Telemann: Menuette
I. Lhotka-Kalinski: Tri bagatele
D. i V. Malpera: Veselje muziciranja – izbor skladbi za mlade violiniste, II. svezak

Dueti
L. Miranov: Izbor dueta
B. Bartok: Dueti
Z. Kodaly: Bicinia Hungarica
L. Mozart: Dueti.

PROVJERA ZNANJA – JAVNI NASTUP
Ljestvica i trozvuci od 1. do 3. položaja s prijelazima.
Dvije etide do trećeg položaja s prijelazima.
Koncert – I. ili III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana i svjesna, metodički razvojna.
Upoznavanje glazbenih oblika iz svirane literature (barokni koncert, male forme).
Razrada položaja (od 1. do 3.) i međusobno spajanje.
Tehnika gudala: razrada do sada postavljenih poteza (spiccato).
Ritam: teže ritamske kombinacije:
a) progresivno:
– prema tehnici
– prema literaturi kroz ljestvice
b) posebno
Priprema za vibrato: pripreme za vibrato treba prilagoditi učenikovoj tehničkoj spremnosti i potrebi za njegovom primjenom, pa u skladu s tim može početi i u ranijim, odnosno kasnijim godinama učenja.

LJESTVICE
G-dur, F-dur i istoimeni molovi (sve tri vrste), u trećem položaju kroz dvije oktave.
Ostale ljestvice do pet predznaka kroz jednu oktavu.

LITERATURA

Škole
A. B. Bruni: Škola za violu
E. Cavallini: Osnovna škola II.
C. Meyer: Praktična škola za violu, op. 14.
H. Sitt: Škola za violu
B. Volmer: Škola za violu II.
H. Ritter: Škola za violu II.
Suzuki: Škola za violu IV.

Etide
A. B. Bruni: 25 studija
F. Hermann: Tehničke studije, op. 22.
H. Kinsey: Lagane progresivne studije
F. Wohlfahrt: 60 etida op. 45 I. svezak
B. Volmer: Etide
C. Meyer: 45 etida, II. svezak
U. Drüner: Studij viole I.

Koncerti (obrada za violu)
G. Ph. Telemann: Koncert u G-duru
F. Küchler: Concertino, op. 15 (Alla Vivaldi)
H. Sitt: Concertino, op. 39 u a-molu
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 3 u G-duru

Koncertne skladbe (obrada za violu)
Hrestomatija I – izbor skladbi za violu i klavir
I. Lhotka-Kalinski: Tri bagatele
M. Šlik: Uspavanka, Kolo (iz 4 skladbe, ed. Hasslinger-Wien)
M. Miletić: Male skladbe
A. Moffat: Stari majstori za mlade violiste (ed. Schott)
A. Corelli: Album
N. Baklanova: 8 laganih skladbi (ed. Peters)
(Uspavanka, Kolo, Romanca i Mazurka)
T. Zografski: Suita (1960.)
W. A. Mozart: Romansa
J. Haydn: Andantino
J. M. Leclair: Sarabande
Ch. W. Gluck. Andante cantabile
G. F. Händel: Air.

Dueti
L. Miranov: Izbor dueta
B. Bartok: Dueti
Z. Kodaly: Bicinia Hungarica.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvica i trozvuci do trećeg položaja s prijelazima.
Dvije etide do trećeg položaja s prijelazima.
Koncert – I. ili III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana i svjesna, metodički razvojna.
Razumijevanje naučenih glazbenih oblika te upozoravanje na motiv.
Upoznavanje četvrtog i petog položaja.
Uvježbavanje svih osnovnih poteza te upoznavanje s težim (virtuoznim) kao što su staccato serioso, ricochet i saltellato.
Razvoj vibrata.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
Svi durovi i istoimeni molovi do petog položaja kroz dvije oktave.
C-dur kroz tri oktave.

LITERATURA

Škole
A. B. Bruni: Škola za violu
E. Cavallini: Osnovna škola II.
C. Meyer: Praktična škola za violu, op. 14.
H. Sitt: Škola za violu
B. Volmer: Škola za violu II.
H. Ritter: Škola za violu II.
Suzuki: Škola za violu IV.

Etide
F. Hermann: Tehničke studije, op. 22.
F. Wohlfahrt: 60 etida, op. 45 II. svezak
C. Meyer: 45 etida, III. svezak
U. Drüner: Studij viole I.
H. E. Kayser: 36 etida, op. 20
J. F. Mazas: Etide, op. 36.

Koncerti (obrada za violu)
G. Ph. Telemann: Koncert u G-duru
F. Küchler: Concertino, op. 15 (Alla Vivaldi)
H. Sitt: Concertino, op. 39 u a-molu
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 3 u G-duru.
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 6 u a-molu
F. Seitz: Koncert, br. 3.

Koncertne skladbe (obrada za violu)
Hrestomatija I – izbor skladbi za violu i klavir
A. Moffat: Stari majstori za mlade violiste, II. svezak
M. Šlik: Igra, Guslarska (iz 4 skladbe)
M. Šlik: Contradanza iz Dubrovnika
M. Šlik: Udaralo u tamburu đače
M. Miletić: Male skladbe (teže)
G. B. Martini: Gavote
F. Couperin: Allegro
J. Ph. Rameau: Tambourin
G. Ph. Telemann: Allegro
G. Tartini: Menuette
J. Haydn. Menuette
L. van Beethoven: Njemački ples
Ch. W. Gluck: Bourree
F. Scubert: Impromptu
Z. Kodaly: Epigrammak.

Dueti
J. F. Mazas: Dueti, op. 38, I. svezak
B. Bartók: Dueti.

PROVJERA ZNANJA – JAVNI NASTUP
Ljestvica i trozvuci od 1. do 5. položaja.
Dvije etide.
Koncert – I. ili III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Improvizacija: spontana i svjesna, metodički razvojna.
Upoznavanje s novim glazbenim oblicima kroz literaturu (barokna sonata).
Postava šestog i sedmog položaja.
Razrada i međusobno spajanje položaja (od 1. do 5.).
Tehnika gudala: utvrđivanje i usavršavanje svih do sada naučenih poteza.
Upoznavanje i sustavno razrađivanje viših položaja i dohvata.
Sviranje s lista (prima vista).

LJESTVICE
Svi durovi i istoimeni molovi do sedmog položaja kroz tri oktave.
Trozvuci i četverozvuci.

LITERATURA

Škole
O. Ševčik: Op. 8.
O. Ševčik: Op. 1.
A. Grigorijan: Ljestvice i razloženi akordi
E. Cavallini: Osnovna škola II.
H. Sitt: Škola za violu
A. B. Bruni: Škola za violu.

Etide
F. Hermann: Tehničke studije, op. 22.
C. Meyer: 45 etida, III. svezak
U. Drüner: Studij viole, I. i II.
H. E. Kayser: 36 etida, op. 20.
R. Kreutzer: 42 etide
J. F. Mazas: Etide, op. 36.
F. Fiorillo: 36 etida, op. 3.

Koncerti (obrada za violu)
G. Ph. Telemann: Koncert u G-duru.
F. Küchler: Concertino, op. 15 (Alla Vivaldi)
H. Sitt: Concertino, op. 39 u a-molu.
A. Vivaldi: Koncert, op. 3, br. 3 u G-duru
A. Vivaldi: Koncert, op.3, br. 6 u a-molu
F. Seitz: Koncert br. 3.

Koncertne skladbe
Hrestomatija I – izbor skladbi za violu i klavir
W. Burmester: Skladbe starih majstora
A. Moffat: Stari majstori za mlade violiniste II. svezak
B. Bjelinski: Šest invencija
M. Skalar: Mladinske skladbe I. svezak
G. F. Händel: Sarabande
W. A. Mozart: Bagatell
G. Ph. Telemann: Sarabande et Gavotte
A. Corelli: Allegro
J. Haydn: Tema s varijacijama
P. Nardini: Andante
J. S. Bach: Menuette
F. Couperin: La Bavolet Flottant
A. Arcidicomo: Tema s varijacijama (za naprednije)
D. i V. Malpera: Veselje muziciranja – izbor skladbi za mlade violiniste, III. svezak

Sonate
G. F. Händel: Sonate u E-duru i F-duru
A. Corelli: Sonata u e-molu
J. B. Senaille: Sonata u g-molu (ed. Schott)
B. Martinu: Sonatina
Sviranje s lista.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvica kroz tri oktave s trozvucima i četverozvucima.
2 etide.
Koncert – I. ili II. i III. stavak.
Gradivo se izvodi napamet.
Napomena:
U svim razredima osnovne glazbene škole nastavnik može umjesto navedenih koncerata, etida i koncertnih skladba raditi s učenikom i druge skladbe slične težine. Tijekom ovog dijela programa (5. i 6. razred) nastavniku će biti jasno koji učenici nemaju sve uvjete za budućega glazbenika profesionalca, a koji pak mogu nastaviti svoje glazbeno obrazovanje u srednjoj školi. Kod prvih nastavnik mora biti elastičan, prebacujući akcent s učenikova tehničkog razvoja na emocionalni kontakt i zanimanje za muziciranje. Veoma je važno ovdje bogato uvođenje muzikalne literature uz pratnju glasovira. Tada će opterećenje »vježbanja« ustupiti u velikoj mjeri mjesto »radosti muziciranja«. Budući da će se ti učenici uskoro baviti glazbom bez nadzora, važno ih je uputiti u samostalan rad. Učenici koji će se glazbeno profesionalno usmjeriti, na kraju ovog dijela programa trebaju imati sljedeće kvalitete:
– dobro mehaničko funkcioniranje ruku kao rezultat sustavnoga razrađivanja svih pokreta potrebnih kod sviranja
– temeljito poznavanje položaja (od 1. do 5. položaja)
– dobro vladanje osnovnim potezima gudala na žici te spiccatom
– vladanje vibratom kao važnim izražajnim sredstvom
– poznavanje osnova fraziranja (dinamika i agogika uvjetovane ekonomikom i različitim opterećenjem gudala)
– prepoznavanje ugođaja skladbe i njezino predavanje (u granicama tehničkih mogućnosti)
– sposobnost pamćenja i većih skladba (koncerti, sonate) i mogućnost koncentracije na razmjerno dulji program. Učenik će uz nastavnikovu pomoć razvijati svaku od spomenutih kvaliteta kako bi spremno dočekao eventualni prelazak u viši stupanj obrazovanja.
 
VIOLONČELO
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Upoznavanje s instrumentom i gudalom.
Ispravno sjedenje i držanje instrumenta i gudala.
Vježbe za razvijanje osjećaja dodira prstiju na gudalu.
Vježbe postavljanja prstiju lijeve ruke na hvataljku u zatvorenome prvom i četvrtom položaju.
Prenošenje prstiju lijeve ruke od jedne žice na drugu i vježbe za elastičnost prstiju.
Sviranje pizzicato.
Temeljni potezi gudalom u raznim osnovnim ritmovima i promjena gudala.
Dinamika: forte, piano, crescendo i decrescendo.

ETIDE
R. Matz: Za mlade ruke (20 etida u četvrtinama-ostalo po nastavnikovu izboru)
R. Matz: Zatvoreni stav prvog položaja
Baklanova: Početničke etide
Hrestomatija: Etide za I. i II. razred
Suzuki: Škola za violončelo.

LITERATURA
R. Matz: 48 stavaka za predavanja
Hrestomatija: I. svezak
Nagy-Čakmak: Izbor kompozicija za mlade (I. svezak)
Suzuki: I.
 
DRUGI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Promjena prvoga u četvrti položaj i obratno s pomoću prazne žice i bez prazne žice – opuštanjem.
Kultura desne ruke (promjena gudala, potezi raznih trajanja, legato).
Dinamika – primjena na stavcima za predavanje.
Predvježbe i vježbe za vibrato.

ETIDE
R. Matz: 54 etide – nastavak
R. Matz: 25 etida
Suzuki: Škola za violončelo
N. Baklanova: Etide
Sapožnjikov: Izbor etida
Hrestomatija: Etide za I. i II. razred.

LITERATURA
R. Matz: 48 stavaka za predavanje
R. Matz: Sonatina u C-duru
R. Matz: Za mlade ruke – stavci za predavanje i uz pratnju glasovira
Hrestomatija: I. svezak
Nagy – Čakmak: Izbor kompozicija za mlade (I. svezak)
Baklamov: Melodijske vježbe
A. Vivaldi: Koncert u C-duru
Suzuki: II.

GODIŠNJI ISPIT
Jedna etida iz 54 ili 25 etida R. Matza ili etida drugog autora istovrsnih zahtjeva.
Dva stavka za predavanje.
Ispitni program svira se napamet i uz glasovirsku pratnju.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Nastavak promjena položaja.
Upoznavanje polupoložaja i njihova primjena.
Vibrato.
Kultura desne ruke – nastavak.

ETIDE
R. Matz: Tehničke vježbe I. (Tema s varijacijama IV. i V.)
R. Matz: Tehničke vježbe II.
R. Matz: 54 etide
R. Matz: 25 etida
Suzuki: Škola za violončelo – nastavak
Hrestomatija: Etide za III. i IV. razred.

LITERATURA
R. Matz: Tri sonatine.
J. B. Breval: Concertino u C-duru.
Nagy – Čakmak: Izbor kompozicija, II. svezak.
Suzuki: III.
Hrestomatija: Pjesmice za III. i IV. razred.
Uz navedenu literaturu može se rabiti literatura sličnih tehničkih i muzikalnih zahtjeva.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Otvoreni stav I. i IV. položaja, te njihova primjena.
Prijelazi iz otvorenoga u zatvoreni stav i obratno.
Kultura desne ruke – nastavak.
Vibrato.

ETIDE
R. Matz: Tehničke vježbe I. i II..
R. Matz: 54 etide
R. Matz: 25 etida
J. F. Dotzauer: Etide, I. svezak.
S. Lee-Becker: Etide
Kummer: Etide
Hrestomatija: Etide za III. i IV. razred

LITERATURA
R. Matz: 3 sonatine
R. Matz: Lirske skice
R. Matz: Suita u C-duru
B. Romberg: Sonata u B-duru
Nagy-Čakmak: Izbor kompozicija za mlade (II. i III. svezak)
Suzuki: III.
Hrestomatija: Pjesmice za III. i IV. razred
B. Marcello: Sonate
Seitz: Koncert u D-duru
Uz navedenu literaturu može se rabiti i literatura sličnih tehničkih i muzikalnih zahtjeva.

GODIŠNJI ISPIT
Jedna etida s upotrebom otvorenog stava.
Dvije skladbe uz glasovir ili dva stavka iz sonate ili sonatine.
Ispitni program svira se napamet.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Otvoreni stav (povišeni I. i IV. položaja).
Prijelazi (od polupoložaja do petog položaja).
Skale kroz tri oktave s raznim potezima.
Kultura desne ruke (nastavak, Ševčik).

ETIDE
R. Matz: Tehničke vježbe I. i II.
R. Matz: 54 etide
R. Matz: 25 etida
R. Mazt: 30 Etida
F. A. Kummer: Melodijske etide
J. F. Dotzauer: Etide, I. svezak
S. Lee-Becker: Melodijske etide
Hrestomatija: Etide za V. i VI. razred.

LITERATURA
R. Matz: Sonatina u starom stilu
R. Matz: Suita u C-duru
R. Matz: Lirske skice
R. Matz: Andante i rondo
Nagy – Čakmak: Izbor kompozicija za mlade (III. svezak)
Goltermann: Koncert u G-duru
Breval: Koncert u G-duru
B. Marcello: Sonate
A. Vivaldi: Sonate
Suzuki: IV.
Hrestomatija: Pjesmice za V. i VI. razred.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Viši položaji (od 4. do oktavnog).
Osnove sviranja na palčaniku.
Skale kroz dvije oktave i rastavljeni akordi.
Potezi s ležećim i skakućim gudalom.
Uvod u sviranje Bachovih suita.

ETIDE
O. Ševčik: Mehanizam gudala, op. 2 br. 1, vježba 5
R. Matz: Uvod u sviranje na palčaniku
R. Matz: 30 etida
J. F. Dotzauer: Etide, I. i II. svezak
S. Lee-Becker: Melodijske etide
F. A. Kummer: Melodijske etide
Hrestomatija: Etide za V. i VI. razred.

LITERATURA
J. S. Bach: Suita u G-duru (Bourett I. i II. iz Suite u C-duru)
Vandini: Sonate u F i G duru
B. Romberg: Sonate u e-molu i C-duru
H. Squire: Tarantela
B. Marcello: Sonate
A. Vivaldi: Sonate
Breval: Koncert: u D-duru
Suzuki: V.
Hrestomatija: Pjesmice za V. i VI. razred.
Uz navedenu literaturu može se rabiti i literatura sličnih tehničkih zahtjeva.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvice kroz tri oktave i rastavljeni akordi (dur i mol).
Dvije etide (jedna na palčaniku).
Dva stavka iz barokne sonate ili I. stavak koncerta.
Ispitni program svira se napamet.
 
KONTRABAS

Učenje može početi s devet godina starosti, u iznimnom slučaju s osam – ovisno o učenikovim fizičkim sposobnostima. Potrebno je nabaviti male instrumente tzv. četvrtinke i polovinke ovisno o učenikovoj dobi, primjerena gudala i ostali potrošni materijal.

LITERATURA
J. Novosel: Škola za kontrabas I. i II. dio
J. Novosel: 40 malih etüda (III. dio škole).
M. Prosenik: 10 etida
F. Simandl: 30 etida
J. Hrabe: I. dio etida
J. E. Storch: I. dio etida
Kraća djela raznih autora uz pratnju glasovira i dr.
Lakše sonate: Marcello, Galliar, Fesch, Giovannino i sl.

Dopunska literatura za naprednije učenike
J. Novosel: 12 etida za kontrabas
J. Novosel: 13 studija za kontrabas
J. Novosel: 15 etida capriccia za kontrabas
J. Novosel: 6 capriccia uz pratnju klavira za kontrabas
J. Novosel: Koncertna etida uz pratnju klavira za kontrabas
F. Simandl: 10 malih etida
Djela mađarskih kompozitora za kontrabas i klavir, I. dio (ed. Musica, Budapest).
F. Farkas: Sonatina
Sonate starih majstora i dr.
 
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Upoznavanje s instrumentom i gudalom.
Osnovna pismenost u bas-ključu.
Gimnastika šake i lijeve ruke.
Stav uz instrument (stojeći ili sjedeći); za sjedeći stav potreban je poseban stolac.
Držanje gudala i razvijanje osjećaja dodira prstiju na gudalu.
Postava lijeve ruke u prvi položaj.
Vježbe gudalom po praznim žicama u raznim mjerama i metričkim figurama (postava desne ruke).
Vježbe u prvom položaju.
Prijelaz iz I. u II. Položaj s pomoću 1., 2. i 4. prsta te s pomoću prazne žice.
Pizzicato bez držanja gudala.
Prijelaz u više položaja prema učenikovim individualnim mogućnostima, ali bar do ljestvice D-dur kroz jednu oktavu (V. položaj).

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvice.
Jedna vježba iz knjige J. Novosel: Škola za kontrabas, I. dio
Jedna etida iz knjige J. Novosel: 40 malih etida.
 
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Postupno usvajanje materijala od I. do VII. položaja (E-dur kroz dvije oktave i ljestvice i trozvuci do VII. položaja).
Pizzicato s držanjem gudala.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvice.
Jedna vježba iz knjige J. Novosel: Škola za kontrabas I. dio
Jedna etida iz knjige J. Novosel: 40 malih etida
Jedna etida suprotnog karaktera po nastavnikovu izboru.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Postupno usvajanje materijala od I. do X. položaja (G-dur ljestvica kroz dvije oktave i ljestvice i trozvuci do X. položaja).
Ornamentika.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvice.
Jedna vježba iz knjige J. Novosel: Škola za kontrabas, I. dio
Jedna etida iz knjige J. Novosel: 40 malih etida
Kraća skladba uz pratnju glasovira, na primjer iz knjige Bukalski: Drobiazgi kontrabasowe, ili jedna skladba drugih skladatelje iste težine.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Postupno usvajanje materijala od I. do XII. položaja. Ljestvice i trozvuci do A-dura kroz dvije oktave (XII. položaj).
Prijelaz na palčanik. Vježbe za prijelaz na palčanik s pomoću 1., 2. i 3. prsta.
Postupno upoznavanje tenor ključa.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvice i trozvuci.
Jedna vježba iz knjige J. Novosel: Škola za kontrabas, I. dio
Jedna etida iz knjige J. Novosel: 40 malih etida
Jedan stavak lakše sonate uz pratnju glasovira.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Vježbe na palčaniku. Ljestvice i trozvuci do H-dura kroz dvije oktave.
Ornamentika na palčaniku.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvice i trozvuci.
Jedna vježba s upotrebom palčanika iz knjige J. Novosel: Škola za kontrabas, II. dio
Jedna etida s upotrebom palčanika.
Dva stavka sonate.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Postupno usvajanje materijala do ljestvice C-dur kroz dvije oktave (na četverožičnom kontrabasu).
Posebnu pozornost posvetiti kulturi desne ruke.
Ljestvice i trozvuci do C-dura kroz dvije oktave.

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvice i trozvuci na razne načine poteza gudalom.
Dvije etide različita karaktera.
Jedna sonata.
Gradivo na ispitima izvodi se u cijelosti napamet.
 
GITARA
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Postava tijela i gitare. Postava desne ruke. Vježbe na slobodnim žicama. Trzanje uz uporabu nokta (ako to dopuštaju okolnosti). Postava lijeve ruke.
I. položaj. Fraziranje, dinamika, agogika.
Durske ljestvice kroz jednu oktavu u I. položaju.
M. Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda op. 1, br. 1–3, 7–15.
D. Aguado: Etide, br. 1 i 2 (Suvini-Zerboni).
Lagane skladbe renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora, koje se, na primjer, mogu naći u sljedećim zbirkama:
M. Carcassi: Brevier
Horáček: Moje kytara (Supraphon)
S. Rak: Rozmary (Panton)
F. Spiller: Škola za gitaru, I. stupanj
Picture Book for Guitar Players (Editio Musica)
Lagane skladbe hrvatskih skladatelja:
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb).

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica, jedna etida i jedna skladba.
Ispitni program izvodi se napamet.
 
DRUGI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Utvrđivanje I. položaja. II. položaj. Prijelaz iz I. u II. položaj i obratno. Jednostavni primjeri jednokratnoga uzlaznog i silaznog legata. Barré informativno. Razvijanje spretnosti desne ruke – rastavljeni akordi. Arpeggio u užem smislu. Promjena boje tona (sul tasto, sul ponticello). Ugađanje gitare. Preugađanje žica.
Durske i molske ljestvice kroz dvije oktave u I. položaju.
Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda op. 1, br. 18–33, 35
Lagane etide sljedećih autora:
D. Aguado
F. T. Carulli: op. 333
Sor. op. 44, 60, 31
R. de Viseé: Menuet C-dur
Lagane skladbe sličnih zahtjeva renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora, koje se, na primjer, mogu naći u sljedećim zbirkama:
H. Carcassi: Brevier
J. W. Duarte: Youth at the Strings (Ricordi)
S: Rak: Rozmary (Panton)
S. Rak: 15 Descriptive Pieces for Guitar (Elderslie Music)
S. Rak: Minutová Sola (Supraphon)
T. Spiller: Škola za gitaru, I. i II. stupanj
A. Tansman: Douze Pieces Faciles (Eschig)
M. Tesař: Album dvaceti gitardsych skladeb (Reflex)
Solo Now (Chanterelle)
Modern Times, I. (Chanterelle)
Lagane skladbe sličnih zahtjeva hrvatskih skladatelja:
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb).

MINIMUM GRADIVA
8 etida.
5 skladba autora 16. i 17. stoljeća.
10 skladbi ostalih autora.

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica s kadencijom, jedna etida i dvije skladbe.
Ispitni program izvodi se napamet.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Kretanje po hvataljci prema XII. polju. Daljnji rad na jednoglasnom legatu. Daljnji rad na barréu. Daljnji rad na rastavljenim akordima. Artikulacija – staccato i tenuto. Vibrato. Prirodni flageoletni tonovi.
Ljestvice tipiziranih prstometa (bez upotrebe slobodnih žica) bez promjene položaja.
Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda, op. 1, br. 36–65
Odgovarajuće etide sljedećih autora:
D. Aguado
L. Brouwer: Etudes simples, I. (Eschig)
F. Carulli op. 333
K. Scheit: Tonbildungs-Studien
F. Sor: Op. 44, 60, 31
N. Coste: Mazurkan
R. de Viseé: Menuet D-dur.
Skladbe sličnih zahtjeva renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora, koje se, naprimjer, mogu naći u sljedećim zbirkama:
W. Duarte: Youth at the Strings (Ricordi)
W. Duarte: Some of the Noah’s Ark, op. 55 (Ricordi)
W. Duarte: Six Easy Pictures, op. 57 (Novello)
W. Duarte: Corals for Guitar (Novello)
N. Koškin: Mascarades (Lemoine)
S. Rak: Minutová sola (Supraphon)
S. Rak: Rozmary (Panton)
S. Rak: 15 Descriptive Pieces for Guitar (Elderslie Music)
F. Spiller: Škola za gitaru, II. stupanj
A. Tansman: Douze Pieces Faciles (Eschig)
M. Tesař: Album dvaceti gitardsych skladeb (Reflex)
Modern Times, I. i II. (Chanterelle).
Skladbe sličnih zahtjeva hrvatskih skladatelja:
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb).

MINIMUM GRADIVA
8 etida.
5 skladba autora 16. i 17. stoljeća.
5 skladba klasičnih autora.
5 skladba suvremenih autora.

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica s kadencijom, jedna etida i dvije skladbe.
Ispitni program izvodi se napamet.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Svi oblici uzlaznoga i silaznoga jednoglasnoga jednokratnog legata. Glissando. Daljnji rad na promjeni položaja. Veliki barré. Daljnji rad na razvijanju spretnosti desne ruke. Daljnji rad na vibratu.
Ljestvice tipiziranih prstometa s promjenom položaja kroz dvije oktave.
M. Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda, op. 1, br. 66–88
Odgovarajuće etide sljedećih autora:
D. Aguado
L. Brouwer: Etudes simples, I. i II. (Eschig)
T. Sor: Op. 44, 60, 31
F. Tárrega
I. Padovec: Polka
E. Pujol: II Triquilanda (Max Eschig)
Skladbe sličnih zahtjeva renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora, koje se, na primjer, mogu naći u sljedećim zbirkama:
B. Bártok: Album za djecu (Musica Budapest)
W. Duarte: Within Easy Rich (Ricordi)
W. Duarte: Six Easy Pictures, op. 57 (Novello)
F. Kleynjans: Le coin de l’enfance op. 97 (Lemoine)
N. Koškin: Mascarades (Lemoine)
C. Machado: Trois Toadas (Lemoine)
C. Negri: Le Gratie d’Amore (Universal Edition)
Quine: Easy Modern Guitar Music (Oxford University Press)
F. Spiller: Škola za gitaru, III. stupanj
A. Tansman: Douze Pieces Faciles (Eschig)
Modern Times, II. i III. (Chanterelle)
Skladbe sličnih zahtjeva hrvatskih skladatelja:
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb).

MINIMUM GRADIVA
8 etida.
5 skladba autora 16. i 17. stoljeća.
5 skladba klasičnih autora.
5 skladba suvremenih autora.

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica s kadencijom, jedna etida i dvije skladbe različitih stilskih razdoblja.
Ispitni program izvodi se napamet.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Višekratni jednoglasni legato. Ukrasi. Pizzicato. Umjetni flageoletni tonovi. Daljnji rad na barréu.
Durske i molske ljestvice tipiziranih prstometa s promjenom položaja kroz dvije oktave.
Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda, op. 1, br. 89–108
Odgovarajuće etide sljedećih autora:
D. Aguado
L. Brouwer: Etudes simples, II. (Eschig)
A. Carlevaro: Microestudios, I., II. i III. (Chanterelle)
F. Kleynjans: Estudines (Leduc)
F. Sor: Op. 60, 31, 35
J. Ibert: Ariette (Leduc)
L. Milan: Pavana C-dur
Poulenc: Sarabande (Ricordi).
Skladbe sličnih zahtjeva renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora, koje se, na primjer, mogu naći u sljedećim zbirkama:
F. Kleynjans: Le coin de l’enfance, op. 97 (Lemoine)
N. Koškin: Mascarades (Lemoine)
Quine: Easy Modern Guitar Music (Oxford University Press)
F. Spiller: Škola za gitaru, III. i IV. stupanj
A. Tansman: Douze Pieces Faciles (Eschig)
Klassiker der Gitarre, I. i II. (Vebdeutscher Verlag)
Modern Times, III. i IV. (Chanterelle)
Lagane skladbe hrvatskih skladatelja:
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb)

MINIMUM GRADIVA
10 etida.
5 skladba autora 16. i 17. stoljeća.
5 skladba klasičnih autora.
5 skladba suvremenih autora.

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica s kadencijom, jedna etida i tri skladbe različitih stilskih razdoblja.
Ispitni program izvodi se napamet.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Rasgueado. Tambora.
Za ulaz u srednju školu traži se temeljito poznavanje hvataljke do XII. polja, suvereno vladanje promjenom položaja, izvedba jednoglasnih legata, barréa, vibrata, upotreba noktiju kod trzanja žica, kontrola glasnoće i boje tona, samostalno ugađanje gitare.
Durske i molske ljestvice tipiziranih prstometa s promjenom položaja kroz dvije oktave.
M. Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda, op. 1, br. 4-6, 16, 17, 34, 109-120
Odgovarajuće etide sljedećih autora:
D. Aguado
L. Brouwer: Etudes simples, II. i III. (Eschig)
M. Carcassi: Op. 60
A. Carlevaro: Microestudios, I., II. i III. (Chanterelle)
F. Kleynjans: Estudines (Leduc)
F. Sor: Op. 60, 31, 35,
F. Tárrega
Anon.: Ljubavna serenada
J. S. Bach: Boureé iz Suite BWV 996
A. B. Barrios: Villancico de Navidad
L. von Call: Sonatina, op. 22
F. Sor: Menuet D-dur, op. 11, br. 5.
Skladbe sličnih zahtjeva renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora, koje se, na primjer, mogu naći u sljedećim zbirkama:
Hand: Fifteen Minutes (Ricordi)
N. Koškin: Mascarades (Lemoine)
Quine: Easy Modern Guitar Music (Oxford University Press)
F. Spiller: Škola za gitaru, IV. stupanj
Klassiker der Gitarre, I. i II. (Vebdeutscher Verlag),
Modern Times, IV. i V. (Chanterelle),
Skladbe sličnih zahtjeva hrvatskih skladatelja:
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb)

MINIMUM GRADIVA
10 etida.
5 skladba autora 16. i 17. stoljeća.
5 skladba klasičnih autora.
5 skladba suvremenih autora.

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica s kadencijom, jedna etida i tri skladbe različitih stilskih razdoblja.
Ispitni program izvodi se napamet.
 
SKUPNO MUZICIRANJE
Trajanje programa:                 4 godine (počevši od 3. razreda).
Broj nastavnih sati u tjednu:     2 (izborno).
 
TREĆI RAZRED
2 gitare:
T. Morley: Fantasia
J. S. Bach: Menuet G-dur
F. Carulli: Andante, op. 120
F. Carulli: Composition for two guitars, Vol. 1: 6 petits duos dialogues, op. 34
N. Koškin: Dawn Faery
J. W. Duarte: Duets without tears, op. 47
3 gitare:
B. Krnic: Andante iz Međimurske suite (arr. Čagalj)
4 gitare:
trad.: El Puerto (po arr. L. Williams, arr. Čagalj).
ČETVRTI RAZRED
2 gitare:
F. da Milano: Canone
F. Couperin: Les folies françaises (izbor)
F. Carulli: Tre duetti (Chanterelle)
F. Sor: Six valses op. 44, br. 2, 5
trad. Folksongs from Chile (arr. Wallisch)
3 gitare:
L. von Call: Trio in E-dur, op. 26
4 gitare:
Trad.: Salamanca (po arr. L. Williams, arr. Čagalj)
Trad.: Cantar montańés (po arr. L. Williams, arr. Čagalj).
PETI RAZRED
2 gitare:
Anonymus: Lesson for two lutes
F. Couperin: La pudeur
F. Sor: Six valses op. 44 br. 1, 3
Karas: Treći čovjek (arr. Čagalj)
3 gitare:
F. J. Haydn: Menuetto iz Klavirske sonate E-dur (arr. Čagalj)
J. Küffner: Ausgenwählte Übungsstücke
4 gitare:
J. Bučan: Vododerina (arr. Čagalj).
ŠESTI RAZRED
2 gitare:
Anonymus: Le Rossignol
T. Robinson: Toy for two lutes
F. Sor: Six valses op. 44 br. 4, 6
F. Gruber: Tiha noć (arr. Čagalj)
J. Cardoso: Milonga
G. Farrauto: Morenita do Brasil
A. Machado: Quatre ponteios
3 gitare:
S. Molinaro: Pass’e mezzo
G. Ph. Telemann: Sechs Tänze (Menuett i Bourée)
4 gitare:
F. M. Torroba: Estampas (La Siega; Amanecer)
Napomena:
Preporučuje se, pogotovo u nižim razredima, obraditi za komorni sastav i neke postojeće solo skladbe po izboru te, u skladu s mogućnostima škole, proširiti suradnju i na ostale instrumente u kombinaciji s gitarom (violina, blok-flauta, flauta, cello itd.).
 
TAMBURE

ZADAĆE PREDMETA
Stjecanje znanja i vještine sviranja izabranog instrumenta: bisernice, brača ili čela.
Obvezatno učenje čelovića, bugarije ili berde.
Razvijati izvodilačke sposobnosti, motoričke sposobnosti, percepciju, pamćenje, koncentraciju, upornost i radne navike.
Sustavno razvijati osjećaj za ljepotu tona, razvijati osjećaj za metriku, puls i preciznost izvođenja, određivanje tempa, dimamike i agogike.
Postupno razvijati osjećaj za strukturu i oblik glazbenog djela.
Školovanje učenika mora se temeljiti na poznavanju literature i interpretaciji djela svih stilskih razdoblja, obvezatnu sviranju originalne literature pisane za tambure i sviranju tradicionalne – folklorne tamburaške glazbe.
Učenici tambure na individualnoj nastavi imaju po potrebi korepeticiju uz glasovir.
Ovisno o fizičkim predispozicijama i dobi učenika u I. razredu odabire se glavni instrument: bisernica, brač ili čelo.
U drugom razredu učenik se upoznaje s bugarijom i čelom, bračem ili bisernicom ako jedan od navedenih instrumenata nije učio u I. razredu.
U IV. razredu, ovisno o sposobnostima i fizičkim mogućnostima, učenik se upoznaje s berdom.
Tijekom cjelokupnog školovanja učenik intenzivno uči svirati glavni instrument i temeljito se upoznaje s instrumentima tamburaškog orkestra.
Radi što bolje motivacije učenika preporučuje se sviranje u ansamblima u ranoj etapi učenja u sklopu individualne nastave.
Ispitno gradivo može se izvesti se u dva dijela:
I. ljestvica i etida
II. ostali dio ispitnog gradiva koje se planira godišnjim planom i programom rada odjela.
Orkestar je obvezatan za sve učenike od trećeg do šestog razreda.
Sviranje u ansamblima priznaje se kao skupno muziciranje, a osobito u sredinama gdje nema dovoljno učenika za osnivanje tamburaškog orkestra.

LITERATURA

Etide
A. Marković: Etide za bisernicu ili brač I.
Ž. Bradić – Siniša Leopold: Škola za tambure I. – II. razreda
Ž. Bradić: Škola za tambure III. – VI. razreda
Dražen Varga: Škola za tambure
Svetlana Krajna: Etide za bisernicu i brač
Etide koje u sebi sadrže tehničke elemente prema zahtjevima postavljenim u sadržaju rada.

Skladbe
Ž. Bradić: Škola za tambure I. – VI. razreda
A. Marković: Koncertantne skladbe
S. Krajna: Zbirka skladbi za bisernicu i brač
Originalne skladbe i transkripcije prilagođene za tamburu i tehnički primjerene mogućnostima učenika.
Izbor ostalih odgovarajućih skladba domaćih i stranih autora.
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Upoznavanje instrumenta:
dijelovi tambure
pravilno sjedenje i ispravno držanje instrumenta (bisernice ili brača)
postava ruku
držanje trzalice.
Osnovni tehnički elementi sviranja:
pokreti trzalice dolje (V ) gore (O )
sviranje palcem (pizz.)
tremolo (trzanje)
koordinacija lijeve i desne ruke.
Vrijednosti nota i notno pismo:
note u G ključu od e do C2
 i njihove stanke
predznaci
oznake za repeticiju.
Metrika:
teška i laka doba,
četvrtinske i osminske mjere,
predtakt.
Ritam:
punktirani ritam
sinkopa
kvartola (po 4 udarca na jednu notu).
Artikulacija:
legato
non legato, portati
staccato
tenuto.
Dinamika:
forte, piano, mezzoforte, mezzopiano.
crescendo i diminuendo
Tempo i agogika:
allegro, moderato, andante
ritenuto, korona.
Tehničke vježbe i ljestvice:
ljestvice C-dur, G-dur i F-dur kroz jednu oktavu s rastavljenim akordima
tehničke vježbe za lijevu i desnu ruku
sviranje od I. do III. položaja.

MINIMUM GRADIVA
6 etida.
Navedene ljestvice s rastavljenim akordima.
10 skladba.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica.
Jedna etida.
Dvije skladbe različita karaktera.
 
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Upoznavanje instrumenta:
provjera postave ruku i ispravno držanje instrumenta.
Osnovni tehnički elementi sviranja:
koordinacija ruku
usavršavati tehniku trzanja (tremolo)
ravnomjernost udaraca u tremolu
ataka zvuka.
Vrijednosti nota i notno pismo:
Šesnaestina
opseg tonova od e do G2
note u bas ključu za čelo.
Metrika:
polovinska mjera
kratice u notnom pismu: D.C. al Fine,  -cezura.
Ritam:
punktirani ritam, triola,
sinkopa unutar dobe,
ritamske kombinacije:  
Artikulacija:
usavršavati izvedbu legata non legata, portata, staccata, tenuta.
Dinamika:
dinamičko nijansiranje fraza
kontrastna dinamika p < f > p na jednom zvuku.
Tempo i agogika:
upoznati i razlikovati brzinu tempa: vivo, allegretto, largo, andantino
accelerando, ritardando, ritenuto.
Tehničke vježbe i ljestvice:
ljestvice a-mol, e-mol, d-mol, B-dur i D-dur s rastavljenim akordima
sviranje uz metronom
sviranje od IV. do VII. položaja
osnovni akordi dur-mola na bugariji i kadenciji: I-IV-V7-I.

MINIMUM GRADIVA
6 etida.
Navedene ljestvice.
10 skladba.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica.
Jedna etida.
Dvije skladbe različita karaktera.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Upoznavanje instrumenta:
radi komornog sviranja uvodi se obvezatno čelović i D-bisernica.
Osnovni tehnički elementi sviranja:
znati svirati bisernicu i brač u VII. – X. položaju,
usavršavati pokrete mediatora (trzalice) dolje-gore u novim ritamskim kombinacijama,
vježbe za kvalitetan tremolo.
Vrijednosti nota i notno pismo:
brzo čitanje nota u G-ključu u opsegu od e – H3 i F-ključu od E – g1,
sniženi alterirani tonovi.
Metrika:
mješovita mjera
šestoosminska mjera
četvrtinska mjera
polovinska mjera
Ritam:
kombinacija ritamskih odnosa unutar dobe
kvartole, kvintole
ritamske kombinacije:  
Artikulacija:
glissando
arpeggio.
Dinamika:
primjena svih dinamičkih oznaka: subitopiano, sforzato
znati pravilno izvesti akcente (>).
Tempo i agogika:
oznaka za tempo i agogiku sukladno literaturi, koju učenik svira
Tehničke vježbe i ljestvice:
koristiti dijatonsku postavu prstiju na bisernici, a na ostalim instrumentima – stisnutu (kromatsku)
durske i molske ljestvice do 3 predznaka kroz 2 oktave s rastavljenim akordima
kromatska ljestvica kroz 1 oktavu.
Ornamenti/ukrasi:
predudar.

MINIMUM GRADIVA
6 etida s različitim tehničkim zahtjevima.
Navedene ljestvice.
12 skladba različita karaktera.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica.
Jedna etida.
Jedna skladba po slobodnom izboru.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Upoznavanje instrumenta:
samostalno ugađanje instrumenta.
Osnovni tehnički elementi sviranja:
usavršavati tehniku sviranja bisernice i brača, primjena položaja VII. – XI.,
sviranje po sluhu jednostavne pjesme.
Vrijednosti nota i notno pismo:
brzo pročitati i izvesti notni zapis u G i F-ključu.
Metrika:
složene mjere 5/8, 7/8, 9/8
pokušati svirati prema metronomskim oznakama.
Ritam:
 

Artikulacija:
usavršavanje svih vrsta artikulacija.
Dinamika:
usavršavati dinamičko nijansiranje od pianissima do fortissima pp – ff.
Tempo i agogika:
prepoznati naučene oznake za tempo i agogiku te ih proširiti novima (lento, sostenuto, meno mosso, piu mosso).
Tehničke vježbe i ljestvice:
primjena različite vrste artikulacije u ljestvicama
sviranje ljestvice do 4 predznaka kroz 2 oktave
kromatske ljestvice kroz 2 oktave.
Ornamenti (ukrasi):
predudar kratki i dugi
mordent, triler.

MINIMUM GRADIVA
6 etida s različitim tehničkim zahtjevima.
Navedene ljestvice.
10 skladba različita karaktera malih glazbenih oblika ili 3 koncertantne skladbe.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica.
Jedna etida.
Dvije skladbe.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Upoznavanje instrumenta:
izvori zvuka: znati izražavati raznovrsne tonske boje
obvezatno upoznavanje berde ili bugarije.
Osnovni tehnički elementi sviranja:
brzo pronalaženje položaja u zadanoj melodiji
ataka zvuka u dvostrukim notama
rad na kvalitetnim tremolima.
Metrika:
složena mjera 12/8.
Ritam:
ritamske kombinacije 6/8 mjere
ritamski akcent.
Artikulacija:
muzikalno i logično fraziranje
kvalitetan ton.
Dinamika:
znati uvjerljivo izvesti većinu dinamičkih oznaka
Dal  al  poi Coda, tacet itd.
Tempo i agogika:
proširiti osnovne oznake tempa i karaktera (agogike)
rubato.
Tehničke vježbe i ljestvice:
vježbe po Šradiku
ljestvice do 5 predznaka s rastavljenim akordima i različitima ritamskim kombinacijama
rad na motorici prstiju (vježbe)
kromatske ljestvice kroz 2 oktave.
Ornamenti (ukrasi):
višestruki predudar, grupetto.

MINIMUM GRADIVA
7 etida za različite tambure (bisernicu i brač).
10 skladba različita karaktera i različitog stila glazbenih oblika ili 3 koncertantne skladbe.
Navedene ljestvice.

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica s rastavljenim akordima.
Jedna etida.
Dvije skladbe različita karaktera.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Upoznavanje instrumenta:
znati svirati sve instrumente tamburaškog orkestra
sve o tamburi.
Osnovni tehnički elementi sviranja:
usavršavanje tehnike sviranja na svim tamburama i u svim tonalitetima
sviranje a vista tehničke razine 5 razreda.
Metrika:
sve vrste mjera i njihove izmjene (unutar dobe i unutar takta).
Ritam:
znati izvesti teže poliritamske kombinacije (duole – triole i obrnuto, te triole – kvartole...).
Artikulacija:
artikulacija u dvostrukim notama.
Dinamika:
vješto vladati različitima vrstama ataka zvuka
vladati zvukom
oblikovati zvuk s obzirom na karakter i stil skladbe.
Tempo i agogika:
zrelo muziciranje sa svim elementima interpretacije.
Tehničke vježbe i ljestvice:
transponiranje melodije u drugi zadani tonalitet
vježbe po Šradiku
ljestvice kroz dvije oktave do 6 predznaka
kromatske ljestvice kroz 2 oktave.
Ornamenti/ukrasi:
flažoleto, mordent, triler.

MINIMUM GRADIVA
8 etida za različite tambure.
10 skladba različita karaktera i različita stila glazbenih oblika ili 3 koncertantne skladbe.
Navedene ljestvice s rastavljenim akordima.

ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica s rastavljenim akordima.
Jedna etida.
Dvije skladbe različita karaktera.
 
MANDOLINA
PRVI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Temelji mandolinske tehnike:
Položaj tijela, mandoline i trzalice; ugađanje glazbala.
Postava desne ruke: držanje trzalice i položaj zapešća na konjiću; tremolo na otvorenim žicama, udari trzalicom dolje, gore i izmjenično.
Postava lijeve ruke: kromatske ljestvice, dijatonske ljestvice i arpeggia u rasponu dvije oktave, sve u 1. položaju. Dvoglasje na slobodnim žicama.
Dinamika: p, mp, mf, f.
Agogika: korona.
Polifonija: lakši kanoni.
Boja tona: tasto i naturale.

LITERATURA
S. Raineri: L’art de la mandoline, I. dio
G. Branzoli: Metodo teorico-pratico per mandolino, I. dio
R. Calace: Škola za mandolinu, I. dio
F. Pvalinek: Škola za mandolinu, I. dio
J. B. Wanhall, A. B. Bruni: Dueti facili per Mandolini.
Poželjno je da nastavnik osim navedenih notnih tekstova rabi što više primjera poznatih melodija, te umjetničkih dječjih pjesama za utvrđivanje obrađenog gradiva.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica u 1. položaju kroz dvije oktave.
Tri skladbe.
Gradivo se izvodi napamet.
DRUGI RAZRED
SADRŽAJ RADA
Prvi stupanj razvoja mandolinske tehnike:
Nastavak studija ljestvica i arpeggia. 2. položaj i promjene položaja s pomoću prazne žice i glissanda.
Arpeggia na praznim žicama s binarnim i ternarnim ritmom (dva udara dolje i jedan gore), udari prema dolje, gore i kombinacije, trzanje raznih ritmičkih figura. Dvoglasje u oktavama, sekstama i tercama.
Etide s vježbama za pripremu trilera
Dinamika: crescendo i decrescendo.
Agogika: rallentando.
Polifonija: imitacija.
Boja tona: tasto, naturale, pontcello.

LITERATURA

Škole
S. Raineri: L’art de la mandoline, II.dio
G. Branzoli: Metodo teorico-pratico per mandolino, II. dio
R. Calace: Škola za mandolinu, II. dio

Etide
C. Munier: Lo scoglidita, I. dio

Dueti
H. Ambrozius: Suite in G-dur für Mandoline
G. B. Gervasio: Zwei Stucke für Mandoline
G. Leone: 24 allemande za 2 mandoline

ISPITNO GRADIVO
Ljestvica u 2. položaju kroz dvije oktave
Jedna etida i dvije skladbe.
Gradivo se izvodi napamet.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Proširenje mandolinske tehnike:
Dijatonske ljestvice i arpeggia u rasponu od 3 oktave.
Ljestvice i arpeggia na dvohvatima u tercama i sekstama s jednostavnim udarima u tonalitetima do 4 predznaka.
2. i 3. položaj: prijelazi od 1. do 3. položaja.
Arpeggia u akordima u binarnom i ternarnom ritmu preko 2, 3 i 4 žice s promjenama pozicije lijeve ruke.
Tremolo na ljestvicama preko 2, 3 i 4 žice s promjenama pozicije lijeve ruke.
Ukrasi: mordent, dvostruki mordent, trileri.
Dinamika: naglasci, piu i meno, marcato.

LITERATURA
Škole
S. Raineri: L’art de la mandoline, II.dio (nastavak)
R. Calace: Škola za mandolinu, III. dio
Etide
C. Munier: Lo scoglidita, II. dio (op. 213)
Dueti
G. Leone: 6 menuetti per due Mandolini
G. Fouchetti: 6 serenate per due Mandolini
Koncerti
Etertrardi: Koncert u D-duru za mandolinu i orkestar
G. Giuliano: Koncert u G-duru za mandolinu i orkestar
F. Piccone: Simfonija za mandolu.
Sonate
F. Lecce: Sonae i Partite za solo mandolinu.
C. Cecere: Sonata u G-duru za mandolinu i basso continuo.
Skladbe za solo mandolinu
R. Calace: Silvia (Gavotta) za mandolinu solo.

ISPITNO GRADIVO
Ljestvice dur i mol u trećem položaju kroz dvije oktave.
Jedna etida i dvije skladbe.
Gradivo se izvodi napamet.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Vježbanje mandolinske tehnike:
Nastavak učenja dijatonskih ljestvica i arpeggia u rasponu od 3 oktave, 4. i 5. položaj, spajanje od 1. do 5. položaja, vibrato.
Akordi: svi durovi i molovi.
Ukrasi: trileri, grupetto.
Dinamika: svi dinamički stupnjevi od ppp do fff u veće dinamičko nijansiranje.
Boja tona: sviranje palcem i prstima lijeve ruke, pizzicato.

LITERATURA

Ljestvice
L. Schinina: Scale e arpeggi

Škole
R. Calace: Škola za mandolinu, IV. dio

Etide
C. Munier: Lo scoglidita, III. dio (tonaliteti s povisilicama)

Sonate
L. van Beethoven: Sonatina C-dur
L. van Beethoven: Sonatina c-mol
C. Cecere: Simfonija u G-duru za 2 mandoline i basso continuo.
G. B. Gervasio: Sonata u D-duru za mandolinu i basso continuo.
G. Boni: Sonate za mandolinu i basso continuo
G. B. Gervasio: Tre duetti per mandolini
Skladbe za solo mandolinu
R. Calace: Piccola Gavotta

ISPITNO GRADIVO
Ljestvice od 1. do 5. položaja kroz tri oktave.
Jedna etida, sonata ili koncert (I. ili III. stavak) i skladba za solo mandolinu.
Gradivo se izvodi napamet.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Nastavk učenja dijatonskih ljestvica i arpeggia u rasponu od 3 oktave.
Poznavanje hvataljke od 1. do 7. položaja.
Akordi: Svi durovi i molovi, arpeggia i »duo style« (istodobno udaranje jedne žice i tremolo na drugoj).
Tehnika sviranja: flageolet.

LITERATURA

Ljestvice
L. Schinina: Scale e arpeggi.

Etide
C. Munier: Lo scoglidita, III. dio (tonaliteti s povisilicama)
C. Munier: Lo scoglidita, IV. dio (tonaliteti sa snizilicama)

Sonate
R. Valentini: 6 sonata za mandolinu i basso continuo
D. Sarlatti: 5 sonata za mandolinu i basso continuo
E. Barbella: Sonata u D-duru za mandolinu i basso continuo
F. de Majo: Sonata za mandolinu i gitaru
E. Barbella: Sonata za 2 mandoline
L. van Beethoven: Adagio ma non troppo Es-dur
Skladbe za solo mandolinu
N. Paganini: Minuetto
R. Calace: Moto Perpetuo
R. Calace: Rondo

ISPITNO GRADIVO
Ljestvice do 7. položaja.
Jedna etida, sonata, (jedan stavak), koncert (I. ili III. stavak) i skladba za solo mandolinu.
Gradivo se izvodi napamet.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Usavršavanje svih durskih i molskih ljestvica, trozvuka, arpeggia, tremola i »duo style«.
Dvohvati u tercama, kvartama, kvintama, sekstama, oktavama i decimama. Na ovom stupnju potrebno je postići glazbenu izražajnost (agogika, boja tona, pizzicato, vibrato, glissando...). Potrebno je ustrajati na čitanju prima vista radi spretnosti, pokretnosti i sigurnosti pri svladavanju gradiva.

LITERATURA

Ljestvice
L. Schinina: Scale e arpeggi.

Etide
C. Munier: Lo scoglidita, III. dio (tonaliteti s povisilicama)
C. Munier: Lo scoglidita, IV. dio (tonaliteti sa snizilicama)

Sonate
L. van Beethoven: Varijacije u D-duru
G. B. Gervasio: 6 sonata za mandolinu i basso continuo
P. Denis: 6 sonata za mandolinu i basso continuo
G. Leone: 6 sonata za mandolinu i basso continuo op. 1

Koncerti
A. Vivaldi: Koncert u C-duru
A. Vivaldi: Koncert u G-duru za 2 mandoline
F. Lecce: Koncert u G-duru
G. P. Telemann: 3 concerti per 4 instrumenti

Skladbe uz pretnju glasovira ili gitare
B. Bortolazzi: Tema s varijacijama u G-duru za mandolinu i gitaru
B. Bortolazzi: Variazioni su Nel cor piu non mi sento za mandolinu i gitaru
L. de Call: Tema s varijacijama za mandolinu i gitaru op. 25
N. Paganini: Serenata per Mandolino e Chitarra
A. Kaufmann: Burletta i Mitoka Dragomirna za mandolinu i glasovir
R. Calace: Fantasia Poetica za mandolinu i glasovir

ISPITNO GRADIVO
Ljestvice kroz tri oktave s dvohvatima.
Jedna etida, sonata ili koncert, skladba uz pratnju glasovira ili gitare.
Gradivo se izvodi napamet.
 
HARFA
PRVI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Upoznavanje harfe, njezinih dijelova, povijesti i razvoja.
Držanje instrumenta, položaj tijela, postava ruku i prstiju.
Upoznavanje pedala i njihove funkcije (samo informativno).
Ugađanje harfe.
Mijenjanje žice.
Pismenost u violinskom ključu.
Vrste takta 4/4, 3/4, 2/4, 3/8, 6/8.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Oblikovanje tona.
Dinamičke oznake: p, mf, f.
Osnovne oznake tempa.
Agogičke oznake: rit., rall.
Artikulacija tona.
Oznake: korona, Da capo al Fine, con repetizione, prima volta, seconda volta.

TEHNIKA SVIRANJA
Svira se sporo i glasno, posebno lijevom i desnom rukom dok se položaj ruku i artiklulacija prstiju posve ne usvoje.
Sviranje non legato uz maksimalnu opuštenost.
Sviranje vezano 1. i 2. prsta, zatim 1., 2. i 3. prsta te sva četiri prsta silazno i uzlazno
Sviranje skupine od 4 prsta unakrsnim prstnim redom (4-2-3-1 ili 1-2-3-4).
Rastavljeni trozvuk uzlazno i silazno – priprema za arpeggio.
Sviranje intervala.
Arpeggio trozvuk s križanjem ruku.
Ljestvice kroz 1 oktavu.
Glissando.

TEHNIČKE VJEŽBE
M. Grossi: Metodo per arpa (1–60)
E. Pozzoli: Piccoli studi facili e progressivi sv (1–20)

SKLADBE
H. Renie: Petite etude, Air populaire, Chanson de berceau
M. Grandjany – J. Weidensaul: First grade pieces for harp, (18 skladba), po izboru
M. K. Waddington: Andante, Criket’s Song

OSTALI SADRŽAJI
U početku u radu s mlađom djecom potrebno je obraditi i poneku poznatu dječju pjesmicu.

LITERATURA
H. Renie: Method for the harp, I sv. (lekcije 1, 2, 3, 4)
D. Watkins: Complete methoud for the harp
Suzuki škola za harfu
D. Bouchaud: Harp d’or (Zlatna harfa)
Hrestomatija
G. Bosio: Suono 1 arpa (Sviram harfu).

MINIMUM GRADIVA
20 tehničkih vježbi Grossi.
8 etida različite problematike (E. Pozzoli).
6 kraćih skladba po izboru.

ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Jedna kraća skladba po izboru.
Ispitno gradivo svira se napamet.
 
DRUGI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Sviranje uz punu opuštenost.
Upoznavanje vrsta artikulacije.
Upoznavanje arpeggiato izvođenja akorda.
Upoznavanje zahtjevnijih ritmova, triole, sinkope.
Pedalizacija.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Usavršavnje oblikovanja tona.
Fraziranje.
Dinamičke oznake: crescendo, descrescendo, diminuendo.
Agogičke oznake: rallentando, ritenuto, accellerando, piu mosso, meno mosso.

TEHNIKA SVIRANJA
Ljestvica kroz dvije oktave uzlazno i silazno.
Ljestvica s različitom akcentuacijom.
Trozvuk secco i arpeggiato.
Rastavljeni četverozvuk uzlazno i silazno: priprema za arpeggio – mali arpeggio kroz lijevu i desnu ruku te veliki arpeggio s križanjem ruku.
Klizanje palca.
Legato i staccato (etouffe palac lijeve ruke, otvorene oktave).
Flageoletti.
Sviranje uz rezonantnu kutiju (alla tavola ili p.d.l.t.).

TEHNIČKE VJEŽBE
M. Grossi: Metodo per arpa (izbor prema uzrastu, od stranice 29. do 80.
E. Pozzoli: Piccoli facili e progressivi, II. svezak
A. Holy: 30 tehničkih vježbi
C. Salzedo: 10 Conditioning exercises (1, 2, 3, 9, 10)
N Ch. Bochsa: 50 lecons progressives
A. Kastner: Etide, op. 11
E. Lariviere: Exercises & Etudes, op. 9

SKLADBE
N. Ch. Bochsa: Tema con variazioni
D. Watkins: Prelude, Berceuse, Gigue (sklade za 2 prsta iz Six pieces for harp)
A. Hasselmans: Petit berceuse
M. Grandjany: Little harp book
A. Ameller: Mozaique – po izboru nastavnika.
B. Andres: Marelles I. i II. svezak
M. Gabus: Le harp de Graziella – po izboru.
A. Griffiths: Lullaby, Tango, Skylark.
J. J. Rousseau: Menuet (iz knjige H. Renie: Method for harp).
L. Charpentier: Le Roi fait battre tambour (Chanson populaire)
R. Schumann: Petit piece, Petit choral, Petite etude
J. Bertini: Little study in harmonics
P. John: Uspavanka, Pjesmica
Italo lo Vetere: 12 piccoli canoni senza pedali

OSTALI SADRŽAJI
Prema izboru nastavnika i mogućnostima učenika.

LITERATURA
H. Renié: Method for harp I. sv. (lekcije 5, 6, 7, 8).+
M. Grossi: Metodo per arpa.+
D. Watkins: Complete method for harp.+
M. Grandjany: Little harp book (8 lakših skladbi).+
C. Salzedo: Schethes for harpists beginners (za naprednije učenike).+

MINIMUM GRADIVA
20 tehničkih vježbi.
8 etida.
6 skladba po izboru.

ISPITNO GRADIVO
Dvije etide različite problematike.
Jedna skladba po izboru.
Ispitno gradivo svira se napamet.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Prepoznavanje motiva i fraza.
Kolorističko nijansiranje.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Poznavanje svih dinamičkih i agogičkih oznaka te njihova primjena.
Rad na fraziranju bogatijim agogičko-dinamičkim sredstvima.

TEHNIKA SVIRANJA
Usavršavanje sinkronizacije desne i lijeve ruke.
Usavršavanje sviranja ljestvice uzlazno i silazno u bržem tempu.
Rastavljeni četverozvuk V. stupnja, križanje ruku u bržem tempu.
Vođenje melodije u palcu desne ruke.

TEHNIČKE VJEŽBE
C. Salzedo: 10 Conditioning Exercises (1, 2, 3, 4, 9, 10)
E. Larivičre: Exercises & Etudes op. 9
E. Pozzoli: Piccoli studi facili e progressivi II. sv. (20–45)
E. Schuecker: Etide, op.18 – 25 etida I. svezak
N. Ch. Bochsa: 40 etudes faciles, op. 318, I. sv. (po izboru od prvih 20)
A. Campen: Etide (1-10)
E. Pozzoli: 30 studi di media difficoltá (prvih 15)

SKLADBE
D. Watkins: The nightingales, Dance, Nocturne (skladbe za tri prsta iz Six pieces for harp)
B. Andres: Aquantintes (6 kratkih skladba)
H. Renié: Grand mere raconte une historie
J. M. Larvelle: Joies
R. Schumann: Bercelette (iz H. Renié: Method for harp)
M. Grandjany: Reverie, Barcarolle
A. Dobronić: Vehni, vehni fijolica (iz ciklusa Šest narodnih pjesama u Antologiji hrvatskih skladatelja za harfu)

OSTALI SADRŽAJI
Po nastavnikovu izboru i mogućnostima učenika.

LITERATURA
E. Pozzoli: Piccoli studi facili e progressivi.
E. Pozzoli: 30 studi di media difficolta
N. Ch. Bochsa: 40 etudes faciles, op. 318, I. svezak
D. Wattkins: Complete method for harp
H. Renie: Method for, harp I. svezak

MINIMUM GRADIVA
20 tehničkih vježba.
8 etida.
6 skladba po izboru.

ISPITNO GRADIVO
Dvije etide različite problematike.
Jedna skladba po izboru.
Ispitno gradivo svira se napamet.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Usavršavanje tehničkih i glazbenih vještina usvojenih u prethodnim razredima.
Analiza djela.
Upoznavanje cikličkog djela – oblik.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Daljnje usavršavanje u oblikovanju fraze, interpretaciji i upotrebi agogičko-dinamičkih sredstava.
Širenje dinamičkog intenziteta.
Rubato i stringendo.
Stilsko oblikovanje.

TEHNIKA SVIRANJA
Usavršavanje tehničke vještine stečene u prethodnim razredima.
Ukrasi i trileri.
Sviranje terca vezano.

TEHNIČKE VJEŽBE
C. Salzedo: 10 Conditioning Exercises, svih 10
E. Larivičre: Exercises & Etudes, op. 9
N. Ch. Bochsa: 40 etudes faciles, op. 318 – izbor iz prvih 20
E. Schuecker: Etude, op.18
N. Ch. Bochsa: 110 exercises journaliers, prvih 10
E. Pozzoli: 30 studi di media difficolta,drugih 15 po izboru
J. M. Demase: 12 etida, br. 7 i 8.
D. Owens: Etida za lijevu ruku (iz zbirke Les Plaisirs de la harpe).
F. J. Nadermann – E. Schuescker: 8 etida

SKLADBE
J. L. Dussik: 6 sonatina – jedna po nastavnikovu izboru
F. J. Nadermann: 7 sonates progressives, op. 92 (jedna po izboru nastavnika – br. 2 ili 4)
A. Hasselmans: Trois petit pieces faciles: (Reverie, Le rouet, Ronde de nuit)
M. Grandjany: Le bon petit roi d’Yvetot.
M. Grandjany: 3 easy pieces (Naturne, Reverie, Barcarolla).
N. Gustavson: In a Moorish garden.
B. Janjanin: Skice

OSTALI SADRŽAJI
Druge etide i skladbe po nastavnikovuizboru nastavnika i prema učenikovim mogućnostima.

LITERATURA
N. Ch. Bochsa: Etide, op. 318, I. svezak
110 exercises journaliers
E. Pozzoli: 30 studi di media difficolta
J. M. Damase: 12 etida
J. L. Dussik: 6 sonatina
F. J. Nadermann: 7 sonates progressives, op. 92
Antologija hrvatskih autora za harfu (A. Dobronić: 6 narodnih napjeva)

MINIMUM GRADIVA
6 etida.
2 ciklička djela.
3 skladbe po izboru.

ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Jedan stavak sonate.
Jedna skladba po izboru.
Ispitno gradivo svira se napamet.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Usavršavanje tehnike i glazbenih vještina.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Samostalno oblikovanje djela (agogičko, dinamičko, stilsko).

TEHNIKA SVIRANJA
Vođenje melodije u palcu desne ruke u ritmičkom obrascu od 4 šesnaestinke.
Brzina izvođenja.
Križanja ruku.
Dominantni septakord paralelno.

TEHNIČKE VJEŽBE
C. Salzedo: 10 Conditioning Exercises – svih 10.
C. Salzedo: The harpist’s daily dozen.
E. Pozzoli: 30 studi di media difficolta – izbor od drugih 15 etida.
N. Ch. Bochsa: 40 etudes faciles, op. 318, II. sv. – drugih 20
N. Ch. Bochsa: 110 exercises journaliers (10 – 20).
F. J. Nedermann – E. Schuccker: Etudes et preludes, vol. 1 (30 etudes progressives).
N. Ch. Bochsa: 18 etida.

SKLADBE
J. L. Dussik: 6 sonatina – jedna po izboru.
F. J. Nadermann: 7 sonates progressives, op. 92, br. 1 ili br. 3.
L. Wood: Sonatina in classycal style
J. Rosenfield: Sonatina
Nepoznati autor: Varijacije na Mozartovu tema
A. Hasselmans: Etude melodique
A. Hasselmans: Serenade melancolique
H. Renie: 6 pieces breves – po izboru
Menuet, Au bord du ruisseau (Na obali potoka), Petite valse,
Air ancien, Lied, Valse melancolique.
M. Grandjany: Children at play, op. 16
N. Gustavson: Songs without words – po izboru.

OSTALI SADRŽAJI
Eventualno komorno muziciranje.

LITERATURA
H. Renié: Method for harp, I. svezak
L. Lawrance – C. Salzedo: Complete method for harp
Antologija hrvatskih autora za harfu

MINIMUM GRADIVA
6 etida.
2 ciklička djela.
3 skladbe po izboru (od toga jedna domaćeg autora).

ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Jedan stavak cikličkog djela.
Jedna skladba po izboru.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Primjena do sada stečenih vještina.
Osamostaljenje u pripremi djela.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Daljnje usavršavanje u fraziranju, agogičkom i dinamičkom nijansiranju.

TEHNIKA SVIRANJA
Opušteno sviranje u brzom tempu.
Sviranje u brzom tempu piano i forte.
Sviranje svih elemenata tehnike (ljestvice, trozvuci, tonički i dominantni četverozvuk, duple terce, triler s jednom i dvjema rukama).

TEHNIČKE VJEŽBE
C. Salzedo: 10 Conditioning exercises – svih 10,
The harpist daily dozen,
N. Ch. Bochsa: 40 etudes faciles, op. 318 II. sv. – drugih 20
25 etida, op. 62 – br. 24 (tremolo),
50 etudes, op. 34 I. sv. (posvećeno J. B. Crameru), br. 1, 2
18 etudes (6, 7, 8, 9)
J. Thomas: 12 etudes
E. Schuecker: Etide, op.18
N. Ch. Boshsa: 110 exercicies journaliers (od 20. dalje)
B. Bagatti: Esercizi tecnici

SKLADBE
F. J. Nadermann: 7 sonates progressives op. 92 (br. 5, 6 ili 7)
J. L. Dussik: 6 sonatina – jedna po izboru
N. Buttler Challoner: 3 sonate za harfu.
M. Rudolf: Suita
S. Mayr: Suita
Ch. Ph. E. Bach: Solfeggietto
A. Durand: Chacone
J. M. Damase: Harp junior
N. Gustavson: Songs without words
A. Hasselmans: Lamento, Berceuse, Petite valse, op. 25
O. Rosenberger: Musik für harfe – po izboru
H. Renié: 6 pieces i izbor (Menuet, Au bord du Ruisseau, Petit valse, Air ancien, Lied, Valse melancolique)
H. Renié: Angelus, Danse d’autrefois (oba iz zbirke Fenillets d’album)
M. Delmans: Pričre
L. van Beethoven: Variations on a Swiss Air
J. S. Bach: Preludiji (transkripcije)
6 korala (transkripcije)
H. Purcell: Obrađena djela za harfu
N. Mazzoni: Glazbeni zvrk
A. Dobronić: Šest narodnih napjeva
T. Uhlik: Poput sna.

OSTALI SADRŽAJI
Obrade baroknih majstora.
Literatura po nastavnikovu izboru i učenikovim mogućnostima.
Komorna glazba.

LITERATURA
H. Renié: Method for harp I. sv. (lekcije 9, 10, 11)
F. J. Nadermann: 7 sonates progressives, op. 92
J. L. Dussik: 6 sonatina.
F. J. Nadremann: Tema s varijacijama (primjena dosadašnjih znanja – varijacije 1 – 12)

MINIMUM GRADIVA
6 etida.
2 ciklička djela.
3 skladbe različitih stilova (od toga jedna hrvatskog autora).

ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Jedno cikličko djelo.
Jedna skladba po izboru.
Ispitno gradivo svira se napamet.
 
HARMONIKA
PRVI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Upoznavanje harmonike, njezinih djelova i osnovnih svojstava.
Držanje instrumenta, postava ruku i prstiju.
Čitanje u violinskom i bas-ključu.
Notne vrijednosti: cijela nota, polovinka, polovinka s točkom, četvrtinka, četvrtinka s točkom i osminka, osminka
Vrste takta: 4/4, 3/4, 2/4, 3/8, 6/8
Osnovna postavka: legato uz kretanje mijeha u jednom smjeru; portato uz promjenu smjera kretanja mijeha kao i kroz jedan smjer kretanja mijeha; staccato s pokretom ruke iz lakta uz kretanje mijeha u jednom smjeru (sinkroziran potez mjeha sa spuštanjem prsta na tipku)
Obrada dviju oktava desnom rukom, podmetanje i prebacivanje palca, promjene položaja desne ruke
Postava lijeve ruke na osnovni, tercni bas, durski i molski akord

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Dinamičke oznake: p, f i mf.
Oznake tempa: andante, moderato, allegretto.
Agogička oznaka: ritardando.
Artikulacija tona: legato, non legato, staccato.
Oblikovanje tona, motiva i fraza.

TEHNIKA SVIRANJA
Sviranje durskih ljestvica C, G, F kroz jednu oktavu, trozvuka prvog stupnja s obratima, rastavljeno i istodobno, kroz jednu oktavu.

SKLADBE
Kratke skladbe tehnički primjerene učenikovim mogućnostima.

OSTALI SADRŽAJI
U početnom radu potrebno je obrađivati poznate dječje pjesmice i poznate hrvatske narodne pjesmice koje će poslužiti za njegovanje i razvijanje sluha, ritma i pamćenja.

LITERATURA
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 1
Učenik treba svladati 50-60 vježbi iz navedene literature (prema utvrđenim zahtjevima)
Czerny-Vrhovski: Etide, op. 599
K. Kuhn: Etide
Š. Ban: Kratke studije za harmoniku
H. Luders: Album lakih skladbi za harmoniku
D. Kabalevski: Dvanaest lakih komada za djecu, op. 39 (najlakše)
Originalne solističke skladbe domaćih i stranih autora.
Preporučuje se uporaba i ostalih primjerenih priručnika u svrhu unapređenja redovitoga nastavnog procesa.

ISPITNO GRADIVO
Jedna durska ljestvica, trozvuci I. stupnja, rastavljeno i istodobno kroz jednu oktavu paralelno, u obje ruke.
Jedna vježba (etida) – napamet.
Jedna skladba po izboru – napamet.
 
DRUGI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Tehničko napredovanje desne i lijeve ruke, sviranje dvohvata u desnoj ruci (terce, sekste).
Formiranje tona, usavršavanje tehnike mijeha.
Razvijanje unutarnjeg osjećaja za ritam u daljnjem razvoju kompliciranijega ritmičkog tijeka.
Složenije kombinacije osnovnog basa s akordnim (dur, mol, dominantni septakorda).
Notne vrijednosti: šesnaestinka, punktirana osminka, triola.
Uz osnovni i tremolo registar upotrebljavati njihove kombinacije s fagot i piccollo-registrom.
Priprema za polifoniju (kanon, imitacija).

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Dinamičke oznake: cresendo, decrescendo, diminuendo.
Rallentando, ritenuto, accelerando, piu mosso, meno mosso.
Oznake tempa: Allegro, Andantino, Adagio, Lento.
Daljnje usavršavanje na oblikovanju tona, motiva i fraza.

TEHNIKA SVIRANJA
Sviranje dur-ljestvica do dva predznaka kroz dvije oktave, paralelno, durski trozvuci prvog stupnja s obratima, rastavljeno i istodobno,

TEHNIČKE VJEŽBE
Tehničke vježbe s najjednostavnijim ritmičkim varijantama i dijatonskim transpozicijama.
Etide koje u sebi sadrže tehničke elemente prema zahtjevima postavljenim u sadržaju rada.

SKLADBE
Originalne skladbe i transkripcije prilagođene za harmoniku tehnički primjerene učenikovim mogućnostima.

OSTALI SADRŽAJI
Radi što bolje motivacije učenika preporučuje se sviranje u ansamblima u najranijoj etapi učenja u sklopu individualne nastave.
Sviranje najjednostavnijih glazbenih primjera: kanona, dječje pjesme, hrvatskih narodnih pjesama i ostale popularne glazbe koji u sebi sadrže tehničke elemente prema zahtjevima postavljenim u sadržaju rada po slobodnom izboru.

LITERATURA
V. Odak-Jembrih: Ljestvice za harmoniku (I. dio)
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 1
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 2
J. Matanović: Obrada hrvatskih narodnih pjesama za harmoniku
C. Czerny-J.Vrhovski: Etide
M. Buchberger-Karlo: Polifonijom kroz stoljeća
Š. Ban: Kratke studije za harmoniku, 2. dio
W. Bernau: Male skladbe za harmoniku (Ed. Hohner 10302)
D. Kabalevski: Dvanaest lakih komada, op. 39
L. Međeri: Izbor kompozicija za harmoniku 1. dio
Originalne solističke skladbe domaćih i stranih autora.
Preporučuje se uporaba i ostalih primjerenih priručnika u svrhu unapređenja redovitoga nastavnog procesa.

MINIMUM GRADIVA
Sve navedene ljestvice i njihovi trozvuci.
Šest etida s raznim tehničkim problemima prema progamom utvrđenim zahtjevima.
Osam skladba raznih autora.

ISPITNO GRADIVO
Jedna dur-ljestvica.
Jedna etida s različitim tehničkim problemima desne i lijeve ruke.
Jedna skladba.
Program se izvodi napamet.
 
TREĆI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Usavršavanje tehnike mijeha.
Primjena svladanih vrsta artikulacije kroz odgovarajući stil i karakter skladba.
Upoznavanje osnova polifonije.
Sinkope.
Obrada ukrasa.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Rad na interpretaciji skladba u skladu s karakterom i odgovarajućim stilom.
Dalje usavršavanje artikulacije tona.
Oznake tempa: allegro vivace, allegro moderato.

TEHNIKA SVIRANJA
Dur-ljestvice do tri predznaka kroz dvije oktave, paralelno i protupomak.
Mol-ljestvice do tri predznaka kroz dvije oktave paralelno.
Svi trozvuci prvog stupnja navedenih ljestvica, rastavljeno i istodobno.

TEHNIČKE VJEŽBE
Etide koje u sebi sadrže tehničke elemente prema zahtjevima postavljenima u sadržaju rada.

SKLADBE
Originalne skladbe i transkripcije prilagođene za harmoniku, tehnički primjerene učenikovim mogućnostima.
Skladbe koje sadrže elemente polifonije.
Skladbe cikličkog oblika.

OSTALI SADRŽAJI
Radi što bolje motivacije učenika preporučuje se sviranje u sastavima u najranijoj etapi učenja u sklopu individualne nastave.
Sviranje dječjih i hrvatskih narodnih pjesama i ostale popularne glazbe koja u sebi sadrži tehničke elemente prema zahtjevima postavljenima u sadržaju rada po slobodnom izboru.

LITERATURA
V. Odak-Jembrih: Ljestvice za harmoniku (I. dio)
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 2
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 3 (Izbor etida različitih autora, polifone skladbe i skladbe domaćih i stranih autora)
M. Buchberger-Karlo: Polifonijom kroz stoljeća
J. Matanović: Suita Cirkus (iz zbirke Bijeli put)
J. Matanović: Album Novi put (po izboru)
Duvernoy-Lemoine-Vrhovski: Etide za harmoniku II. svezak
W. Bernau: Musikmappe für Akkordeon (Ed. Hohner 10256)
L. Međeri: Dvanaest minijatura (najlakše)
K. A. Horn: Heitere Studien für Akkordeon (Ed. Hohner 10220)
A. Weingerl: Skladbe za harmoniko (ed. Državna založba Slovenije)
Izbor ostalih odgovarajućih skladba domaćih i stranih autora.
Preporučuje se uporaba i ostalih primjerenih priručnika u svrhu unapređenja redovitog nastavnog procesa.

MINIMUM GRADIVA
Sve navedene ljestvice i njihovi trozvuci.
Šest etida s raznim tehničkim zahtjevima.
Tri originalne skladbe ili obrade.
Dvije polifone skladbe.
Jedna ciklička skladba.

ISPITNO GRADIVO
Jedna durska ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida s većim tehničkim zahtjevima.
Jedna skladba starog majstora.
Jedna skladba po izboru.
Program se izvodi napamet.
 
ČETVRTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Daljnje svladavanje tehničkih zahtjeva i usavršavanje elemenata interpretacije.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Daljnje usavršavanje i rad na fraziranju, oblikovanju tona.
Upoznavanje melodijskog basa (bariton basa kromatskog basa).

TEHNIKA SVIRANJA
Durske i molske ljestvice do četiri predznaka, paralelno i u protupomaku, kroz dvije oktave.
Durski i molski trozvuci s obratima četveroglasno kroz dvije oktave.
Svi dominantni i smanjeni septakordi s obratima, istodobno i rastavljeno.
Smanjeni septakordi istodobno, samo uz upotrebu osnovnog tona akorda u lijevoj ruci.

TEHNIČKE VJEŽBE
Etide koje u sebi sadrže tehničke elemente prema zahtjevima postavljenima u sadržaju rada.

SKLADBE
Originalne skladbe i transkripcije prilagođene za harmoniku tehnički primjerene učenikovim mogućnostima.
Skladbe koje sadrže elemente polifonije.
Skladbe cikličkog oblika (suita, sonatina, tema s varijacijama.).

OSTALI SADRŽAJI
Skupno muziciranje, sviranje u harmonikaškom orkestru.
Sviranje hrvatskih narodnih pjesama i ostale popularne glazbe koja u sebi sadrži i tehničke elemente prema zahtjevima postavljenima u sadržaju rada po slobodnom izboru.

LITERATURA
V. Odak-Jembrih: Ljestvice za harmoniku (II. dio)
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 3
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 4 (Izbor etida različitih autora, polifone skladbe i raznih skladbi domaćih i stranih autora)
Kohler-Mihovilić: Etide (br. 1, 2, 3)
J. Matanović: Suita Cirkus (iz zbirke Bijeli put)
J. Matanović: Obrada hrvatskih narodnih pjesama
M. Buchberger-Karlo: Polifonijom kroz stoljeća
I. Havliček: Suite, br. 2, 3, 4, 5
N. Konjaev: Dječja suita
H. Luck: Varijacije na temu jedne pjesme
W. Ruchter: Mala suita Liliput
V. Buhvostov: Mala suita
J. Derbenko: Ruski ples
J. Derbenko: Intermezzo
Izbor ostalih odgovarajućih skladba domaćih i stranih autora (W. Bernau, K. Horn, H. Lang, H. Luck, E. L. von Knorr, Đ. Dekleva-Radaković, M. Brajković i dr.).
Preporučuje se uporaba i ostalih primjerenih priručnika u svrhu unapređenja redovitog nastavnog procesa.

MINIMUM GRADIVA
Sve navedeve ljestvice i njihovi trozvuci.
Šest etida s raznim tehničkim zahtjevima.
Dvije skladbe različita karaktera.
Tri skladbe starih majstora.
Jedna ciklička skladba (po mogućnosti originalna).

ISPITNO GRADIVO
Jedna molska ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida.
Jedna polifona skladba.
Jedna originalna ciklička skladba.
Program se izvodi napamet.
 
PETI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Rad na osvješćivanju i analizi glazbenih oblika (dvodijelna, trodijelna pjesma, imitacija, fuga…), svladavanje skladba s većim tehničkim zahtjevima.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Rad na daljnjem usavršavanja interpretacije.
Rad na tehnici mijeha.

TEHNIKA SVIRANJA
Durske i molske ljestvice (harmonijske i melodijske) do pet predznaka kroz dvije oktave paralelno i u protupomaku.
Durske i molske ljestvice u tercama i sekstama (odnos lijeve i desne ruke) kroz dvije oktave paralelno i u protupomaku.
Svi durski i molski trozvuci u velikoj rastvorbi, istodobno (četveroglasno).
Svi dominantni i smanjeni septakordi u velikoj rastvorbi, istodobno (peteroglasno),
kromatska ljestvica – desnom rukom.

TEHNIČKE VJEŽBE
Etide koje u sebi sadrže tehničke elemente prema zahtjevima postavljenima u sadržaju rada.

SKLADBE
Originalne skladbe i transkripcije prilagođene za harmoniku tehnički primjerene učenikovim mogućnostima.
Polifone skladbe.
Skladbe cikličkog oblika (suita, tema s varijacijama, sonatina…).

OSTALI SADRŽAJI
Skupno muziciranje, sviranje u harmonikaškom orkestru.
Sviranje hrvatskih narodnih pjesama i ostale popularne glazbe koja u sebi sadrži i tehničke elemente prema zahtjevima postavljenima u sadržaju rada po slobodnom izboru.

LITERATURA
V. Odak-Jembrih: Ljestvice za harmoniku (II. dio)
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 4
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 5 (Izbor etida različitih autora, polifone skladbe i raznih skladbi domaćih i stranih autora)
Kohler-Mihovilić: Etide.
M. Buchberger-Karlo: Polifonijom kroz stoljeća
J. Matanović: Svemirske impresije – suita »Regoč«
J. Matanović: Sonatina u F-duru
LJ. Zaveršnik: Ples, br. 1
F. Fugazza: Pajacova gavotta
W. Zilcher: Slike sa sajma; Vješti akrobat; Pjesma gondolijera
N. Rakov: Četiri pjesme
H. Luck: Burleska
I. Havliček: Suite, br. 6 i 7
W. Bernau: Sonatina u G-duru
H. Boll: Mala suita u 5 stavaka
A. Ljadov: Preludij
Izbor ostalih odgovarajućih skladba domaćih i stranih autora.
Preporučuje se uporaba i ostalih primjerenih priručnika u svrhu unapređenja redovitog nastavnog procesa.

MINIMUM GRADIVA
Sve navedeve ljestvice i njihovi trozvuci sa svim tehničkim elementima.
Četiri etide s raznim tehničkim zahtjevima.
Dvije polifone skladbe.
Jedna originalna ciklička skladba pisana za harmoniku (sonatina, suita, tema s varijacijama…)
Dvije skladbe različita karaktera.

ISPITNO GRADIVO
Jedna durska ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida s većim tehničkim zahtjevima.
Jedna polifona skladba.
Jedna originalna ciklička skladba.
Jedna skladba po izboru.
Program se izvodi napamet.
 
ŠESTI RAZRED

SADRŽAJ RADA
Nastavak rada na usavršavanju tehnike desne i lijeve ruke, tehnike mijeha i artikulacije.

ELEMENTI INTERPRETACIJE
Dalje usavršavanje i rad na interpretaciji.

TEHNIKA SVIRANJA
Durske i molske ljestvice (harmonijske i melodijske) kroz dvije oktave paralelno i u protupomaku s više od pet predznaka.
Durske i molske ljestvice u tercama i sekstama (odnos lijeve i desne ruke) kroz dvije oktave paralelno i u protupomaku.
Durski i molski trozvuci u velikoj rastvorbi, istodobno (četveroglasno) paralelno.
Dominantni i smanjeni septakordi u velikoj rastvorbi, istodobno (peteroglasno) paralelno.

TEHNIČKE VJEŽBE
Etide koje u sebi sadrže tehničke elemente prema zahtjevima postavljenim u sadržaju rada.

SKLADBE
Originalne skladbe i transkripcije prilagođene za harmoniku tehnički primjerene učenikovim mogućnostima.
Polifone skladbe.
Skladbe cikličkog oblika (suita, tema s varijacijama, sonatina.).

OSTALI SADRŽAJI
Skupno muziciranje, sviranje u harmonikaškom orkestru.
Sviranje hrvatskih narodnih pjesama i ostale popularne glazbe koja u sebi sadrži tehničke elemente prema zahtjevima postavljenima u sadržaju rada po slobodnom izboru.

LITERATURA
V. Odak-Jembrih: Ljestvice za harmoniku (II. dio)
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 5 (Izbor etida različitih autora, polifone skladbe i razne skladbe domaćih i stranih autora)
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 6 
J. Matanović: Zbirka Novi put (po izboru)
L. Kohler-Mihovilić: Etide
T. Prosch: Polifone studije (Ed. Hohner 1001)
J. S. Bach: Dvoglasne invencije
G. F. Telemann: Fuga
Mjaskovski: Fuga
H. Lang: Preludij i fuga u C-duru
W. Bernau: Sonatina u C-duru
I. Bogar: Sonatina
Sugar: Sonatin
N. Rakov: Mala suita
L. von Knorr: 12 komada (Ed. Hohner 10285)
H. Reinbothe: Suita U kazalištu lutaka
I. Havliček: Šest varijacija u a-molu.
H.Boll: 4 minijature
W. Newy: Scherzo; Heitere Szene
E. L.Wittmer: Romanca
L. Laurent: Tocacatina
L. Bjarne: Minijaturna suita, br. 1
D. Bobić: Dječje suite, 1–4
Izbor ostalih odgovarajućih skladba domaćih i stranih autora (Đ. Dekleva-Radaković, M. Brajković, J. Matanović, N. Rakov, L. Međeri, W. Richter i dr.) prema navedenim zahtjevima.
Preporučuje se uporaba i ostalih primjerenih priručnika u svrhu unapređenja redovitog nastavnog procesa.

MINIMUM GRADIVA
Navedeve ljestvice i njihovi trozvuci sa svim tehničkim elementima.
Četiri etide s raznim tehničkim zahtjevima.
Dvije polifone skladbe.
Jedna originalna ciklična skladba.
Dvije skladbe različita karaktera.

ISPITNO GRADIVO
Jedna durska i jedna molska ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida s većim tehničkim zahtjevima.
Jedna polifona skladba.
Jedna originalna ciklička skladba.
Jedna skladba po izboru.
Program se izvodi napamet.

Napomena:
Sviranje na instrumentima s melodijskim basovima moguće je već od prvog razreda ovisno o učenikovim individualnim sposobnostima i mogućnostima. Radi što bolje motivacije učenika preporučuje se sviranje u ansamblima u ranoj etapi učenja u sklopu individualne nastave. Ispitno gradivo može se izvesti se u dva dijela: I. ljestvica i etida – (tehnički kolokvij), II. ostali dio ispitnog gradiva koje se planira godišnjim planom i programom rada odjela. Orkestar je obvezatan za sve učenike od četvrtog do šestog razreda. U školi u kojoj nije moguće osnovati orkestar zbog malog broja učenika, obvezatno je organiziranje skupnog muziciranja u obliku komornih sastava.
 
ORKESTAR

G. Walgemut: Dvor ptica
A. Gračaninov: Rastanak
A. Parusinov: Dječja pjesmica
S. Prokofjev: Gavotte
I. Galaverni: Zvona u dolini
J. Toms: Melodija
P. I. Čajkovski: Stara francuska pjesma
D. Kabalevski: Mali dobošar
A. Diabelli: Rondo
I. Kršek: Mala varijacija na Chopinovu temu
P. I. Čajkovski: Zima
C. Kreutzer: Večernica, pastirova pjesma
Ch. W. Gluch: Ples blaženih duša
F. Schubert: Na moru
F. Schubert: Proljetna pjesma
J. S. Bach: Fuga u a-molu
M. Krajna: Zbirka skladbi za orkestar harmonika
– D. Bobić: Apokalypsis (1991.)
– P. I. Čajkovski: Jutarnje razmišljanje
– P. I. Čajkovski: Slatko sanjarenje 
– J. Cvitanović: Balada na međimursku temu 
– V. Zolotarjov: Koračnica malenih vojnika 
– A. Ljadov: Glazbena kutija 
– Fr. Jos. Gossec: Tambourin 
– P. I. Čajkovski: Ples malih labudova 
– Fr. Chopin: Varijacije za flautu 
– F. Schubert: L’ abeille. 
– J. Matanović: Ukleti Holandez
Ostale skladbe (originalne, transkripcije) domaćih i stranih autora koje po tehničkim – interpretativnim zahtjevima odgovaraju izvođačkim mogućnostima orkestra.
 
UDARALJKE

PRVI RAZRED
Osnove sviranja na membranofonim (mali bubanj) i klavijaturnim (vibrafon ili ksilofon) udaraljkama: držanje palica, fizički zakoni proizvodnje zvuka udarcem, održavanje konstantnoga tempa, kontrola ujednačene dinamike i trajanja tona.

Membranofone udaraljke (mali bubanj)
Vježbe: Dobri Paliev: Metroritmični bukvar do stranice 14. ili primjerene vježbe (do zaključno notne vrijednosti osminke) iz drugih škola za mali bubanj, primjerice Posarić ili Kupinski.
Skladbe: razina zahtjeva Dobri Paliev: Vodenička i/ili Severnjaško Horo uz pratnju glasovira.

Klavijaturne udaraljke vibrafon ili ksilofon)
Vježbe: do stranice 18. Thomas A. Brown: The Vibe Players Method ili materijal odgovarajućih zahtjeva iz drugih škola za vibrafon, primjerice Delecluse (škole Paliev ili Dupin ako se rabi ksilofon).
Skladbe razine zahtjevnosti Emmanuel Sejourne Keyboards Mallets around the World / Alfonce, Volume 1, br. 1 – br. 3 uz pratnju CD-a ili Dobri Paliev: Stari Valcer uz pratnju glasovira.

Ispitni zahtjev:
Izvedba jedne do dvije kratke skladbe s pratnjom.
 
DRUGI RAZRED

Upoznavanje s najčešće rabljenim udaraljkaškim glazbalima i njihovom podjelom. Idiofoni – začetak multipercussion kompleta udaraljka.

Mali bubanj
Vježbe: Dobri Paliev Metroritmični bukvar od 15 do 22 stranice ili adekvatne vježbe (do zaključno notne vrijednosti šesnaestinke i pripadnih stanka) iz drugih škola za mali bubanj, primjerice Jean Geoffroy Le Sablier. Napredniji učenici predvježbe za tremolo.
Skladbe: razina zahtjeva Dobri Paliev Na Horoto ili za naprednije Marš, uz pratnju glasovira.

Multipercussion
Skladbe za mali bubanj s pridodanim idiofonim i/ili klavijaturnim udaraljkama na razini zahtjeva Bernard Lecoeur Jeux d’ecolier / Lemoine uz pratnju glasovira ili Francois Dupin Courtes Pieces Album No. 6. / Leduc

Klavijaturne udaraljke (vibrafon ili ksilofon)
Vježbe: od stranice. 19. do 25 Thomas A. Brown The Vibe Players Method ili materijal odgovarajućih zahtjeva iz drugih škola za vibrafon, primjerice Delecluse (škole Paliev ili Dupin ako se rabi ksilofon).
Skladbe razine zahtjevnosti Emmanuel Sejourne Keyboards Mallets around the World / Alfonce, Volume 1, br. 4 – br. 7 uz pratnju CD-a, Pierre Max Dubois Histoires de Percussion Vol. 1 – Vol. 2, Billaudot, za ksilofon i glasovir.

Ispitni zahtjev:
Izvedba jedne ritmičke vježbe i jedne kraće skladbe s pratnjom.
 
TREĆI RAZRED

Zamjetniji kvalitativni skok u tehnici, interpretaciji i poznavanju udaraljkaškog instrumentarija uz sviranje u malome udaraljkaškome ansamblu (duo ili trio).

Mali bubanj
Vježbe: izbor vježba i primjera od stranice 25 do 65 iz Jean Geoffroy Le Sablier, ed. Lemoine za svladavanje različitih kombinacija šesnaestinka i njihovih stanka u bržim tempima uz rješavanje problema prstometa upotrebom dva tom-toma. Napredniji učenici vježbe s tremolom i predudarima.
Skladbe razine zahtjeva Dobri Paliev Baba Yaga i Mali Tom uz pratnju glasovira. Napredniji učenici – Wiliam Kraft: Passacaglia for one or two drums.

Klavijaturne udaraljke
Vježbe za razvijanje sposobnosti čitanja s lista na razini lakših primjera iz Thomas McMillan Percussion Keyboard Technic.
Skladbe razine zahtjevnosti Emmanuel Sejourne: Keyboards Mallets around the World / Alfonce, Volume 1, br. 8 – br. 11 uz pratnju CD-a, Pierre Max Dubois: Histoires de Percussion Vol. 3 – Vol. 4, Billaudot za ksilofon i glasovir ili lakši primjeri iz Dobri Paliev: Kompozicije za ksilofon i glasovir.

Timpani
Vježbe za dva i tri timpana na razini zahtjeva Jean Geoffroy: Methode de Timbales do 40 stranice s pripadanim primjerima uz pratnju vibrafona ili marimbe u izvedbi nastavnika ili naprednijeg učenika.

Multipercussion
Kratke, po mogućnosti višestavačne, kompozicije na razini zahtjeva Yvonne Desportes En Cueillant Les Lauriers / Billaudot uz pratnju glasovira te sviranje primjera za dva udaraljkaša iz zbirke Dobri Paliev: Skladbe za timpane i mali bubanj.
Za naprednije – Frederic Macarez Caisse: Noisette originalna zbirka vježba za mali bubanj uz pratnju marimbe ili ksilofona. Učenici trebaju biti u stanju odsvirati obje dionice.

Ispitni zahtjev:
Iizvedba kratkog solo primjera, jedne skladbe s pratnjom te sudjelovanje u izvedbi djela za duo ili trio uz zastupljenost udaraljka obrađenih tijekom godine.
 
ČETVRTI RAZRED

Razvijanje sposobnosti potrebnih za sviranje u malome udaraljkaškome ansamblu, osnove improvizacije na membranofonima i osnove drum-seta.

Mali bubanj
Vježbe za usavršavanje tremola i predudara iz G. L. Stone Stick Control.
Skladbe razina zahtjeva Francois Dupin Courtes Pieces Album No. 1, uz pratnju glasovira.

Klavijaturne udaraljke
Vježbe usavršavanje sviranja u bržim tempima i čitanja s lista na razini lakših primjera Rebecca Kite Reading Mallet Percussion Music.
Skladbe razine zahtjevnosti Emmanuel Sejourne: Keyboards Mallets around the World – Alfonce, Volume 1, br. 12 – br. 15 uz pratnju CD-a, za naprednije učenike lakši primjeri na razini zahtjeva Nebojša. J. Živković: My first book for for xylophone, Gretel solo ili uz pratnju glasovira.

Timpani
Vježbe za dva i tri timpana na razini zahtjeva Jean Geoffroy: Methode de Timbales nakon stranice 41, primjeri uz pratnju vibrafona ili marimbe te rad u imitacijama s naprednijim učenicima po sustavu iz dodatka istoj knjizi.
Skladbe na razini zahtjeva John Beck Snake River ili James Blades: Marche Nobilmente.

Multipercussion
Uvođenje u nastavu drum-seta kroz kratke kompozicije za udaraljke solo, uz pratnju ili uz mali udaraljkaški ansambl na razini zahtjeva Percussions AUDITIONS Promenades I – III, Mosaique – Lemoine, F. Dupin Courtes Pieces Album No. 2 ili Jacques Delecluse Le Petit Livre d’ Anna M. Bach pour 3 Percussionistes, Leduc.

Ispitni zahtjev:
Kratak solistički program sastavljen od dviju duljih ili triju kraćih kompozicija pratnjom mješovito sa i bez pratnje te sudjelovanje u ansamblu udaraljki.
 
PETI RAZRED

Osnove improvizacije na melodijskim udaraljkama i osnove koordinacije na drum-setu.

Mali bubanj
Vježbe za usavršavanje tehnike akcentiranja i kontrole odskoka palica iz G. L. Stone Accents and Rebounds.
Skladbe: razina zahtjeva Jacques Prez: Rencontre pour piano et caisse claire uz pratnju glasovira

Klavijaturne udaraljke
Vježbe osnove improvizacije, sviranje u brzim tempima.
Skladbe razine zahtjevnosti Emmanuel Sejourne Keyboards Mallets around the World, Alfonce, Volume 2, br. 1 – br. 5 uz pratnju CD-a, za naprednije učenike lakši primjeri na razini zahtjeva Nebojša. J. Živković Funny Vibraphone, Gretel

Timpani
Vježbe na razini lakših primjera iz Gerard Berlioz: 60 Etudes de rythme et de dechifrage.
Skladbe na razini zahtjeva Vic Firth Timpani Solo Series 1 uz pratnju glasovira ili MC.

Multipercussion
Vježbe i skladbe na razini zahtjeva lakših primjera za drum-set iz zbirke Dante Agostini Drum Method, Sandy Feldstein: Multiple Percussion Music.

Ispitni zahtjev:
Kratak solistički program sastavljen od triju kompozicija mješovito s pratnjom i bez pratnje te sudjelovanje u ansamblu udaraljka ili komornom ansamblu.
 
ŠESTI RAZRED

Utvrđivanje gradiva osnovne glazbene škole.

Mali bubanj
Zaokruživanje tehničke spreme na razini lakših primjera iz Charley Wilcoxon Wrist & Finger Stroke Control.
Skladbe na razini zahtjeva lakših primjera iz Charley Wilcoxon: Drumming plus hummin’ a tune.

Klavijaturne udaraljke
Skladbe razine zahtjevnosti Emmanuel Sejourne Keyboards Mallets around the World / Alfonce, Volume 2, br. 6 – br. 10 uz pratnju CD-a, za naprednije učenike lakši primjeri na razini zahtjeva Nebojša. J. Živković Funny Xylophone 1, Gretel, te jednostavnija djela velikih skladatelja u izboru i prilagodbi nastavnika i/ili učenika.

Timpani
Utvrđivanje gradiva osnovne glazbene škole.
Skladbe na razini zahtjeva lakših primjera iz Steve Houghton Percussion Recital Series Timpani uz pratnju CD.

Multipercussion
Skladbe za mali ansambl udaraljka na razini zahtjeva Jacques Delecluse Mikrotrikos ili Siegfried Fink: Mini Musik.

Ispitni zahtjev:
Kratak solistički program sastavljen od triju skladba mješovito s pratnjom i bez pratnje na razini zahtjeva prijamnoga ispita srednje glazbene škole.
 
IZBORNI PREDMETI I PROGRAMI

GLASOVIR – IZBORNI PREDMET U VI. RAZREDU OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE

Individualna nastava glasovira održava se 1 sat (30 minuta) u tjednu – ukupno 35 sati na godinu.
Učenje glasovira u VI. razredu OGŠ namijenjeno je prvenstveno osposobljavanju učenika za što bolje i lakše svladavanje nekih od teorijskih predmeta u srednjoj školi. Harmonija zahtijeva brzo i spretno snalaženje te praktično rješavanje određenih zadataka.
1. Upoznavanje klavijature (ključevi, oktave, povisilice, snizilice itd.).
2. Postava ruku na instrumentu te svladavanje osnovnih tehničkih i glazbenih zadataka, prema jednoj od postojećih glasovirskih škola,
3. Već u prvoj fazi učenja usmjeriti težište rada na svladavanje čitanja s lista, sviranje akorda (trozvuka i četverozvuka s obrtima) te ljestvica, po mogućnosti svih durskih i molskih tonaliteta.
4. Analiziranje kratkih i laganih, harmonijski preglednih skladba u svrhu osposobljavanja u određivanju tonaliteta harmonijskih promjena (Duvernoy, Prve sonatine, Czerny-Germer, te odgovarajuće skladbe različitih stilova).

GRADIVO ZA ISPIT
1. Dvije ljestvice kroz jednu oktavu paralelno, trozvuci i četverozvuci s obratima, rastavljeno.
2. Dvije skladbe iz navedenoga gradiva po slobodnom izboru.
 
TEORIJA GLAZBE – IZBORNI PREDMET U VI. RAZREDU OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE
 
Nastava se održava 1 sat (45 minuta) u tjednu – ukupno 35 sati na godinu.

ZADAĆE PROGRAMA
Temeljna je svrha uvođenja ovog predmeta omogućiti učeniku da pred završetak školovanja u osnovnoj glazbenoj školi stekne određena dodatna znanja o glazbi koja će mu pomoći da na određen način zaokruži i upotpuni svoje poznavanje tog umjetničkog područja. Ujedno će učenik, u razmjerno kraćem vremenu, usustaviti i kroz praksu dopuniti različita temeljna do tada stečena teorijska znanja i svoje poznavanje pojedinih pojmova i glazbenih izraza.
Mnogim će učenicima taj predmet pomoći da se možda s više sigurnosti odluče za nastavak školovanja i konačno opredijle za bavljenje glazbom kao životnim pozivom. Ako ne nastave sa školovanjem, ta će im znanja pomoći u kasnijem stjecanju novih zvukovnih iskustava te da djeluju kao korisnici umjetničke glazbe ili kao sudionici i poticatelji kulturnog života svoje sredine.
U ostvarivanju zadaće potrebno je:
– glazbenom praksom usustaviti značenje pojmova stečenih tijekom prijašnjih godina i dopuniti ih gdje je potrebno
– steći dodatna znanja o glazbenom pravopisu koja će moći koristiti u kasnijoj glazbenoj praksi
– zvukovno i vizualno steći dodatna znanja o orkestralnim glazbalima te o povijesnim i našim pučkim glazbalima
– upoznati temeljne pojmove s područja harmonije
– u osnovnim crtama upoznati tijek razvoja glazbe od srednjeg vijeka do danas i nazive pojedinih glazbenih razdoblja, odnosno stilova.

PROGRAM
1. Uvod – zvukovni prostor i vremenska dimenzija glazbe
– Glazba kao govor (svakidašnji) i kao umjetnost
– Zvukovi: ton, zvuk i šum
– Značajke koje proizlaze iz svojstava zvukovnog prostora: tonalitet, intervalski odnosi, melodija, harmonija
– Vrijeme i glazba (protjecanje zvukovnog tijeka kroz sadašnjost)
– Značajke glazbe koje proizlaze iz vremenskog tijeka: tempo, mjera (metar), ritam i oblikovanje
2. Zapisivanje glazbe i čitanje glazbenog zapisa:
– Tonski prostor i nazivi tonova/nota
– Crtovlje, crte i međuprostori, pomoćne crte
– Gornje (više) crtovlje s G-ključem
– Donje crtovlje s F-ključem
– Spojeno, odnosno veliko crtovlje
– Središnja crta (crta c1)
– Notne vrijednosti standardne notacije
– Drukčije mogućnosti zapisivanja glazbe (osnovne obavijesti o zapisivanju glazbe nekad, odnosno danas u suvremenom glazbenom stvaralaštvu)
– Zapisivanje tonova iz male i prve oktave u oba ključa
– Uporaba oktavnih znakova za zapisivanje vrlo visokih i vrlo dubokih tonova
– Transkripcija iz jednog zapisa u drugi
– Transpozicija glazbenih primjera (pisane vježbe)
– Vježbanje u transpoziciji a vista (pjevanjem abecedom ili sviranjem)
3. Tempo
– Temeljno značenje talijanske riječi »tempo« (= vrijeme)
– Protjecanje vremena tijekom izvedbe djela
– Različite vrijednosti trajanja dobe kao mjerne jedinice
– Oznake brzog tempa (dobe su vrlo kratkog trajanja)
– Temeljne oznake umjerenog tempa
– Oznake sporog tempa (dobe su razmjerno duljeg trajanja)
– Promjena tempa
– Uporaba metronoma (praktičan rad)
– Određivanje trajanja zvukova u nekim suvremenim djelima (u sekundama ili posve slobodno i sl.)
4. Mjera i ritam
– Značenje taktne crte (tinac) u notama
– Dvodobna, trodobna, četverodobna mjera
– Odnosi težina u pojedinoj mjeri
– Jednostavna mjera (razdjelba dobe je parna, tj. na dva jednaka dijela)
– Obilježavanje jednostavnih (temeljnih) mjera; značenje gornje i donje brojke u oznaci jednostavnih mjera
– Slušno razlikovanje jednostavnih mjera
– Osnove taktiranja (u mjernom tempu)
– Složena mjera (razdjelba dobe na tri jednaka trajanja)
– Obilježavanje tzv. složenih mjera (drugo značenje gornje i donje brojke u oznaci mjere)
– Slušno razlikovanje temeljnih i složenih mjera
– Slušno razlikovanje početka punim taktom, odnosno predtaktom u različitim vrstama mjere
– Izmjenjivanje mjere tijekom glazbenog primjera (uz jednako trajanje dobe)
– Mogućnosti razdjelbe složenijih ritamskih skupina unutar dobe (u jednostavnim i u složenim mjerama uz primjenu ritamskih imena)
– Asimetrične mjere (mjere s dijelovima nejednakog trajanja) i načini njihova obilježavanja
– Slušno razlikovanje učinaka koji proizlaze iz tempa, odnosno iz pokretljivog ritamskog tijeka glazbe
– Duola i triola (unutar dobe u okviru više doba), kvartola (unutar 6/8 i sličnih mjera)
– Vježbe s primjerima različitih složenijih mogućnosti sinkopiranja u jednostavnim i složenim mjerama
5. Intervali
– Poimanje intervala (udaljenost među tonovima, odnosno notama, obilježena rednim brojevima)
– Nazivi intervala (uz prijevod riječi)
– Obilježja intervala prema vrsti i veličini
– Pisanje niza nota na temelju zadanih intervalnih vrijednosti
– Intonacija različitih intervala (izdvojeni parovi tonova ili unutar kraćega melodijskog, odnosno harmonijskog primjera) pjevanjem neutralnim slogom ili abecedom od zadanog tona
– Slušno razlikovanje različitih intervala (izdvojeno i unutar kraćih primjera, melodijske i dvoglasne zadaće)
– Obrati intervala, imenovanje vrste i veličine obrata (pisanje ili intonacija na temelju zadanog intervala)
6. Tonalitet i ljestvica:
– Razlikovanje značenja pojmova tonalitet i ljestvica
– Nazivi stupnjeva ljestvica/tonaliteta
– Nastanak solomizacijskih naziva tonova
– Ispravno pisanje oznake tonaliteta (stalni predznaci u G i F-ključu)
– Mol tonalitet ima više oblika ljestvica
– Poredak tonaliteta u kvintnom krugu (do šest predznaka) ili u kvintnom nizu
– Obilježavanje alteriranih tonova s obzirom na smjer nastavka melodijske linije
– Dijatonski i kromatski polustupanj
– Način pisanja s povišenim četvrtim i sniženim šestim stupnjem u oba smjera)
– Modulacija, temeljni pojam
– Slušno praćenje modulativnog tijeka glazbenog ulomka (samo u najbliže durske i molske tonalitete do jednog predznaka razlike i u istoimene tonalitete)
7. Oznake ugođaja, dinamike, tehnike izvođenja i fraziranja, različiti ukrasi i dodatne oznake za izvođenje glazbe:
– Najčešći izrazi kojima obilježavamo ugođaj (karakter) glazbe
– Znakovi obilježavanja glasnoće, njihovo čitanje, ostvarivanje i slušno određivanje
– Različite oznake tehnike izvođenja i fraziranja (usporedba načina zapisivanja za pjevanje ili za sviranje)
– Temeljni znakovi za melodijske ukrase i njihovo izvođenje (neki znakovi mijenjali su svoje značenje tijekom razvoja glazbe)
8. Vježbe glazbenog pravopisa:
– Vježbe ispravnog pisanja skupina nota u različitim jednostavnim i složenim mjerama
– Ispravno pisanje stanke u različitim mjerama i različitim ritamskim strukturama
– Pisanje dviju dionica u istom crtovlju
– Pravilno smještanje vratova različitih skupina nota povezanih rebrima
– Ispravno poništavanje predznaka (pri promjeni tonaliteta ili nakon dvostrukog predznaka)
– Zamjećivanje pogreške u notnom zapisu (u svezi s načinom pisanja ili pogrešno označenim pojedinostima glazbe, npr. pogrešno zapisane mjere u odnosu na tijek glazbene misli)
9. Uvod u harmoniju:
– Izgradnja akorda (u tradicionalnoj glazbi)
– Glavni trozvuci durskog i molskog tonaliteta (teorijski oblik) i njihova intonacija
– Četveroglasna postava trozvuka (samo u tijesnom slogu s udvostručenim temeljnim tonom)
– Spajanje trozvuka: I – V – I
– Spajanje trozvuka: I – IV – I
– Spajanje trozvuka: I – IV – V – I
– Spajanje glavnih trozvuka mol tonaliteta
– Temeljno upoznavanje s tipičnim vrstama kadenci u dur i mol tonalitetu (autentična, plagalna, polovična, neočekivana/varljiva), tzv. muška i ženska kadenca (s obzirom na ritamski smještaj)
– Ustanovljavanje pojedinih akorda unutar kraćih primjera
10. Pojmovi s područja polifonije:
– Temeljna obilježja polifonije (istodobno više melodija/glasova, ravnopravnost njihove uloge, sloboda gibanja
– Slobodno gibanje melodija u polifoniji (slušno razlikovanje harmonijskoga od polifonog primjera, pjevanje takvih primjera)
– Tema, imitacija (oponašanje) i kanon (na pjevanim i slušanim glazbenim primjerima)
– Pjevane i svirane polifone skladbe
11. Glazbeno oblikovanje (temeljni uvid):
– Oblik pjesme (dvodijelne i trodijelne)
– Oblik složene pjesme
– Rondo (samo najjednostavnija konstrukcija)
– Stavak sonatnog oblika (osnova oblikovanja)
– Glazbeni ciklus: suita, sonata, simfonija (na temelju skladba koje učenici već poznaju)
– Kratak, okvirni opis oblika pojedinih skladba koje sviraju učenici (učenik opiše osnovu oblikovanja i pred razredom izvede djelo)
12. Šetnja kroz povijest glazbe:
– Mijenjanje glazbenog jezika tijekom razvoja glazbe
– Trubaduri i putujući glazbenici (dvorska i pučka glazba)
– Srednjovjekovna crkvena glazba (gregorijanski koral i glagoljaško pjevanje)
– Renesansa (doba vokalne polifonije)
– Barok
– Rokoko (galantni stil)
– Bečka klasika
– Romantizam i stvaralaštvo u narodnom stilu
– Stilovi 20. stoljeća: impresionizam, novi klasicizam, novi narodni stilovi, jazz, novi zvuk
13. Pjevački glasovi i glazbala:
– Glasovi pjevača: sopran, alt, mezzosopran, tenor, bariton, bas, pjevanje u falsetu
– Razvrstavanje glazbala prema izvoru zvuka – pet temeljnih skupina glazbala
– Glazbala sa žicama
– Svirale
– Glazbala s napetom opnom
– Glazbala od krute tvari
– Elektronička glazbala
– Najpoznatija stara glazbala
– Hrvatska pučka glazbala
– Upoznavanje i razlikovanje zvuka pojedinih glazbala 
14. Sastavi izvođača:
– Pojmovi: solo pjevač (uz instrumentalnu pratnju ili bez nje), vokalni ansambl (pjevačka skupina), pjevački zbor (a capella ili s instrumentalnom pratnjom)
– Duet, tercet, vokalni kvartet, vokalni kvintet itd.
– Mješoviti, muški, ženski i dječji zbor, dionice dječjeg i mješovitog zbora
– Razlikovanje pojmova u sviranoj glazbi: solist (solistička glazba), orkestar (orkestralna glazba), ansambl, instrumentalna skupina
– Gudački ansambl
– Gudački kvartet
– Simfonijski orkestar
– Puhački orkestar
– Puhački kvintet
– Glasovirski trio
– Harmonikaški ansambl
– Tamburaški orkestar
Ovirni opis sastava navedenih izvođačkih tijela, njihovo slušno razlikovanje.

LITERATURA
Priručna literatura za učenike – Kazić: Kako nastaje melodija
Priručna literatura za učitelje – različite novije teorije i nauci o glazbi stranih autora i izdavača. Knjige s fotografijama glazbala.

Napomene:
Cjelokupno se gradivo obrađuje, ponavlja i utvrđuje na slušnom ili izvođačkom iskustvu učenika. Provjera znanja također se ostvaruje na slušanim primjerima, a u manjoj mjeri samo verbalnim ili pisanim putem (npr. glazbeni pravopis).
Kao i u nastavi solfeggia i u teoriji glazbe potrebno je usporedno raditi na nekoliko područja tako da nastavni sat u pravilu bude razdijeljen u nekoliko sadržajno različitih odsjeka koji se od jednog do drugog sata međusobno nadovezuju.
Pri obradi gradiva posebnu pozornost treba posvetiti vježbama iz glazbenog pravopisa.

Nekoliko primjera praktičnih vježbai s različitih područja:
Snalaženje u pisanju nota na pomoćnim crtama iznad ili ispod crtovlja u oba ključa, npr:
– (G-ključ) uz postojeću notu c1 dopiši u drugom glasu a (mali),
– (F-ključ) uz već napisanu notu d1 uz isti vrat dopiši notu e1,
– prepisivanje kraćeg primjera u maloj ili prvoj oktavi iz F-ključa u G-ključ i obrnuto,
– transkripcija dvoglasja iz jednog na dva crtovlja i obrnuto.
Slušanjem ustanoviti tempo izvedbe (vrlo brzi – brzi – umjereni – spori), a zatim odrediti kojim bi se talijanskim ili našim izrazima on mogao opisati (odnosno kojom metronomskom oznakom, uz praktičnu provjeru metronomom). Vježbe u razlikovanju tempa i ritamske strukture treba primjenjivati sve dok se učenici ne osposobe za njihovo razlikovanje.
Praktično razlikovanje intervala (slušno i izvođenjem), npr:
a) Pjevaj donju dionicu prema zapisanim intervalima:
(zapisano notama): h a c h a fis g -
(zapisano brojkom): 3 3 6 6 6 3 6 -
a) Pjevaj gornju (višu) dionicu prema zapisanim intervalima:
(zapisano brojkom): 3 6 3 6 10 10 8 7 3 -
(zapisano notama): f e d c a b c f -
c) Odredi koje intervale čuješ i navedi njihovu vrstu, odnosno veličinu:
(zvuk): a gis a – (cjelovi usmeni ili pisani)
(zvuk): cis d cis – (odgovor: m. 6 – pov. 4 – m.6)
Harmonijski primjeri objašnjavaju se i pišu u ograničenom, manjem broju tonaliteta (npr. samo do tonaliteta s dva predznaka).
Pri obrađivanju tematike povijesti glazbe dovoljno je da učenici povežu pojedini naziv razdoblja ili stila s njegovim vremenskim okvirom i to nadopune s dvije ili tri karakteristične zvukovne snimke.
SKUPNO MUZICIRANJE
Nastavni se program djelomice modificira prema karakteru skupine s obzirom na različiti uzrast učenika, različite razine njihove intelektualne i mentalne zrelosti te posebnosti njihovih osobnih interesa. Konačan oblik sastavlja nastavnik prema dobivenim podacima o slijedu kulturnih zbivanja tijekom nastavne godine. Manju važnost treba pridavati gomilanju programa, a veći emocionalnom doživljaju i zanimanje za glazbeno djelo.
Poseban naglasak je na skupnom muziciranju gdje učenik doživljava svu ljepotu druženja uz glazbu te razvija važnu osobinu – sposobnost tolerancije i međusobna poštovanje.
Program je sastavljen od raznih skladba iz klasične literature koje učenici uz pomoć nastavnika samostalno obrađuju, od skladbi iz zabavne literature i izvorne narodne glazbe.
Vrednovanje učenikova postignuća učenika:
Učenik polaže ispit i ne ocjenjuje se već se njegov razvoj prati tijekom nastavne godine putem rada na nastavnim sadržajima te na obvezatnim javnim nastupima sa skupinom.
 
Nastavni plan i program za osnovnu školu funkcionalne muzičke pedagogije
UVOD

CILJ
Cilj: razvijanje urođenih djetetovih biopsihofizioloških datosti glazbom; stjecanje znanja i ovladavanje vještinama i umijećima potrebnim za izvođenje, stvaranje i razumijevanje glazbe; očuvanje i poticanje dječje mašte i razvoj kreativnosti; odgoj budućih profesionalnih glazbenika te glazbenih amatera, obrazovane glazbene publike, poznavatelja i ljubitelja glazbe; izgrađivanje svestrane, slobodne, kreativne, humane, senzibilne osobnosti svakog pojedinca bez obzira na buduće profesionalno opredjeljenje.
ZADAĆE
Zadaće nastave su:
1. Razvijati tehnike, umijeća i vještine:
– slušne
– izvodilačke
– motoričke
– intelektualne.
2. Usvojiti znanja potrebna za zapisivanje, izvođenje i analitičko razumijevanje glazbe
3. Razvijati senzibilitet za glazbene sastavnice:
– melodiju
– tonalitet
– metriku, ritam
– tempo, dinamiku, agogiku
– oblikovanje tona
– oblik glazbenog djela
– glazbeni stil.
4. Razvijati djetetovu st:
– poticati maštu i razvijati djetetove kreativne potencijale
– razvijati percepciju, memoriju, koncentraciju, analitičke sposobnosti
– razvijati apstraktno mišljenje i divergentno mišljenje
– izgrađivati estetički i etički sustav vrijednosti
– izgrađivati samopouzdanje
– poticati i razvijati suradnju, zajedništvo, timski rad, strpljenje, upornost u svladavanju problematike, entuzijazam
– razvijati kulturne navike učenika te zanimanje za aktivno bavljenje glazbom i umjetnost općenito.

Napomene
Navedeni ciljevi i zadaće proizlaze iz osnovnih idejno-pedagoških postavaka na kojima je utemeljena funkcionalna muzička pedagogija – cjelovita koncepcija pristupa djetetu, glazbi i učenju prema kojoj djeluje GU Elly Bašić.

Fleksibilna struktura škole i visok stupanj individualizacije u radu s učenicima
Polazeći od raznolikosti interesa i sposobnosti djece, GU EB omogućuje razvojni put svakom djetetu prema individualnoj dinamici njegova razvoja i sazrijevanja primjenjujući:
– vremenski elastične «etape» umjesto «razreda» na individualnoj instrumentalnoj nastavi
– tzv. »prijelazne« razrede na skupnoj teorijskoj nastavi
– mogućnost odabira između A (usmjerenog) i B (šireg) programa nakon 2. etape školovanja
– mogućnost odabira dvogodišnjeg nastavka školovanja prema B-programu nakon završene osnovne glazbene škole uz financiranje roditelja.

Motivacija učenika proizlazi iz sadržaja i oblika rada u koje su uključeni:
– improvizacija
– metodičke igre
– likovni, motorički ili literarni izraz doživljaja glazbe
– metodički put spoznavanja koji kreće uvijek od emocionalnog doživljaja glazbenih fenomena prema osvješćivanju i znanju.

Pristup
U GU EB nema selekcije prijamnim ispitom već škola upisuje mogući broj djece različitih urođenih sposobnosti koje će ona tijekom školovanja individualno razvijati.
Tijekom osnovne glazbene škole učenicima se ne priopćuju ocjene. Njihov se razvoj kontinuirano prati tekstualnim opisima i brojčanim ocjenama u pedagoškoj dokumentaciji koja im se daje na uvid tek po završetku osnovne glazbene škole. Time se isključuje uloga ocjene kao motivacijskog sredstva.
Jedno je od temeljnih načela metodičko-pedagoške osmišljenosti rada: »ukloniti djetetu strah od neuspjeha«. Mogućnost nesputana aktivna sudjelovanja bez straha od pogreške uvjet je kreativnosti i optimalna djetetova razvoja.

Vodoravna i okomita povezanost predmeta i sadržaja
Osnovna glazbena škola u GU EB dio je cjelovitog sustava sadržajno i metodički osmišljene i praktički provedene okomice glazbenog školovanja od predškolske, preko osnovnoškolske do kraja srednjoškolske razine obrazovanja.

                                        NASTAVNI PLAN

                                I. ETAPA                         II. ETAPA
RazredI.I. pr*.II.II. pr.*III.IV.
Instrument2 x 30’ 2 x 30’ 2 x 30’2 x 45’
Solfeggio2 x 60’2 x 60’2 x 60’2 x 60’2 x 60’2 x 60’
UKUPNO
TJEDNO SATI4 x 45’ 4 x 45’ 4 x 45’430x 45’

* Nakon I. i II. solfeggia učenika se može uputiti u I. odnosno II. prijelazni solfeggo
 
                                        III. ETAPA

program:                             A – USMJERENI           B – ŠIRI
Razred V.VI.V.VI.
Instrument2 x 45’2 x 45’1 x 45’1 x 45’
Solfeggio 2 x 60’2 x 60’2 x 60’2 x 60’
Teorija 2 x 45’2 x 45’2 x 45’2 x 45’
Skupno muziciranje* 2 x 45’2 x 45’2 x 45’2 x 45’
Glazbena umjetnost --1 x 45’1 x 45’
UKUPNO TJEDNO SATI830 x 45’830 x 45’830x 45’830x 45’
Klavir fakultativno**1 x 30’1 x 30’--

* U nastavu skupnog muziciranja mogu se uključiti i učenici II. etape po izboru predmetnog nastavnika.
** Fakultativno, za učenike koji nastavljaju školovanje u srednjoj školi (gudače, gitariste i duhače).
 
                                        IV. ETAPA*
RazredI.II.
Instrument1 x 45’1 x 45’
Uvod u polofoni slog2 x 45’–
Uvod u homofoni slog-2 x 45’
Komorno muziciranje2 x 45’2 x 45’

* Školovanje prema osobnim potrebama
 
Nastavni predmet: SOLFEGGIO
Oblik nastave: skupna

CILJ
Razvoj učenikovih sposobnosti i vještina te usvajanje znanja potrebnih za razumijevanje i izvođenje glazbe; razvoj muzikalne, senzibilne i kreativne osobnosti.

ZADAĆE
Razvijati sposobnosti i vještine
– precizna intonativnog i metro-ritamskog izvođenja
– percipiranja, memoriranja i zapisivanja glazbe
– samostalnog i skupnog muziciranja.
Usvajati znanja potrebna za zapisivanje i izvođenje notnog teksta na sljedećim područjima:
– mjera i ritamska trajanja
– tonske visine, ljestvice, intervali i akordi
– harmonijske funkcije
– oznake dinamike, tempa i agogike
– glazbeni oblici
– notno pismo.
Razvijati osjećaj za glazbene sastavnice na sljedećim područjima:
– intonacija: osjećaj kretanja i razvoja melodije
– tonalitetni i modalni odnosi
– puls, metrika i ritam
– tempo, dinamika i agogika
– ljepota tona
– struktura i oblik glazbenog djela.
Razvijati djetetovu osobnost:
– sustavno izgrađivati povjerenje u vlastite sposobnosti
– razvijati učenikove analitičke i stvaralačke sposobnosti te poticati maštu i kreativnost
– razvijati percepciju, memoriju i koncentraciju
– razvijati strpljenje, samodisciplinu, radne navike i upornost u svladavanju problematike
– razvijati estetički i etički sustav vrijednosti
– razvijati socijalizaciju učenika
– razvijati kulturne navike učenika, njihovo zanimanje za umjetnost te ih odgajati za druženje s glazbom po završetku školovanja.
 
I. SOLFEGGIO

NASTAVNI SADRŽAJI

Tonska građa
Tonalitet C-dura i prirodnog c-mola.

Metar
Dvodobna, trodobna i četverodobna mjera s različitim metričkim jedinicama (1, 2, 4 i 8).

Ritam
Ritam »ta« i njegovo dvostruko, trostruko i četverostruko trajanje te odgovarajuće stanke.

OSTALI SADRŽAJI
– notno pismo (zapis tonskih visina C-dura i c-mola od g do d2 u violinskom ključu; osnovni tonovi glazbene abecede; četvrtinka, polovinka, cijela nota, osminka i nota brevis te pripadajuće pauze, ligatura, nota s točkom, znak ponavljanja)
– tempo (brzo, sporo, umjereno)
– dinamika (p, f, cresc., decresc.)
– agogika (legato, staccato).

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.

Tonska građa
Usvojiti tonske odnose unutar C-dura i prirodnog c-mola te mutaciju C-dura u prirodni c-mol i obratno:
– čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati melodijsku cjelinu
– pjevati primjere (melodijske i meloritamske s primjenom usvojene ritamske građe).

Metar
Steći osjećaj dvodobne, trodobne i četverodobne mjere te ih izvoditi.

Ritam
Razviti osjećaj ritamskih trajanja te ih izvoditi.

OSTALI SADRŽAJI
– pročitati te zapisati tonske visine u violinskom ključu
– upoznati osnovne tonove glazbene abecede
– razlikovati notne vrijednosti i pauze
– upoznati znak ponavljanja
– upoznati i razlikovati vrste tempa, dinamike i agogike te ih primijeniti u izvođenju primjera.

NASTAVNI POSTUPCI
Diktat (melodijski)
Izvođenje primjera (melodijskih, ritamskih i meloritamskih)
Improvizacija u duru i molu (melodijska, solmizacijskim slogovima i fonomimijom)
Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Diktat: dvije melodijske fraze u C-duru i dvije melodijske fraze u prirodnom c-molu
A vista: dva meloritamska primjera (jedan u C-duru i jedan u prirodnom c-molu) različitih metrika i jedinica mjere.
II. SOLFEGGIO
NASTAVNI SADRŽAJI

Tonska građa
Durski i istoimeni prirodni molski tonaliteti: B – b, F – f, Es – es, As – as, A – a, E – e, H – h, G – g i D – d.

Metar
Dvodobna, trodobna i četverodobna mjera s različitim metričkim jedinicama.

Ritam
Ritam »ta-te« u kombinacijama (sinkopa, produžena trajanja, stanke).

OSTALI SADRŽAJI
– notno pismo (zapis tonskih visina od f do c3 (osnovni i izvedeni tonovi), šesnaestinka s pripadnomstankom)
– razmaci unutar dur-ljestvice
– sustav povisilica, snizilica i razrješilica
– tabela tonski usvojenih durskih i istoimenih molskih ljestvica
– klavijatura.

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.

Tonska građa
Usvojiti tonske odnose unutar sljedećih durskih i istoimenih prirodnih molskih tonaliteta: B – b, F – f, Es – es, As – as, A – a, E – e, H – h,
G – g i D – d, mutaciju dura u istoimeni prirodni mol i obratno te transpoziciju iz jednog tonaliteta u drugi:
– čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati melodijsku cjelinu unutar dura i istoimenog mola
– transponirati melodijsku cjelinu iz jednog tonaliteta u drugi
– pjevati primjere (melodijske i meloritamske s primjenom usvojene ritamske građe).

Metar
Razviti osjećaj dvodobne, trodobne i četverodobne mjere te ih izvoditi.

Ritam
Razviti osjećaj ritamskih trajanja u kombinacijama ritma »ta-te«:
– prepoznati i zapisati ritamsku cjelinu
– izvoditi primjere (ritamske i meloritamske).

OSTALI SADRŽAJI
– usvojiti načelo gradnje durskih ljestvica uz pomoć klavijature i bez nje
– usvojiti tabelu durskih i istoimenih molskih ljestvica te redoslijed povisilica i snizilica
– glazbenom abecedom pročitati i zapisati tonske visine u violinskom ključu
– pročitati i zapisati šesnaestinku i odgovarajuću stanku.

NASTAVNI POSTUPCI
Diktat (melodijski i ritamski)
Izvođenje primjera (melodijskih, ritamskih i meloritamskih)
Improvizacija u duru i molu: spontana i svjesna
– melodijska (neutralnim slogom ili solmizacijom i fonomimijom)
– ritamska: ritamskim slogovima uz podržavanje metrike
– meloritamska: solmizacijom ili neutralnim slogom uz podržavanje metrike.
Metodičke igre

ISPITNO GRADIVO
Diktat:
– dvije melodijske cjeline u duru i dvije u istoimenom prirodnom molu
– ritamski diktat s kombinacijama ritma »ta-te«.
A vista
– dva meloritamska primjera različitih tonaliteta (jedan durski i jedan molski) s kombinacijama ritma »ta-te«, različitih metrika i jedinica mjere
– jedan ritamski primjer s kombinacijama ritma »ta-te«.
III. SOLFEGGIO
NASTAVNI SADRŽAJI

Tonska građa
Svi durski i istoimenim prirodni, harmonijski i melodijski molski tonaliteti (jednoglasje i lagano kanonsko višeglasje).

Metar
Dvodobna, trodobna i četverodobna mjera s različitim metričkim jedinicama.

Ritam
Ritam »tafatefe« i »tateti« sa svim ritamskim kombinacijama uključujući i odgovarajuće stanke u svim jedinicama mjere.

OSTALI SADRŽAJI
– notno pismo (dvopovisilice, dvosnizilice, razrješilica, tridesetdruginka s pripadnom stankom)
– tabela svih durskih i istoimenih molskih ljestvica.

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.

Tonska građa
Usvojiti tonske odnose unutar svih durskih te prirodnih, harmonijskih i melodijskih molskih tonaliteta:
– čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati melodijsku cjelinu
– čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati meloritamsku cjelinu (s kombinacijama ritma »ta-te«)
– pjevati primjere (melodijske i meloritamske s kombinacijama ritmova »tafatefe« i »tateti«)
– pjevanjem kanona razviti osjećaj za višeglasje
– čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati:
a. melodijsku cjelinu u jednom od tri vrste mola u cijelim notama
b. meloritamsku cjelinu u jednom od tri vrste mola (s ritamskim kombinacijama »ta-te«)
– transponirati melodijsku cjelinu iz jednog tonaliteta u drugi.

Metar
Razviti osjećaj dvodobne, trodobne i četverodobne mjere te ih izvoditi.

Ritam
Steći vještinu izvođenja svih ritamskih kombinacija‚ »tafatefe« i »tateti«.
Prepoznati i zapisati ritamsku cjelinu.

OSTALI SADRŽAJI
Učvrstiti prije stečena znanja: načelo gradnje durskih ljestvica, tabelu durskih i istoimenih molskih ljestvica te sustav povisilica i snizilica.

NASTAVNI POSTUPCI
Diktat: melodijski, ritamski i meloritamski.
Izvođenje primjera.
Improvizacija u duru i tri vrste mola: spontana i svjesna:
– melodijska:
a) neutralnim slogom uz podržavanje metrike
b) solmizacijom i fonomimijom uz podržavanje metrike ili bez nje
– ritamska: ritamskim slogovima uz podržavanje metrike
– meloritamska: solmizacijom ili neutralnim slogom uz podržavanje metrike.
Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Diktat:
a) meloritamski diktat u molu (prirodnom, harmonijskom i melodijskom) s ritamskim kombinacijama ‚ta te‘
b) ritamski diktati:
– s ritamskim kombinacijama »ta-fa-te-fe«
– s ritamskim kombinacijama »ta-te-ti«.

A vista:
– otpjevati dva meloritamska primjera različitih durskih i molskih tonaliteta (prirodnih, harmonijskih i melodijskih) s različitim metričkim i ritamskim strukturama te različitim jedinicama mjere
– izvesti dva ritamska primjera (jedan s ritamskim kombinacijam »ta-fa-te-fe« i jedan s ritamskim kombinacijama »ta-te-ti«) različitih metrika i jedinica mjere.
 
IV. SOLFEGGIO

NASTAVNI SADRŽAJI

Tonska građa
Modusi, svi durski i molski tonaliteti.

Metar
Peterodobna i šesterodobna mjera s različitim metričkim jedinicama.

Ritam
Ritam »tafa-tefe-tifi« i »tafafi-tefefi« sa svim ritamskim kombinacijama.

OSTALI SADRŽAJI
Gradnja svih ljestvica s naglaskom na moduse, upoznavanje s intervalima.

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.

Tonska građa
– izvođenjem melodijskih i meloritamskih primjera razviti osjećaj za moduse
– pjevanjem kanona razviti osjećaj za višeglasje
– čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati
a) modalnu melodijsku cjelinu u cijelim notama
b) modalnu meloritamsku cjelinu (s ritamskim kombinacijama »tateti« i »tafatefe«)
– transponirati melodijsku cjelinu iz jednog modusa u drugi.

Metar
Razviti osjećaj peterodobne i šesterodobne mjere te ih izvoditi.

Ritam
Steći vještinu izvođenja svih ritamskih kombinacija »tafa-tefe-tifi« i »tafafi-tefefi«.
Prepoznati i zapisati ritamsku cjelinu.

OSTALI SADRŽAJI
Učvrstiti prije stečena znanja o strukturi durskih i molskih ljestvica.
Usvojiti strukturu modusa.

NASTAVNI POSTUPCI
Diktat: melodijski, ritamski i meloritamski.
Izvođenje primjera.
Improvizacija u modusima, duru i molu:
– melodijska:     a) neutralnim slogom uz podržavanje metrike
                         b) solmizacijom i fonomimijom uz podržavanje metrike ili bez nje
– ritamska: ritamskim slogovima uz podržavanje metrike
– meloritamska: solmizacijom ili neutralnim slogom uz podržavanje metrike.
Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Diktat:
a) meloritamski diktat:
– u modusu s ritamskim kombinacijama »ta-fa-te-fe«
– u modusu s ritamskim kombinacijama »ta-te-ti«
b) ritamski diktati:
– s ritamskim kombinacijama »tafa-tefe-tifi«
– s ritamskim kombinacijama »tafafi-tefefi«.

A vista:
– otpjevati dva meloritamska primjera različitih modusa s različitim metričkim i ritamskim strukturama te različitim jedinicama mjere
– izvesti dva ritamska primjera (jedan s ritamskim kombinacijama »tafa-tefe-tifi« i jedan s ritamskim kombinacijama »tafafi-tefefi«) različitih metrika i jedinica mjere.
 
V. SOLFEGGIO

NASTAVNI SADRŽAJI

Tonska građa
Kromatika dura, dijatonske modulacije u srodne tonalitete intervali do oktave, sve vrste kvintakorda i D7.

Metar
Složene i asimetrične mjere.

Ritam
Sve dosadašnje ritamske strukture u težim kombinacijama s težištem na poliritmiji.

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.

Tonska građa
Izvođenjem melodijskih i meloritamskih primjera razviti osjećaj za:
a) kromatiku dura
b) dijatonske modulacije u srodne tonalitete
Pjevanjem kanona razviti osjećaj za višeglasje.
Čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati:
a) kromatsku dursku melodijsku cjelinu u cijelim notama
b) dijatonsku modulativnu melodijsku cjelinu u cijelim notama
c) meloritamsku cjelinu u kromatici dura s ritamskim kombinacijama »tafa-tefe-tifi« i »tafafi-tefefi«
d) meloritamsku dijatonsku modulativnu cjelinu s lakšim ritamskim kombinacijama
e) intervale do oktave, sve vrste kvintakorda i D7.

Metar
Razviti osjećaj dvodobne, trodobne i četverodobne mjere te ih izvoditi.

Ritam
Steći vještinu izvođenja svih ritamskih kombinacija »tafatefe« i »tateti«.
Prepoznati i zapisati ritamsku cjelinu.

NASTAVNI POSTUPCI
Diktat: melodijski, ritamski i meloritamski.
Izvođenje primjera.
Improvizacija u laganoj kromatici dura i s primjenom jednostavnijih dijatonskih modulacija:
– melodijska:     a) neutralnim slogom uz podržavanje metrike
                         b) solmizacijom uz podržavanje metrike ili bez nje
– ritamska: ritamskim slogovima uz podržavanje metrike
– meloritamska: solmizacijom ili neutralnim slogom uz podržavanje metrike.
Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Diktat:
a) meloritamski diktat:
– u kromatici dura s ritamskim kombinacijama‚ »tafa-tefe-tifi« ili »tafafi-tefefi«
– s primjenom modulacije u srodne tonalitete s lakšim ritamskim kombinacijama
b) ritamski diktati s lakšim poliritamskim kombinacijama
c) slušno prepoznavanje intervala, kvintakorda i D7.
A vista:
– otpjevati meloritamski primjer u kromatici dura s različitim metričkim i ritamskim strukturama te različitim jedinicama mjere
– otpjevati modulativni meloritamski primjer s lakšim metro-ritamskim strukturama
– izvesti ritamski primjer s lakšim poliritamskim kombinacijama.
 
VI. SOLFEGGIO

NASTAVNI SADRŽAJI
Tonska građa
Kromatika mola, folklorne i specifično stilske ljestvice, dijatonske modulacije u udaljenije tonalitete, dvoglasje u duru i molu, intervali do oktave, sve vrste kvintakorda s obratima i D7 s obratima, konsonancije i disonancije, kadencije.

Metar
Složene i asimetrične mjere.

Ritam
Duole, kvintole, sve dosadašnje ritamske strukture u težim kombinacijama s težištem na poliritmiji.

OSTALI SADRŽAJI
Atonalitetnost – informativno.

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.

Tonska građa
Izvođenjem melodijskih i meloritamskih primjera razviti osjećaj za:
a) kromatiku mola
b) dijatonske modulacije u udaljenije tonalitete
Pjevanjem kanona razviti osjećaj za višeglasje
Čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati
a) kromatsku molsku melodijsku cjelinu u cijelim notama
b) dijatonsku modulativnu melodijsku cjelinu u udaljenije tonalitetu u cijelim notama
c) meloritamsku cjelinu u kromatici mola sa svim ritamskim kombinacijama
d) meloritamsku dijatonsku modulativnu cjelinu u bliske tonalitete s jednostavnim ritamskim kombinacijama
e) intervale do oktave, sve vrste kvintakorda s obratima i D7 s obratima.

Metar
Razviti osjećaj za različite vrste mjera.

Ritam
Steći vještinu izvođenja svih prije usvojenih ritamskih kombinacija.
Prepoznati i zapisati ritamsku cjelinu sa svim ranije usvojenim ritamskim kombinacijama.

NASTAVNI POSTUPCI
Diktat: melodijski, ritamski i meloritamski.
Izvođenje primjera.
Improvizacija u laganoj kromatici mola i s primjenom dijatonskih modulacija:
– melodijska: a) neutralnim slogom uz podržavanje metrike
b) solmizacijom uz podržavanje metrike ili bez nje
– ritamska: ritamskim slogovima uz podržavanje metrike
– meloritamska: solmizacijom ili neutralnim slogom uz podržavanje metrike.

Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Diktat:
a) melodijski – dvoglasje u duru ili molu
b) meloritamski diktat:
– u kromatici mola sa svim ritamskim kombinacijama
– s primjenom modulacije u srodne tonalitete s lakšim ritamskim kombinacijama
– u modusu s jednostavnim ritamskim kombinacijama
c) ritamski diktati s poliritamskim kombinacijama
d) slušno prepoznavanje intervala te kvintakorda i D7 s obratima.

A vista:
– otpjevati meloritamski primjer u kromatici mola s različitim metričkim i ritamskim strukturama te različitim jedinicama mjere
– otpjevati modulativni meloritamski primjer s lakšim metro-ritamskim strukturama
– izvesti ritamski primjer s poliritamskim kombinacijama.
 
I. i II. PRIJELAZNI SOLFEGGIO

Nastava prijelaznih solfeggia namijenjena je učenicima koji nisu postigli minimalne ishode učenja predviđene za I. odnosno II. solfeggio, a temelji se na individualnijem pristupu te intenzivnijem radu na uklanjanju poteškoća (intonativnih, motoričkih, memorijskih i reproduktivnih) pojedinih učenika u savladavanja minimuma zadaća solfeggia.
I. PRIJELAZNI SOLFEGGIO
NASTAVNI SADRŽAJI

Tonska građa
Primjeri u C-duru i c-molu.

Metar
Dvodobna, trodobna i četverodobna mjera s različitim metričkim jedinicama

Ritam
Ritam »ta« i njegovo dvostruko, trostruko i četverostruko trajanje te odgovarajuće stanke.

OSTALI SADRŽAJI
– notno pismo (zapis tonskih visina C-dura i c-mola od g do d2 u violinskom ključu; osnovni tonovi glazbene abecede; četvrtinka, polovinka, cijela nota, osminka i nota brevis te pripadne stanke, ligatura, nota s točkom, znak ponavljanja)
– pjesme iz literature i narodne baštine
– tempo (brzo, sporo, umjereno)
– dinamika (p, f, cresc., decresc.)
– agogika (legato, staccato).

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.

Tonska građa
– usvojiti tonske odnose unutar C-dura i prirodnog c-mola
– čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati melodijsku cjelinu u C-duru i prirodnom c-molu
– slušno usvojiti i izvoditi mutaciju C-dura u prirodni c-mol i obratno.

Metar
Steći osjećaj dvodobne, trodobne i četverodobne mjere te ih izvoditi.

Ritam
Izvođenjem ritamskih i meloritamskih primjera razviti osjećaj ritamskih trajanja.

OSTALI SADRŽAJI
– pročitati i zapisati tonske visine u violinskom ključu, upoznati osnovne tonove glazbene abecede, razlikovati notne vrijednosti i stanke, upoznati znak ponavljanja
– upoznati i razlikovati vrste tempa, dinamike i agogike te ih primijeniti u izvođenju primjera.

NASTAVNI POSTUPCI
Diktat.
Izvođenje primjera.
Pjevanje pjesama iz literature i baštine po sluhu.
Improvizacija u duru i molu (melodijska, solmizacijskim slogovima i fonomimijom).
Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Diktat: zapisati dvije melodijske fraze u C-duru i dvije melodijske fraze u prirodnom c-molu.
A vista: otpjevati jedan meloritamski primjer u C-duru i jedan meloritamski primjer u prirodnom c-molu različitih metrika i jedinica mjere.
 
II. PRIJELAZNI SOLFEGGIO

NASTAVNI SADRŽAJI

Tonska građa
Melodijski i meloritamski primjeri u sljedećim durskim i istoimenim prirodnim molskim tonalitetima: B – b, F – f, Es – es, As – as, A – a,
E – e, H – h, G – g i D – d.

Metar
Dvodobna, trodobna i četverodobna mjera s različitim metričkim jedinicama.

Ritam
Ritam »ta-te« u kombinacijama (sinkopa, produžena trajanja, pauze).

OSTALI SADRŽAJI
Notni zapis tonskih visina od f do c3 (osnovni i izvedeni tonovi); šesnaestinka s pripadanom stankom; razmaci unutar dur ljestvice; sustav povisilica, snizilica i razrješilica; tabela durskih i istoimenih molskih ljestvica; klavijatura, pjesme iz literature i narodne baštine.

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.

Tonska građa
– usvojiti tonske odnose unutar sljedećih durskih i istoimenih prirodnih molskih ljestvica: B – b, F – f, Es – es, As – as, A – a, E – e, H – h,
G – g i D – d
– izvođenjem melodijskih i meloritamskih primjera razviti osjećaj za navedne tonalitete
– čuti, prepoznati, zapamtiti i zapisati melodijsku cjelinu u duru ili prirodnom molu u cijelim notama
– slušno usvojiti i izvoditi mutaciju dura u istoimeni prirodni mol i obratno
– transponirati melodijsku cjelinu iz jednog tonaliteta u drugi.

Metar
Razviti osjećaj dvodobne, trodobne i četverodobne mjere te ih izvoditi

Ritam
Izvođenjem ritamskih i meloritamskih primjera razviti osjećaj ritamskih trajanja; prepoznati i zapisati ritamsku cjelinu.

OSTALI SADRŽAJI
– usvojiti načelo gradnje durskih ljestvica uz pomoć klavijature i bez nje
– usvojiti tabelu durskih i istoimenih molskih ljestvica te redoslijed povisilica i snizilica
– glazbenom abecedom pročitati i zapisati tonske visine u violinskom ključu
– pročitati i zapisati šesnaestinku i odgovarajuću stanku.

NASTAVNI POSTUPCI
Diktat.
Izvođenje primjera.
Pjevanje pjesama iz literature i baštine po sluhu.
Improvizacija u duru i molu: spontana i svjesna:
– melodijska:     a) neutralnim slogom uz podržavanje metrike
                         b) solmizacijom i fonomimijom s podržavanjem metrike ili bez nje
– ritamska: ritamskim slogovima uz podržavanje metrike
– meloritamska: solmizacijom ili neutralnim slogom uz podržavanje metrike.
Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Diktat:
– zapisati dvije melodijske cjeline u duru i dvije u istoimenom prirodnom molu
– ritamski diktat s kombinacijama ritmova »ta-te«.

A vista:
– otpjevati dva meloritamska primjera različitih tonaliteta (jedan durski i jedan molski) te različitih metrika i jedinica mjere
– izvesti jedan ritamski primjer.
 
Nastavni predmet: TEORIJA GLAZBE
Oblik nastave: skupna

CILJ
Teorijski sistematizirati slušno usvojenu građu.

ZADAĆE
Usvajanje znanja:
– osvijestititi, imenovati, analizirati i sistematizirati slušno usvojene glazbene pojmove s područja
– tonskih visina, ljestvica, intervala i akorada
– harmonijskih funkcija i odnosa
– notnog pisma.
Razvoj djetetove osobnosti:
– razvijati analitičke sposobnosti učenika, apstraktno mišljenje te njegovu percepciju, koncentraciju i memoriju.
 
I. TEORIJA GLAZBE
NASTAVNI SADRŽAJI

Ljestvice
Dijatonske: dur, tri vrste mola, modusi.
Kromatske: dur.
Tetrakordi.

Intervali
Po veličini do oktave uzlazno.
Po vrsti: mali, veliki, smanjeni i povećani.
Po zvučnosti: konsonancije i disonancije.
Obrati intervala.

Akordi
Kvintakordi: dur, mol, smanjeni, povećani i njihovi odnosi u tonalitetu.
D7 u duru i molu.

Ostala građa
Tonski sustav, ključevi.
Istoimeni i paralelni tonaliteti.
Kvintni krug.
Kromatike, alteracija, enharmonija.

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.
Izgraditi, prepoznati i međusobno sadržajno povezati:
a) ljestvice
b) intervale do oktave
c) kvintakorde i D7.
Prepoznati naučene pojmove u primjerima iz glazbene literature.

NASTAVNI POSTUPCI
Analiza te pismena i usmena izrada ljestvica, intervala do oktave, kvintakorda i D7
Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Pismeno:
a) izgraditi kromatsku dursku ljestvicu
b) izgraditi i odrediti intervale po vrsti i veličini
c) izgraditi i odrediti sve vrste kvintakorda
d) izgraditi i odrediti D7 s rješenjima disonancija.
 
II. TEORIJA GLAZBE

NASTAVNI SADRŽAJI

Ljestvice
Kromatske: mol.
Moldur.
Folklorne.
Specifične stilske.

Intervali
Po veličini do decime, uzlazno i silazno.
Obrati intervala.
Rješenja disonantnih intervala.
Enharmonijski intervali.

Akordi
Obrati kvintakorda.
Obrati D7.
D9.
Mnogostranost kvintakorda.

Ostala građa
Harmonijske funkcije i odnosi.
Homofonija i polifonija informativno.

ISHODI UČENJA
Minimalni: ovladavanje problematikom uz nastavnikovu pomoć.
Optimalni: samostalno ovladavanje problematikom.
Izgraditi, prepoznati i međusobno sadržajno povezati:
a) ljestvice:
– kromatske: mol
– moldur
– folklorne
– specifične stilske
b) intervale do decime uzlazno i silazno te obrate intervala
c) obrate kvintakorda i D7
d) D9.
Prepoznati naučene pojmove u primjerima iz glazbene literature.

NASTAVNI POSTUPCI
Analiza te pismena i usmena izrada svih navedenih teorijskih sadržaja.
Metodičke igre.

ISPITNO GRADIVO
Pismeno:
a) izgraditi kromatsku molsku ljestvicu
b) izgraditi i odrediti intervale po vrsti i veličini
c) izgraditi i odrediti kvintakorde i obrate
d) izgraditi i odrediti D7 i obrate s rješenjima disonancija na tonu i u tonalitetu
e) izgraditi i odrediti četiri vrste kvintakorda i njihovu mnogostranost.
 
Nastavni predmet: GLAZBENA UMJETNOST
(za učenike B programa unutar III. etape)
Oblik nastave: skupna

CILJ
U skladu s osnovnim ciljevima cjelokupnog programa FMP cilj je ovog predmeta je odgoj glazbenih amatera, obrazovane glazbene publike, poznavatelja i ljubitelja glazbe i umjetnosti općenito.

ZADAĆE
Zadatak predmeta je pobuditi kod učenika pozitivan stav prema djelima klasične glazbe i svim kvalitetnim djelima ostalih vrsta glazbe.
Raznoliki sadržaji i način rada trebaju pridonijeti formiranju osobnosti učenika i usmjeriti njihovo zanimanje prema događajima u raznim područjima kulturnog života bez obzira na buduće profesionalno opredjeljenje.

NASTAVNI SADRŽAJI
– upoznavanje raznih vrsta glazbe, sastavnica glazbenog djela te slijeda stilova klasične glazbe
– slušanje, gledanje ili izvođenje glazbenih djela 
– organizirani kontinuirani odlasci na kazališne predstave ili koncerte te na izložbe u muzeje ili galerije
– čitanje novinskih osvrta i kritika, pisanje komentara za koncerte i predstave
– svake školske godine potrebno je ponovno kreiranje nastavnog programa ovog predmeta (ovisno o koncertnim, kazališnim, likovnim i ostalim kulturnim zbivanjima u pojedinoj sezoni).

ISHODI UČENJA
– prepoznati razne vrste glazbe te usvojiti nazive i slušno uočiti sastavnice glazbenog djela
– uočiti i usvojiti vremenski slijed stilova klasične glazbe i povezati s njima neke skladatelje
– zapamtiti, prepoznati te ponekad odsvirati određeni broj skladba klasične glazbe (jazz, musical...)
– upoznati razne kazališne, koncertne, muzejske prostore u gradu te doživjeti njihovo ozračje
– razvijati glazbeni ukus i kritičko mišljenje o živim izvedbama glazbenih djela
– razvijati usmeni i (ili) pismeni stil izražavanja.

NASTAVNI POSTUPCI
– slušanjem glazbe uočiti značajke glazbenih vrsta i sastavnica glazbe
– djela i skladatelje upoznavati pripremljenim samostalnim izlaganjima učenika (skupine učenika) ili aktivnim skupnim radom u školi
– pojedina djela upoznati kroz izvedbe učenika na njihovu instrumentu ili izvedbe izvedbe uz uporabu Orffova instrumentarija (katkad zajedno s ostalim učenicima glazbene škole)
– prije odlaska u kazalište ili na koncert obavezno upoznati djelo i skladatelja
– usmene usporedbe individualnih doživljaja pojedinih izvedaba oblikovati u argumentirane i demokratične rasprave
– u odabiru tema i skladbi uvažiti primjedbe i sugestije nastavnika instrumentalne nastave koji poznaju sposobnosti i afinitete učenika
– organiziranje »kvizova« (često natjecateljskog tipa) u kojima učenici sudjeluju individualno ili u skupinama.

ISPITNO GRADIVO
Godišnju ocjenu zaključuje predmetni nastavnik nakon praćenja rada učenika tijekom cijele školske godine, u nju uključuje aktivnosti na nastavi, učestalost odlazaka na predstave i koncerte te uspješnost u redovitim provjerama znanja.
 
Nastavni predmet: UVOD U POLIFONI SLOG
Oblik nastave: skupna

NASTAVNI SADRŽAJI
– značajke monofonog i polifonog sloga
– vodoravni način glazbenog mišljenja
– zakonitosti polifonih tehnika
– glazbeni oblici monofonog i polifonog sloga
– načela gradnje polifonih oblika
– stilska obilježja glazbe srednjeg vijeka, renesanse i baroka
– predstavnici pojedinih razdoblja
– povijesni razvoj izvodilačkog aparata.

NASTAVNI POSTUPCI
– razviti i poticati maštu i kreativnost spontanom i svjesnom melodijskom, ritamskom i meloritamskom improvizacijom
– svjesna improvizacija glazbenih oblika monofonog i polifonog sloga
– razvoj aktivnog slušanja glazbenog djela
– razvijati želje, zapažanja i potrebu za razgovorom o glazbenom djelu
– razvijati deduktivno analiziranje strukture i oblika glazbenog djela
– sustavno razviti simultano praćenje slušanoga glazbenog djela iz notnog teksta, odnosno partiture
– aktivirati interes učenika za značajne događaje glazbene sezone kao i za sva ostala umjetnička područja.

ISHODI UČENJA
– senzibilizirati učenika na tonske kvalitete u izvedbi glazbe pojedinih razdoblja, na kvalitetu tona glasa i instrumenata
– spoznati skladateljska načela i tehnike polifonog sloga
– senzibilizirati učenika na različite izvedbe glazbenog djela.

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit i ne ocjenjuje se, već se njegov razvoj prati tijekom nastavne godine s pomoću samostalnih seminarskih radova vezanih uz nastavne sadržaje, kritičkih osvrta na glazbene događaje te razgovora s učenikom o nastavnim sadržajima.

Nastavni predmet: UVOD U HOMOFONI SLOG
Oblik nastave: skupna

NASTAVNI SADRŽAJI
– zanačajke homofonog sloga
– okomiti način glazbenog mišljenja
– zakonitosti harmonijskog kretanja
– glazbeni obliki homofonog sloga
– načela gradnje homofonih oblika
– stilska obilježja glazbe u razdobljima klasike, romantizma i XX. stoljeća
– predstavnici pojedinih razdoblja
– instrumentalne skupine te kvalitete pojedinih instrumenata.

NASTAVNI POSTUPCI
– razviti i poticati maštu i kreativnost spontanom i svjesnom melodijskom, ritamskom i meloritamskom improvizacijom
– svjesna improvizacija glazbenih oblika homofonog sloga
– spoznati kroz improvizaciju skladateljska načela i tehnike homofonog sloga
– razvoj aktivnog slušanja glazbenog djela
– razvijati želje, zapažanja i potrebu za razgovorom o glazbenom djelu.

ISHODI UČENJA
– senzibilizirati učenika na tonske kvalitete u izvedbi glazbe razdoblja klasike, romantizma i XX. stoljeća te na kvalitetu tona glasa i instrumenata
– senzibilizirati učenika na različite izvedbe glazbenog djela
– spoznati skladateljske principe i tehnike homofonog sloga
– razvijati deduktivno analiziranje strukture i oblika glazbenog djela
– simultano praćenje slušanoga glazbenog djela iz notnog teksta, odnosno partiture
– aktivirati zanimanje učenika za važne događaje glazbene sezone i za sva ostala umjetnička područja.

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit i ne ocjenjuje se, već se njegov razvoj prati tijekom nastavne godine s pomoću samostalnih seminarskih radova vezanih uz nastavne sadržaje, kritičkih osvrta na glazbene događaje te razgovora s učenikom o nastavnim sadržajima.
PROGRAM INSTRUMENTALNE NASTAVE
CILJ
Razvoj učenikovih sposobnosti, vještina te usvajanje znanja potrebnih za razumijevanje i izvođenje glazbe, i razvoj muzikalne, senzibilne i kreativne osobnosti.

ZADAĆE
Razvoj tehnika, umijeća, vještina i usvajanje znanja
– pismenost u violinskom i bas-ključu
– razumijevanje znakova u notnom tekstu (verbalnih, grafičkih, brojčanih)
– razvoj glazbenog mišljenja, te glazbene i tehničke snalažljivosti kao uvjeta za kvalitetan samostalni rad
– stečena znanja povezivati u svrhu integriranja u nove glazbene zadaće
– sustavno obogaćivati asocijativni pristup u radu na glazbenom i tehničkom zadatku u svrhu širenja konteksta glazbenog djela
– kod rada na novim spoznajama aktivirati učenikovo mišljenje, emocije, psihu kako bi te spoznaje postale njegovom trajnom svojinom.

Razvoj učenikova razumijevanja glazbe
– sustavno poticanje na živ i aktivan odnos prema klavirskom zvuku.
– razvoj unutarnjeg sluha i tonske predodžbe.

Razvoj djetetove osobnosti
– izgrađivati povjerenje u vlastite sposobnosti i uklanjati strah od neuspjeha
– poticati kreativnost
– razvijati percepciju, memoriju, koncentraciju
– razvijati radne navike i upornost u svladavanju teškoća
– razvijati kritički odnos prema vlastitim postignućima
– poticati socijalizaciju učenika
– poticati interes za glazbu, ljubav za instrument te odgovornost prema glazbenom djelu
– osposobljavati učenika za samostalno muziciranje.
 
Nastavni predmet: KLAVIR
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA

NASTAVNI SADRŽAJI

Škole za klavir
A. Nikolajev, A. Milič, J. Thompson, B. Zorić te bilo koja druga škola koja omogućava razvoj i napredovanje učenika u skladu s naprijed nabrojenim glazbenim i tehničkim zahtjevima I. etape i općim programskim načelima funkcionalne muzičke pedagogije.

Tehničke vježbe
E. Timakin: Vježbe za koordinaciju

Etide
C. Czerny: Erster Lehrmeister, op. 559
H. L. Ch. Duvernoy: Etide, op. 176
H. Lemoine: Etida, op. 37
E. F. Gnesina: Male etida
C. Gurlitt: Male melodijske etide za početnike
Etide i drugih autora odgovarajuće težine

Uvod u polifoniju
Skladbe autora XVII. i XVIII. stoljeća
K. M. Kunz: 200 kratkih kanona
J. S. Bach: Knjižica za Annu Magdalenu Bach

Sonatine
– Sonatine sljedećih autora: J. Vanhal, I. J. Pleyel, J. Schnitt, T. Hasslinger,
W. A. Mozart, L. van Beethoven, J. L. Dussek, F. Kuhlau, A. Diabelli,
M. Clementi, B. Bjelinski, R. Matz, M. Miletić, M. Cipra, I. Lhotka Kalinski
Skladbe autora XIX. i XX. stoljeća
B. Bartôk: Mikrokosmos I.
A. Goedicke: 60 lakih kompozicija, op. 36
C. Franck: Tužaljka lutke
A. Grečanjinov: Dječji album, op. 98.
P. I. Čajkovski: Album za mladež
R. Schumann: Album za mladež
H. Rowley: Dječji komadi
S. Majkapar: 12 listova iz albuma, op. 16
D. Kabalevski: – 24 lake kompozicije, op. 39
– 15 kompozicija za djecu
D. Šostakovič: Za najmlađe
C. M. Scott: Kutija igračaka
M. Tajčević: Za male
I. Zajc: Dvije mazurke
R. Matz: Moj prvi nastup
I. Lhotka Kalinski: – Iverje
– Lepo moje Zagorje
– Međimurje malo
S. Šulek: Malo pa ništa
E. Bašić: Groteskna suita

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– prvi susret s instrumentom i istraživanje klavirskog zvuka i svega što on nudi
– improvizacija spontana i svjesna
– sviranje dječjih i narodnih pjesmica na sluh
– svladavanje pismenosti: u violinskom i bas-ključu istovremeno u rasponu male, prve i druge oktave, osnovnih dinamičkih oznaka, osnovnih agogičkih oznaka
– svladavanje skladbs na temelju notnog zapisa iz klavirske literature za I. etapu
– ljestvice
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– slobodno kretanje unutar mogućnosti klavirskog zvuka
– samostalna uporaba svih sredstava izraza i tehnika pri improvizaciji
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– poznavanje raznih načina uzimanja tona, tonsko oblikovanje cjeline, sviranje jednostavne polifonije, uporaba pedala, ritma i metrike, oznaka tempa i njihova karaktera
– sviranje ljestvica u rasponu dvije oktave paralelno (C, G, D, A, E, F-dur) i u protupomaku, tonički kvintakord dura i mola s obratima rastavljeno i istodobno
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO – na kraju I. etape*
– jedna etida
– jedna skladba autora XVII. i XVIII. stoljeća (uvod u polifoniju)
– jedan stavak sonatine
– jedna skaldba po slobodnom izboru.
Program se izvodi napamet.
U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira najmanje tri skladbe različita karaktera i tehničkih i glazbenih zahtjeva.
Program se izvodi napamet.
 
II. ETAPA

NASTAVNI SADRŽAJI

Tehničke vježbe
E. Timakin: Vježbe za koordinaciju
Ch. L. Hanon: Pijanist virtuoz

Ljestvice
– dur i istoimeni mol (prirodni, harmonijski, melodijski – informativno), paralelno i u protupomaku kroz četiri oktave
– tonički kvintakordi dura i mola istodobno i rastavljeno, troglasno i četveroglasno, velika rastvorba kroz dvije oktave
– dominantni i smanjeni septakord kroz dvije oktave (mala rastvorba).

Etide
C. Czerny, op. 849. i op. 299
H. Bertini, op. 29, 32 i op. 100
Ch. L. H. Köhler, op. 242
A. Loeschorn
St. Heller
H. Berens: Etide op. 61 (I. i II. svezak)
K. Biehl, op. 30
F. Lecoppé
Moguće i etide ostalih autora za razne vrste tehnika odgovarajuće težine (Toch, Loeschorn, Kabalevski, Nazorova i dr.).

Polifone kompozicije
J. S. Bach: Knjižica za Annu Magdalenu Bach
Dvanaest malih preludija
Šest malih preludija

Sonatine i sonate
M. Clementi: Šest sonatina (teže)
W. A. Mozart: Bečke sonatine
J. Haydn: Lakše sonate (mogu i pojedini stavci)
Divertimenti
L. van Beethoven: Sonata u G-duru, op. 49

Skladbe autora XVIII, XIX. i XX. stoljeća
J. Haydn: Varijacije (Roxelane)
L. van Beethoven: Dvanaest njemačkih plesova
A. T. Grečanjinov: Dan djeteta
Na zelenoj livadi
P. I. Čajkovski: Album za mladež
R. Schumann: Album za mladež
Dječja sonata G-dur
E. Grieg: Lirski komadi
F. Chopin: Poloneze g-mol i B-dur (op. posth.)
F. Mendelssohn: Šest dječjih komada op. 72
F. Schmitt: Osam komada za klavir
B. Bartôk: Za djecu
Mikrokozmos II. i III.
D. Kabalevski: Petnaest kompozicija za djecu, op. 27
Dvadeset i četiri lake kompozicije op. 39
I. Stravinski: Muzika za djecu
S. Prokofjev: Muzika za djecu, op. 65
S. M. Majkapar: Varijacije f-mol, op. 16 i op. 33
A. N. Čerepnjin: Dvanaest jednostavnih komada
F. Pintarić: Skladbe za klavir
B. Kunc: Mali komadi za mali narod
E. Bašić: Basnica
M. Miletić: Djeca plešu
R. Matz: Stara ura igra polku
B. Bjelinski: Muzika za djecu
M. Cipra: Suita za pet prstiju desne ruke
P. Dumičić: Preludij c-mol

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– tonsko oblikovanje uz razvoj sposobnosti za vodoravno tonsko vođenje i okomiti tonski balans
– upoznavanje razvijenijih oblika ritmičkog oblikovanja
– tehnički razvoj unapređivanjem brzine mišljenja i brzine izvođenja
– unapređivanje glazbene pismenosti
– improvizacija uz oslonac na glazbene oblike i karaktere iz literature
– glazbeni oblici
– čitanje á vista

ISHODI UČENJA
– vijest o glazbenoj frazi, artikulacija motiva, sviranje melodije uz pratnju na odgovarajući način, mogućnost polifonog vođenja dviju dionica
– razumijevanje i izvođenje razvijenijih ritmičkih struktura isključujući mehaničku pomoć
– sviranje svih durskih i mol-ljestvica paralelno i u protupomaku kroz četiri oktave; tonički kvintakordi dura i mola istodobno i rastavljeno, troglasno i četveroglasno, mala i velika rastvorba kroz dvije oktave; dominantni i smanjeni septakord kroz dvije oktave – mala rastvorba; transpozicija jednostavnih figura iz literature etidnog karaktera; dvohvati non legato;
– prepoznavanje notnog zapisa u širem rasponu; doživljaj, razumijevanje i izvođenje osnovnih agogičkih oznaka; izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva, naglasaka, osnovnih ukrasa iz baroknog i klasičnog razdoblja, prepoznavanje i izvođenje osnovnih karaktera različitih tempa izvođenja
– improvizacija spontana i svjesna, ali i u jednostavnim oblicima plesova ili varijacija
– poznavanje trodijelne forme, plesova iz doba baroka i klasičnog razdoblja, teme s varijacijama, preludiji
– sviranje á vista složenijih notnih zapisa.

ISPITNO GRADIVO – na kraju II. etape*
– jedna etida
– jedna polifona skladbe
– jedan stavak sonatine ili sonate
– jedna skladba po slobodnom izboru.

Program se izvodi napamet.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira:
– jednu etidu ili drugu skladbu po slobodnom izboru
– jednu polifonu skladbu
– jedan stavak sonatine.
Program se izvodi napamet.
 
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Tehničke vježbe
E. Timakin
Ch. L. Hanon

Ljestvice
– sve durske i molske ljestvice kroz četiri oktave, paralelno i u protupomaku, u razmaku terce, sekste i oktave, paralelno
– tonički kvintakord, smanjeni i dominantni septakord, istodobno i rastavljeno, u velikoj rastvorbi kroz četiri oktave
– oktave istodobno i rastavljeno
– kromatska ljestvica kroz dvije oktave

Etide
C. Czerny, op. 299 i op. 740 (početi)
H. Bertini, op. 32
J. B. Cramer – H. von Bülow
C. Berens op. 61
K. Biehl: Oktavne etide
Moguće i etide ostalih autora za razne vrste tehnika odgovarajuće težine (Majkapar, Hačaturjan, Horakova, Kabalevski, Moškovski, Pozzolli, Loeschhorn i dr.).

Polifone kompozicije
– G. F. Händel – H. von Bülow: Dvanaest lakih kompozicija
– J. S. Bach: Šest malih preludija
Dvoglasne invencije
Mali preludiji i fughette
Francuske suite (pojedini stavci)
– Polifone kompozicije drugih autora (Ljadov, Glinka, Kabalevski, Majkapar)

Sonate i koncerti
J. Ch. Bach: Koncert u B-duru
J. Haydn: Sonatine i sonate
Koncerti G-dur, D-dur
W. A. Mozart: Sonate
L. van Beethoven: Sonate g-mol, op. 49 i G-dur, op. 79
K. D. von Dittersdorf: Koncert G-dur
T. Giordani: Koncert D-dur

Skladbe autora XVIII., XIX. i XX. stoljeća
F. Couperin: Izbor lakih komada (red. S. Stančić)
J. Daquin: Kukavica
J. Haydn: Varijacije C-dur
W. A. Mozart: Fantazija d-mol
Rondo D-dur
L. van Beethoven: Paisiello varijacije
Eccossaises
Šest lakih varijacija
R. Schumann: Dječja sonata G-dur
Albumblätter op. 124
Bunteblätter op. 99
E. Grieg: Lirski komadi
Poetične slike op. 3.
F. Mendelssohn: Pjesme bez riječi
Šest dječjih komada op. 72
F. Schubert: Dva Scherza
Impromptus Es-dur, op. 142
Impromptus As-dur, op. 142
F. Chopin: Za najmlađe (red. M. Lorković)
P. I. Čajkovski: Godišnja doba (izbor lakših)
S. Prokofjev: Muzika za djecu op. 65
A. Casella: 11 dječjih komada
B. Bartôk: Mikrokozmos III. i IV.
Za djecu
J. Turina: Minijature
A. N. Čerepnjin: Bagatele
Dvanaest jednostavnih komada
C. Debussy: Mali crnac
I. Stravinski: Suita za pet prstiju
M. P. Musorgski: Četrnaest komada za klavir
B. Smetana: Poetična polka
F. Pintarić: Kompozicije za klavir
I. Lhotka-Kalinski: Dvije sonatine
Dva plesa s otoka Krka
S. Šulek: Muzika za mališane
M. Kelemen: Magarac šeće pored mora
L. Županović: Male forme za male ruke
D. Pejačević: Život cvijeća (Ljubica, Potočnica); Barkarola
B. Bjelinski: Muzika za djecu
Pinocchio
B. Kunc: Prizori iz crtanog filma
Mlado lišće
M. Miletić: Sonatina

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– tonsko oblikovanje radm na vodoravnoj i okomitoj slušnoj osjetljivosti, na intervalskoj intonaciji, razvoj unutarnje muzičke predodžbe
– tehnički razvoj ide k povećavanju tehničkih zahtijeva i znanja, ali tako da se svaki tehnički zadatak glazbeno i tonski osmisli
– proširivanje znanja o muzičkim znakovima i glazbenom rječniku
– vodoravna i okomita poliritmija
– upoznavanje novih glazbenih stilova i oblika
– improvizacija
– skupno muziciranje
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– izvođenje melodije uz pratnju, polifono vođenje dviju i triju linija, jasno oblikovanje motiva i fraze
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica kroz četiri oktave paralelno i u protupomaku, te u razmaku terce, sekste i decime; tonički kvintakord, smanjeni i dominantni septakord istovremeno i rastavljeno u velikoj rastvorbi kroz četiri oktave; oktave istodobno i rastavljeno kroz dvije oktave; kromatska ljestvica kroz 2 oktave; počeci sviranja dvohvata legato
– Poznavanje, razumijevanje i pravilno izvođenje novih oznaka tempa, agogike i dinamike
– ukrasi, artikulacija, u. c. pedal
– u realizaciji vertikalne poliritmije učenik treba svladati vodoravno vođenje dviju različito strukturiranih ritmičkih linija
– učenik bi trebao s razumijevanjem izvoditi skladbe raznih stilskih razdoblja, kao što su barok, klasika, romantika i suvremena glazba; od glazbenih oblika poznavati osnovne značajke sonatnog oblika, varijacija, velikog ronda, suite, invencije i fughette
– improvizacija spontana i svjesna, ali intenzivnije povezana s novim oblicima i stilovima te se eventualno i zapisuje
– učenik se glazbeno socijalizira svirajući u četveroručno ili na dva klavira s nastavnikom ili kolegom
– sviranje á vista složenijih notnih zapisa.

ISPITNO GRADIVO – na kraju III. etape
U trajanju III. etape učenik polaže dva ispita pred povjerenstvom. Na prvom ispitu izvodi:
– jednu ljestvicu
– jednu etidu
– jedan stavak teže sonatine ili lakše sonate
– jednu polifonu skladbu
– jednu skladbu po slobodnom izboru iz bilo kojeg razdoblja
Na kraju III. etape učenik polaže drugi ispit pred povjerenstvomna kojem izvodi:
– dvije ljestvice (dur i istoimeni mol)
– jednu etidu
– jednu polifonu skladbu (J.S. Bach: Dvoglasne invencije ili teže)
– I. i II. stavak sonate
– jednu skladba po slobodnom izboru iz bilo kojeg razdoblja.
Program se izvodi napamet.
 
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Skladbe lakših programskih zahtjeva III. etape A programa
Skladbe iz bogate literature četveroručnog muziciranja, obrade djela iz klavirske, operne, simfonijske i baletne literature:
M.Clementi: Sonate, ed. Peters (izbor lakših)
W. A. Mozart: Originalne kompozicije I. i II. sv. K.V. 358, K.V. 381, K.V. 401
W. A. Mozart: Sonate, ed. Peters (lakše)
L. van Beethoven: Njemački plesovi, ed. Peters 4399.
A. Diabelli: Sonatine op. 24, op. 54, op. 60 (original 4-ručno)
F. Schubert: Plesovi (valceri, Laendleri)
J. Brahms: Valceri. op. 39 (lakši) Universal ed.
A. Dvôrak: Slavenski plesovi, op. 46 (e-mol) – J. Haydn: Izbor – Simfonije Hob 86, Hob 95, Hob 97
W. A. Mozart: Mala noćna muzika
W. A. Mozart: Simfonije (klavirski izvadak)
– g-mol K. V. 550 I. st.
– C-dur K.V. 551 (Jupiter) I. i II. st.
L. van Beethoven: V. simfonija, I. st. (Ed. Peters)
B. Britten: Simple simphony
C.M. von Weber: Poziv na ples, op. 65 (Ricordi)
P. I. Čajkovski: Orašar (balet, pojedini stavci – izbor)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija podržava učenikove potrebe za izražavanjem glazbom
– slušanje glazbe donosi širi uvod u druge glazbene sadržaje.

ISHODI UČENJA
– cilj je svladavanje gradiva unutar programskih zahtjeva II. etape s prelaskom na lakše zahtjeve III. etape A-programa
– učenik svira lakše skladbe etidnog karaktera; ljestvice se ne sviraju
– muziciranje četveroručno s nastavnikom, s drugim učenikom.
– improvizacija spontana i svjesna s osloncem na usvojena znanja o stilovima i glazbenim formama
– učenik upoznaje nove skladbe iz klavirske literature preko snimaka ili sviranja nastavnika uz komentar i razgovor.

ISPITNO GRADIVO – na kraju III. etape B programa
Unutar III. etape B-programa učenik je obvezan pristupiti jednom kolokviju na kojem izvodi:
– tri skladbe različitog karaktera i stilskih razdoblja po slobodnom izboru
Na kraju etape pristupa ispitu na kojem izvodi:
– tri skladbe raznih karaktera i stilskih razdoblja po slobodnom izboru
– jednu skladbu za klavir četveroručno.
Sve se skladbe izvode napamet.
U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B-programa.
 
Nastavni predmet: KLAVIR FAKULTATIVNO
Oblik nastave: individualna
Pohađaju ga učenici instrumentalnih odjela (gudači, duhači, gitaristi i harmonikaši) koji školovanje žele nastaviti na Teorijskom odjelu u Srednjoj školi.
Nastava se odvija u V. i VI. razredu osnovne škole.
PETI RAZRED
NASTAVNI SADRŽAJI

Škole za klavir
A. Nikolajev, A. Milič, J. Thompson, B. Zorić te bilo koja druga škola koja omogućava razvoj i napredovanje učenika u skladu s glazbenim i tehničkim zahtjevima I. etape i općim programskim načelima funkcionalne muzičke pedagogije.

Tehničke vježbe
E. Timakin: Vježbe za koordinaciju

Etide
C. Czerny: Erster Lehrmeister, op. 559
H. L. Ch. Duvernoy: Etide, op. 176
H. Lemoine: Etida, op. 37
E. F. Gnesina: Male etide
C. Gurlitt: Male melodijske etide za početnike
Etide i drugih autora odgovarajuće težine.

Uvod u polifoniju
Skladbe autora XVII. i XVIII. stoljeća
K. M. Kunz: 200 kratkih kanona
J. S. Bach: Knjižica za Annu Magdalenu Bach

Sonatine
Sonatine sljedećih autora: J. Vanhal, I. J. Pleyel, J. Schnitt, T. Hasslinger,
W. A. Mozart, L. van Beethoven, J. L. Dussek, F. Kuhlau, A. Diabelli,
M. Clementi, B. Bjelinski, R. Matz, M. Miletić, M. Cipra, I. Lhotka Kalinski
Skladbe autora XIX. i XX. stoljeća
B. Bartôk: Mikrokosmos I.
A. Goedicke: 60 lakih kompozicija op. 36.
C. Franck: Tužaljka lutke
A. Grečanjinov: Dječji album op. 98.
P. I. Čajkovski: Album za mladež
R. Schumann: Album za mladež
H. Rowley: Dječji komadi
S. Majkapar: 12 listova iz albuma op. 16
D. Kabalevski: 24 lake kompozicije op. 39
15 kompozicija za djecu
D. Šostakovič: Za najmlađe
C. M. Scott: Kutija igračaka
M. Tajčević: Za male
I. Zajc: Dvije mazurke

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– prvi susret s instrumentom i istraživanje klavirskog zvuka i svega što on nudi
– sviranje dječjih i narodnih pjesmica na sluh
– svladavanje skladba na temelju notnog zapisa iz klavirske literature za I. etapu
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– slobodno kretanje unutar mogućnosti klavirskog zvuka
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– poznavanje raznih načina uzimanja tona, sviranje jednostavne polifonije, uporaba pedala
– sviranje ljestvica u rasponu 2 oktave paralelno (C, G, D, A, E, F-dur) i u protupomaku, tonički kvintakord dura i mola s obratima rastavljeno i istodobno
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO
Učenik se ocjenjuje na temelju praćenja njegova razvoja tijekom nastavne godine.
ŠESTI RAZRED
NASTAVNI SADRŽAJI

Tehničke vježbe
E. Timakin: Vježbe za koordinaciju
Ch. L. Hanon: Pijanist virtuoz

Ljestvice
– dur i istoimeni mol (prirodni, harmonijski, melodijski – informativno), paralelno i u protupomaku kroz četiri oktave
– tonički kvintakordi dura i mola istodobno i rastavljeno, troglasno i četveroglasno, velika rastvorba kroz dvije oktave
– dominantni i smanjeni septakord kroz dvije oktave (mala rastvorba).

Etide
C. Czerny, op. 849. i op. 299
H. Bertini, op. 29, 32 i op. 100
Ch. L. H. Köhler op. 242
A. Loeschorn
St. Heller
H. Berens: Etide, op. 61 (I. i II. svezak)
K. Biehl, op. 30
F. Lecoppé
Moguće i etide ostalih autora za razne vrste tehnika odgovarajuće težine (Toch, Loeschorn, Kabalevski, Nazorova i dr.).

Polifone kompozicije
J. S. Bach: Knjižica za Annu Magdalenu Bach
Dvanaest malih preludija
Šest malih preludija

Sonatine i sonate
M. Clementi: Šest sonatina (teže)
W. A. Mozart: Bečke sonatine
J. Haydn: Lakše sonate (mogu i pojedini stavci)
Divertimenti
L. van Beethoven: Sonata u G-duru, op. 49

Skladbe autora XVIII, XIX. i XX. stoljeća
J. Haydn: Varijacije (Roxelane)
L. van Beethoven: Dvanaest njemačkih plesova
A. T. Grečanjinov: Dan djeteta
Na zelenoj livadi
P. I. Čajkovski: Album za mladež
R. Schumann: Album za mladež
Dječja sonata G-dur
E. Grieg: Lirski komadi
F. Chopin: Poloneze g-mol i B-dur (op. posth.)
F. Mendelssohn: Šest dječjih komada, op. 72
F. Schmitt: Osam komada za klavir
B. Bartôk: Za djecu
Mikrokozmos II. i III.
D. Kabalevski: Petnaest kompozicija za djecu, op. 27
Dvadeset i četiri lake kompozicije, op. 39
I. Stravinski: Muzika za djecu
S. Prokofjev: Muzika za djecu, op. 65
S. M. Majkapar: Varijacije f-mol, op. 16 i op. 33
A. N. Čerepnjin: Dvanaest jednostavnih komada
F. Pintarić: Skladbe za klavir
B. Kunc: Mali komadi za mali narod
E. Bašić: Basnica

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– tonsko oblikovanje uz razvoj sposobnosti za vodoravno tonsko vođenje
– tehnički razvoj unapređivanjem brzine mišljenja i brzine izvođenja
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– sviranje melodije uz pratnju na odgovarajući način, mogućnost polifonog vođenja dviju dionica
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica paralelno i u protupomaku kroz četiri oktave; tonički kvintakordi dura i mola istodobno i rastavljeno, troglasno i četveroglasno, mala i velika rastvorba kroz dvije oktave; dominantni i smanjeni septakord kroz dvije oktave – mala rastvorba
– prepoznavanje notnog zapisa u širem rasponu
– sviranje á vista složenijih notnih zapisa.

ISPITNO GRADIVO
Učenik na kraju godine ne polaže ispit, već se tijekom nastave prati njegov razvoj te je obvezan nastupiti na internoj produkciji.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Izbor iz programa I. godine srednje škole prema afinitetu učenika i njegovu tehničkom dometu

Skladbe za klavir četveroručno:
M.Clementi: Sonate, ed. Peters (izbor lakših)
W. A. Mozart: Originalne kompozicije I i II sv., K.V. 358, K.V. 381, K.V. 401
W. A. Mozart: Sonate, ed. Peters (lakše)
L. van Beethoven: Njemački plesovi, ed. Peters 4399.
A. Diabelli: Sonatine op. 24, op. 54, op. 60 (original četveroručno)
F. Schubert: Plesovi (valceri, Laendleri)
J. Brahms: Valceri op. 39 (lakši) Universal ed.
A. Dvôrak: Slavenski plesovi op. 46 (e-mol)
E. Grieg: Peer Gynt, suita op. 41. (original četveroručno, ed. Peters)
Cl. Debussy: Mali crnac (četveroručno)
A. Rowley: Šest malih plesnih kompozicija
S. Joplin: 14 izabranih Rag-times (Ed. Schirmer)
S. Prokofjev: Romeo i Julija, suita op. 175, br. 3 (izbor)

Skladbe za dva klavira (izbor izvadaka lakših klavirskih koncerata i drugih kompozicija)
C. Ditters von Dittersdorf: Koncert B-dur, (Universal ed
A. Soler: Concerti (izbor) (Schirmer)
G. Giordani: Koncert D-dur (Peters, Ricordi)
G. Paisiello: Koncert G-Dur (Ricordi)
J. S. Bach: Koncert f-mol
J. Haydn: Koncert D-dur
E. Grieg: Peer Gyut op. 46 za dva klavira (lakši stavci)
B. Bjelinski: Koncert za jednog dječaka

Obradbe simfonijskih, opernih djela, baleta i ostalih glazbeno-scenskih djela kao što su
J. Haydn: Izbor – Simfonije Hob 86, Hob 95, Hob 97
W. A. Mozart: Mala noćna muzika
W. A. Mozart: Simfonije (klavirski izvadak)
– g-mol K.V.550 I. st.
– C-dur K.V. 551 (Jupiter) I. i II. st.
L. van Beethoven: V. simfonija, I. st. (Ed. Peters)
B. Britten: Simple simphony
C.M. von Weber: Poziv na ples, op. 65 (Ricordi)
P. I. Čajkovski: Orašar (balet, pojedini stavci – izbor)
B. Smetana: Prodana nevjesta (Peters)
J. Offenbach: Hofmanove priče (izbor)
D. Šostakovič: Petruška (Ruski ples)
A. Ponchielli: Gioconda (Ples satova)
V. Lisinski: Ljubav i zloba
I. Zajc: Nikola Šubić Zrinski
K. Baranović: Licitarsko srce
I. Tijardović: Mala Floramy

Polifone kompozicije
J. S. Bach: Knjižica za Annu Magdalenu Bach
Dvanaest malih preludija
Šest malih preludija

Sonatine i sonate
W. A. Mozart: Bečke sonatine
J. Haydn: Lakše sonate (mogu i pojedini stavci)
Divertimenti

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– izvođenje glazbenog djela motivirano je željom za muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama uz razvoj zanimanja za glazbu i umjetnost
– komorno muziciranje potiče glazbene interese i razvija izvođačke mogućnosti.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih dijela iz nastavnog sadržaja za srednju školu i upoznavanje s obradama za klavir važnih djela operne, simfonijske i baletne literature
– izvođenje skladba za klavir četveroručno, lakše obrade poznatih djela na dva klavira ili muziciranje s drugim instrumentima (duo, trio).

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već u toku jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u prostoru škole pred roditeljima, nastavnicima i drugim učenicima radi praćenja rada i postignutih dometa.
Program se izvodi prema osobnim potrebama.
 
Naziv predmeta: GITARA
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Etide
D. Aguado
F. Carulli, op. 333
F. Sor, op. 44, 60, 31.

Skladbe renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora koje se mogu naći u sljedećim zbirkama
M. Carcassi: Brevier
J. Horáček: Moje kytara (Supraphon)
S. Rak: Rozmary (Panton)
F. Spiller: Škola za gitaru, I. i II. stupanj
Picture Book for Guitar Players (Editio Musica)
J. W. Duarte: Youth at the Strings (Ricordi)
S. Rak: 15 Descriptive Pieces for Guitar (Elderslie Music)
S. Rak: Minutová Sola (Supraphon)
A. Tansman: Douze Pičces Faciles (Eschig)
M. Tesař: Album dvaceti gitardsych skladeb (Reflex)
Solo Now (Chanterelle)
Modern Times, I. (Chanterelle)
R. de Viseé: Menuet C-dur

Skladbe sličnih zahtjeva hrvatskih skladatelja
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
Prvi susret s instrumentom i istraživanje gitarističkog zvuka
– postava tijela i gitare
Improvizacija spontana
– svladavanje pismenosti u violinskom ključu istovremeno u rasponu triju oktave, osnovnih dinamičkih i agogičkih oznaka
– postava desne ruke
– vježbe na slobodnim žicama
– trzanje uz upotrebu nokta (ako to dopuštaju okolnosti)
– postava lijeve ruke
– I. položaj
– utvrđivanje I. položaja
– II. položaj
– prijelaz iz I. u II. položaj i obratno
– jednostavni primjeri jednokratnog uzlaznog i silaznog legata
– barré informativno
– razvijanje spretnosti desne ruke – rastavljeni akordi
– arpeggio u užem smislu
– promjena boje tona (sul tasto, sul ponticello)
– ljestvice
– ugađanje gitare
– preugađanje žica
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– slobodno kretanje unutar mogućnosti gitarističkog zvuka
– samostalna korištenje svih sredstava izraza i tehnika pri improvizaciji
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– sviranje dječjih i narodnih pjesmica na sluh
– svladavanje skladba na temelju notnog zapisa iz predložene literature
– poznavanje raznih načina uzimanja tona, tonsko oblikovanje cjeline, sviranje
– jednostavne polifonije, uporaba ritma i metrike, oznaka tempa i njihova karaktera dur-ljestvice kroz jednu oktavu u I. položaju; dur i mol ljestvice kroz dvije oktave u I. položaju
Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda, op. 1, br. 1-3, 7-15, 18-33, 35

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– jedna ljestvica s kadencijom
– jedna etida
– dvije skladbe po slobodnom izboru

Program se izvodi napamet.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira najmanje tri skladbe različitog karaktera i tehničkih i glazbenih zahtjeva.

Program se izvodi napamet.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Etide
D. Aguado
L. Brouwer: Etudes simples, I i II (Eschig)
F. Carulli op. 333
K. Scheit: Tonbildungs-Studien
F. Sor, op. 44, 60, 31.
F. Tárrega
N. Coste: Mazurka
R. de Viseé: Menuet D-dur
I. Padovec: Polka
E. Pujol: II Triquilanda (Max Eschig)

Skladbe sličnih zahtjeva renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora, koje se mogu naći u sljedećim zbirkama
B. Bártok: Album za djecu (Musica Budapest)
J. W. Duarte: Youth at the Strings (Ricordi)
J. W. Duarte. Some of the Noah’s Ark, op. 55 (Ricordi)
J. W. Duarte: Six Easy Pictures, op. 57 (Novello)
J. W. Duarte: Within Easy Reach (Ricordi)
J. W. Duarte: Corals for Guitar (Novello)
F. Kleynjans: Le coin de l’enfance, op. 97 (Lemoine)
N. Koškin: Mascarades (Lemoine)
C. Machado: Trois Toadas (Lemoine)
C. Negri: Le Gratie d’Amore (Universal Edition)
S. Rak: Minutová sola (Supraphon)
S. Rak: Rozmary (Panton)
S. Rak: 15 Descriptive Pieces for Guitar (Elderslie Music)
H. Quine: Easy Modern Guitar Music (Oxford University Press)
F. Spiller: Škola za gitaru, II. i III. stupanj
A. Tansman: Douze Pieces Faciles (Eschig)
M. Tesař: Album dvaceti gitardsych skladeb (Reflex)
Modern Times, I, II, III (Chanterelle).

Skladbe sličnih zahtjeva hrvatskih skladatelja
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– kretanje po hvataljci prema XII. polju
– daljnji rad na jednoglasnom legatu
– daljnji rad na barréu
– dljnji rad na rastavljenim akordima
– artikulacija – staccato i tenuto
– vibrato
– prirodni flageoletni tonovi
– svi oblici uzlaznog i silaznog jednoglasnog jednokratnog legata
– glissando
– daljnji rad na promjeni položaja
– veliki barré
– daljnji rad na razvijanju spretnosti desne ruke
– daljnji rad na vibratu
– tonsko oblikovanje uz razvoj sposobnosti za vodoravno tonsko vođenje i okomiti tonski balans
– upoznavanje razvijenijih oblika ritmičkog oblikovanja
– tehnički razvoj unapređivanjem brzine mišljenja i brzine izvođenja
– unapređivanje glazbene pismenosti
– improvizacija uz oslonac na glazbene oblike i karaktere iz literature
– upoznavanje jednostavnih glazbenih oblika
– čitanje á vista

ISHODI UČENJA
– svijest o glazbenoj frazi, artikulacija motiva, sviranje melodije uz pratnju na odgovarajući način, mogućnost polifonog vođenja dviju dionica
– razumijevanje i izvođenje razvijenijih ritmičkih struktura isključujući mehaničku pomoć
– sviranje ljestvica tipiziranih prstometa (bez upotrebe slobodnih žica) bez promjene položaja, ljestvica tipiziranih prstometa s promjenom položaja kroz dvije oktave
– M. Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda, op. 1, br. 36-88
– prepoznavanje notnog zapisa u širem rasponu; doživljaj, razumijevanje i izvođenje osnovnih agogičkih oznaka; izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva, naglasaka, osnovnih ukrasa iz baroknog i klasičnog razdoblja, prepoznavanje i izvođenje osnovnih karaktera različitih tempa izvođenja
– improvizacija spontana i deskriptivna, ali i u jednostavnim oblicima plesova ili varijacija
– poznavanje trodijelne forme, plesova iz doba baroka i klasičnog razdoblja, teme s varijacijama, preludija
– sviranje á vista složenijih notnih zapisa.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– jedna ljestvica s kadencijom
– jedna etida
– dvije skladbe različitih stilskih razdoblja po slobodnom izboru.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira:
– jednu ljestvicu s kadencijom
– jednu etidu
– dvije skladbe različitih stilskih razdoblja po slobodnom izboru.
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Etide
D. Aguado
L. Brouwer: Etudes simples, II. i III. (Eschig)
M. Carcassi, op. 60
A. Carlevaro: Microestudios, I, II i III (Chanterelle)
F. Kleynjans: Estudines (Leduc)
F. Sor, op. 60, 31, 35
F. Tárrega
J. Ibert: Ariette (Leduc)
L. Milan: Pavana C-dur
F. Poulenc: Sarabande (Ricordi)
Anon.: Ljubavna serenada
J. S. Bach: Boureé iz Suite BWV 996
A. Barrios-Mangore: Villancico de Navidad
L. von Call: Sonatina, op. 22
F. Sor: Menuet D-dur, op. 11, br. 5

Skladbe sličnih zahtjeva renesansnih, baroknih, klasičnih i suvremenih autora, koje se mogu naći u sljedećim zbirkama
F. Kleynjans: Le coin de l’enfance, op. 97 (Lemoine)
H. Quine: Easy Modern Guitar Music (Oxford University Press)
F. Spiller: Škola za gitaru, III. i IV. stupanj
A. Tansman: Douze Pieces Faciles (Eschig)
Klassiker der Gitarre, I i II (Vebdeutscher Verlag)
Modern Times, III, IV, V (Chanterelle)
J. Hand: Fifteen Minutes (Ricordi)
N. Koškin: Mascarades (Lemoine)

Lagane skladbe hrvatskih skladatelja
Glazba hrvatskih gitarista (Music Play, Zagreb)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– višekratni jednoglasni legato
– ukrasi
– pizzicato
– umjetni flageoletni tonovi
– daljnji rad na barréu
– rasgueado
– tambora
– tonsko oblikovanje radom na vodoravnoj i okomitoj slušnoj osjetljivosti, na intervalskoj intonaciji, razvoj unutarnje glazbene predodžbe
– tehnički razvoj ide k povećavanju tehničkih zahtjeva i znanja, ali tako da se svaki tehnički zadatak muzički i tonski osmisli
– proširivanje znanja o glazbenim znakovima i glazbenom rječniku
– vodoravna i okomita poliritmija
– upoznavanje novih glazbenih stilova i oblika
– improvizacija
– skupno muziciranje
– čitanje á vista

ISHODI UČENJA
– suvereno izvođenje melodije uz pratnju, polifono vođenje dviju i triju linija, jasno oblikovanje motiva i fraze
– durske i molske ljestvice tipiziranih prstometa s promjenom položaja kroz dvije oktave
– Giuliani: Vježbe rastavljenih akorda op. 1, br. 4-6, 16, 17, 34, 89-120
– poznavanje, razumijevanje i pravilno izvođenje novih tempovskih, agogičkih i dinamičkih znakova kao što su ukrasi i artikulacija
– u realizaciji okomite poliritmije učenik treba svladati vodoravno vođenje dviju različito strukturiranih ritmičkih linija
– učenik bi trebao s razumijevanjem izvoditi skladbe raznih stilskih razdoblja, kao što su barok, klasika, romantika i suvremena glazba; od glazbenih oblika poznavati osnovne značajke sonatnog oblika, varijacija, velikog ronda, suite, invencije i fughette
– improvizacija je i dalje spontana, ali intenzivnije povezana s novim oblicima i stilovima, a eventualno se i zapisuje
– učenik se glazbeno socijalizira svirajući u duu s nastavnikom ili kolegom
– sviranje á vista složenijih notnih zapisa.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape
U trajanju III. etape učenik polaže dva ispita pred povjerenstvom. Na prvom se ispitu izvodi:
– jedna ljestvica s kadencijom
– dvije etide
– dvije skladbe različitih stilskih razdoblja
Program se izvodi napamet.
Na drugom se ispitu izvodi:
– jedna ljestvica s kadencijom
– jedna etida
– tri kompozicije različitih stilskih razdoblja po slobodnom izboru.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– jednostavnije skladbe iz literature III. etape A-programa
– obrade skladba iz operne, simfonijske i baletne literature.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija podržava učenikove potrebe za izražavanje glazbom
– upoznavanje glazbene literature.

ISHODI UČENJA
– svladavanje gradiva unutar lakših programskih zahtjeva III. etape A – programa
– učenik svira lakše skladbe etidnog karaktera; ljestvice nisu obvezne
– muziciranje s nastavnikom ili s drugim učenikom
– improvizacija spontana i svjesna s osloncem na usvojena znanja o stilovima i glazbenim oblicima
– učenik upoznaje nove skladbe iz gitarističke literature iz snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape B programa
Unutar III. etape B-programa učenik je obvezan pristupiti jednom kolokviju na kojem izvodi:
– tri skladbe različita karaktera i stilskih razdoblja po slobodnom izboru.
Na kraju etape pristupa ispitu na kojem izvodi:
– tri skladbe raznih karaktera i stilskih razdoblja po slobodnom izboru
– jednu skladbu za dvije gitare.
Sve se skladbe izvode napamet.
U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B-programa.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– izbor iz programa I. godine srednje škole prema učenikovu afinitetu i njegovu tehničkom dometu

Tehničke vježbe
S. Tennant: Pumping Nylon (Nathaniel Gunod)

Etide
D. Aguado: Etide (Suvini-Zerboni)
L. Brouwer: Etudes simples, sv. 3 i 4 (Eschig)
M. Carcassi: Etide, op. 60 (Pan Music, Zagreb)
N. Coste: Etide, op. 38
M. Giuliani: Etide, op. 100 – lakše

Skladbe XVI. i XVII. stoljeća
J. Dowland: skladbe po izboru
G. Ph. Telemann: Fantazije (Suvini-Zerboni)
S. L. Weiss: skladbe po izboru

Skladbe XIX. i XX. stoljeća
A. Barrios-Mangore: skladbe po izboru
G. Biberian: Preludiji (Orphée)
C. Domeniconi: Quaderno Brasiliano (Bote & Bock)
A. A. Sardinha (Garoto): Izabrane skladbe, sv. 1 i 2 (Guitar Solo Publications)
M. Giuliani: skladbe po izboru
A. Lauro: skladbe po izboru
M. Llobet: Izabrane skladbe (Chanterelle)
J. Morel: Izabrane skladbe, sv. 1-4 (Ashley Mark)
F. Moreno-Torroba: Musica para guitarra, sv. 1 i 2 (Opera tres)
M. M. Ponce: Estrellita (Ed. Musicales Yolot)
D. Reis: skladbe po izboru
F. Sor: skladbe po izboru
F. Tárrega: skladbe po izboru

Sonate, sonatine, teme s varijacijama, fantazije
F. Carulli: sonate po izboru
A. Diabelli: Sonata u C-duru
M. Giuliani: Tri sonate, op. 96
M. Giuliani: Sonatine, op. 71, br. 1 i 2

Suite
F. Moreno-Torroba: Suite miniature (Bčrben)
J. W. Duarte: Miniature Suite (Schott)

Skladbe hrvatskih skladatelja
M. Majdak: Mali plac – rag (Music Play, Zagreb)
I. Padovec: Četiri plesa (Prek, Orlić)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– izvođenje glazbenog djela motivirano je željom za muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama uz razvoj zanimanja za glazbu i umjetnost
– komorno muziciranje potiče glazbene interese i razvija izvođačke mogućnosti.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih dijela iz nastavnog sadržaja za srednju školu i upoznavanje s obradama za gitaru važnih djela klasične litarature
– izvođenje skladba za dvije gitare, lakših obrada poznatih djela za komorno muziciranje (duo, trio, kvartet).

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već u tijeku jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u prostoru škole pred roditeljima, nastavnicima i drugim učenicima radi praćenja rada i postignutih dometa.

Program se izvodi prema osobnim potrebama.
 
Naziv predmeta: VIOLINA
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
K. Rodionov: Škola za violinu, ZND
O. Parhomenko – V. Zeljdis: Škola za violinu, ZND
G. Grigorjan: Početna škola za violinu, ZND
E. Doflein: Škola za violinu I, II
M. Skalar: 40 lakih etida za violinu
K. A. Fortunatov: Izabrane etide
F. Wohlfart: Etide, op. 45
H. Sitt: Etide, op. 32
Izabrane etide, I. i II. svezak, Muzička Ukrajina, Kijev
R. Matz: U bašči
R. Matz: Proljetni dan
L. Miranov: Nina nana, Bumbar
D. Kabalewski: Albumstücke za violinu i klavir
K. Rodionov: Album
M. Skalar: Lahke skladbe
Hrestomatija 1 – 2 (Muzika Moskva)
A. Cofalik-R. Twardowski: Idemo u Zoo
F. Kuchler: Concertino G-dur, op. 11
O. Rieding: Concertino h-mol, op. 35
S. Mach: Concertino facile
N. Baklanova: Concertino d-mol
P. Nikolić: Concertino G dur

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– opuštena postava instrumenta prema učenikovoj anatomskoj građi
– vježbe za držanje gudala i prste lijeve ruke
– upotreba cijelog i manjih dijelova gudala uz prenošenje sa žice na žicu
– početni razvoj osjećaja za kvalitetan ton u detaché i staccato potezu
– spontana improvizacija
– čitanje a vista.

ISHODI UČENJA
– sposobnost izvođenja djela u svim tonalitetima, pisanih u prvom položaju, uz uporabu osnovnih poteza gudalom.
– osnove dinamičkog i muzikalnog oblikovanja fraze

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– ljestvica s trozvucima.
– dvije etide različitih karaktera
– skladba uz pratnju klavira.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira najmanje dvije skladbe uz pratnju klavira
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Izbor iz niže navedenog programa
E. Doflein: Škola za violinu III, IV
S. Jardanyi: Škola za violinu III, IV
O. Ševčik: op. 6, svezak VI, VII
H. Sitt: op. 32, svezak II, III
H Kayser: op. 20
K. A. Fortunatov: Izabrane etide, svezak II., III.
Izabrane etide, III. i IV. svezak, Muzička Ukrajina, Kijev
O. Rieding: Concertino G-dur, op. 34
O. Rieding: Concertino D-dur, op. 36
F. Kuchler: Concertino D-dur, op. 12
F. Kuchler: Concertino D-dur, u stilu Vivaldija, op. 15
A. Vivaldi: G-dur, op. 7 br. 2
G. F. Telemann: Koncert a-mol
F. Seitz: Koncert br.1, G-dur
P. Essek: Koncert,op. 4, G-dur
N. Bermel: Koncert,op. 1, G-dur
L. Portnoff: Koncert, op.13, e-mol
M. Šlik: Uspavanka, Kolo (iz četiri skladbe)
M. Miletić: Male skladbe
D. Kabalewski: Albumstucke za violinu i klavir E. P. 4783
B. Bartôk: Djeci
J. Takacs: Osam malih skladbi za violinu i klavir, op. 50
I. Lhotka-Kalinski: Tri bagatele
Hrestomatija 2 – 4 (Muzika Moskva)
F. Pleyel: Dueti, op. 8

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– postava II. i III. položaja s prijelazima, upoznavanje IV. i V. položaja
– razvijanje vibrata
– učenje spicatta
– dvohvati i lomljeni akordi
– razvoj dinamičkog oblikovanja.
– improvizacija spontana i svjesna
– čitanje a vista.

ISHODI UČENJA
– sposobnost izvođenja djela pisana kroz tri položaja tonski i dinamički muzikalno oblikovano.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– ljestvica i trozvuci u položajima
– dvije etide različitih karaktera
– skladba uz klavir: prema izboru jedna od dolje navedenih mogućnosti
– I. stavak koncerta
– II. i III. stavak koncerta
– tema s varijacijama
– brzi i polagani stavak sonate.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu, etidu i djelo uz pratnju klavira.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
O. Ševčik: op. 1, 2, 7, 8, 9
G. Grigorjan: Škola ljestvica
J. F. Mazas: op. 36
J. Dont: op. 37
K. A. Fortunatov: Izabrane etide, III. svezak
E. Kayser: op. 20, III. svezak
Izabrane etide, III. i IV. svezak, Muzička Ukrajina, Kijev
Hrestomatija 5 – 6 (Muzika Moskva)
F. Seitz: Violinski koncert br. 2, A-dur
S. Jardanyi: Concertino a-mol, op.14
O. Rieding: Concertino a-mol, op. 21
L. Miranov: Concertino u starom stilu
J. B. Accolay: Concertino a-mol
W. A. Mozart: Mali violinski koncert F-dur
A. Komarowski: Violinski koncert e-mol, br. 1
A. Komarowski: Violinski koncert A-dur, br. 2
A. Vivaldi: Koncert a-mol, op. 3, br. 6
A. Vivaldi: Koncert G-dur, op. 3, br. 3
B. Bartôk: Deset slovačkih narodnih pjesama iz zbirke »Djeci«
J. Takacs: Osam malih skladbi za violinu i klavir op. 50
M. Miletić: Male skladbe
A. Corelli: XII. sonata za violinu i čembalo
A. Bjelinski: Šest invencija
M. Šlik: Udaralo u tamburu đače, Međimurska, Momačka, Igra
F. Mazas: op. 39
B. Bartôk: 44 dueta, svezak II.
M. Šlik: Obrade narodnih melodija za dvije violine

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– postava do VIII. položaja
– daljnji razvoj dvohvata, akorada i vibrata
– daljnji razvoj pokretljivosti i brzine lijeve ruke
– improvizacija spontana i svjesna
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– sviranje uz prirodno, slobodno i skladno kretanje obiju ruka, što također omogućuje aktivno kreativno sudjelovanje učenika u studiranju određenog djela s obzirom na njegovu zrelost i dob
– osviještena interpretacija djela s obzirom na pripadnost različitim stilskim razdobljima.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape*
– ljestvica i trozvuci kroz tri oktave
– dvije etide različitih karaktera
– skladba uz klavir: prema izboru jedna od dolje navedenih mogućnosti
– I. stavak koncerta
– II. i III. stavak koncerta
– tema s varijacijama
– brzi i polagani stavak sonate.
Program se izvodi napamet.
* Tijekom III. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu, etidu i djelo uz pratnju klavira.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– izbor iz lakših skladba III. etape A programa prema učenikovim mogućnostima.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija podržava učenikove potrebe za izražavanje glazbom
– slušanje glazbe donosi širi uvod u druge glazbene sadržaje.

ISHODI UČENJA
– svladavanje gradiva unutar programskih zahtjeva III. etape A-programa uz mogućnost komornog muziciranja.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape B–programa*
– dvije skladbe različita karaktera uz pratnju klavira.
Program se ne mora izvoditi napamet.
* U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B programa.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Kammermusik fur Fortgeschrittene Z 8714
A. Corelli: 12 sonata za violinu i basso continuo, op. 5
Djela ranog baroka za gudače (tria i kvarteti s continuom), Z 7262
Djela nizozemskih majstora za 3 i 4 instrumenta: Bandt I, II
A. Vivaldi: Sonate za dvije violine Z 8507
Renesansna djela za četiri instrumenta po izboru (duhači, gudači ili miješana postava), Z 6974
Plesovi i triosonate iz 17. stoljeća za 2 violine i vcello s continuom
A. Vivaldi: Trio u C-duru za gitaru, violinu i vcello RV82, Z 8269
Trio u g-molu za gitaru, violinu i vcello, RV82, Z 8422
Dueti za violinu i vcello za početnike, Z 8733
Violinski dueti za početnike, Z 8307
Dueti za violinu i violu za početnike Z 12430
I. Pleyel: Dueti za 2 violine
I. Szeleny: 15 lakih violinskih dueta, Z 6282
A. Moffat: Stari majstori mladim sviračima
J. Ph. Rameau: Violinski komadi, I. i II. dio
F. Schubert: Ave Maria, op. 52
J. Strauss: Album, Z 3481
A. Vivaldi: 12 sonata za violinu i basso continuo, Bandt I, II

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– izvođenje glazbenog djela motivirano je željom za muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama, uz razvoj interesa za glazbu i umjetnost
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu i razvija izvođačke mogućnosti.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih djela iz nastavnog sadržaja
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već tijekom jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u prostoru škole.
IV. etapa B programa izvodi se prema osobnim potrebama.
 
Nastavni predmet: VIOLONČELO
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Ostvaruju se radom na literaturi za I. Etapu.

Škole za violončelo
Rudolf Matz: Zatvoreni stav prvog položaja
Suzuki: Prvi i drugi svezak
Hrestomatija
Sapožnjikov
Baklanova
Gardian
te bilo koja druga škola koja omogućuje razvoj i napredovanje učenika u skladu s prije nabrojenim glazbenim i tehničkim zahtjevima I. etape i općim programskim načelima funkcionalne glazbene pedagogije.

Tehničke vježbe

Rudolf Matz: Tehničke vježbe
Baklanova: Melodijske vježbe

Etide
R. Matz: 54 etude za mlade ruke (izbor)
R. Matz: 25 etuda (izbor)
Sapožnjikov: Etude (izbor)
S. Lee: Etide (izbor)
F. Kummer: Etude (izbor)

Skladbe uz pratnju glasovira
R. Matz: Mala suita
R. Matz: Sonata u starom stilu
R. Matz: Sonata da camera
Nagy-Čakmak: Izbor kompozicija uz pratnju klavira I., II.
Hrestomatija: Svezak I.
Suzuki: Svezak I. i II.
Gardian: Svezak I.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– prvi susret s instrumentom
– improvizacija: spontana (slika – priča – zvuk)
– čitanje a vista: sviranje dječjih ili narodnih pjesmica koje učenici već znaju »po sluhu«
– svladavanje pismenosti u bas-ključu u rasponu velike i male oktave, osnovnih dinamičkih i agogičkih oznaka.
– svladavanje skladba na tamelju notnih zapisa iz literature za I. etapu.

ISHODI UČENJA
– slobodno kretanje unutar tehničkih dosega za I. etapu
– samostalna uporaba elemenata izraza i tehnike pri improvizaciji
– svladavanje tehnike lijeve i desne ruke motivirane kreativnim igrama i brojalicama
– poznavanje ljestvica i trozvuka (kroz dvije oktave)
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– ljestvice kroz dvije oktave (do IV položaja)
– dvije etide
– dvije kraće kompozicije ili stavak skladbe ili sonate uz pratnju klavira.
* U trajanju I. etape učenik mora pristupiti i jednom tehničkom kolokviju na kojem svira jednu ljestvicu i jednu etidu.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Ostvaruje se radom na literaturi za II. Etapu.

Tehničke vježbe
Rudolf Matz: Tehničke vježbe II.
Dotzauer: Vježbe

Ljestvice
– durovi i melodijski molovi po jednoj žici kroz jednu oktavu kromatskim redom
– durovi kroz dvije oktave uporabom svih žica.

Etide
R. Matz: 54 etude za mlade ruke (izbor)
R.Matz: 25 etuda (izbor)
Sapožnjikov: Etude (izbor)
Dotzauer: Etide, op. 114
Kummer: Etide
S. Lee: Melodijske etide

Kompozicije uz pratnju klavira
Breval: Sonata C-dur
Breval: Concertino u F-duru
Breval:: Concertino u A-duru
R. Matz: Sonata u G-duru
Romberg: Sonata B-dur
Hrestomatija III
Nagy-Čakmak: Izbor kompozicija uz pratnju klavira III
Suzuki: Svezak III. i IV.
Romberg: Sonata u e-molu
Jordan: Tema s varijacijama
Hrestomatija II
Matz: Lirske skice
Matz: Andante i rondo

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– unapređivanje glazbene pismenosti
– tonsko oblikovanje razvojem uporabe gudala
– upoznavanje svih nižih položaja u zatvorenom i otvorenom stavu
– improvizacija na osnovi glazbenih oblika i karaktera
– upoznavanje razvijenijih ritmičkih oblika
– čitanje a vista.

ISHODI UČENJA
– svijest o glazbenoj frazi na temelju uporabe gudala
– izvođenje razvijenijih ritmičkih struktura
– prepoznavanje notnog zapisa u širem rasponu
– izvođenje dinamičkih i agogičkih oznaka
– poznavanje i izvođenje različitih tempa
– prepoznavanje i izvođenje ukrasa
– improvizacija osviještena u formi glazbenih oblika
– sviranje a vista složenijih notnih zapisa.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– ljestvice kroz tri oktave
– dvije etide
– dvije kraće skladbe ili stavak koncerta ili sonate uz pratnju glasovira.
* U trajanju II. etape učenik mora pristupiti na dva tehnička kolokvija na kojima svira jednu ljestvicu i jednu etidu.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Ostvaruje se radom na literaturi za III. Etapu.

Tehničke vježbe
Rudolf Matz: Tehničke vježbe III.
Dotzauer: Vježbe
Cossman: Vježbe za lijevu ruku
Ševčik: Varijacije za desnu ruku

Ljestvice
– durovi kroz tri oktave kroz sve četiri žice.

Etide
R. Matz: 30 etuda (izbor)
R. Matz: 12 etuda na palčaniku (izbor)
Duport: Etude (izbor)
Dotzauer: Etide, op.114
F. Kummer: Etide
S. Lee: Etide
D. Popper: Etide, op. 76

Kompozicije uz pratnju klavira

Koncerti
A.Vivaldi: Koncert u D-duru
A. Vivaldi: Koncert u a-molu
L. Leo: Koncert u d-molu
F. Seitz: Koncert u D-duru
G. Goltermann: Koncert u G-duru
B. Breval: Koncert u G-duru
L. Boccherini: Koncert u D-duru
J. Haydn: Koncert u D-duru (mali)

Suite
R. Matz: Suita u C-duru
J. S. Bach: Suita G-dur (stavci pojedinačno)
D. Hervelois: Suita d-mol

Ostale skladbe
Hrestomatija
Nagy-Čakmak: Izbor kompozicija uz pratnju klavira III.
R. Matz: Elegija i humoreska
J. Tkalčić: 16 Minijatura
G. Goltermann: Etude – Capriccio
G. Goltermann: Capriccio
S. Lee: Gavota
G. Faure: Sicilienne
J. Offenbach: Musette

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– tehnički razvoj u službi težih glazbenih zahtjeva
– upoznavanje novih glazbenih stilova i oblika
– razvoj samostalnog mišljenja u oblikovanju glazbene misli korištenjem znanja o uporabi gudala i prstometa
– proširivanje znanja o glazbenim znakovima
– improvizacija
– čitanje a vista kroz skupno muziciranje.

ISHODI UČENJA
– suvereno izvođenje djela iz literature za III. etapu
– sviranje svih durskih ljestvica s pripadnim trozvucima i četverozvucima
– razumijevanje izvođenja raznih stilova i njihovih obilježja
– teži i skačući potezi gudala u svladavanju izvođenja različitih tempa i ritmičkih struktura
– improvizacija
– čitanje a vista težih notnih zapisa.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape*
– ljestvice kroz četiri oktave
– dvije etide
– dvije kraće skladbe ili stavak koncerta ili sonate uz pratnju klavira.
* U trajanju III. etape učenik mora pristupiti na dva tehnička kolokvija na kojima svira jednu ljestvicu i jednu etidu.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI

Etide
Grutzmacher: Etude
Kummer: Etude
Matz: 30 etuda

Sonate
Schubert: Sonatina

Suite 
J. S. Bach: Suita G-dur, d-mol
Ostale skladbe
Van Goenc: Scherzo
Faure: Sicilien
Matz: In modo Rapsodico
Tkalčić: Minijature
Obrade skladba iz litarature

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– razvijati želju za muziciranjem kako samostalno, tako i komorno
– razvijati izvodilačke sposobnosti
– poticati zanimanje za slušanje glazbe.

ISHODI UČENJA
– sposobnost izvođenja djela samostalno ili uz pratnju
– brže snalaženje u percepciji složenijeg notnog teksta.a

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već se tijekom godine prati njegov razvoj te je obvezan jedanput nastupiti na javnome školskom koncertu.
Program se izvodi prema osobnim potrebama.
 
Naziv predmeta: KONTRABAS
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
L. Streicher: My way of playing double bass, I. i II. svezak
J. Novosel: Škola za kontrabas, I. svezak
N. Prosenik: Deset etida
J. Novosel: Četrdeset malih etida (III. dio škole)
F. Simandl: Trideset etida
Ljestvice s trozvucima: B-dur, F-dur, C-dur, H-dur, Fis-dur kroz jednu oktavu

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– stav uz instrument (preporučeno stojeći)
– široki pokret cijelom rukom i cijelim gudalom
– manji potezi na raznim dijelovima gudala
– temeljni potezi gudalom: legato detaché
– postava lijeve ruke u prvi položaj na sve četiri žice
– razvijanje samostalnosti svakog prsta
– predvježbe za vibrato
– improvizacija (spontana)

ISHODI UČENJA
– sposobnost izvođenja djela pisanih u prvom položaju uz uporabu osnovnih poteza gudalom
– osnove muzikalnog oblikovanja fraze.

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– durska i molska ljestvica s trozvucima
– jedna etida
– dvije kraće skladbe uz pratnju klavira.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira najmanje dvije skladbe uz pratnju klavira.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
L. Streicher: My way of playing double bass, I. i II. svezak
J. Novosel: Škola za kontrabas, I. svezak
N. Prosenik: Deset etida
J. Novosel: Četrdeset malih etida (III. dio škole)
F. Simandl: Trideset etida
Giovannino: Sonata u G-duru
J. Galliard: Sonata
B. Marcello: Šest sonata
N. Bukalski: Minijature različitih autora uz pratnju glasovira
Sve durske i molske ljestvice s trozvucima kroz jednu i dvije oktave
Stari načini: primjereno tehnici instrumenta

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– osnovni elementi tehnike gudala svladani tijekom prve etape i dalje se nadziru i razvijaju
– dinamika: povećanjem ili smanjivanjem opterećenja gudala
– stacatto
– razvijanje fleksibilnosti šake u smislu prijelaza
– svladavanje daljnjih položaja (do VII.)
– vibrato
– improvizacija (spontana)

ISHODI UČENJA
– sposobnost izvođenja djela pisana kroz sedam položaja, tonski i dinamički muzikalno oblikovano.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– ljestvica kroz dvije oktave s rastavljenim trozvucima
– jedna etida
– dva stavka sonate
– jedna kraća skladba uz pratnju klavira.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu, etidu i djelo uz pratnju klavira.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
L. Streicher: My way of playing double bass, II. svezak
J. Novosel: Škola za kontrabas, I., II., i III. svezak
J. Hrabe: I. i II. svezak
J. E. Storch: II. svezak
J. Novosel: Četrdeset malih etida (III. dio škole)
F. Simandl: Trideset etida
J. Novosel: Dvanaest etida
J. Galliard: Sonata
Giovannino: Sonata
B. Marcello: Šest sonata
W. de Fesch: Sonata u G-duru
G. Ph. Telemann: Sonata u h-molu
A. Vivaldi: Sonata u h-molu, br. 3
J. Novosel: Šest cappriccia uz pratnju klavira
L. Montag: Skladbe mađarskih skladatelja uz pratnju klavira

Orkestralne dionice
Durske i molske ljestvice s trozvucima kroz tri oktave
Stari načini

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– razvijanje poteza gudala iz prethodnih etapa
– barokni potezi ležećim i skačućim gudalom
– elementi virtuoznih poteza: spicatto, stacatto, leggiero
– sredvježbe za prijelaz na palčanik s pomoću palca ili prvog, drugog ili trećeg prsta
– sviranje a vista
– improvizacija: spontana i svjesna (metodički razvojno).

ISHODI UČENJA
– sviranje uz prirodno, slobodno i skladno kretanje obiju ruka, što također omogućuje aktivno kreativno sudjelovanje učenika u studiranju određenog djela s obzirom na njegovu zrelost i dob
– osviještena interpretacija djela s obzirom na pripadnost različitim stilskim razdobljima

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape*
– jedna ljestvica kroz dvije (tri) oktave s rastavljenim trozvucima
– jedna etida
– cijela sonata
– jedna kraća skladba uz pratnju klavira.
* U trajanju III. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu, etidu i djelo uz pratnju klavira.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Učenik uključen u B-program svladava tehničke zahtjeve u skladu sa zahtjevima iz prethodne etape, a skladbe se odabiru prema afinitetu i mogućnostima pojedinaca.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija podržava učenikove potrebe za izražavanje glazbom
– slušanje glazbe donosi širi uvod u druge glazbene sadržaje.

ISHODI UČENJA
– svladavanje gradiva unutar programskih zahtjeva III. etape – A-programa i sposobnost komornog muziciranja.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape – B program*
– dvije skladbe uz pratnju klavira različita karaktera
Program se ne mora izvoditi napamet.
* U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B-programa
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– osnovni potezi gudalom (spiccato, staccato, detache, leggiero)
– ornamenti: mordent, triler i dr.

Etide
J. Hrabe: I.
Libon: 12 etida

Ostale kompozicije
J. Novosel: Šest cappriccia
L. Montag: Skladbe mađarskih skladatelja
J. Novosel: Trinaest studija
J. Novosel: Petnaest etida cappriccia
K. Dumitresku: Seljački ples
Skladbe drugih autora sličnih težina

Orkestralne dionice
– obrade skladba iz litreture

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– razvijati želju za muziciranjem kako samostalno tako i komorno
– razvijati izvodilačke sposobnosti
– poticati zanimanje za slušanje glazbe.

ISHODI UČENJA
– sposobnost izvođenja djela samostalno ili uz pratnju
– brže snalaženje u percepciji složenijega notnog teksta.

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već se tijekom godine prati njegov razvoj te je obvezan jedanput nastupiti na javnome školskom koncertu.
Program se izvodi prema osobnim potrebama.
 
Naziv predmeta: FLAUTA
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Škole
E. Prill: Škola za flautu, op. 7, I. svezak (od 1. do 92.)
T. Tabaka: Škola za flautu, I. dio
M. Moyse: Le debutant Flautiste
G. Gariboldi: Übungsstücke
Buch-Tomšič: Škola za flautu
Herfurt-Stuart: A tune a day
G. Lyons: Take up the flute
P. Wastal: Learn as you play flute
G. Gariboldi: 30 laganih etida
G. Gariboldi: Études mignones op. 131
T. Tabaka: Škola za flautu, II. dio (vježbe s ukrasima)

Ljestvice
– I god. – dur i istoimeni mol u umjerenom tempu
– II god. – sve dur i mol ljestvice s rastavljenim trozvucima u umjerenom tempu i na različite artikulativne načine.

Skladbe s glasovirom
H. Purcell: Rigaudon
Anonymus: Pavana
J. Haydn: Njemački ples
J. Playford: Lanina pjesma
A. Krasev: Andantino
B. Bartok: Andante
A. Corelli: Sarabanda
J. Haydn: Sekin plač i druge slične skladbe i dueti
E. Köhler: 25 Progressive Duette op. 55, I. svezak
M. Deutremer: A petit pas
E. Kronke: Album colibri
Anonymus: Majski ples
J. Haydn: Arieta
J. Ph. Rameau: Tambourin, Rigaudon
Ch. W. Glück: Ples
G. F. Händel: Boure
J. B. Luly: Mala pjesma
A. Uhl: Cirkuska koračnica
M. Mower: Landscapes
H. Purcell: Arija i druge slične skladbe i dueti

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– upoznavanje s instrumentom: upoznavanje mehanike, načina stvaranja tona, održavanja i čuvanja instrumenta.
– oblikovanje tona na glavi flaute, preponsko disanje, uloga jezika u produkciji tona (nonlegato, legato, staccato itd.)
– osnovne vrste atacca, kartki i dugi ton
– pismenost u violinskom ključu do treće oktave
– pojam metra, ritma, tempa, osnovne oznake dinamike, agogike
– ostvarivanje melodijske cjeline, ritmičkog pokreta
– vježbe za čistu intonaciju
– razvijanje slušnih spoznaja
– čitanje á vista
– komorno muziciranje uz pomoć nastavnika (dueti, terceti)
– zadani program iz literature obvezno se izvodi uz pratnju klavira radi doživljaja harmonijskog zvuka
– sviranje dječjih i narodnih pjesmica na sluh.

ISHODI UČENJA
– samostalno korištenje sredstava izraza i tehnika
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– sviranje ljestvica u rasponu dvije oktave do tri povisilice ili tri snizilice (C, G, D, A, E, F-dur)
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– ljestvica do tri predznaka u četvrtinkama
– jedna etida
– jedna kompozicija uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu u polovinkama, etidu i jednu skladbu uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Škole
G. Gariboldi: op. 131 i 20 petites Études, op. 132
J. Andersen: 18 malih etida, op. 41
G. Gariboldi: op. 88, Etudes chantantes
E. Prill: Škola za flautu op. 7, II. svezak (vježbe staccata, dvostruki jezik) – izbor etida
Ostale skladbe
W. Popp: Valcer, Koračnica, Glas srca
Fibich: Poem a
E. Köhler: 25 Progressive Duette op. 55, I. svezak
M. Moyse: 40 razvojnih skladbi uz pratnju glasovira
lakše barokne sonate – Marcello, Telemann
IV god.
F. Devienne: 18 kleine Flötenduette
C. Stamitz: Duetten
G. F. Händel: Sonata I. (iz Hallenser Sonaten)
A. Vivaldi: Sonata C-dur
B. Marcello: Sonata G dur
H. Andriessen: Mala suita
W. Roehr: Sonatina br. 1 i br. 2
G. F. Händel: Hallenser sonata br. 1
J. Gardner: Suita u C-duru
Ph. Lavigne: Sonata u C-duru
G. Faure: Siciliana
W. Popp: Idila
M. Glinka: Ševa
F. Crosley-Holland: Mala suita
Ch. Dieupart: Suita u a-molu
Ljestvice
– III god. – mol tonaliteti i ljestvice u tercama
– IV. god. – ljestvice do četiri predznaka, u raznim artikulacijama.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– unutarnja zvučna predodžba i tehnike slušanja
– upoznaje s temeljnim vrstama ukrasa (triler, praltriler, mordent i dr.)
– kontinuirano radi na pravilnom fraziranju i preponskom disanju te čistoj intonaciji.
– učenika se upoznaje s tehnikama dvostukog i trostrukog jezika te vježbama za vibrato
– sve durske i molske ljestvice s rastavljenim toničkim trozvukom u brzom tempu na razne artikulativne načine
– unapređivanje pismenosti u skladu s literaturom
– razumijevanje novih agogičkih oznaka
– izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva od pp do ff
– osnovni ukrasi iz baroknog i klasičnog razdoblja
– svijest o glazbenoj frazi
– artikulacija motiva
– sviranje uz klavirsku pratnju (doživljaj harmonijskog zvuka)
– usvajaju se osnovni glazbeni oblici (oblici pjesme, varijacije, barokni i klasični plesovi)
– komorno muziciranje
– spontana improvizacija
– upotreba vibrata
– kontrola fleksibilnosti dinamike
– spontana improvizacija
– upoznavanje razvijenijih oblika ritmičkog oblikovanja
– tehnički razvoj unapređivanjem brzine mišljenja i brzine izvođenja
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– svijest o muzičkoj frazi, sviranje melodije uz pratnju na odgovarajući način
– razumijevanje i izvođenje razvijenijih ritmičkih struktura isključujući mehaničku pomoć
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica na razne artikulativne načine
– doživljaj, razumijevanje i izvođenje osnovnih agogičkih oznaka; izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva, naglasaka, osnovnih ukrasa iz baroknog i klasičnog razdoblja, prepoznavanje i izvođenje osnovnih karaktera različitih tempa izvođenja.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– ljestvica do tri predznaka u četvrtinkama
– jedna etida
– dva stavka cikličkog djela, spori i brzi iz sonate ili I. st. koncerta, tj. II. i III. st. koncerta.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira:
– ljestvicu u polovinkama
– jednu etidu
– jednu skladbu uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Škole
G. Gariboldi: Études Journaliers, op. 89
E. Köhler: Der Fortschrittim Flötenspiel, op. 33, I. svezak
(15 leichte Übungsstücke)
E. Köhler: Der Fortschrittim Flötenspiel, op. 33, I. i II. svezak
(12 mittelschwer Übungsstücke)
Romantishe etüden op. 66
L. Drouet: 25 Études celebres (bez 25. završne etide)
T. Wye: Practise books for flute, vol. 1-5 (izbor)
M. Moyse (Demerseman): 50 Melodic etudes (od 15. do 25.)

Ostala literatura
G. Ph. Telemann: Sonata F-dur, Sonata C-dur
J. Gardner: Suita u C-duru
G. F. Händel: Hallenser sonata, br. 3.
L. Vinci: Sonata G-dur
H. Berlioz: Aria i Ples
E. Köhler: Valse espagnol
L. Berbiguier: 6 petits Duos faciles, op. 59
J. Donjon: Pan
J. Andersen: Scherzino
W. Popp: Idila, Intermezzo, Španjolska serenada
W. A. Mozart: Allegretto
E. Köhler: 25 progresivnih dueta op. 55, II. svezak
J. C. Bach: Sonata za 2 flaute
G. Ph. Telemann: Sonata G-dur, Sonata e-mol
L. van Beethoven: Sonata B-dur
A. Vivaldi: Koncert op. 10, br. 5.
J. Benda: Sonata e-mol
Sonata C-dur
G. F. Händel: Sonate po izboru
J. Haydn: 3 sonate
W. A. Mozart: Andante za flautu i klavir u C-duru
J. Ch. Bach: Drei Sonaten für Flöte und Violine
G. Faure: Sicilliene
Piece
S. Shers: Sonata e-mol, br. 1.
S. Lapis: Tri lagane sonate
A. Hasse: Sonata u C-duru
Sonata u G-duru
Ch. Naudot: Sonata u A-duru
J. B. Loeillet: Sonata u C-duru
J. Ibert: Entracte
J. Massenat: Morceau
A. Glazunov: Valcer
B. Godart: Allegreto
J. Jampolski: Šala
J. B. Lully: Gavota
I. Vanhal: Sonata

Ljestvice
– sve durske i molske ljestvice, kroz tri oktave s rastavljenim trozvucima na razne artikulativne načine
– u tercama i kvartama, s raznim artikulacijama, kroz dvije oktave
– kromatske ljestvice.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– razvija se tehnika unutarnje glazbene predodžbe
– ustrajati na čistoj intonaciji i vibratu
– obraditi sve vrste ukrasa
– usavršavanje tehnike dvostrukog i trostrukog jezika
– raditi na daljnjem osvješćivanju glazbenih oblika (sonatni oblik, varujacije, veliki rondo, suita, koncert) i značajki glazbenih stilova (barok, klasika, romantizam i suvremena glazba)
– čitanje á vista
– spontana i svjesna improvizacija
– proširuju se izražajna sredstva (accelerando, rubato, sostenuto i dr.).
– njegovanje muzičke fraze pomoću daha
– obrađuju se osnovne vrste ukrasa
– usvajaju se tonovi treće oktave
– tehnički razvoj ide k povećavanju tehničkih zahtjeva i znanja, ali tako da se svaki tehnički zadatak muzički i tonski osmisli
– proširivanje znanja o glazbenim znakovima i glazbenom rječniku
– skupno muziciranje.

ISHODI UČENJA
– suvereno izvođenje melodije uz jasno oblikovanje motiva i fraze
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica kroz tri oktave, tonički kvintakord
– poznavanje, razumijevanje i pravilno izvođenje novih oznaka tempa, agogike i dinamičkih znakova
– težište na ukrasima i artikulaciji
– učenik bi trebao s razumijevanjem izvoditi skladbe raznih stilskih razdoblja poznavati osnovne značajke sonatnog oblika
– improvizacija je i dalje spontana
– sviranje á vista složenijih notnih zapis
– komorno muziciranje s učenicima iste dobi i razreda.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape*
U trajanju III. etape učenik polaže dva ispita pred povjerenstvom. Na prvom ispitu izvodi:
– jednu ljestvicu
– jednu etidu
– dva stavka teže sonate ili I st. koncerta, tj. II. i III. st.

Program se izvodi napamet.
*Na kraju III. etape učenik polaže drugi ispit pred povjerenstvom na kojem izvodi:
– jednu ljestvicu
– jednu etidu
– I. i II. stavak sonate tj. I. ili II. i III. sr. koncerta

Program se izvodi napamet.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– jednostavnija djela iz literature III. etape u skladu s mogućnostima učenika
– sviranja obrada za flautu iz poznatih djela operne, simfonijske, baletne i solističke literature
– komorno muziciranje (dueti, terceti)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– učenik upoznaje nove skladbe iz flautističke literture iz snimaka ili sviranja nastavnika uz komentar i razgovor.
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj se temelji na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija spontana i svjesna, podržava učenikove potrebe za izražavanje glazbom.

ISHODI UČENJA
– učenik svira lakše skladbe etidnog karaktera; ljestvice nisu obavezne
– muziciranje s nastavnikom ili s drugim učenikom (dueti, terceti)
– improvizacija spontana i svjesna s osloncem na usvojena znanja o stilovima i glazbenim oblicima
– učenik upoznaje nove kompozicije iz literature preko snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape – B program*
Unutar III. Etape – B programa učenik je obavezan pristupiti jednom kolokviju na kojem izvodi:
– jednu etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Na kraju etape pristupa ispitu na kojem izvodi:
– jednu etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Program se ne mora izvoditi napamet.
* U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B programa.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Izbor iz programa I. godine srednje škole prema afinitetu učenika i njegovu tehničkom dometu

Literatura
L. Drouet: 25 etudes celebres
M. Moyse: 18 Excercices au Etudes de Berbiguier
E. Köhler: op. 33, II. dio
G. Gariboldi: Grandes etudes de Style, op. 134
J. B. Loillet: Sonata in Ut (C-dur)
sonate iz opusa 1, 2, 3, 4
G. F. Händel: sonate iz op. 1, br. 1a, 1b, 5 i 9 (te br. 2, 4, 7 i 11)
M. Blavet: sonate iz op.2, br. 1, 2 i 5
C. P. E. Bach: Sonate Wq 85, 86, 87 te 123, 124
A. Vivaldi: Koncerti iz op. 10, br. 1, 4 i 5
G. Faure: Berceuse op. 16
Sicilienne
Piece
B. Marcello: sonate iz op. 2
J. Ibert: Histoires (izbor)
Entracte
L. van Beethoven: Sonata a due flauti (Brodszky)
Kuhlau: Tri koncertna dueta op. 10.
I. Kuljerić: Jutro
D. Bobić: Karakteristična suita
Skladbe s glasovirom po slobodnom izboru

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama razvijati interes za glazbu i umjetnost uopće
– komornim muziciranjem poticati glazbene interese i razvijati izvodilačke mogućnosti.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih dijela iz nastavnog sadržaja za srednju školu i upoznavanje s obradama za flautu značajnih djela operne, simfonijske i baletne literature
– izvođenje skladba lakših obrada poznatih djela i muziciranje s drugim instrumentima (duo, trio).

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već tijekom jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u školi pred roditeljima, nastavnicima i drugim učenicima radi praćenja rada i postignutih dometa.
 
Nastavni predmet: OBOA
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Škole
T. Niemann: Škola za obou, I. dio (1-17)
Barret: Methode de hautbois
T. Niemann: Škola za obou, I. dio (18-21)
T. Niemann: Škola za obou, II. dio (C-dur – h-mol)
Szeszler: Škola za obou
Skladbe s glasovirom

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– upoznavanje mehanike, načina stvaranja tona, održavanja i čuvanja instrumenta
– oblikovanje tona, preponsko disanje, uloga jezika u produkciji tona (nonlegato, legato, staccato itd.)
– osnovne vrste atacca, kratki i dugi ton
– ljestvice
– pismenost u violinskom ključu do treće oktave
– pojam metra, ritma, tempa, osnovne oznake dinamike, agogike
– ostvarivanje melodijske cjeline, ritmičkog pokreta
– vježbe za čistu intonaciju
– razvijanje slušnih spoznaja
– čitanje a vista
– komorno muziciranje uz pomoć nastavnika (dueti, terceti)
– zadani program iz literature obvezno se izvodi uz pratnju klavira radi doživljaja harmonijskog zvuka
– sviranje dječjih i narodnih pjesmica na sluh.

ISHODI UČENJA
– samostalna uporaba sredstava izraza i tehnika
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– sviranje ljestvica u rasponu dvije oktave do tri povisilice ili tri snizilice (C, G, D, A, E, F-dur)
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– jedna ljestvica
– jedna etida
– jedna skladba uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu u polovinkama, etidu i jednu skladbu uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Škole
T. Niemann: Škola za obou, II. dio (A-dur – b-mol)
T. Niemann: Škola za obou, II. dio (H-dur – es-mol)
Salviani: Etide (izbor)
Szeszler: Škola za obou

Ljestvice
III. god. – molski tonaliteti i ljestvice u tercama
IV. god. – ljestvice do četiri predznaka, u raznim artikulacijama.

Ostale skladbe
A. Barret: 40 progresivnih melodija (izbor)
Jednostavačne kompozicije baroknih skladadatelja (Bach, Pergolesi...)
A. Corelli: Koncert u F-duru, III. i IV. stavak
Godard: Lamento
Album klasičnih komada za obou (B&H)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– poboljšanje kvalitete tona s pravilnim fokusiranjem i mogućnošću nadziranja crescenda i dimiduenda
– usavršavanje artikulacije staccata, legata i portata u svim kombinacijama
– usvajanje brzog čitanja notnog teksta
– upotreba vibrata
– nadzor fleksibilnosti dinamike
– poboljšanje intonacije
– spontana improvizacija
– upoznavanje s trilerom
– upoznavanje razvijenijih oblika ritmičkog oblikovanja
– tehnički razvoj unapređivanjem brzine mišljenja i brzine izvođenja
– unapređivanje glazbene pismenosti
– improvizacija uz oslonac na glazbene oblike i karaktere iz literature
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– svijest o glazbenoj frazi, sviranje melodije uz pratnju na odgovarajući način
– razumijevanje i izvođenje razvijenijih ritmičkih struktura isključujući mehaničku pomoć
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica na razne artikulativne načine
– doživljaj, razumijevanje i izvođenje osnovnih agogičkih oznaka; izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva, naglasaka, osnovnih ukrasa iz baroknog i klasičnog razdoblja, prepoznavanje i izvođenje osnovnih karaktera različitih tempa izvođenja.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– jedna ljestvica
– jedna etida
– dva stavka cikličkog djela, spori i brzi iz sonate ili I st. koncerta, ili pak iz II. i III. stavka koncerta.
Program se izvodi napamet.
*U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira:
– jednu etidu
– jednu skladbu uz pratnju glasovira
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Škole
F. Gillet: Methode pour le debut (uključujući i transponiranje)
F. Gillet: Methode pour le debut (uključujući i transponiranje)

Etide
F. Blatt: Etide, op. 24
F. Blatt: Etide, op. 24
Widemann: Etide (izbor)

Ostale skladbe
Paessler: 24 Larga (izbor)
Babić: Rondo
Pomykalo: Mali ples
A. Corelli: Koncert u F-duru, I. i II. stavak
T. Valentine: Sonata za obou i B.C.
F. Geminiani: Sonata u e-molu
G. F. Händel: Sonata u F-duru
B. Britten: 2 insekta
M. Strahuljak: Sonatina

Ljestvice
– u tercama i kvartama, s raznim artikulacijama, kroz dvije oktave.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– njegovanje glazbene fraze s pomoću daha
– obrađuju se osnovne vrste ukrasa
– inzistira se na pravilnoj upotrebi vibrata
– svajaju se tonovi treće oktave
– izražajna sredstva (accelerando, rubato, calando, sostenuto)
– upotreba odnosa boje i tona, dinamike i artikulacije
– upoznaju se s oblicima i stilskim značajkama (posebno baroknim)
– spontana i svjesna improvizacija
– tehnički razvoj ide k povećavanju tehničkih zahtijeva i znanja, ali tako da se svaki tehnički zadatak glazbeno i tonski osmisli
– proširivanje znanja o glazbenim znakovima i glazbenom rječniku
– upoznavanje novih glazbenih stilova i oblika
– komorno muziciranje
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– izvođenje melodije uz jasno oblikovanje motiva i fraze
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica kroz tri oktave, tonički kvintakord
– poznavanje, razumijevanje i pravilno izvođenje novih oznaka tempa, agogičkih i dinamičkih znakova
– ukrasi, artikulacija
– učenik bi trebao s razumijevanjem izvoditi skladbe raznih stilskih razdoblja kao što su barok, klasika, romantika, poznavati osnovne značajke sonatnog oblika
– improvizacija je i dalje spontana
– sviranje á vista složenijih notnih zapisa
– komorno muziciranje s učenicima iste dobi i razreda.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape*
U trajanju III. etape učenik polaže dva ispita pred povjerenstvom.
Na prvom ispitu izvodi:
– jednu ljestvicu
– jednu etidu
– dva stavka teže sonate ili I. stavak koncerta, ili pak II. i III. stavak koncerta
Program se izvodi napamet.
*Na kraju III. etape učenik polaže drugi komisijski ispit na kojem izvodi:
– jednu ljestvicu
– jednu etidu
– I. i II. stavak sonate ili I. ili II. i III. stavak koncerta
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– jednostavnija djela iz literature III. etape – A-programa u skladu s mogućnostima učenika
– sviranje obrada za obou iz poznatih djela operne, simfonijske, baletne i solističke literature
– komorno muziciranje (dueti, terceti).

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– učenik upoznaje nove skladbe iz oboističke literture iz snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor
– podržavanje učenikove poterebe za improvizacijom (spontanom ili svjesnom)
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija podržava učenikove potrebe za izražavanje glazbom.

ISHODI UČENJA
– svladavanje gradiva unutar lakših programskih zahtjeva III. etape – A programa
– učenik svira lakše skladbe etidnoga karaktera; ljestvice nisu obvezne
– muziciranje s nastavnikom, s drugim učenikom (dueti, terceti)
– improvizacija spontana i svjesna s osloncem na usvojena znanja o stilovima i glazbenim oblicima
– učenik upoznaje nove skladbe iz literature iz snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape B programa*
Unutar III. etape – B programa učenik je obvezan pristupiti jednom kolokviju na kojem izvodi:
– jednu etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Na kraju etape učenik pristupa ispitu na kojem izvodi:
– jednu etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Sve se skladbe izvode napamet.
* U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B programa.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Izbor iz programa I. godine srednje škole prema učenikovu afinitetu i njegovu tehničkom dometu.

Literatura
J. Sellner: Methode pour hautbois (u raznim artikulacijama)
Schmitt: I. dio
Wiedmann: 45 etuda za obou (izbor od 10)
T. Albinoni: Koncert za obou u D-duru ili C-duru
G. F. Händel: Sonata za obou u c-molu

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– izvođenje glazbenog djela motivirano je željom za muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama uz razvoj zanimanja za glazbu i umjetnost
– komorno muziciranje potiče glazbene interese i razvija izvođačke mogućnosti.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih djela iz nastavnog sadržaja za srednju školu i upoznavanje s obradama za obou važnih djela operne, simfonijske i baletne literature
– izvođenje lakših obrada poznatih djela i muziciranje s drugim instrumentima (duo, trio).

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već u tijeku jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u prostoru škole pred roditeljima, nastavnicima i drugim učenicima radi praćenja rada i postignutih dometa.
Program se izvodi po osobnim potrebama.
 
Nastavni predmeta: KLARINET
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Škole
L. Vlahović: Naučimo svirati klarinet
H. Klose: Methode Complete, I. dio
X. Rozanov: Klarinet tutor

Zbirke skladbi
N. Drugović, S. Hrašovec: Mladi klarinetist
Skladbe uz glasovir po slobodnom izboru
W. Van Dorsselaer: Bella Venezia
W. A. Mozart: Menuet (samo za II. god.)
P. I. Čajkovski: Stara francuska pjesma (samo za II god.)

Ljestvice
– I. god. – dur i istoimeni mol u umjerenom tempu
– II. god. – sve durske i molske ljestvice s rastavljenim trozvucima u umjerenom tempu i na različite artikulativne načine.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– upoznavanje mehanike instrumenta
– pravilno držanje tijela
– način stvaranja tona – ambažura (impostacija usnika)
– održavanje i čuvanje glazbala
– uči se oblikovanju tona na glazbalu, kostoabdominalnom disanju, ulozi jezika u produkciji tona (non legato, legato, staccato itd.)
– pismenost u violinskom ključu
– upoznaje se pojam metra, ritma i tempa
– osnovni elementi dinamike, agogike i fraze
– oznake za karakter skladbe
– razvijanje slušnih spoznaja
– čitanje á vista
– komorno muziciranje (dui, triji uz nastavnikovu pomoć).
– zadani program iz literature obvezno se izvodi uz pratnju klavira radi doživljaja harmonijskog zvuka.

ISHODI UČENJA
– samostalno uporaba sredstava izraza i tehnika
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– sviranje ljestvica u rasponu dvije oktave do tri povisilice ili tri snizilice (C, G, D, A, E, F-dur)
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– ljestvica do tri predznaka u četvrtinkama
– jedna etida
– jedna skladba uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu u polovinkama, etidu i jednu skladbu uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI

Škole
L. Vlahović: Zbirka etida za 3. i 4. godinu učenja klarineta
H. Klose: Methode complete, I. dio
J. Nochta: Tehnika klarineta, I. dio
U. Delecluse: Vingt etudes faciles
G. Cavalin: Domaći autori

Skladbe uz glasovir
W. Van Dorsselaer: Reverie et Scherzetto
W. Van Dorsselaer: Invocatin et Danse
Beaucamp: Complainte
P. M. Dubois: Romance
R. Clerisse: Vieille Chanson (IV god.)
H. Vachey: Elegie et Danse (IV god.)

Ljestvice
– III god. – mol tonaliteti i ljestvice u tercama
– IV god. – ljestvice do četiri predznaka, u raznim artikulacijama.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– inzistirati na pravilnu držanju tijela
– rješavati problem držanja klarineta na palcu desne ruke
– inzistirati na pravilnoj ambažuri
– tehnika izvođenja cresenda i decresenda
– vježbe za rad jezika
– upoznavanje temeljnih vrsta ukrasa
– kontinuirano se radi na pravilnu fraziranju i kostoabdominalnom disanju te čistoj intonaciji
– u obradi glazbenih djela osvješćuju se osnovni glazbeni oblici (oblici pjesme, varijacije i dr.)
– ovladavnje sviranjem u svim dinamikama
– komorno muziciranje
– improvizacija – spontana, prema mogućnostima učenika
– čitanje a vista.

ISHODI UČENJA
– svijest o glazbenoj frazi, sviranje melodije uz pratnju na odgovarajući način
– razumijevanje i izvođenje razvijenijih ritmičkih struktura isključujući mehaničku pomoć
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica na razne artikulativne načine
– doživljaj, razumijevanje i izvođenje osnovnih agogičkih oznaka; izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva, naglasaka, osnovnih ukrasa iz baroknog i klasičnog razdoblja, prepoznavanje i izvođenje osnovnih karaktera različitih tempa izvođenja.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– ljestvica do tri predznaka u četvrtinkama
– jedna etida
– dva stavka cikličkog djela, spori i brzi iz sonate ili I. stavak koncerta, ili pak II. i III. stavak koncerta
Program se izvodi napamet.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira:
– ljestvicu u polovinkama
– jednu etidu
– jednu skladbu uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Ostvaruje se radom na djelima iz literature za III. Etapu.

Škole
V. Gambaro: 21 Capricci
L. Vlahović: Zbirka etida za 5. i 6. godinu učenja klarineta
H. Klose: Methode complete
J. Nochta: Tehnika klarineta, I. dio
U. Delecluse: Vingt etudes faciles

Skladbe uz glasovir
J. Ed Barat: Chant slave
R. Clerisse: Promenade
H. Ferguson: Four schort pieces
M. Delguidice: Chanson exotique
E. Bozza: Aria (VI god.)
P. Jeanjean: Clair Matin (VI. god.)

Jedan od koncerata
N. Rimski – Korsakov: Koncert za klarinet i orkestar (VI. god.)
K. Stamitz: Koncert za klarinet i orkestar (VI. god.)
V. Bellini: Koncert za klarinet i orkestar
J. Matanović: Archangello, concertino za klarinet i klavir (VI. god.)
J. Kazić: Školski koncert

Ljestvice
– u tercama i kvartama, s raznim artikulacijama, kroz dvije oktave
– sve durske i molske ljestvice, kroz tri oktave s rastavljenim trozvucima na razne artikulativne načine
– kromatske ljestvice.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– u potpunosti razviti sve do sada navedene tehnike držanja i sviranja klarineta
– proširuju se izražajna sredstva (accelerando, rubato, sostenuto i dr.)
– ustrajati na čistoj intonaciji
– obraditi sve vrste ukrasa
– raditi na daljnjem usvajanju glazbenih oblika i značajka glazbenih stilova
– čitanje á vista
– spontana i svjesna improvizacija
– obrađuju se osnovne vrste ukrasa
– inzistira se na pravilnoj upotrebi vibrata
– usvajaju se tonovi treće oktave
– povećavanje tehničkih zahtijeva i znanja
– proširivanje znanja o glazbenim znakovima i glazbenom rječniku
– komorno muziciranje.

ISHODI UČENJA
– suvereno izvođenje melodije uz jasno oblikovanje motiva i fraze
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica kroz tri oktave, tonički kvintakord
– poznavanje, razumijevanje i pravilno izvođenje novih oznaka tempa, agogičke i dinamičke oznake
– učenik bi trebao s razumijevanjem izvoditi skladbe raznih stilskih razdoblja kao što su barok, klasika, romantika, poznavati osnovne značajke sonatnog oblika
– improvizacija je i dalje spontana
– sviranje á vista složenijih notnih zapis
– komorno muziciranje s učenicima iste dobi i razreda.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape*
U trajanju III. etape učenik polaže dva ispita pred povjerenstvom. Na prvom ispitu izvodi.
– jednu ljestvicu
– jednu etidu
– dva stavka teže sonate ili I stavak koncerta, ili pak II. i III. stavak koncerta

Program se izvodi napamet.
*Na kraju III. etape učenik polaže drugi povjerenstveni ispit na kojem izvodi:
– jednu ljestvicu
– jednu etidu
– I. i II. stavak sonate tj. I. ili II. i III. stavak. koncerta.

Program se izvodi napamet.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– jednostavnija djela iz literature III. etape u skladu s mogućnostima učenika
– sviranje obrada za klarinet poznatih djela operne, simfonijske, baletne i solističke literature
– komorno muziciranje (dueti, terceti)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– omogućiti muziciranje u okviru učenikovih realnih mogućnosti, lakša djela iz programa III. etape, pri čemu je bitno da dijete u okviru svojih mogućnosti, sa smanjenim vremenskim opterećenjem vježbanja, što više muzicira
– manji naglasak dati na učenikov tehnički razvoj, a veći na njegov emocionalni kontakt i zanimanje za samo muziciranje
– učenik upoznaje nove skladbe iz klarinetističke literature iz snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija spontana ili svjesna podržava učenikove potrebe za izražavanje glazbom
– slušanje glazbe donosi širi uvod u druge glazbene sadržaje.

ISHODI UČENJA
– svladavanje gradiva unutar programskih zahtjeva III. etape
– učenik svira lakše skladbe etidnoga karaktera; ljestvice se ne sviraju
– muziciranje s nastavnikom, s drugim učenikom (dueti, terceti)
– improvizacija spontana i svjesna s osloncem na usvojena znanja o stilovima i glazbenim oblicima
– učenik upoznaje nove skladbe iz literature iz snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor.

ISPITNO GRADIVO III etape B programa*
Unutar III. etape B-programa učenik je obvezan pristupiti jednom kolokviju na kojem izvodi:
– jednu etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Na kraju etape pristupa ispitu na kojem izvodi:
– jednu etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
* U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B-programa.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Izbor iz programa I. godine srednje škole prema učenikovu afinitetu i njegovu tehničkom dometu

Literatura
J. Nochta: Tehnika klarineta, I. dio (do 4 predznaka)
J. Tonžetić: 28 progresivnih etida (6 etida)
J. Lancelot: 15 etudes
P. Jeanjean: Etudes progressives et melodiques – 1 er cahier
V. Gambaro: 21 capricci (5 capricci)
Jedan od koncerata ili concertino
Jedna skladba s klavirom po slobodnom izboru

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– izvođenje glazbenog djela motivirano je željom za muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama, uz razvoj zanimanja za glazbu i umjetnost
– komorno muziciranje potiče glazbene interese i razvija izvođačke mogućnosti.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih dijela iz nastavnog sadržaja za srednju školu i upoznavanje s obradama za klarinet važnih djela operne, simfonijske i baletne literature
– izvođenje skladba lakših obrada poznatih djela i muziciranje s drugim instrumentima (duo, trio).

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već tijekom jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u prostoru škole pred roditeljima, nastavnicima i drugim učenicima radi praćenja rada i postignutih dometa.
Program se izvodi po osobnim potrebama.
 
Nastavni predmeta: TRUBA
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Wilhelm Würm: I. dio
Jean Baptiste Arban. I. dio – po mogućnostima učenika

Domenico Gatti: I. dio
Paul Clodomir: Male etide, I. dio
Paul Clodomir: Izabrane etide, I. dio
Jean Baptiste Arban: Škola za trubu, I. dio: Izabrane etide (1-25)
Domenico Gatti: Mali dueti
Muziciranje uz pratnju glasovira za potpuniji harmonijski doživljaj

Ljestvice
– durske i paralelne molsle do tri predznaka te istoimene vokalize u legatissimmu s crescendom i decrescendom, odvojeno (non legato).

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– učenik ostvaruje najvažniju sastavnicu – ispravnu uporabu daha kao osnove za vladanje instrumentom.
– upoznaje tri faze udisaja i izdisaja bez instrumenta, a poslije s instrumentom, ali bez produkcije tona
– disanje s upotrebom samoglasnika: za duboku poziciju »O«, za srednju poziciju A za višu poziciju E, za visoku poziciju I, za visoku u legatu HI
– produkcija prvih tonova (za manje uzraste do c1) nakon dobre pripreme udisaja
– produkcija tona najprije bez atakiranja, poslije s mekanim anzacom (T) – isto ponoviti nekoliko puta na usnik pa na instrument naizmjence
– dugački (čisti) tonovi pian i forte na usnik – na instrument
– upoznaje najvažnije čimbenike za ljepotu tona: brzina i volumen zračne struje, položaj korijena jezika i otvor (aperturu) usana u svim registrima.
– polutonski pomaci u legatu u polaganom tempu u cijelim notama s crescendom i decrescendom, što upućuje na osjećaj za glazbenu rečenicu – frazu
– polutonski pomaci u staccattu sa osminkama, poslije šesnaestinkama, s istim protokom daha kroz instrument kao i u legatu
– legato-tehnika (lip-technic) na istoj poziciji s upotrebom cjelokupnog uzetog daha
– male vokalize u polaganom tempu uz »strogu« kontrolu protoka i upotrebe daha
– početak komornog muziciranja uz točnu intonaciju – vježbe sviranja donje oktave (nastavnik ili kolega svira gornju) – »štimanje«
– proširene vokalize do decime
– svladavanje pismenosti u G-ključu
– osnovne dinamičke i agogičke oznake
– sviranje dječjih i narodnih pjesmica na sluh
– ostvarivanje melodijskih cjelina i pulsa
– upoznati oznake tempa i njihova karaktera
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– samostalna uporaba sredstava izraza i tehnika
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– ljestvica u jednoj oktavi
– istoimena vokaliza
– jedna etida iz zadanog programa
– skladba uz glasovir
Program se izvodi napamet.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu u polovinkama, etidu i jednu skladbu uz pratnju glasovira. Program se izvodi napamet.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
James Stamp: Daily Drill
Tilman Susato: Rondo i Saltarello
Jean Baptiste Arban: I. dio do kraja; II. dio – vježbe legata na istoj poziciji
Domenico Gatti: I. dio – izabrane etide
Paul Clodomir: I. dio – izabrane etide
Georg Friedrich Händel: Largo
Ivan Šček: Chaterbox
Marijan Novak: Priča o vojniku
Paul Clodomir: Petits exercises (1-20) uz pažljiv nadzore uporabe daha
Paul Clodomir: Dueti (po mogućnosti učenika); svirati i prvu i drugu trubu s kolegom ili s nastavnikom
Edgar Walace: Stokes Stomp
Geofrey Robins: Mont Saint Michel
Marijan Novak: Surprise
Marijan Novak: Samoborska zvona (trio)

Ljestvice
– III god. – mol tonaliteti i ljestvice u tercama
– IV god. – ljestvice do četiri predznaka, u raznim artikulacijama.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– proširuju se dnevne vježbe polutonskih pomaka alikvotnih nizova
– vokaliza do gornje dominante
– tehnika legata na istoj poziciji (lip-technic)
– samokontrola upotrebe daha u frazi
– kontrola mirnoće »maske« kod mijenjanja pozicija
– upotreba slogova O, A, E, I
– »štimanje« donje oktave ili sviranje tonova unisono uz klavir samo na usnik te na instrument u komornom muziciranju
– kvinte, kvarte i terce u legatu – odvojeno i u kombinacijama
– durske vokalize do gornje dominante, uzlazno-silazno, dominantni septakord, u različitim tempima, legatissimo i odvojeno;
– osvješćivanje složenijih ritmičkih odnosa
– svijest o glazbenoj frazi
– artikulacija motiva
– sviranje uz klavirsku pratnju radi doživljaja harmonijskog zvuka
– upoznavanje temeljnih vrsta ukrasa (triler, praltriler, mordent)
– izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva (od pp do ff)
– improvizacija (spontana)
– osvješćivanje glazbenih oblika (trodijelna forma, barokni plesovi, klasični plesovi, tema s varijacijama...)
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– svijest o glazbenoj frazi, sviranje melodije uz pratnju na odgovarajući način
– razumijevanje i izvođenje razvijenijih ritmičkih struktura isključujući mehaničku pomoć
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica na razne artikulativne načine
– doživljaj, razumijevanje i izvođenje osnovnih agogičkih oznaka; izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva, naglasaka, osnovnih ukrasa iz baroknog i klasičnog razdoblja, prepoznavanje i izvođenje osnovnih karaktera različitih tempa izvođenja.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– jedna ljestvica
– vokaliza
– etida iz navedenog programa
– čitanje s lista (lakši detalji gradiva iz prethodnog razreda)
– skladba uz klavir.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira:
– ljestvicu u polovinkama
– jednu etidu
– jednu skladbu uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Jean Baptiste Arban: II. dio: Legato, tehnika. Pripremne vježbe za izvođenje trilera i ukrasa; III. dio
Daniel Steibelt: Ballo
Carl Orff: Odlomak iz Catulli carmina za tri trube (obrada M. Novak);
Marijan Novak: Scherzo za tri trube
Robert Clerisse: Noce villagoise
Robert Getchel: Proclamation, Serenade und Frolic
James Stamp: Daily Drill – Pedal Notes
Domenico Gatti: II. Dio
Paul Clodomir: 12 dueta, br. 3, 5, 12
Franz Schubert: Ave Maria
Johann Nepomuk Hummel: Indijanski rondo
Julien Porret: Concertino no. 12
Henry Purcell: Sonata in B
Vladimir Šelokov: Dječji koncert za trubu

Ljestvice
– u tercama i kvartama, s raznim artikulacijama, kroz dvije oktave
– sve durske i molske ljestvice, kroz tri oktave s rastavljenim trozvucima na razne artikulativne načine
– kromatske ljestvice.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– načini izvođenja trilera i mordenta
– čitanje á vista
– prošireni alikvotni nizovi
– vokalize u legatissimu i odvojeno
– upotreba pedalnih tonova u smislu građenja rezistencije u visokim pozicijama
– upotreba vibrata
– povećati tehničke zahtjeve
– sve durske ljestvice s istoimenim vokalizama; paralelni molovi i rastavljeni akordi
– proširiti razumijevanje glazbenih znakova i glazbenog rječnika
– svratiti pozornost na razne stilove: od starih majstora do suvremenih
– transponirati jednostavnije motive
– nova znanja o glazbenim oblicima (sonatni oblik, varijacije, veliki rondo, suita, koncert)
– improvizacija (spontana i svjesna)
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– izvođenje melodije uz jasno oblikovanje motiva i fraze
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica kroz tri oktave, tonički kvintakord
– poznavanje, razumijevanje i pravilno izvođenje novih tempovskih, agogičkih i dinamičkih znakova kao što su ukrasi, artikulacija
– učenik bi trebao s razumijevanjem izvoditi skladbe raznih stilskih razdoblja, kao što su barok, klasika, romantika, poznavati osnovne značajke sonatnog oblika,
– sviranje á vista složenijih notnih zapis
– komorno muziciranje s učenicima iste dobi i razreda

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape*
U trajanju III. etape učenik polaže dva ispita pred povjerenstvom. Na prvom ispitu izvodi:
– jednu proširenu vokalizu
– jedna etidu
– cikličko djelo (sonata ili koncert, I. ili II. i III. stavak)
Program se izvodi napamet.
*Na kraju III. etape učenik polaže drugi povjerenstveni ispit na kojem izvodi:
– jednu ljestvicu
– jednu etidu
– I. i II. stavak sonate ili I. ili II. i III. stavak koncerta.
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– jednostavnija djela iz literature III. etape – A programa u skladu s mogućnostima učenika
– sviranje obrada za trubu iz poznatih djela operne, simfonijske, baletne i solističke literature
– komorno muziciranje (dueti, terceti).

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– učenik upoznaje nove skladbe iz literture za trubu iz snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor
– podržavanje učenikove potrebe za improvizacijom (spontanom ili svjesnom)
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija podržava učenikove potrebe za izražavanje glazbom.

ISHODI UČENJA
– svladavanje gradiva unutar lakših programskih zahtjeva III. etape – A programa
– učenik svira lakše skladbe etidnoga karaktera; ljestvice nisu obavezne
– muziciranje s nastavnikom, s drugim učenikom (dueti, terceti)
– improvizacija spontana i svjesna s osloncem na usvojena znanja o stilovima i glazbenim oblicima
– učenik upoznaje nove skladbe iz literature iz snimaka ili nastavnikovo sviranja uz komentar i razgovor.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape – B programa*
Unutar III. etape – B programa učenik je obvezan pristupiti jednom kolokviju na kojem izvodi:
– jednu etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Na kraju etape pristupa ispitu na kojem izvodi:
– jednu etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Sve se skladbe izvode napamet.
*U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B programa.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Izbor iz programa I. godine srednje škole prema učenikovu afinitetu i njegovu tehničkom dometu.

Literatura
Luceon Théret: 15 vježbi za promjenu transpozicija
Jacques Eduard Bárat: Orientale
Paul Clodomir: Vingt etudes chantantes
Paul Clodomir: Vingt etudes de mecanisme
Julien Porret: Concertino br. 20
Emanuel de Coriolis: Intrada et Fandanquillo

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– izvođenje glazbenog djela motivirano je željom za muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama uz razvoj zanimanja za glazbu i umjetnost
– komorno muziciranje potiče glazbene interese i razvija izvođačke mogućnosti.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih dijela iz nastavnog sadržaja za srednju školu i upoznavanje s obradama za trubu važnih djela operne, simfonijske i baletne literature
– izvođenje skladba lakših obrada poznatih djela i muziciranje s drugim instrumentima (duo, trio).

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već u tijeku jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u prostoru škole pred roditeljima, nastavnicima i drugim učenicima radi praćenja rada i postignutih dometa.
Program se izvodi po osobnim potrebama.
 
Naziv predmeta: SAKSOFON
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
PRVA GODINA
Ljestvice
– durske i molske ljestvice do dva predznaka

Etide
H. Prati: 29 etudes progressives (ed. Billaudot)
G. Lacour: 50 etudes progressives, cahier 1 (ed. Billaudot)
M. Mariot: 25 etudes faciles et progressives et variees (ed. Leduc)

Škole
DELANGLE-BOIS: Le saxophoniste debutant
PRATI: L’ alphabet du saxophoniste
LONDEIX: Le saxophone en jouant, prvi dio
BICHON: Jouez du saxophone, prvi dio

Literatura
DELANGLE-BOIS: Le saxophoniste debutant, skladbe iz udžbenika za početnike (ed. Lemoine)
DELANGLE-BOIS: Jouons ensemble (ed. Lemoine)
DELANGLE – GROUVEL: Premier voyage 1.(ed. Lemoine)
M. MERIOT: Romance (ed. Philipo)
G. LACOUR: Tendre melodie (ed. Billaudot)
P. AUCLERT: Comme un vieux noel (ed. Billaudot)
W. van DORSSELAER: Musicolor (ed. Billaudot)
A. GHIDONI: Mes huit premiers solos (ed. Leduc)
M. CECCONI: Ariette (ed. Philipo),
E. BOZZA: Le Campanile (ed. Leduc)
i ostale skladbe primjerene težine

Komorna glazba
DELANGLE-BOIS: Le saxophoniste debutant, dueti, triji,varteti iz udžbenika za početnike
DELANGLE-BOIS: Jouons ensemble, prvi dio (ed. Lemoine)
SEJOURNE – VELLUET: Les saxophones parcourent le monde 1. (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)

Metode i priručnici za učenike
Claude DELANGLE, Christophe BOIS: LE SAXOPHONISTE DEBUTANT
Edicija: Editions Henry LEMOINE 17, Rue Pigalle 75009 PARIS
(preporuka za najmlađe saksofoniste)
Hubert PRATI: L‘ ALPHABET DU SAXOPHONISTE
Edicija: Editions Gerard BILLAUDOT 14, Rue de l‘Echiquier 75010 PARIS (preporuka za početnike stare 10-11 godina)
Serge BICHON: JOUEZ DU SAXOPHONE, premier cahier
Edicija: Editions CHOUDENS 38, Rue Jean Mermoz 75008 PARIS
(preporuka za starije početnike)
Jean – Marie LONDEIX: LE SAXOPHONE EN JOUANT, premier cahier
Edicija: Editions Henry LEMOINE 17, Rue Pigalle 75009 PARIS
(preporuka za starije početnike)
DRUGA GODINA
Etide
Hubert PRATI: 29 etudes progressives (ed. Billaudot)
Guy LACOUR: 50 etudes
Michel MERIOT: 25 etudes faciles et progressives et variees (ed. Leduc)
Marcel MULE: 24 etudes faciles d’apres Samie (ed. Leduc)

Metode
DELANGLE-BOIS: Le saxophoniste debutant
PRATI: L’ alphabet du saxophoniste
LONDEIX: Le saxophone en jouant
BICHON: Jouez du saxophone

Literatura
DELANGLE-BOIS: Le saxophoniste debutant, skladbe iz udžbenika za početnike (ed. Lemoine)
DELANGLE-BOIS: Jouons ensemble (ed. Lemoine)
DELANGLE – GROUVEL: Premier voyage 1. i 2.(ed. Lemoine)
Marc CARLES: Cantilene (ed. Leduc)
Roger CALMEL: Nocturne (ed. Philipo)
Andre AMELLER: Lirico (ed. Philipo)
Jean ABSIL: Pieces faciles (2 i 3) (ed. Lemoine)
Eugene BOZZA: Menuet des Pages (ed. Leduc)
Andre AMELLER: Gypsophile (ed. Martin)
Andre AMELLER: La Plata (ed. Philipo)
Armando GHIDONI: Mes huit premiers solos (ed. Leduc)
Marcel PERRIN: Berceuse (ed. Leduc)
Eugene BOZZA: Le Campanile (ed. Leduc)
Alain CREPIN: L’elephant et la poupee (ed. Robert Martin)
i ostale skladbe primjerene težine.

Komorna glazba
DELANGLE-BOIS: Le saxophoniste debutant, dueti, tria i kvarteti iz udžbenika početnike
DELANGLE-BOIS: Jouons ensemble, prvi dio (ed. Lemoine)
DELANGLE – GROUVEL: Premier voyage 1. i 2. (ed. Lemoine)
SEJOURNE – VELLUET: Les saxophones parcourent le monde 1.
(skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)

Etide za učenike
Guy LACOUR: 50 ETUDES PROGRESSIVES pour saxophone, cahier 1
Edicija: Editions Gerard BILLAUDOT 14, Rue de l’Echiquier, 75010 PARIS
Hubert PRATI: 29 ETUDES PROGRESSIVES
Edicija: Editions Gerard BILLAUDOT 14, Rue de l’Echiquier 75010 PARIS
Michel MERIOT: 25 ETUDES FACILES ET PROGRESSIVES ET VARIEES Edicija: Editions Alphonse LEDUC, 175, Rue Saint-Honore, PARIS
Marcel MULE: 24 ETIDES FACILES
Edicija: Editions Alphonse LEDUC, 175, Rue Saint-Honore, PARIS
Jean-Marie LONDEIX: EXERCICES MECANIQUES, cahier 1
Edicija: Editions Henry LEMOINE 17, Rue Pigalle, PARIS

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– upoznavanje s instrumentom, održavanje i higijena usnika i instrumenta
– uvid u tabulaturu (sve metode)
– tehnika puhanja
– stav pri sviranju
– položaj usnika u ustima
– pravilna postava usnih mišića
– tehničke vježbe uzastopnog ponavljanj jednog intervala ili niza tonova
– kromatka: u vrlo sporom tempu, u raznim artikulacijama.
– tehnika vibrata (za naprednije učenike).
– ljestvice: dur i istoimeni mol u opsegu jedne oktave, a zatim u cijelom registru saksofona (do tri predznaka – legato i non legato)
– tonički trozvuk u opsegu jedne oktave, a zatim u cijelom registru saksofona (do tri predznaka – legato i non legato).
– sviranje po sluhu
– variranje tema iz obrađenih skladba
– glazbeno opismenjavanje: note u G-ključu od b do fis3, povisilice (fis, cis, gis i dis), snizilice (b, es, as)
– razrješilica, korona, znak ponavljanja
– osnovne ritamske vrijednosti i vrste mjera
– osnovne dinamičke i agogičke oznake
– oznake za artikulaciju (legato, non gato, tenuto, staccato)
– oznake tempa
– poznavanje motiva, rečenice, periode, dvodijelne i trodijelne pjesme
– sviranje á vista.

ISHODI UČENJA
– samostalna uporaba sredstava izraza i tehnika
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– sviranje ljestvica u rasponu dvije oktave do tri povisilice ili tri snizilice (C, G, D, A, E, F-dur)
– percepcija cjelina u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– jedna durska ili molska harmonijska ljestvica do tri predznaka s toničkim trozvukom
– jedna etida
– skladba uz pratnju klavira.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu u polovinkama, etidu i jednu skladbu uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
TREĆA GODINA
Etide
Guy LACOUR: 50 ETUDES PROGRESSIVES (ed. Billaudot)
Marcel MULE: 24 etudes faciles dapres Samie (ed. Leduc)
Michel MERIOT: 25 PETITES PIECES EN FORME D’ETUDES (ed. Combre)

Glazbena literatura 
Pierre PETIT: Saxopera (ed. Leduc)
J. M. LONDEIX: Tableaux Aqutanes (ed. Leduc)
R. BARILLER: Fann’ Jazz (ed. Leduc)
P. M. DUBOUIS: Dix figures a danser (ed. Leduc)
Roger GALLET: Berceuse et promenade (ed. Billaudot)
Jerome NAULAIS: Kansax city (ed. Billaudot)
Armando GHIDONI: Promenade (ed. Leduc)
Alain CREPIN: Le jeux de panda (ed. Robert Martin)
Alain CREPIN: L’elephant et la poupee (ed. Robert Martin)
Jean BOUVARD: Chant elegiaque et final (ed. Billaudot)
Armando GHIDONI: Easy blues (ed. Leduc)
Armando GHIDONI: Ballade et divertissement (ed. Leduc)
i ostale skladbe primjerene težine.

Komorna glazba 
Dueti, tria i kvarteti za saksofone primjerene težine, npr.
Jean BOUVARD: 21 mini dueti sur les chansons populaires francaises (ed. Billaudot) (duet)
Jean BOUVARD:13 chansons et danses (ed. Billaudot) (duet)
Jean BOUVARD: 12 pieces breves (ed. Billaudot) (trio)
Pierre M. DUBOIS: Miniatures (dva alt + tenor saksofon)
SEJOURNE–VELLUET: Les saxophones parcourent le monde 1. (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production).
 
ČETVRTA GODINA

Etide
Guy LACOUR: 50 ETUDES PROGRESSIVES (ed. Billaudot)
Marcel MULE: 24 etudes faciles dapres Samie (ed. Leduc)
Michel MERIOT: 25 PETITES PIECES EN FORME D’ETUDES (ed. Combre)
Henry KLOSE: 25 EXERCICES JOURNALIERS (ed. Leduc)
Hubert PRATI: 23 MINI-PUZZLES (ed. Billaudot)

Glazbena literatura
Jerome NAULAIS: Sax symbole (ed. Robert Martin)
Charles JAY: Aria et scherzetto (ed. Lemoine)
Jeanne LELEU: Danse nostalgique (ed. Billaudot) 
Rene DUCLOS: Piece breve (ed. Leduc)
Jeanine RUEFF: Chanson et passepied (ed. Leduc)
Jerome NAULAIS: Kansax city (ed. Billaudot)
Jean AVIGNON: Spiritual et danse exotique (ed. Billaudot)
Alain CREPIN: Le jeux de panda (ed. Robert Martin)
Alain CREPIN: Celine mandarine (ed. Lemoine)
Armando GHIDONI: Douce chansonette (ed. Leduc)
i ostale skladbe primjerene težine

Komorna glazba
Dueti, tria i kvarteti za saksofone primjerene težine, npr.
Jean BOUVARD: 12 pieces breves (ed. Billaudot) (trio alt saksofona)
Hubert PRATI: Neuf negro spirituals (ed. Billaudot) (kvartet alt saksofona)
Jacques PETIT: Variations (ed. Billaudot) (kvartet alt saksofona)
SEJOURNE – VELLUET: Les saxophones parcourent le monde 1. (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)

Ljestvice
– III. god. – mol tonaliteti i ljestvice u tercama.
– IV. god. – ljestvice do četiri predznaka, u raznim artikulacijama.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– preponsko disanje
– vježbe za čistu intonaciju
– tehnika vibrata
– tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja jednog intervala
– kromatika u sporom tempu u raznim artikulacijama
– u opsegu jedne oktave, a zatim u cijelom registru saksofona (do tri predznaka – legato i non legato)
– durske i molske ljestvice do pet predznaka
– tonički trozvuk, dominantni septakord (smanjeni septakord informativno)
– melodijski ukrasi: kratki predudar, dvostruki predudar, praltriler, mordent
– sviranje skladba s posebnom naglaskom na dinamiku, fraziranje, artikulaciju, zadani tampo, agogiku itd.
– sviranje á vista
– improvizacija (spontana)
– glazbeni oblici (trodijelna forma, barokni plesovi, klasični plesovi, tema s varijacijama)
– sviranje na sluh.

ISHODI UČENJA
– svijest o glazbenoj frazi, sviranje melodije uz pratnju na odgovarajući način
– razumijevanje i izvođenje razvijenijih ritmičkih struktura isključujući mehaničku pomoć
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica na razne artikulativne načine
– doživljaj, razumijevanje i izvođenje osnovnih agogičkih oznaka; izražajno izvođenje dinamičkih stupnjeva, naglasaka, osnovnih ukrasa iz baroknog i klasičnog razdoblja, prepoznavanje i izvođenje osnovnih karaktera različitih tempa izvođenja.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– jedna durska ili molska (harmonijska) ljestvica s toničkim trozvukom
– jedna etida
– skladba uz pratnju klavira.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira:
– ljestvicu u polovinkama
– jednu etidu
– jednu skladbu uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
PETA GODINA
Etide
Henry KLOSE: 25 EXERCICES JOURNALIERS (ed. Leduc)
Marcel MULE: EXERCICES JOURNALIERS d’apres TERSCHAK (ed. Leduc)
Joachim ANDERSEN: 18 PETITES ETUDES op. 41 (ed. Billaudot)
Marcel MULE: 18 EXERCICES OU ETUDES d’apres BERBIGUIER (ed. Leduc)
Marcel MULE: 48 ETUDES d’apres FERLING (ed. Leduc)
Hubert PRATI: 23 MINI-PUZZLES (ed. Billaudot)

Glazbena literatura
Charles JAY: Aria et Scherzetto (ed. Lemoine)
Rene DUCLOS: Piece breve (ed. Leduc)
Andre CHAILLEUX: Andante et allegro (ed. Leduc)
David L. Walters: Andante and scherzo (ed. Southern music company)
Jeanne LELEU: Danse nostalgique (ed. Billaudot) 
Rene DUCLOS: Piece breve (ed. Leduc)
Jeanine RUEFF: Chanson et passepied (ed. Leduc)
Jerome NAULAIS: Sax symbole (ed. Robert Martin)
Armando GHIDONI: Es (ed. Robert Martin)

Komorna glazba
Dueti, tria i kvarteti za saksofone primjerene težine, npr.
J. S. BACH: Dvoglasne invencije (prerada Larry TEAL)
Hubert PRATI: Neuf negro spirituals (ed. Billaudot) (kvartet alt saksofona)
SEJOURNE – VELLUET: Les saxophones parcourent le monde 1. (skladbe s CD-om) (ed. Alfonce production)
ŠESTA GODINA
Etide
Henry KLOSE: 25 EXERCICES JOURNALIERS (ed. Leduc)
Marcel MULE: EXERCICES JOURNALIERS d’apres TERSCHAK (ed. Leduc)
Joachim ANDERSEN: 18 PETITES ETUDES op. 41 (ed. Billaudot)
Marcel MULE: 18 EXERCICES OU ETUDES d’apres BERBIGUIER (ed. Leduc)
Marcel MULE: 48 ETUDES d’apres FERLING (ed. Leduc)
Hubert PRATI: 23 MINI-PUZZLES (ed. Billaudot)

Glazbena literatura
Andre CHAILLEUX: Andante et allegro (ed. Leduc)
David L. WALTERS: Andante and scherzo (ed. Southern music company)
Denis JOLY: Cantilene et danse (ed. Leduc)
Paul HINDEMITH: Sonate (ed. Schott)
Alexandre TCHEREPNINE: Sonatine sportive (ed. Leduc)
Tomislav UHLIK: Jazz sonatina (MIC-KDZ)

Komorna glazba
Dueti, tria i kvarteti za saksofone primjerene težine, npr.
J. S. BACH: Dvoglasne invencije (prerada Larry TEAL)
Hubert PRATI: Neuf negro spirituals (ed. Billaudot) (kvartet alt saksofona)
SEJOURNE-VELLUET: Les saxophones parcourent le monde 1. (skladbe s CDom) (ed. Alfonce productio

Ljestvice
– u tercama i kvartama, s raznim artikulacijama, kroz dvije oktave
– sve durske i molske ljestvice, kroz tri oktave s rastavljenim trozvucima na razne artikulativne načine
– kromatske ljestvice.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– preponsko disanje
– njegovanje intonacije
– ugađanje s klavirom i drugim instrumentima
– tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja jednog intervala (J. M. Londeix: Exercises mecaniques 1)
– tehničke vježbe uzastopnog ponavljanja motiva od četiri tona (J. M. Londeix: Exercises mecaniques 2)
– tehničke vježbe (J. M. Londeix: Exercises mecaniques 3)
– sve durske i molske ljestvice s toničkim trozvukom, dominantnim i smanjenim septakordom u raznim artikulacijama
– kromatska ljestvica u brzom tempu u raznim artiklulacijama
– proširiti izražajna sredstva, agogičke i dinamičke znakove te oznake tempa
– obraditi sve vrste ukrasa
– usavršavanje čitanja á vista
– s razumijevanjem svirati skladbe raznih stilskih razdoblja
– proširiti znanja o glazbenim oblicima (sonatni oblik, varijacije, veliki rondo, suita, koncert)
– improvizacija (spontana i svjesna).

ISHODI UČENJA
– suvereno izvođenje melodije uz jasno oblikovanje motiva i fraze
– sviranje svih durskih i molskih ljestvica kroz tri oktave, tonički kvintakord
– poznavanje, razumijevanje i pravilno izvođenje novih tempovskih, agogičkih i dinamičkih znakova kao što su: ukrasi, artikulacija
– učenik bi trebao s razumijevanjem izvoditi skladbe raznih stilskih razdoblja kao što su barok, klasika, romantika, poznavati osnovne značajke sonatnog oblika,
– improvizacija je i dalje spontana
– sviranje á vista složenijih notnih zapisa
– komorno muziciranje s učenicima iste dobi i razreda.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape*
U trajanju III. etape učenik polaže dva ispita pred povjerenstvom. Na prvom ispitu izvodi.
– Jedna durska ili molska (harmonijska)ljestvica s toničkim trozvukom
– Jedna etida
– Skladba uz pratnju klavira
Program se izvodi napamet.
*Na kraju III. etape učenik polaže drugi povjerenstveni ispit na kojem izvodi:
– jednu dursku ili molsku (harmonijsku) ljestvicu s toničkim trozvukom
– jedna etidu
– skladbu uz pratnju klavira
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– jednostavnija djela iz literature III. etape – A-programa u skladu s mogućnostima učenika
– sviranje obrada za saksofon iz poznatih djela operne, simfonijske, baletne i solističke literature
– komorno muziciranje (dueti, terceti)

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– učenik upoznaje nove skladbe iz literture za saksofon iz snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor
– podržavanje učenikove potrebe za improvizacijom (spontanom ili svjesnom)
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se na podržavanju stečenih vještina
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu
– improvizacija podržava učenikove potrebe za izražavanje glazbom
– slušanje glazbe donosi širi uvod u druge glazbene sadržaje

ISHODI UČENJA
– svladavanje gradiva unutar lakših programskih zahtjeva III. etape – A programa
– učenik svira lakše skladbe etidnoga karaktera; ljestvice nisu obvezne
– muziciranje s nastavnikom, s drugim učenikom (dueti, terceti)
– improvizacija spontana i svjesna s osloncem na usvojena znanja o stilovima i glazbenim oblicima
– učenik upoznaje nove kompozicije iz literature preko snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor.

ISPITNO GRADIVO na kraju III. etape B programa*
Unutar III. etape – B programa učenik je obvezan pristupiti jednom kolokviju na kojem izvodi:
– etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Na kraju etape pristupa ispitu na kojem izvodi:
– etidu
– jednu skladbu po slobodnom izboru uz pratnju glasovira.
Program se izvodi napamet.
* U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B-programa.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Izbor iz programa I. godine srednje škole prema učenikovu afinitetu i njegovu tehničkom dometu
Literatura
H. Klose: 25 etudes de mecanisme,ed. Leduc
J. Andersen: 24 etudes instructives op. 30, ed. Billaudot
L. Niehaus: Basic jazz conception for saxophone
R. Berthelot: Adage et arabesque, ed. Leduc
J. Ibert: Histoires, ed. Leduc
P. Hindemith: Sonate, ed. Schott
P. Bonneau: Suite, ed. Leduc
A. Cherepnine: Sonatine sportive, ed. Leduc
A. Jolivet: Fantasie-impromptue, ed. Leduc
R. Planel: Prelude et saltarelle, ed. Leduc
Druge skladbe slične razine

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– izvođenje glazbenog djela motivirano je željom za muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama uz razvoj zanimanja za glazbu i umjetnost
– komorno muziciranje potiče glazbene interese i razvija izvođačke mogućnosti
– sviranje á vista na nastavnom satu u težini gradiva IV. i V. godine osnovne glazbene škole.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih djela iz nastavnog sadržaja za srednju školu i upoznavanje s obradama za saksofon važnih djela operne, simfonijske i baletne literature
– muziciranje s drugim instrumentima (duo, trio).

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već u tijeku jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u prostoru škole pred roditeljima, nastavnicima i drugim učenicima radi praćenja rada i postignutih dometa.
Program se izvodi po osobnim potrebama.
 
Nastavni predmet: HARMONIKA
Oblik nastave: individualna
I. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Realizira se radom na djelima iz literature za I. etapu:
V. Odak-Jembrih: Ljestvice za harmoniku (1. dio)
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 1
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 2
Izbor etida raznih autora (L. Kohler, E. Gnesina, V. Odak – Jembrih, L. Schitte, C. Czerny, A. Žilinski, Njuborskij, A. Goedicke, C. Duvernoy i dr.)
Izbor skladba starih majstora (D. G. Turk, J. G. Withauer, L. Mozart, J. A. Hasse, G. Ph. Telemann i dr.)
Izbor skladbi raznih autora (W. Bernau, H. Luders, B. Bartok, A. Gračaninov, H. Brandle, W. A. Mozart)
Hrvatske narodne pjesme (obrada V. O. Jembrih)
Czerny-Vrhovski: Etide
H. Luders: Album lakih skladbi za harmoniku
V. Bernau: Male skladbe za harmoniku (ed. Hohner 10302)
Š. Ban: Kartke studije za harmoniku

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– upoznavanje harmonike, njezinih dijelova i osnovnih svojstava
– držanje instrumenta, postava ruku i prstiju
– obrada dviju oktava desnom rukom, podmetanje i prebacivanje palca, promjene položaja desne ruke, sviranje dvohvata u desnoj ruci
– postava lijeve ruke na osnovni, tercni bas, durski akord, molski akord, dominantni septakord
– improvizacija spontana
– sviranje dječjih i narodnih pjesmica na sluh
– svladavanje pismenosti u violinskom i bas ključu
– osnovne dinamičke, artikulacijske i agogičke oznake
– ljestvice
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– slobodno kretanje unutar mogućnosti zvuka harmonike
– samostalna uporaba svih sredstava izraza i tehnika pri improvizaciji
– sviranje melodijskih cjelina s pravim ritmičkim pokretom, pulsom i karakterom
– sviranje dur ljestvica C, G, D, A i F kroz dvije oktave paralelno, mala rastvorba toničkog trozvuka te trozvuk istodobno; istoimena molska ljestvica (c, g, d, a, f), harmonijska i melodijska kroz jednu oktavu samo desnom rukom
– tonsko oblikovanje cjeline, sviranje jednostavne polifonije, ritma i metrike, oznaka tempa i njihova karaktera
– percepcija cjeline u susretu s novim notnim tekstom.

ISPITNO GRADIVO na kraju I. etape*
– jedna durska ljestvica kroz dvije oktave paralelno i protupomak
– jedna etida
– dvije skladbe različita karaktera (jedna skladba starih majstora i jedna skladba po slobodnom izboru).
Program se izvodi napamet.
* U trajanju I. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira najmanje tri skladbe različitog karaktera i tehničkih zahtjeva.
Program se izvodi napamet.
II. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Ostvaruje se radom na djelima iz literature za II. etapu:
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 2 
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 3 (izbor etida različitih autora, polifone skladbe i skladbe raznih autora 
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 4 (izbor etida različitih autora, polif. skladbe i skladbe raznih autora
W. Richter: Mala suita
H. Boll: Tri komada
J. Matanović: Suita Cirkus (iz zbirke Bijeli put)
M. Ivanov: Sonatina za harmoniku u D-duru
J. Matanović: Album Novi put (po izboru)
L. Međeri: 12 Minijatura (najlakše)
M. Buchberger-Karlo: Polifonijom kroz stoljeća

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– tehnički razvoj unapređivanjem brzine mišljenja i brzine izvođenja
– unapređivanje glazbene pismenosti
– improvizacija uz oslonac na glazbene oblike i karaktere iz literature
– upoznavanje glazbenih oblika (varijacije, sonatina, kanon, imitacija, trodijelna pjesma)
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– ljestvice – durske i istoimene molske do četiri predznaka, kroz dvije oktave (paralelno i u protupomaku), durski i molski trozvuci četveroglasno u maloj rastvorbi, dominantni septakord četveroglasno u maloj rastvorbi, smanjeni septakord istodobno samo uz upotrebu osnovnog tona akorda (informativno)
– usavršavanje tehnike mijeha
– primjena svladanih vrsta artikulacije kroz odgovarajući stil i karakter kompozicije
– obrada ukrasa: dugi i kratki predudar
– upoznavanje osnova polifonije
– upoznavanje kromatskog basa
– improvizacija: spontana.

ISPITNO GRADIVO na kraju II. etape*
– jedna molska ljestvica
– jedna etida
– jedna ciklična originalna skladba (dva stavka)
– jedna polifona skladba
– jedna skladba po izboru.
Program se izvodi napamet.
* U trajanju II. etape učenik je dužan pristupiti jednom kolokviju na kojem svira ljestvicu, etidu i najmanje dvije skladbe različita karaktera i tehničkih i glazbenih zahtjeva.
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA
NASTAVNI SADRŽAJI
Ostvaruje se radom na djelima iz literature za II. etapu:
V. Odak-Jembrih: Ljestvice za harmoniku (II. dio)
V. Odak-Jembrih: Čudesni svijet harmonike 4, 5 i 6 (izbor etida različitih autora, polifone skladbe i skladbe raznih autora) 
G. Sviridov: Četiri komada
B. Dovlasz: Sonatina minima
J. Matanović: Svemirska impresija (zbirka Novi put)
J. Matanović: Sonatina (zbirka Novi put)
N. Rakov: Četiri pjesme
W. Richter: Suita
H. Boll: Mala suita u pet stavaka
W. Bernau: Sonatina u C-duru
I. Bogar: Sonatina
Sugar: Sonatina
N. Rakov: Mala suita
L. von Knorr: 12 komada (ed. Hohner 10285)
H. Reinbothe: Suita U kazalištu lutaka
I. Havliček: Šest varijacija u a-molu
H. Boll: Četiri minijature

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– rad na osvješćivanju i analizi glazbenih oblika (dvodijelna, trodijelna pjesma, imitacija, fuga)
– proširivanje znanja o glazbenim znakovima i glazbenom rječniku
– vodoravna i okomita poliritmija
– upoznavanje novih glazbenih stilova
– improvizacija: spontana i svjesna
– komorno muziciranje
– čitanje á vista.

ISHODI UČENJA
– suvereno izvođenje polifonih skladba, jasno oblikovanje motiva i fraza
– sve durske i molske ljestvice kroz dvije oktave paralelno i u protupomaku, sve durske i molske ljestvice u tercama i sekstama (odnos lijeve i desne ruke), svi durski i molski trozvuci u velikoj rastvorbi i istodobno (četveroglasno) paralelno, dominantni i smanjeni septakordi u velikoj rastvorbi i istodobno (peteroglasno) paralelno
– poznavanje, razumijevanje i pravilno izvođenje novih oznaka tempa, agogike i dinamike
– ukrasi i artikulacija
– usavršavanje tehnika mijeha (belows shake, tremolando)
– improvizacija je intenzivnije povezana s novim oblicima i stilovima, a eventualno se i zapisuje
– učenik se glazbeno socijalizira svirajući s nastavnikom ili kolegom
– sviranje á vista složenijih notnih zapisa.

ISPITNO GRADIVO
U trajanju III. etape učenik plaže dva ispita pred povjerenstvom. Na prvom ispitu izvodi program:
– jedna ljestvica
– jedna etida
– jedna polifona skladba
– jedna ciklička skladba (dva stavka).
Na kraju III. etape učenik polaže drugi povjerenstveni ispit na kojem izvodi program:
– jedna ljestvica
– jedna etida
– jedna polifona skladba
– jedna cijela ciklička skladba
– jedna skladba po izboru
Program se izvodi napamet.
III. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
– lakše skladbe programskih zahtjeva III. etape – A-programa
– učenik upoznaje nove skladbe iz harmonikaške literature iz snimaka ili nastavnikova sviranja uz komentar i razgovor.

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– razvijanje već stečenih vještina (učenik svira lakše skladbe etidnoga karaktera u skladu sa svojim mogućnostima)
– podržavanje učenikove potrebe za improvizacijom (spontanom ili svjesnom)
– glazbeno oblikovanje kroz emocionalni doživljaj glazbenog djela
– tehnički razvoj temelji se u skladu s mogućnostima učenika
– komorno muziciranje potiče zanimanje za glazbu.

ISHODI UČENJA
– svladavanje gradiva unutar lakših programskih zahtjeva III. etape – A– programa
– učenik svira lakše skladbe etidnog karaktera; ljestvice nisu obvezne
– muziciranje s nastavnikom ili s drugim učenikom
– improvizacija spontana i svjesna s osloncem na usvojena znanja o stilovima i glazbenim oblicima.

ISPITNO GRADIVO
– tri skladbe različitog karaktera i stilskih razdoblja po slobodnom izboru
Sve skladbe se izvode napamet.
U svjedodžbu se unosi napomena o pohađanju B programa.
IV. ETAPA – B program
NASTAVNI SADRŽAJI
Izbor iz programa I. godine srednje škole prema učenikovu afinitetu i njegovu tehničkom dometu
J. S. Bach: Osam malih preludija i fuga za orgulje (po izboru)
V. Zolotarjov: Dječje suite (po izboru)
A. Rjepnjikov: Dječja suita Suveniri
I. Bogar: Sonatina
N. Derbenko: Dječja suita
H. Bol: Tema s varijacijama
G. Grudzinski: Sonatina
V. Pomozov: Tri komada
D. Bobić: Dječja suita Varaždinska
V. Mjerkušin: Mala suita
E. L. Knorr: Suita
E. Poletzki: Tri komada za harmoniku
I. Rozenetzky: Sonatina
M. Brajković: Scherzino
M. Brajković: For
Đ. Dekleva-Radaković: Istarska fantazija
D. Detoni: Devet prizora iz Danijelova sna (u transkripciji)
Đ. Dekleva-Radaković: Dječja suita Vrtuljak vremena
J. Benda: Sonatina
O. Gerster: Polka, Serenada i Gavotte
H. Brehme: Elegija

METODIČKA OBJAŠNJENJA
– izvođenje glazbenog djela motivirano je željom za muziciranjem, znatiželjom za novim glazbenim spoznajama uz razvoj zanimanja za glazbu i umjetnost
– komorno muziciranje potiče glazbene interese i razvija izvođačke mogućnosti.

ISHODI UČENJA
– izvođenje jednostavnijih dijela iz nastavnog sadržaja za srednju školu i upoznavanje s obradama važnih djela operne, simfonijske i baletne literature

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit, već u tijeku jedne školske godine najmanje jedanput javno nastupa u prostoru škole pred roditeljima, nastavnicima i drugim učenicima radi praćenja rada i postignutih dometa.
Program se izvodi po osobnim potrebama.
 
Nastavni predmet: SKUPNO MUZICIRANJE
Oblik nastave: skupna

CILJ
Stjecanje iskustva skupnog muziciranja

ZADAĆE
– razvijati izvodilačke i perceptivne sposobnosti i vještine u jednoglasju i višeglasju homofonog i polifonog sloga
– razvijati vještinu i usklađenost skupnog muziciranja (vokalnog i vokalno-instrumentalnog)
– razvijati komunikaciju i socijalizaciju učenika
– navikavanje na gledanje i realiziranje dirigentskih uputa.
ZBOR
NASTAVNI SADRŽAJI
– jednoglasne pjesme (folklorne i iz umjetničke literature) uz klavirsku pratnju i a capella
– jednostavne dvoglasne i troglasne pjesme homofonog sloga (folklorne i iz umjetničke literature) uz klavirsku pratnju i a capella (originalne ili obrađene za dječji zbor)
– jednoglasne i višeglasne pjesme uz pratnju instrumentalnog ansambla (gudačkog, gitarističkog ili harmonikaškog orkestra te raznih kombinacija komornih sastava)
– društveni kanoni (dvoglasni, troglasni i četveroglasni) renesansnog, baroknog, klasičnog i ranoromantičnog stila
– božićne, fašničke i ostale prigodne pjesme.

ISHODI UČENJA
– uživanje u zajedničkom pjevanju
– stjecanje osnovnih vještina i znanja potrebnih za pjevanje u zboru, što će omogućiti učeniku nastavak aktivnog muziciranja u daljnjem životu.

ISPITNO GRADIVO
Konačna ocjena donosi se na temelju praćenja rada učenika tijekom cijele nastavne godina.
GUDAČKI ORKESTAR
NASTAVNI SADRŽAJI
R. Matz: Mladi gudači (sedamaka za dvije violine i violončelo)
W. A. Mozart: Ples
Pratnje dječjih pjesmica u izvođenju zbora osnovnih škola (obrada A. Tavčar)
S. M. Nelson: Tunes for my String Orchestra
Four Negro Spiritual, arr. Daniel Scott
Travels in style
S. M. Nelson: Quartet club II
Tony Osborne: Curtain raisers

ISHODI UČENJA
– razvijanje pozitivnog osjećaja prema glazbi kroz užitak u zajedničkom muziciranju
– stjecanje osnovnih vještina i znanja potrebnih za sviranje u orkestru, što će omogućiti učeniku nastavak aktivnog muziciranja u drugom orkestru (npr. orkestru obližnjeg KUD-a ili srednjoškolskom orkestru).

ISPITNO GRADIVO
Konačna ocjena donosi se na temelju praćenja rada učenika tijekom cijele nastavne godine.
 
Nastavni predmet: KOMORNO MUZICIRANJE I. i II.
Oblik nastave: skupna

NASTAVNI SADRŽAJI
Nastavni se program dijelom prilagođava prema karakteru skupine s obzirom na različitu dob učenika, različite razine njihove intelektualne i mentalne zrelosti te specifičnosti njihovih osobnih interesa. Konačnu verziju sastavlja nastavnik prema dobivenim obavijestima o slijedu kulturnih zbivanja tijekom nastavne godine.
Program je sastavljen od raznih skladba iz klasične literature, skladba popularne literature i izvorne narodne glazbe, koje učenici uz pomoć nastavnika obrađuju za odabrani ansambl.

ISHODI UČENJA
Nastava komornog muziciranja pruža idealnu priliku za usklađivanje umjetničke individualnosti i skupnog stvaranja glazbe. Poseban je naglasak na komornom muziciranju, gdje učenik doživljava svu ljepotu druženja uz glazbu te razvija sposobnost tolerancije i međusobnog poštovanja. Važnost treba pridavati emocionalnom doživljaju i zanimanju za glazbeno djelo, a ne gomilanju programa.

ISPITNO GRADIVO
Učenik ne polaže ispit i ne ocjenjuje se, već se njegov razvoj prati tijekom nastavne godine s pomoću rada na nastavnim sadržajima te obveznih javnih nastupa.
Nastavni plan i program za osnovnu školu klasičnog baleta
 
NASTAVNI PROGRAM PREDŠKOLSKOG OBRAZOVANJA
Cilj je predškolskog obrazovanja približiti djeci predškolskog uzrasta svijet baletne umjetnosti kroz elementarne kombinacije različitih jednostavnih plesnih oblika.
Prilagođenim programom stječu se radne navike i disciplina, razvijaju se plesne i glazbene predispozicije koje su posebno važne za daljnje obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.
Trajanje: jedna školska godina s 2 sata tjedno po 60 minuta
Uzrast djece: 8 godina
1. Postavljanje nogu i stopala.
2. Postavljanje tijela.
3. Pozicije nogu: I., II., III., V.
4. Pripremni položaj ruku i formiranje šaka.
5. Pozicije ruku: I., II., III.
6. Demi plie u I., II., III. i V. poziciji. 
7. Battement tendu:
a) iz I. pozicije u stranu, naprijed i natrag
b) iz demi plie u I. poziciju, u stranu, naprijed i natrag
c) s opuštanjem pete u II. poziciju iz I. pozicije
d) passé par terre.
8. Demi rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
9. Usvajanje pojma en dehors i en dedans.
10. Battement tendu jete:
a) iz I. pozicije u stranu, naprijed i natrag.
11. Položaj nogu sur le cou-de-pied naprijed i natrag (obuhvatni za battement frappe).
12. Battement frappe u stranu, naprijed i natrag, vrhom prstiju na pod.
13. Releves na poluprstima u I., II., i V. poziciji s ispruženim nogama i s demi plie.
14. Battements tendu plie-soutenu naprijed, u stranu i natrag.
15. Preparation za rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
16. Položaj nogu sur le cou-de-pied (uvjetni naziv za battement fondu).
17. Battements fondus u stranu, naprijed i natrag, vrhom prstiju na pod. 
18. Battements soutenus naprijed, u stranu i natrag, vrhom prstiju na pod.
19. Battements releves lents na 45°, u stranu, naprijed i natrag iz I. pozicije.
20. Battements releves lents na 90°, u stranu i naprijed (leđima štapu).
21. Vježbe na podu:
a) za otvaranje nogu
b) za rad stopala i razvijanje rista
c) za razvijanje leđnih i trbušnih mišića.
22. Vježbe za šake.
23. Vježbe glavom:
a) naklon i otkloni glavom
b) okreti glavom
c) prijelazi glavom.
24. Reverence.
25. Marš:
a) po ravnoj crti
b) po krugu
c) s ubrzavanjem i usporavanjem tempa
26. Baletni hod
27. Pas valse:
a) po ravnoj crti
b) po krugu
c) na poluprstima i s radom glave.
28. Poskoci po ravnoj liniji i po krugu sa zatvorenim passeom.
29. Pas polke:
a) po ravnoj crti naprijed 
b) po dijagonali
c) prema natrag
d) po krugu
e) držeći se za ruke.
30. Pas polke s poskocima.
31. Galop u stranu i u raznim smjerovima.
32. Poloneza:
a) po ravnoj liniji naprijed
b) po dijagonali
c) po krugu.
33. Poskoci s naprijed pruženim nogama kao tarantella i savijenim kao pas emboite.
34. Pas de grace:
a) u parovima
b) u raznim formacijama.
35. Tramplini.
36. Saute po I. i II. poziciji.
37. Pas echappe iz I. u II. poziciju.
38. Reverance. 
UVOD U NASTAVNE SADRŽAJE OSNOVNE ŠKOLE
I. KLASIČNI BALET – osnovna nastavna disciplina u školi, uči se tijekom cijelog školovanja.
Učenje klasičnog baleta razvija kod učenika izvođačku tehniku, izražajnost, koordinaciju pokreta, izdržljivost i pomaže skladnu fizičkom razvoju, tj. formira profesionalna baletnog plesača. Tijekom nastavnog procesa nastavnik treba nastojati kod učenika postići izražajnost pokreta u svim njegovim dijelovima.
Kroz nastavu je nužno naučiti djecu pravilnu usvajanju glazbe i osposobiti ih kako glazbeni sadržaj izraziti plesom. Nastavnik i korepetitor moraju pažljivo odabrati glazbu za nastavu, i paziti da glazba odgovara plesnim kombinacijama te iz godine u godinu obogaćivati i proširivati njezin sadržaj. Za vrijeme rada vježba na sredini nastavnik mora kod učenika razvijati osjećaj ansambla i vještine ovladavanja prostorom.
U skladu sa zadacima postavljenima pred izučavanje predmeta klasičnog baleta sadržaj programa razvrstan je na sljedeći način:
– predškolsko obrazovanje jednu godinu
–u I. i II. razredu osnovne škole težište je programa na učenju osnovnih pokreta klasičnog baleta, postupno od lakših prema težima
–tijekom III. i IV. razreda osnovne škole slijedi daljnje usvajanje pokreta klasičnog baleta, razvoj tehničkih navika u izvođenju i početak otkrivanja individualnih sposobnosti učenika
– pripremni razred za srednju školu. 
U programu su sustavno, od lakšega prema težem u izloženi osnovni elementi vježba, adaggia, allegra, tehnike na prstima, skokova, i različitih pokreta.
U svakom razredu, paralelno s usvajanjem novih pokreta mora se utvrđivati i ponavljati i cijelo prethodno usvojeno gradivo. Zbog toga treba obrađeno gradivo sustavno uključivati u složenije kombinacije pokreta te s učenicima raditi na izdržljivosti i volji za prevladavanje teškoća. Izvođenje složenijih plesnih kombinacija razvija kod učenika glazbenost, plastičnost i izražajnost pokreta. Također treba napomenuti da je ovaj program proširen i obogaćen pokretima koji nisu bili uključeni u prijašnje obrazovne programe. U sadašnjem programu znatno je prošireno područje razdjela poluokreta, okreta i vježbu »en tournant«, u vježbama kraj štapa i na sredini. Specifične plesne kombinacije grade se na usvojenom gradivu i u programu se posebno ne navode.
U I. i II. razredu osnovne škole nastava plesnih predmeta izvodi se 8 sati u tjednu.
U III. i IV. razredu osnovne škole nastava plesnih predmeta izvodi se 12 sati u tjednu.
U pripremnom razredu za srednju školu nastava plesnih predmeta izvodi se 12 sati u tjednu.
Obvezatna praksa učenika u kazalištu dopunjava rad na klasičnom baletu u razredu. Nastavnik je dužan pratiti kako učenici provode praksu te s njima u razredu usavršavati korake nužne za izvođenje scenskih zadataka koji su im povjereni.
II. SOLFEGGIO – uči se u II. razredu i traje jednu nastavnu godinu. Svrha je predmeta da učenici nauče osnovne pojmove glazbene teorije, pismenost u G i F ključu, osnovne ritmičke figure i metričke odnose te razvijanje glazbenog izričaja. Plan i program osmišljen je tako da se učenici što bolje teoretski pripreme za nastavu glasovira, koja počinje u trećem razredu. Budući da nastava glasovira zahtijeva daljnje usvajanje teoretskih znanja i pojmova, nastavnik će glasovira, uz praktičan rad, nastaviti razvijati i proširivati učenikove teoretske spoznaje.
III. POVIJESNI PLESOVI – u zajednici s karakternim plesovima i ostalim plesnim predmetima daju zaokruženu cjelinu u odgoju mladog plesača.
Poznavanje i vrednovanje kulturne baštine čovječanstva te razvojnog puta umjetnosti, a posebno glazbenoplesne umjetnosti daje budućem mladom baletnom umjetniku sigurnu osnovu za pristup i shvaćanje umjetničkih djela baletne umjetnosti i umjetnosti uopće kao i stvaralački impuls u samostalnom osmišljavanju umjetničkih djela.
Zadatak je nastave povijesnih plesova usmjeren da:
– učenika osposobi za scensko izvođenje povijesnih plesova
– učenika upozna sa stilskim karakteristikama pojedinih povijesnih razdoblja, njihovom kvalifikacijom stilske kvalitete, njihovim odgovarajućim plesnim izrazom te s likovnim umjetnostima, glazbom i kostimografijom 
– učenika dovede do samostalnog uočavanja stilskih kvaliteta i stilske interpretacije plesova pojedinih povijesnih razdoblja. 
Nastava povijesnih plesova obuhvaća sljedeće sadržaje:
1. Posebnu plesnu tehniku
2. Osnovne plesne elemente sistematizirane po vrstama
3. Oblikovanje osnovnih plesnih elemenata u plesne cjeline s karakterističnim plesnim figurama i prostornim kretanjem
4. Izučavanje određenih plesnih primjera na temelju izvornih zapisa
5. Upoznavanje s orginalnim plesovima iz tradicionalnog opernog i baletnog repertoara:
– P. I. Čajkovski:     EVGENIJ ONJEGIN     M. Petipa
– S. Prokofjev:         ROMEO I JULIJA         L.Lavrovski
– W. A. Mozart:       DON JUAN                   M. Petipa
– A. Glazunov:          RAYMONDA               M. Petipa
– A. Asafjev:            PLAMEN PARIZA        V. Vojnonen, itd. 
Program nastave povijesnih plesova razrađen je na osnovi dvogodišnjeg učenja, tj. jednu nastavnu godinu u osnovnoj školi i jednu nastavnu godinu u srednjoj školi, po dva sata u tjednu (u III. razredu osnovne škole i III. razredu srednje škole).
IV. GLASOVIR – kao nastavni predmet u školi za klasični balet nužan je i neophodan element u formiranju baletnog plesača s obzirom na usku povezanost baletne umjetnosti i glazbe.
Učenjem glasovira učenik ne ovladava samo osnovnim vještinama sviranja, već neprestano razvija sluh, osjećaj za ritam, glazbenu memoriju i sposobnost čitanja s lista. Obvezatna nastava glasovira traje četiri nastavne godine. Učenje glasovira počinje u III. razredu osnovne škole, i traje zaključno do II. razreda srednje škole. Na kraju II. razreda srednje škole učenici polažu završni ispit. Završni ispit može se u iznimnim i opravdanim slučajevima odgoditi, ali se mora položiti najkasnije do kraja I. polugodišta III. razreda srednje škole.
Nastava glasovira u školi za klasični balet treba biti prilagođena potrebama i zahtjevima baletne umjetnosti uopće. Učenjem glasovira učenici stječu znanja i vještine sviranja glasovira, ali najvažnije je da u izravnom dodiru s glazbom učenici razvijaju vlastitu muzikalnost i interpretaciju koja će im pomoći u shvaćanju i razumijevanju glazbe te im pomoći u plesnom oblikovanju i plesnom izrazu. Drugim riječima, nastava glasovira pomaže učenicima da vlastitom glazbenom interpretacijom utječu na vlastiti plesni izraz, što je jedan od osnovnih obrazovnih i profesionalnih elemenata svakog plesača.
Umjesto raznih etida, sonata i sonatina, koji su elementarna obuka svakoga glasovirača, težište će biti na skladbama koje imaju plesni karakter (te ujedno pružiti učenicima mogućnost uvida u povijesni pregled glazbenih i plesnih stilova, plesova, skladatelja). Kao osnovni udžbenik preporučujmo »Škola sviranja na klaviru« A. Nikolajeva, koja se pokazala metodički i didaktički prilagođenija počecima učenja glasovira. Istovremeno, pokušat ćemo stvoriti vlastiti, prilagođen način učenja glasovira s vlastitim odabirom skladba i literature te ćemo se truditi da zastupljenost domaćih skladatelja i njihovih djela, kroz povijest, bude što je moguće veća i svrhovitija.
Nastavnik može s pojedinim, osobito nadarenim učenicima obraditi više gradiva nego što je to određeno programom, ili usvajati teže gradivo, što će ovisiti o učenikovim mogućnostima i sposobnostima.
Iz svega navedenoga proizlazi i nastavnikova obveza praćenja literature kojom upotpunjuje ili proširuje nastavni program odgovarajućim skladbama.
V. KARAKTERNI PLESOVI – zauzimaju istaknuto mjesto u plesnom odgoju mladog plesača, pred kojeg se postavljaju sve veći tehnički i izvođački zadaci. Pravilnim usvajanjem nastavnog plana i programa karakternih plesova, ta velika i važna grana plesne umjetnosti s osnovom na nacionalnim plesnim izrazima, nije više nepoznanica školovanom mladom plesaču te će jue s razumijevanjem i lakoćom interpretirati na pozornici.
Nastava karakternih plesova usmjerena je da:
– učenika osposobi za scensko izvođenje karakternih plesova
– učenika upozna s bitnim karakteristikama, osebujnošću i specifičnostima karakternih plesova
– kod učenika razvije sposobnost brza prilagođavanja i razlikovanja raznorodnih karaktera nacionalnih plesova
– učenika dovede do uočavanja i plesnog oblikovanja osnovnoga karaktera određenoga nacionalnog plesa.
Nastava karakternih plesova obuhvaća sljedeće sadržaje:
1. Posebnu plesnu tehniku:
– osnovnu tehniku držanja, stavova i pozicija tipičnih za karakter pojedinih plesova
– tehničku spremnost za izvođenje pojedinih plesova,
– osnove za usavršavanje daljnje tehničke bravuroznosti toliko svojstvene karakternim plesovima.
2. Osnovne plesne elemente nacionalnih plesova sistematizirane prema vrstama.
3. Oblikovanje osnovnih plesnih elemenata u plesne cjeline s karakterističnim plesnim figurama u prostornom kretanju, upoznavanje učenika s karakterom pojedinih nacionalnih plesova. Dobro razrađena i usvojena tehnička strana plesova omogućuje pravilno scensko izvođenje i individualnu interpretaciju.
4. Orginalne plesove iz tradicionalnoga baletnog i opernog repertoara: P. I. Čajkovski: »Labuđe jezero«, »Orašar«, »Trnoružica«, A. Borodin: »Knez Igor« – Polovjecki plesovi itd.
Program karakternih plesova razrađen je na osnovi pet nastavnih godina: jedna nastavna godina u osnovnoj školi (IV. razred), te četiri nastavne godine u srednjoj školi (I., II., III., i IV. razred).
NASTAVNI PLAN
R.br.PREDMETBroj sati nastave u tjednu po razredu
I.II.III.IV.Pripremni r.
1.Klasični balet88101010
2.Povijesni plesovi  2  
3.Karakterni plesovi   22
4.Solfeggio 2   
5.Glasovir  111
 UKUPNO:810131313


NASTAVNI PROGRAM
PRVI RAZRED
KLASIČNI BALET
Osnovni je zadatak nastavnog programa prvog razreda postava nogu, tijela (prsni koš i leđa), ruku i glave uz štap i na sredini.
Učenje osnovnih koraka postupno se otežava tražeći sve veće zalaganje učenika.
U elementarnim kombinacijama koje sadrže korake iz skokova (allegro) i rada na vrhovima prstiju (špica), učenici trebaju svladati osnovne navike koordinacije pokreta i usklađenost s glazbom.

KORACI UZ ŠTAP
1. Pozicija nogu – I., II., III., V., i IV. pozicija.
2. Pozicija ruku  pripremni položaj, 1., 3., 2., pozicija (počinje se učiti na sredini dvorane uz nepotpunu otvorenost pozicije nogu). 
3. Demi plie u I., II., III., V., i IV. poziciji.
4. Battement tendu:
a) iz I. pozicije u stranu, naprijed i natrag
b) iz demi plie u I. poziciju, u stranu, naprijed i natrag
c) iz V. pozicije u stranu, naprijed i natrag
d) iz demi plie u V. poziciju, u stranu, naprijed i natrag
e) s opuštanjem pete u II. poziciju iz I. i V. pozicije
f) s demi plie u II. poziciju bez prijelaza iz potporne noge, i u IV. poziciju bez prijelaza i s prijelazom na potpornu nogu, s I. i V. pozicijom 
g) passé par terre (prevođenje noge naprijed i natrag kroz I. poziciju)
5. Pojam smjerova »en dehors« i »en dedans«.
6. Demi rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
7. Rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
8. I. i III. port de bras, kao završetak različitih vježba.
9. Battement tendu jete:
a) iz I. i V. pozicije u stranu, naprijed i natrag
b) s demi plie u I. i V. poziciju u stranu, naprijed i natrag
c) pique u stranu, naprijed i natrag
10. Položaj nogu sur le cou-de-pied naprijed i natrag (obuhvatni za battement frappe).
11. Battement frappe u stranu, naprijed i natrag (u početku se uči prstima na podu  pique  a poslije na 30°).
12. Releves na poluprstima u I., II., i V. poziciji s ispruženim nogama i s demi plie.
13. Battements tendu plie-soutenu naprijed, u stranu i natrag. Poslije se radi s podizanjem na poluprste u V. poziciju.
14. Preparation za rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
15. Položaj nogu sur le cou-de-pied (uvjetni naziv za battement fondu).
16. Battements fondus u stranu, naprijed i natrag (u početku se uči prstima na podu – pique – a poslije na 45°).
17. Battements soutenus naprijed, u stranu i natrag (u početku se uči prstima na podu – pique – a poslije na 45°).
18. Petits battements sur le cou-de-pied (ravnomjernim prijenosom nogu i s akcentom naprijed i natrag).
19. Battements double frappes u stranu, naprijed i natrag (u početku se uči prstima na podu, a poslije na 30°).
20. Battements releves lents na 45° i 90° iz I. i V. pozicije u stranu, naprijed i natrag.
21. Grand plie u I., II., III., i V. poziciji. IV. pozicija se uči poslije.
22. Grand battemants jetes iz I. i V. pozicije u stranu, naprijed i natrag.
23. Battements retires (podizanje noge iz V pozicije u položaj sur le cou-de-pied i passe. Vraćanje u V. poziciju naprijed ili natrag).
24. Battements developpes:
a) naprijed, u stranu i natrag
b) passe u svim pravcima
25. Rond de jambe en l’air (uči se s gibanjem i razgibavanjem nogu otvorenih u stranu na 45°).
26. Rond de jamb par terre en dehors i en dedans na demi plie.
27. Savijanje tijela natrag i u stranu (stajati licem prema štapu).
28. Pas de bourree simple (s promjenom nogu, stajati licem prema štapu).
29. Pas de bourree suivi na poluprstima, bez kretanja (stajati licem prema štapu).
30. Poluokreti u V. poziciji na dvije noge s promjenom nogu na poluprste.

KORACI NA SREDINI
1. Pozicija ruku – pripremni položaj, 1., 3., i 2., pozicija.
2. Poklon.
3. Demi plie po I. i II. poziciji en face, po III., V. i IV. poziciji en face i epaulement.
4. Battement tendu:
a) iz I. i V. pozicije naprijed, u stranu i natrag
b) s demi plie u I. i V. poziciji naprijed, u stranu i natrag
c) s demi plie u II. i IV. poziciju (bez prijelaza i s prijelazom na drugu nogu)
d) passe par terre (provođenje nogu naprijed i natrag kroz I. poziciju).
5. Battement tendu jete:
a) iz I. i V. pozicije naprijed, u stranu i natrag 
b) s demi plie u I. i V. poziciju u svim smjerovima
6. Demi rond i rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
7. Preparation za rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
8. Grand plie u I. i II. poziciji en face i u V. poziciji en face i epaulment.
9. Battement frappes
a) prstima na podu u svim smjerovima (pique)
b) na 30° u svim smjerovima
10. Battement double frappes
a) prstima na podu u svim smjerovima 
b) na 30° u svim smjerovima
11. Položaj epaulement croisee i effacee.
12. Osnovne poze: croisee, effacee, ecartee, naprijed i natrag; I., II. i III. arabesques. 
13. Battement tendu plie-soutenu u svim smjerovima na cijelom stopalu.
14. Battement fondus
a) prstima na podu u svim smjeroivma 
b) na 45° u svim smjerovima
15. Battement soutenus en face prstima na podu u svim smjerovima i na cijelom stopalu (po nastavnikovu izboru).
16. Petits battements sour le cou-de-pied s ravnomjernim prijenosom noge i akcentom naprijed i natrag (po nastavnikuovu izboru).
17. Battement releves lents u svim smjerovima.
18. Battement developpes u svim smjerovima.
19. Grand battements jetes u I. i V. poziciji naprijed, u stranu i natrag.
20. Rond de jambe en l’air en dehors i en dedans (prema kraju školske godine).
21. Port de bras bez pokreta tijela en face i epaulrment.
22. I., II. i III. port de bras.
23. Releves na poluprstima u I., II., i V. poziciji s demi plie i s pruženim nogama 
24. Pas de bourree simple (s promjenom nogu) en face.
25. Pas de bourree suivi en face na poluprstima na mjestu i s kretanjem u stranu. 
26. Okretanje na dvije noge u V poziciji na poluprstima na jednom mjestu (s okretom glave u ogledalo).
27. Temps lie par terre naprijed i natrag.
28. Pas polke en face.
29. Reverence (ženski razred).

SKOKOVI Allegro
1. Temps leve saute po I., II., i V. poziciji.
2. Changement de pieds.
3. Pas echappe u II. poziciju.
4. Pas assemble (s otvaranjem nogu u stranu).
5. Pas glissade (s kretanjem u stranu).
6. Pas balance.
7. Sissonne simple (prema kraju školske godine).
8. Sissonne fermee u stranu.
9. Petits pas chasse en face naprijed.
10. Pas de basque naprijed (scenski oblik).

KORACI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA)
1. Releves po I., II. i V. poziciji.
2. Pas echappe u II. poziciju iz I i V pozicije.
3. Pas assemble soutenu en face (s otvaranjem nogu u stranu).
4. Pas de bourree simple en face (s promjenom nogu).
5. Pas de bourree suivi en face na mjestu i s kretanjem u stranu.
6. Pas couru en face po I. poziciji naprijed i natrag.
7. Pas glissade (s kretanjem u stranu). 
DRUGI RAZRED
KLASIČNI BALET
Razvijanje fizičke snage učenika, ponavljanje i učenje prijeđenih koraka i vježba uz štap s dizanjem na poluprste. Prvo upoznavanje s tehnikom okreta na dvije noge. Učenje skokova s doskokom na jednu nogu. Rad na pozama u vježbama uz štap, na sredini i na vrhovima prstiju (špici). Razvijanje koordinacije pokreta u složenijim kombinacijama. Uvođenje elementarnog adagia, postavljenog na usvojenim pozama i u kombinacijama s koracima nabrojenim u programu.

KORACI UZ ŠTAP
1. Male poze: croisee, effacee, ecartee, naprijed i natrag i II. arabesques prstima na podu na ispruženoj nozi i na demi plie.Poslije se poze unose u različite vježbe.
2. Battement tendu:
a) double (s dvojnim opuštanjem u II. poziciju)
b) u svim malim i velikim pozama
c) pour le pied
3. Battement tendu jete:
a) balancoire
b) u svim malim i velikim pozama
4. Demi rond de jambe na 45° en dehors i en dedans na cijelom stopalu i na poluprstima.
5. Ronde de jambe na 45° en dehors i en dedans na cijelom stopalu.
6. Battement fondus:
a) u pozama na cijelom stopalu vrhom prstiju na podu i na 45°
b) en face i u pozama na poluprstima
c) s plie releve na cijelom stopalu i na poluprstima en face i u pozama
d) double na cijelom stopalu i na poluprstima (po nastavnikovu izboru). 
7. Battement soutenu na cijelom stopalu i s podizanjem na poluprste u svim smjerovima en face i u pozama, prstima na podu i na 45°.
8. Battement frappes u svim smjerovima na poluprstima.
9. Battement double frappes u svim smjeroivma na poluprstima.
10. Petit battement sur le cou-de-pied na poluprstima.
11. Flic naprijed i natrag na cijelom stopalu i s podizanjem na poluprste.
12. Pas coupe na cijelom stopalu i na poluprstima.
13. Pas tombe na mjestu, druga noga u položaju sur le cou-de-pied.
14. Rond de jambe en l’air en dehors i en dedans na poluprstima. 
15. Petit temps releve en dehors i en dedans na cijelom stopalu i na poluprstima.
16. Battement releves lents na 90° i battement developpes u pozama croisee, effacee, ecartee naprijed i natrag, attitude effacee i croisee, II. arabesque. 
17. Demi rond de jambe i grand rond de jambe developpe en dehors i en dedans.
18. Grand battement jetes:
a) u svim pozama
b) pointes u svim smjerovima en face i u pozi.
19. Učenje port de bras radi se nogom ispruženom na prste naprijed, natrag i u stranu. III. port de bras radi se također u demi plie na potpornoj nozi.
20. Releve na poluprstima u IV. poziciji, noga koja radi u položaju je sur le cou-de-pied i na 45°.
21. Poluokreti en dehors i en dedans na dvije noge u V. poziciji s promjenom noge, radi se s ispruženim nogama i s demi plie.
22. Okret fouette en dehors i en dedans za Ľ i ˝ kruga, iz poze u pozu prstima na podu (pique) na ispruženoj nozi i na demi plie.
23. Preparation za pirouette sur le cou-de-pied en dehors i en dedans iz V. pozicije.

KORACI NA SREDINI
Vježbe se rade en face i epaulement na cijelom stopalu.
1. Male poze: croisee, effacee, ecartee, naprijed i natrag, I., II., i III. arabesque prstima na podu, na ispruženoj nozi i na demi plie.
2. Grand plie u IV. poziciji en face i epaulement croisee i effacee.
3. Battement tendu:
a) u malim i velikim pozama
b) double po II. poziciji.
4. Battement tendu jete:
a) u malim i velikim pozama
b) pique en face u malim i velikim pozama.
5. Rond de jambe par terre en dehors i en dedans na demi plie.
6. Demi rond de jambe na 45° en dehors i en dedans.
7. Battement fondus u malim i velikim pozama prstima na podu (pique) na 45° samo en face.
a) u malim i velikim pozama prstima na podu (pique) i na 45°
b) s plie releve en face i u pozama
c) double en face (po nastavnikovu izboru).
8. Battement soutenus en face u malim i velikim pozama prstima na podu i na 45° na cijelom stopalu.
9. Petits pas jetes na poluprstima s kretanjem naprijed, u stranu i natrag.
10. Battement frappe u malim i velikim pozama prstima na podu i na 30°.
11. Battement double frappes u malim i velikim pozama prstima na podu i na 30°.
12. Petits battements sur le cou-de-pied ravnomjerno s akcentom naprijed i natrag en face i epaulement.
13. Flic naprijed i natrag na cijelom stopalu.
14. Pas coupe na cijelom stopalu.
15. Pas tombe na mjestu, druga noga u položaju sur le cou-de-pied.
16. Rond de jambe en l’air en dehors i en dedans.
17. Petit temps releve en dehors i en dedans.
18. Battement releves lents i battement developpes en face i u pozama: croisee, effacee, ecartee, naprijed i natrag, attitude effacee i croisee, i I., II., III. arabesques.
19. Battement developpes passe en face i u pozama.
20. Demi rond de jambe developpe en dehors i en dedans en face.
21. Grand battement jete i grand battement jete pointes u svim pozama (osim IV arabesques). 
22. Port de bras s nagibom tijela u stranu.
23. Različiti port de bras s nagibom i gibanjem tijela, s nogom ispruženom na podu naprijed i natrag.
24. IV. i V. port de bras u V. poziciji.
25. Poza IV. arabesque prstima na podu.
26. Temps lie par terre s port de bras: nagib natrag i u stranu.
27. Releve na poluprstima:
a) u IV poziciji croisee i effacee
b) noga koja radi u položaju je sur le cou-de-pied ili podignuta na 45° u bilo kojem smjeru.
28. Pas de bourree de cote prstima na podu (pique) i na 45°. 
29. Pas de bourree ballote na effacee i croisee s prstima na podu na 45°.
30. Poluokret na dvije noge u V poziciji s promjenom noge, radi se s ispruženim nogama i s demi plie.
31. Preparation za pirouettes sur le cou-de-pied en dehors i en dedans iz V., II. i IV. pozicije.

SKOKOVI ALLEGRO 
1. Temps leve saute po IV. poziciji.
2. Grand changment de pieds.
3. Petit changment de pieds.
4. Changment de pieds en tournant na 1/4, 1/2 i cijeli okret (muški razred).
5. Grand pas echappe na II. i IV. poziciji na croisee i effacee.
6. Petit pas echappe na II. i IV. poziciji na croisee i effacee.
7. Pas echappe na II. i IV. poziciji sa završetkom na jednoj nozi, druga je noga u položaju sur le cou-de-pied naprijed i natrag.
8. Pas assemble en face s otvaranjem nogu naprijed i natrag, poslije na croisee i effacee.
9. Double pas assemble.
10. Sissonne simple en face i u malim pozama.
11. Petit pas jete en face, poslije sa završetkom u maloj pozi.
12. Pas glissade u svim smjerovima en face i u malim pozama.
13. Pas coupe.
14. Petit pas chasse u svim smjerovima en face i u pozama. 
15. Pas de chat.
16. Temps leve s nogom u položaju sur le cou-de-pied (po nastavnikovu izboru).
17. Sissonne ferme u svim smjerovima i malim pozama. 
18. Sissonne ouverte par developpe na 45° naprijed i u stranu en face.
19. Sissonne ouverte u svim smjerovima en face.
20. Pas emboites naprijed sur le cou-de-pied na 45° na mjestu i s kretanjem.
21. Pas de basque naprijed i natrag.
22. Pas de basque en tournant po 1/4 kruga.
23. Pas balance en tournant po 1/4 kruga.
24. Temps leve u poze I. i II. arabesques (scensi oblik sissonne).
25. Tour en l’air (muški razred, individualno).

KORACI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
1. Releve po IV. poziciji en face, criosee i effacee.
2. Pas echappe po IV. poziciji criosee i effacee.
3. Pas echappe po II. i IV. poziciji sa završetkom na jednu nogu, druga je noga u položaju sur le cou-de-pied naprijed ili natrag.
4. Pas assemble soutenu s otvaranjem noge naprijed, u stranu i natrag, en face i u pozama.
5. Pas de bourree simple (s promjenom nogu) sa završetkom u malu pozu. 
6. Pas de bourree de cote. 
7. Pas de bourree ballotte na croisee i effacee. 
8. Pas de bourree suivi en face, u malim i velikim pozama s kretanjem u stranu, naprijed i natrag. 
9. Pas de bourree suivi en tournant. 
10. Pas couru naprijed i natrag en face i epaulement.
11. Pas glissade s kretanjem naprijed, u stranu, natrag, en face, epaulement i u pozama.
12. Temps lie par terre naprijed i natrag.
13. Sissonne simple en face, epaulement, i u pozi.
14. Poluokreti i okreti u V poziciji.
15. Sous-sous u malim i velikim pozama.
16. Petit pas jete s otvaranjem nogu u stranu na mjestu.
17. Petit pas jete s kretanjem naprijed, u stranu i natrag, druga je noga u položaju sur le cou-de-pied.
18. Pas polke en face i epaulement.
19. Pas coupe ballonne s otvaranjem nogu u stranu.


SOLFEGGIO
Nastavni predmet Solfeggio izvodi se u II. razredu. Svrha je predmeta da učenici nauče osnovne pojmove glazbene teorije, pismenost u G i F – ključu te osvijeste temeljne ritmičke figure i metričke odnose. Plan i program zato je koncipiran tako da se učenici teoretski što bolje pripreme za nastavu glasovira, koja počinje u III. razredu.
LITERATURA:
Adalbert Marković:        555 odabranih primjera za Solfeggio
Tomislav Adamič:           Solfeggio (I. i II. knjiga)
Miroslav Magdalenić:     Solfeggio I. knjiga
Branko Lazarin:             Solfeggio (I. i II. knjiga)
Ivan Golčić:                   Solfeggio (I.-VI.) 
Osnovni pojmovi glazbene teorije:
1. Vrste nota, trajanje, takt, taktna crta, znak za mjeru.
2. Ritam.
3. Mjera.
4. Vrste mjera – dvodobna, trodobna, četverodobna.
5. Točka iza note.
6. Stanka.
7. Ligatura.
8. Predtakt i uzmah.
9. Glazbena pismenost u G i F ključu.
10. Oktave – prva oktava, druga oktava, itd.
11. Intervali.
12. Predznaci – snizilica, povisilica, razrješilica.
13. Glazbene ljestvice – C-dur, G-dur, F-dur, itd. 
14. Kvintni i kvartni krug do četiri predznaka.
15. Glavni stupnjevi ljestvice.
16. Ritmički diktati – ritmovi i ritmičke kombinacije sa stankama.
17. Melodijsko-ritmički jednoglasni diktati jednostavnog tipa. 
TREĆI RAZRED
KLASIČNI BALET
Završava se rad na postavljanju nogu, tijela, ruku i glave. Tijekom nastave svladava se tehnika poluokreta i okreta uz štap, na sredini, na poluprstima i vrhovima prstiju (špici). Koraci na sredini rade se na poluprstima. Počinje učenje pirouetta i battua. Adagio se gradi na složenijim kombinacijama pokreta usvojenih u ovom i prethodnim razredima. Posebno se pazi na izražajnost poza. Učenici moraju steći fizičku snagu mišića, koordinaciju pokreta, bez čega ne će moći svladavati program viših razreda.

KORACI UZ ŠTAP
1. Grand plie s port de bras (samo s radom ruku).
2. Battement tendu pour batterie.
3. Demi rond de jambe na 45° en dehors i en dedans na poluprstima i na demi plies.
4. Battement fondus:
a) double na poluprstima
b) s plie releve i demi rond de jambe na 45° en face i iz poze u pozu
c) s plie releve i rond de jambe na 45° 
5. Battement soutenus na 90° u svim smjerovima en face i u pozi na poluprstima. 
6. Battement frappes:
a) u svim pozama s prstima na podu (pique) na 30° na cijelom stopalu, na poluprstima i sa završetkom u demi plie.
b) s releve na poluprstima.
7. Battement double frappe:
a) u svim pozama prstima na podu, na 30° na cijelom stopalu i na poluprstima
b) s releve na poluprstima
c) u svim smjerovima sa završetkom u demi plie.
8. Petits battement sur le cou-de-pied s plie releve na cijelom stopalu i na poluprstima s akcentom naprijed i natrag.
9. Flic-flac en face.
10. Pas tombe:
a) s kretanjem, noga koja radi u položaju je sur le cou-de-pied prstima na podu i na 45° 
b) na mjestu s poluokretima en dehors i en dedans, noga koja radi u položaju je sur le cou-de-pied.
11. Rond de jamb en l’air en dehors i en dedans s završetkom u demi plie.
12. Battement releves lents i battement developpes u svim pravcima en face i u pozi s podizanjem na poluprste i na demi plie.
13. Releve na poluprstima, a noga koja radi podignuta je na 90° u bilo kojem smjeru.
14. Demi rond de jambe developpe en dehors i en dedansna demi plie (po nastavnikovu izboru). 
15. Grand battement jetes passe par terre sa završetkom na vrhove prstiju naprijed i natrag.
16. Port de bras:
a) III. port de bras s nogom pruženom na vrhove prstiju natrag na plie bez prijelaza s potporne noge, i s prijelazom.
b) V. port de bras u V. poziciji s nogom pruženom na vrhove prstiju naprijed i natrag.
17. Okret na dvije noge u V. poziciji s promjenom nogu, počevši s pruženih nogu i s demi plie.
18. Soutenu en tournant en dehors i en dedans 1 i cijeli okret počevši prstima na podu i na 45°.
19. Poluokreti na jednoj nozi en dehors i en dedans:
a) noga koja radi u položaju je sur le cou-de-pied
b) s nogom na cijelom stopalu i na poluprstima.
20. Pirouettes iz V. pozicije en dehors i en dedans.

KORACI NA SREDINI
1. Grand plie s port de bras (samo s radom ruku).
2. Battement tendus en tournant en dehors i en dedans za 1/8 kruga.
3. Battement tendu jete balancoire en face i u pozi.
4. Demi rond de jambe na 45° en dehors i en dedans na poluprstima i na demi plie.
5. Rond de jambe na 45° en dehors i en dedans na cijelom stopalu. 
6. Battement fondus:
a) na poluprstima en face i u pozi
b) s plie releve i demi rond de jambe na 45° en face, na cijelom stopalu i na poluprstima
c) double na cijelom stopalu i na poluprstima en face i u pozama.
7. Battement soutenus na 90° en face, i u pozi na cijelom stopalu.
8. Battement frappes:
a) na poluprstima
b) sa završetkom u demi plie
c) s releve na poluprstima.
9. Battement double frappes:
a) na poluprstima
b) s završetkom u demi plie en face i u pozi
c) s releve na poluprstima.
10. Petit battement sur le cou-de-pied:
a) na poluprstima ravnomjerno, sa zadržavanjem i akcentom naprijed i natrag
b) s plie releve na cijelom stopalu.
11. Flic-flac en face.
12. Pas coupe na poluprstima.
13. Pas tombe s kretanjem, noga koja radi u položaju je sur le cou-de-pied, prstima na podu i na 45°.
14. Rond de jambe en l’air en dehors i en dedans na poluprstima. 
15. Petit temps releve en dehors i en dedans na poluprstima.
16. Battement releves lents: en face i u pozama (osim IV arabesques): 
a) en face i u pozama (osim IV arabesques i ecartee) s podizanjem na poluprste, i u demi plie. 
17. Battement developpes: 
a) en face i u pozama (osim IV arabesques i ecartee) s podizanjem na poluprste, i u demi plie. 
b) s demi plie i prijelazom s noge na nogu en face i u pozi.
18. Demi rond de jambe developpe en dehors i en dedans en face i iz poze u pozu na cijelom stopalu.
19. Grand rond de jambe developpe en dehors i en dedans en face i iz poze u pozu na cijelom stopalu. 
20. Temps lie na 90° s prijelazom na cijelom stopalu.
21. Grand battement jetes passe par terre (kroz I. poziciju) sa završetkom na vrhove prstiju naprijed ili natrag en face i u pozi.
22. Port de bras:
a) III. port de bras s nogom pruženom na prste naprijed ili natrag na demi plie
b) V. port de bras s nogom pruženom na prste naprijed ili natrag na demi plie
c) III. port de bras s nogom ispruženom na prste natrag na plie bez prijelaza s potporne noge, i s prijelazom.
23. Pas de bourree desus-dessous en face.
24. Pas de bourree ballotte en tournant po 1/4 kruga.
25. Pas de bourree simple (s promjenom nogu) en tournant en dehors i en dedans.
26. Pas couru.
27. Pas jete fondu s kretanjem naprijed i natrag.
28. Poluokreti en dehors i en dedans s promjenom nogu na cijelom stopalu i na poluprstima.
29. Okret na dvije noge u V. poziciji na poluprstima (počinje se raditi s pruženim nogama i u demi plie).
30. Soutenu en tournant en dehors i en dedans za 1/2 i cijeli okret počevši prstima na podu i na 45°.
31. Pas glissade en tournant en dehors i en dedans za 1/2 i cijeli okret.
32. Okret fouette en dehors i en dedans za 1/8, 1/4 i 1/2 kruga iz poze u pozu s prstima na podu.
33. Pirouette en dehors i en dedans iz V., IV. i II. pozicije sa završetkom u V., IV. poziciju (jedan okret).

SKOKOVI ALLEGRO 
1. Temps saute iz V. pozicije s kretanjem naprijed, u stranu i natrag.
2. Petit changement de pied s kretanjem naprijed, natrag i en tournant po 1/8 i 1/4 okreta.
3. Grand changement de pied s kretanjem naprijed, natrag i en tournant po Ľ i ˝ okreta.
4. Pas echappe na II. i IV. poziciju en tournant po Ľ i ˝ okreta.
5. Pas assemble s kretanjem en face i u pozi.
6. Sissonne simple en tournant po ˝ okreta (muški razred).
7. Petit pas jette s kretanjem u svim smjerovima, en face i u malim pozama s nogom u položaju sur le cou-de-pied, i na 45°. 
8. Pas de chat (s nogama savijenim natrag).
9. Temps leve s nogom u položaju sur le cou-de-pied.
10. Sissonne ouverte par developpe na 45° u svim smjerovima en face i u malim pozama.
11. Sissonne ouverte na 45° u malim pozama.
12. Sissonne tombe en face i u pozi.
13. Temps lie saute.
14. Pas coupe ballonne i pas ballonne u stranu, naprijed i natrag en face i u pozi, na mjestu i s kretanjem.
15. Pas emboites natrag sur le cou-de-pied na 45° na mjestu i s kretanjem naprijed.
16. Pas echappe battu.
17. Entrechat-quatre. 
18. Royale.
19. Pas assemble battu (muški razred).
20. Tour en l’air (muški razred). 
KORACI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
1. Pas echappe en tournant po II. poziciji po 1/4 okreta.
2. Pas assemble soutenu en tournant en dehors i en dedans po 1/2 okreta. Prema kraju školske godine radi se cijeli okret sa završetkom u pozi na prstima.
3. Pas de bourree dessus-dessous.
4. Pas glissade en tournant po 1/2 okreta.
5. Sissonne simple en tournant po Ľ i 1/2 okreta.
6. Sissonne ouverte na 45° u svim smjerovima i pozama (bez kretanja).
7. Sissonne ouverte par developpe na 45° u svim pravcima i pozama.
8. Pas tombe iz poze u pozu na 45°.
9. Releve na jednoj nozi, druga je noga u položaju sur le cou-de-pied.
10. Pas ballonne naprijed na effacee i u stranu, na mjestu i s kretanjem (2-4). 
11. Pas jete u pozi na 45° s završetkom u demi plie.
12. Pas jete fondu po dijagonali naprijed i natrag.
13. Pas polke u svim smjeovima.
14. Preparation za pirouette iz V. pozicije.
15. Pirouette en dehors i en dedans iz V. pozicije.

SKOKOVI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
16. Temps saute po V. poziciji na mjestu.
17. Changement de pied en face. 
POVIJESNI PLESOVI
Zadatak je nastavnog predmeta Povijesni plesovi upoznavanje s plesnim elementima povijesnih plesova. Jednostavnim kombinacijama plesnih elemenata i plesnim etidama razvija se koordinacija i plastičnost pokreta, plesnost i glazbenost izvođenja te se stječu prva iskustva u odnosu s partnerom (djevojčica – dječak). Također je važno usvajanje staccato i legato izvođenja pokreta, shvaćanje koreografskog crteža određenog plesa, s naglaskom na stilskoj maniri »gracioznost i usklađenost«.
1. Postavljanje nogu, korpusa, ruku i glave.
2. Pozicije nogu i ruku. 
3. Koraci: obični, plesni (lagani), na različita tempa i ritmove.
4. Pas degage.
5. Različiti port de bras na 3/4 i 4/4 mjeru.
6. Pokloni i reverancije na 2/4, 3/4 i 4/4 mjeri.
7. Klizeći korak (pas glisse) na 2/4 i 3/4 mjeru.
8. Double klizeći korak (pas chasse) na 2/4 mjeru.
9. Sitni oštri koraci oko noge s dizanjem na poluprste (pas eleve).
10. Galop. 
11. Sve forme chasse (I., II., III., IV.) i double chasse.
12. Pas balance:
a) na mjestu
b) u kretanju naprijed i natrag
13. Pas balance – Menuet.
14. Poloneza:
a) pas poloneze
b) pas poloneze u parovima i po krugu
c) jednostavna kombinacija poloneze.
15. Pas de basque.
16. Polka:
a) pas polke na mjestu, naprijed i natrag
b) pas polke s kretanjem naprijed i natrag
c) bočni pas polke na mjestu i u stranu
d) jednostavne kombinacije polke. 
17. Pas de patineur.
18. Pas de grace.
19. Valcer sa tri pas:
a) pas valcera po crti i po krugu s okretanjem solo u desnu stranu
b) razne jednostavne kombinacije.
20. Francuska kadrila (I., II., III. figura). 
GLASOVIR

I. godina nastave glasovira

1. Osnovni sadržaji: postava ruku na klavijaturi; tehnički elementi: sviranje staccato, non legato, legato; vrijednosti nota, mjera i jednostavne ritmičke kombinacije, trajanje nota, tempo i puls. 

2. Izvođački sadržaji: osnovni dinamički odnosi: glasno, tiho (forte, piano); fraziranje: vezano oblikovanje glazbene rečenice ili glazbenih odlomaka (legato); dinamika glasovirskog tona; dinamika melodije; artikulacija: izmjenjivanje vezanog i odvojenog sviranja; agogičke značajke: usporavanje na završetku (rallentando).

3. Razvijanje tehnike sviranja: tehničke vježbe: izgrađuju izdržljivost i razgibavanje mišića prstiju za dugotrajno i kvalitetno sviranje; ljestvice – koje se pojavljuju u vježbama.

Literatura:
1. A. Nikolajev: Škola sviranja na klaviru
(I. dio – do 66. vježbe, a od 78.-100. obvezatno)
2. Ljestvica: C-dur kroz jednu oktavu. Trozvuk: razloženo i simultano.


ČETVRTI RAZRED
KLASIČNI BALET
Nastavni program IV. razreda počinje učenjem polaganih okreta kao uvjeta za brze okrete u velikim pozama.
Svladavanje tehnike pirouettesa i izvođenje koraka en tournant.
Učenje malih skokova sa zanoskom (battua) sa završavanjem na jednu nogu te prvo upoznavanje s velikim skokovima.
Razvija se stabilnost na poluprstima, a na vrhovima prstiju (špica) uče se koraci u velikim pozama.
Adagio se obogaćuje uvođenjem sve složenijih plesnih pokreta, s inzistiranjem na koordinaciji tijela, ruku i glave.

KORACI UZ ŠTAP
1. Battement fondus na 90° en face i u pozi na cijelom stopalu i na poluprstima.
2. Battement double frappes:
a) s releve na poluprstima i završetkom u demi plie en face i u pozi
b) s okretom za 1/4 i 1/2 kruga
3. Battement battus sur le cou-de-pied naprijed i natrag en face i epaulement.
4. Flic-flac en tournant en dehors i en dedans.
5. Rond de jambe en l’air en dehors i en dedans s plie-releve i releve na poluprstima.
6. Battement releve lent i battement developpe en face i u pozi:
a) na poluprstima
b) s plie releve
c) s plie releve i demi rond de jambe en face i iz poze u pozu.
7. Battements developpes ballottes.
8. Demi i grand rond de jambe developpe na poluprstima i na demi plie en face i iz poze u pozu.
9. Grand rond de jambe jete en dehors i en dedans.
10. Grand battement jete developpe (mekani battement) na cijelom stopalu.
11. Okret fouette en dehors i en dedans za 1/8, 1 i 1 kruga s nogom podignutom naprijed ili natrag na 45°:
a) na poluprstima
b) s plie releve završavajući na poluprstima
c) s poluprstiju završavajući na demi plie.
12. Soutenu en tournant en dehors i en dedans za 1/2 i cijeli okret, počevši iz velike poze.
13. Temp releve en dehors i en dedans – preparation za pirouette.
14. Pirouette en dehors i en dedans počinje se s nogom u položaju sur le cou-de-pied.

KORACI NA SREDINI
1. Battement tendu en tournant en dehors i en dedans po 1/4 i 1/2 kruga.
2. Battement tendu jete en tournant en dehors i en dedans po 1/8 i 1/4 kruga.
3. Rond de jambe par terre en tournant en dehors i en dedans po 1/8, 1 i 1 kruga.
4. Rond de jambe na 45° na poluprstima i na demi plie.
5. Battement fondus:
a) s plie releve i demi rond de jambe na 45° en face i iz poze u pozu na poluprstima 
b) s plie releve i rond de jambe na 45° en face i iz poze u pozu na cijeloj nozi i na poluprstima 
c) na 90° en face i u pozi na cijelom stopalu i na poluprstima.
6. Battement soutenus na 90° u svim smjerovima en face i u pozi na poluprstima.
7. Petit pas jetes en tournant po 1 okreta s kretanjem u stranu.
8. Battement frappes u pozi na poluprstima.
9. Battement double frappes s plie releve en face i u pozi na poluprstima.
10. Petits battements sur le cou-de-pied s plie releve na poluprstima s akcentom naprijed i natrag.
11. Rond de jambe l’air en dehors i en dedans sa završetkom u demi plie.
12. Battement releve lents i battement developpes:
a) u pozi IV. arabesques i ecartee, naprijed i natrag s podizanjem na poluprste i u demi plie
b) na poluprstima en face i u pozi
c) s plie releve en face i u pozi
d) s demi rond de jambe na poluprstima i na demi plie en face iz poze u pozu
e) s plie releve i demi rond de jambe en face i iz poze u pozu.
13. Pas tombe:
a) na mjestu s poluokretom en dehors i en dedans, noga koja radi u položaju je sur le cou-de-pied
b) iz poze u pozu na 45° i 90°, završava prstima na podu i na 90°.
14. Temps lie na 90° s prijelazom na poluprste.
15. Tours lents en dehors i en dedans:
a) u svim velikim pozama
b) iz poze u pozu kroz passe na 90°.
16. Grand battement jete: 
a) u pozu IV arabesque
b) developpes (meki battement) en face i u pozi.
17. Petit port de bras s demi plie po IV. poziciji, i s nogom ispruženom na podu u demi plie.
18. Šesti port de bras.
19. Pas de bourree dessus-dessous en tournant en dehors i en dedans.
20. Soutenu en tournant en dehors i en dedans za 1 i cijeli okret iz velike poze.
21. Okret fouette en dehors i en dedans za 1/8, 1 i 1 kruga s nogom podignutom naprijed ili natrag na 45°.
22. Pirouettes en dehors i en dedans iz V., II. i IV. pozicije s završetkom u V. i IV. poziciju, i u pozu prstima na podu (2 okreta).
23. Preparation za tour en dehors i en dedans iz IV. i II. pozicije u velikim pozama: a la seconde, attitude, arabesque. 
SKOKOVI ALLEGRO 
1. Pas echappe battu (s battu iz V. i iz II. pozicije).
2. Pas echappe battu sa završetkom na jednoj nozi.
3. Grand pas echappe en tournant po 1 i 1 okreta.
4. Pas assemble battu.
5. Double pas assemble.
6. Entrechat – trois.
7. Entrechat – cinq.
8. Pas brise naprijed i natrag (po nastavnikovu izboru).
9. Temps leve s nogom ispruženom na 45° u svim smjerovima i pozama.
10. Pas assemble s kretanjem: pas glissade, coupe-korak.
11. Grande sissonne ouverte u svim pozama (bez kretanja).
12. Grande sissonne ouverte par developpe u svim pozama.
13. Pas emboite en tournant na mjestu.
14. Grand pas emboite.
15. Grand pas chasse u svim smjerovima i pozama.
16. Sissonne simple en tournant po cijelom okretu en dehors i en dedans (muški razred).

KORACI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
1. Pas echappe en tournant po IV poziciji za 1 okreta.
2. Pas echappe en tournant po II poziciji za 1 okreta.
3. Pas de bourree en tournant:
a) simple
b) dessus-dessous
c) ballotte en tournant za 1 okreta.
4. Pas couru krećući se naprijed po krugu.
5. Pas glissade en tournant s kretanjem u stranu i po dijagonali (4-8).
6. Sissonne ouverte na 45° u pozama I., II., III. arabesque, attitude croisee i effacee (s kretanjem).
7. Grande sissonne ouverte u svim smjeroivma i pozama (bez kretanja).
8. Grande sissonne ouverte par developpe u svim smjeroivma i pozama.
9. Pas jete u velikoj pozi, završava s demi plie.
10. Releve na jednoj nozi u različite poze (bez kretanja), druga je noga na 45° i 90° (2-4).
11. Releve en tournant na jednu nogu po 1 i 1 okreta, druga noga je u položaju sur le cou-de-pied.
12. Pas ballonne s kretanjem u svim smjerovima i pozama.
13. Preparation i pirouette iz IV. pozicije en dehors i en dedans.
14. Pirouette en dehors iz V. pozicije po jedan za redom.

SKOKOVI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
15. Temps saute po V., I. i II. poziciji na mjestu i s kretanjem u svim smjerovima.
16. Changement de pied s kretanjem u svim smjeoivma i en tournant. 
KARAKTERNI PLESOVI
U prvoj godini učenja karakternih plesova učenike upoznajemo s bitnim karakteristikama, osebujnošću i specifičnostima nacionalnih plesova. To omogućuje posebna plesna tehnika bazirana na postavi držanja tijela, ruku, glave i pozicijama nogu tipičnih za karakter pojedinih plesova.
Osnovni koraci i vježbe uz štap i na sredini uz postupno razvijanje čvrstoće nogu te koordinacije pokreta glave, ruku i tijela dat će spremnost za izvođenje zadanih plesova i plesnih kombinacija.
U prvoj godini učenja zastupljeni su sljedeći plesovi:
1. Ruski narodni ples (spori)
2. Talijanski scenski ples – Tarantella
3. Poljski scenski ples – Mazurka
4. Elementi mađarskog scenskoga plesa.

KORACI UZ ŠTAP

1. Pozicije nogu:

a) pet otvorenih pozicija – (kao i u klasičnom baletu) I., II., III., V. i IV. pozicija

b) pet zatvorenih pozicija:
I. zatvorena pozicija – stopalo jedno do drugog (dodiruju se unutrnjim stranama)
II. zatvorena pozicija – noge postavljene usporedno, a među njima je razmak od jednog stopala
III. zatvorena pozicija – noge postavljene jedna do druge, samo što je peta jedne noge na sredini stopala druge 
IV. zatvorena pozicija – noge su postavljene jedna ispred druge, a među njima je razmak jednog stopala
V. zatvorena pozicija – noge su postavljene po pravoj crti, tj. prsti stražnje noge dodiruju petu prednje 
c) pet slobodnih pozicija – položaj je tih pet pozicija između zatvorenih i otvorenih pozicija nogu.

2. Različiti prijelazi nogu iz pozicije u poziciju:
a) klizanjem stopala po podu
b) izbacivanjem noge na 35° (jete)
c) okretanjem stopala.

3. Pozicije i položaji ruku:
a) šest pozicija:
1., 2., i 3. pozicija – istovjetne su 1., 2., i 3. poziciji ruku u klasičnom baletu
4. pozicija – ruke su postavljene na struku. Palac je iza tijela, a ostala četiri prsta postavljena su naprijed, jedan do drugoga
5. pozicija – ruke su prekrižene ispred tijela. Prsti su zajedno i postavljeni su malo iznad jednog i drugog lakta, a dlanovi su okrenuti prema dolje
6. pozicija – obje ruke su savijene u laktima i dodiruju prstima zatiljak, a dlanovi su okrenuti naprijed
b) pripremni položaj i dva osnovna položaja:
pripremni položaj – obje ruke slobodno opuštene kraj tijela
1. osnovni položaj – obje ruke okrugle u laktima i otvorene u stranu između pripremnog položaja i 2 pozicije, a dlanovi su lagano okrenuti gore
2. osnovni položaj – obje ruke okrugle u laktima i otvorene u stranu na visini 3. i 2. pozicije, a dlanovi lagano okrenuti prema vrhu.

4. Priprema za početak vježbe (preparation).

5. Demi i grand plie u I., II., IV. i V. otvorenim i zatvorenim pozicijama:
a) lagani
b) oštri.

6. Battement tendu:
a) s dizanjem pete potporne noge
b) s dizanjem potporne noge u demi plie
c) s tombe coupe i s jednim do dva udara
d) s prijelazom s prsta na petu i opet na prste (taj battement tendu možemo raditi s udarom ili dvostrukim udarom cijelog stopala u III. poziciji)
e) s izlaskom noge na petu.
(Svi oblici battement tendu rade se naprijed, u stranu i natrag.)

7. Battement tendus jete:
a) klasični oblik battement tendu jete
b) sa spuštanjem pete potporne noge
c) s demi plie na potpornoj nozi
d) u demi plie
e) s demi plie na potpornoj nozi i dizanjem pete te noge
f) s releve na potpornoj nozi
g) sa skraćenim stopalom (prsti–peta–prsti u zraku)
h) sa spuštanjem na petu (demi plie na potpornoj nozi)

8. Rond de jambe par terre:
a) ispružena potporna noga
b) na demi plie
c) radna noga na 45°. 

9. Rond de pied:
a) ispružena potporna noga
b) na demi plie
c) radna noga na 45° 

10. Pas tortille – s udarom i bez udara.

11. Srednji battement ili priprema za flic-flac:
a) jednostavni oblik (od sebe – k sebi) u stranu na 25° 
b) na croisee (od sebe – k sebi)
c) složeniji oblik (s udarom ili dvojnim udarom)

12. Veriovočka – passe (priprema za passe na cijelom stopalu i na releve).

13. Vježbe za bedra.

14. Ritmička udaranja petama i prstima po I. zatvorenoj poziciji.

15. Vadičep.

16. Golubec:
a) s jednim udarcem
b) s dva udarca.

17. Battement developpe:
a) lagani
b) oštri
c) s udarom pete potporne noge.

18. Grand battement jete:
a) s demi plie na potpornoj nozi
b) s dizanjem potporne noge na poluprste
c) sa spuštanjem radne noge petom na pod.

19. Vježbe za razvijanje plastike i koordinacije pokreta ruku.

SREDINA
RUSKI PLES – SPORI
1. Osnovni položaji i pozicije ruku u ruskom plesu.
2. Jednostavni port de bras (ruski).
3. Pas balance.
4. Obični korak.
5. Vučeći ili klizeći korak.
6. Promjenljiv korak.
7. Korak u stranu (upadanje).
8. Udarajući korak.
9. Pritop – ključ.
10. Korak naprijed s udarom pete.
11. Scenski korak.
12. Scenski korak u brzom tempu.
13. Bočni korak.

TALIJANSKI SCENSKI PLES – TARANTELLA
1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Pokreti ruku s tamburinom.
4. Klizanje stopalom (ristom) naprijed, u otvorenom položaju, s istodobnim klizećim kretanjem natrag s drugom nogom u demi plie, na mjestu i s kretanjem natrag.
5. Mali pique naprijed u otvorenom položaju:
a) s kretanjem naprijed i natrag
b) sa sljedećim udarom rista po podu i istodobnim poskokom na poluprste druge noge u demi plie, na mjestu i s kretanjem
c) s uzastopnim udarima prstima i petom po podu i istodobnim poskocima na poluprste druge noge u demi plie, na mjestu i s kretanjem natrag.
6. Pas balance (korak u stranu s dva prestupanja po III. slobodnoj poziciji).
7. Pas emboite:
a) mali skok na jednu nogu naprijed s istodobnim prijelazom druge noge i istegnutim stopalom do cou-de-pied natrag, na mjestu s kretanjem naprijed
b) mali skok na jednu nogu naprijed s istodobnim držanjem druge noge natrag na attitude na 45° i 90°, na mjestu s kretanjem naprijed.
8. Suhi skok u II. poziciju na cijela stopala u demi plie.
9. Poskoci po III. slobodnoj ili V. otvorenoj poziciji na poluprstima u demi plie, na mjestu i s okretom.

POLJSKI SCENSKI PLES – MAZURKA
1. Pozicija ruku.
2. Pozicija nogu.
3. Port de bras ruku.
4. Ključ (udar petama):
a) jednostruki
b) dvostruki.
5. Pas ballance (korak u stranu s dva prestupanja po slobodnoj III. poziciji).
6. Golubec – (podbiti nogu, koja je u stranu u zatvorenoj široj II. poziciji, s kretanjem u stranu.
7. Pas de bourre (iz strane u stranu u laganom plie po I. zatvorenoj poziciji).
8. Pas galla (korak mazurke (osnovni) s kretanjem naprijed).

ELEMENTI MAĐARSKOGA SCENSKOG PLESA
1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Port de bras.
4. Ključ (udar unutarnjih strana peta):
a) jednostruki
b) dvostruki.
5. Pas ballance.
6. Osmica (završetak na kraju kombinacije s rukama). 
GLASOVIR
II. godina nastave glasovira

1. Osnovni sadržaji: sviranje na većem dijelu klavijature, rabimo jednostavne i složene kombinacije ritmova s notama s točkom, sinkopiranog ritma i izvođenje ukrasa.

2. Izvođački sadržaji: sviranjem raznih skladbi raznih skladatelja i stilova učenici razvijaju i usvajaju elemente izvođenja:
dinamika – izvođenje ff, pp i nagle promjene jačine s naglaskom (sfz)
fraziranje – češće izmjenjivanje načina udara
agogika – usvajanje agogike ritmova s točkom, izdržavanje tempa skladbe s odmjerenim usporavanjem završetka (rall.), portato sviranje, primjena pedala (vježbanje pedala svakom rukom posebno, a nakon svladane vještine suradnje noge i ruku vježbanje pedala s obje ruke).

3. Razvijanje tehnike sviranja: učenici sviraju ljestvice koje se pojavljuju u literaturi koju sviraju.
Sviranjem tehničkih vježba razvijamo izdržljivost i gipkost prstiju u sviranju istovrsnog tehničkog problema sviranjem tehničkog zadatka na razne načine: legato, non legato, staccato te udara u stranu i akorda.

LITERATURA
1. A. Nikolajev: Škola sviranja na klaviru
2. Ljestvica: 
Dur i mol do 3 predznaka.
Kroz dvije oktave: paralelno, protupomak. Trozvuk razložno i simultano; mala rastvorba četverozvuka.
3. Skladbe po nstavnikovu izboru:
J. S. Bach: Male kompozicije
G. F. Handel: Lagani plesovi i komadi
Aleksandar Grečaninov: Dječji album
Ivo Lhotka Kalinski: Međimurje malo
J. Thompson: Male skladbe I – II
E. Gurlitt: Dječji vrtić
G. F. Handel: Lagani plesovi i komadi
Domenico Scarlatti: Male kompozicije
Dražen Mioč: Varijacije I –III 
PROVJERA ZNANJA
Ljestvica
Dvije skladbe po nastavnikovu i učenikovu izboru.
OBRAZLOŽENJE UVOĐENJA PRIPREMNOG RAZREDA ZA SREDNJU ŠKOLU
Učenici koji su tijekom III. razreda osnovne škole pokazali talent i sposobnosti, a nemaju dovoljne psihofizičke zrelosti za potpuno svladavanje predviđenog nastavnog programa u okviru 4 godine, imaju mogućnost za kvalitetno obrazovanje još dvije godine.
Za takvu skupinu učenika nastavni program IV. godine učenja preinačen je i daje mogućnost da se u pripremnom razredu za srednju školu kvalitetno usvoji nastavni program osnovne škole.
ČETVRTI RAZRED
KLASIČNI BALET
Nastava klasičnog baleta u IV. razredu bazira se na razvijanju čvrstoće nogu, muskulature, stabilnosti na poluprstima i koordinacije, što je uvjet za tehničku izvedbu pojednih koraka.
Uvodi se učenje polaganih okreta, kao priprema za brze okrete u velikim pozama.
Svladavanje tehnike pirouetta i izvođenje koraka en tournant.
Učenje malih skokova sa zanoskom (battua) sa završavanjem na dvije i na jednu nogu.
Adagio se obogaćuje uvođenjem sve složenijih plesnih pokreta s naglaskom na čistoći i izražajnosti.

KORACI UZ ŠTAP
1. Battement fondus na 90° en face i u pozi na cijelom stopalu i na poluprstima – forma kroz passe.
2. Battement double frappes s releve na poluprstima i završetkom u demi plie i u pozi.
3. Battement battus sur le cou-de-pied naprijed i natrag en face i epaulement.
4. Flic-flac en tournant en dehors i en dedans.
5. Battement releve lent i battement developpe en face i u pozama:
a) na poluprstima
b) s plie releve.
6. Grand rond de jambe jete en dehors i en dedans.
7. Demi rond de jambe developpe na poluprstima i na demi plie en face i iz poze u pozu. 
8. Grand battement jete developpe (»mekani« battement) na cijelom stopalu.
9. Okret fouette en dehors i en dedans za 1/8, 1/4 i 1/2 kruga s nogom podignutom naprijed ili natrag na 45° na poluprstima.
10. Soutenu en tournant en dehors i en dedans za 1, počevši iz velike poze.

KORACI NA SREDINI
1. Battement tendu en tournant en dehors i en dedans za 1/4 kruga.
2. Battement tendu jete en tournant en dehors i en dedans za 1/8 i 1/4 kruga.
3. Battement fondus s plie releve i demi rond de jambe na 45° en face i iz poze u pozu na poluprstima.
4. Battement soutenus na 90° en face i u svim smjerovima na cijelom stopalu.
5. Battement frappes u pozama na poluprstima.
6. Battement double frappes s plie releve en face i u pozama na poluprstima.
7. Petits battements sur le cou-de-pied s plie releve na poluprstima s akcentom naprijed i natrag.
8. Rond de jambe l’air en dehors i en dedans sa završetkom u demi plie.
9. Battement releve lents i battement developpes:
a) na poluprstima en face i u pozama
b) s plie releve en face i u pozama.
10. Pas tombe na mjestu s poluokretom en dehors i en dedans: 
a) noga koja radi u položaju je sur le cou-de-pied
b) iz poze na 45° i 90°, završava prstima na podu.
11. Temps lie na 90° s prijelazom na poluprste.
12. Tours lents en dehors i en dedans:
a) u svim velikim pozama
b) iz poze u pozu kroz passe na 90° – jednostavnije poze.
13. Grand battement jete developpes (“meki« battement) en face. 
14. V. port de bras s demi plie po IV. poziciji i sa jednom nogom ispruženom, a druga se nalazi u demi plie.
15. Soutenu en tournant en dehors i en dedans za 1/2 okreta. 
16. Okret fouette en dehors i en dedans za 1/8 i 1/4 kruga s nogom podignutom naprijed ili natrag na 45°.
17. Pirouettes en dehors i en dedans iz V., II. i IV. pozicije sa završetkom u V. i IV. poziciji i u pozu prstima na pod (1 okret).

SKOKOVI ALLEGRO 
1. Pas echappe battu (s battu iz V. i iz II. pozicije).
2. Grand pas echappe en tournant za Ľ okreta.
3. Double pas assemble.
4. Pas assemble s kretanjem sa coupe-korakom (coupe – šag).
5. Grand pas emboite.
6. Grand pas chasse u svim smjeroivma i pozama.
7. Sissonne simple en tournant cijeli okret en dehors i en dedans (muški razred).

KORACI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
1. Pas echappe en tournant po IV poziciji za 1/4 okreta.
2. Pas de bourree en tournant simple.
3. Pas couru krećući se naprijed po krugu.
4. Pas glissade en tournant s kretanjem u stranu (4 – 8).
5. Sissonne ouverte na 45° u pozama I., II., III. arabesque, attitude croisee i effacee (s kretanjem).
6. Releve na jednoj nozi u različitim pozama (bez kretanja), druga je noga na 45° (2 – 4).
7. Releve en tournant na jednoj nozi za 1/4 i 1/2 okreta, druga je noga u položaju sur le cou-de-pied.
8. Preparation i pirouette iz IV. pozicije en dehors i en dedans.
9. Pirouette en dehors iz V. pozicije po jedan za redom.

SKOKOVI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
15. Temps saute po V., I. i II. poziciji na mjestu i s kretanjem u svim smjerovima.


KARAKTERNI PLESOVI
U prvoj godini učenja karakternih plesova učenike upoznajemo s bitnim karakteristikama, osebujnošću i specifičnostima nacionalnih plesova. To omogućuje posebna plesna tehnika bazirana na postavi držanja tijela, ruku, glave i pozicijama nogu tipičnih za karakter pojedinih plesova.
Osnovni koraci, vježbe uz štap i na sredini uz postupno razvijanje čvrstoće nogu te koordinacije pokreta glave, ruku i tijela dat će spremnost za izvođenje plesova i plesnih kombinacija zadanih za ovaj razred.

U prvoj godini učenja zastupljeni su sljedeći plesovi:
1. Ruski narodni ples (spori)
2. Talijanski scenski ples – Tarantella, elementarno

KORACI UZ ŠTAP

1. Pozicije nogu:
a) pet otvorenih pozicija –(kao i u klasičnom baletu) I., II., 
III., V. i IV. pozicija
b) pet zatvorenih pozicija:
I. zatvorena pozicija – stopalo jedno do drugog (dodiruju se unutarnjim stranama)
II. zatvorena pozicija – noge postavljene usporedno, a među njima je razmak od jednog stopala
III. zatvorena pozicija – noge postavljene jedna do druge, samo što je peta jedne noge na sredini stopala druge 
IV. zatvorena pozicija – noge su postavljene jedna ispred druge, a među njima je razmak jednog stopala
V. zatvorena pozicija – noge su postavljene po pravoj crti tj. prsti stražnje noge dodiruju petu prednje noge 
c) pet slobodnih pozicija – položaj je tih pet pozicija između zatvorenih i otvorenih pozicija nogu.

2. Različiti prijelazi nogu iz pozicije u poziciju:
a) klizanjem stopala po podu
b) izbacivanjem noge na 35° (jete)
c) okretanjem stopala

3. Pozicije i položaji ruku:
a) šest pozicija:
1., 2., i 3. pozicija – istovjetne su 1., 2., i 3. poziciji ruku u klasičnom baletu
4. pozicija – ruke su postavljene na struku. Palac je iza tijela, a ostala četiri prsta postavljena su naprijed, jedan do drugoga
5. pozicija – ruke su prekrižene ispred tijela. Prsti su zajedno i postavljeni su malo iznad jednog i drugog lakta, a dlanovi su okrenuti dolje
6. pozicija – obje ruke su savijene u lakima i dodiruju prstima zatiljak, a dlanovi su okrenuti naprijed
b) pripremni položaj i dva osnovna položaja:
pripremni položaj – obje ruke slobodno opuštene kraj tijela
1. osnovni položa – obje ruke okrugle u laktima i otvorene u stranu između pripremnog položaja i 2. pozicije, a dlanovi su lagano okrenuti gore
2. osnovni položaj – obje ruke okrugle u laktovima i otvorene u stranu na visini 3. i 2. pozicije, a dlanovi lagano okrenuti prema vrhu.

4. Priprema za početak vježbe (preparation).

5. Demi i grand plie u I., II., IV. i V. otvorenim i zatvorenim pozicijama:
a) lagani
b) oštri.

6. Battement tendu:
a) s dizanjem pete potporne noge
b) s dizanjem potporne noge u demi plie
c) s tombe coupe i s jednim do dva udara
d) s prijelazom s prsta na petu i opet na prste (taj battement tendu možemo raditi s udarom ili dvostrukim udarom cijelog stopala u III. poziciji)
e) s izlaskom noge na petu
(Svi oblici battement tendu rade se naprijed, u stranu i natrag.)

7. Battement tendus jete:
a) klasični oblik battement tendu jete
b) sa spuštanjem pete potporne noge
c) s demi plie na potpornoj nozi
d) u demi plie
e) s demi plie na potpornoj nozi i dizanjem pete te noge
f) s releve na potpornoj nozi
g) sa skraćenim stopalom (prsti–peta–prsti u zraku)
h) sa spuštanjem na petu (demi plie na potpornoj nozi).

8. Rond de jambe par terre:
a) ispružena potporna noga
b) na demi plie
c) radna noga na 45°. 

9. Rond de pied:
a) ispružena potporna noga
b) na demi plie
c) radna noga na 45° 

10. Pas tortille – s udarom i bez udara.

11. Srednji battement ili priprema za flic-flac:
a) jednostavni oblik (od sebe – k sebi) u stranu na 25° 
b) na croisee (od sebe – k sebi)
c) složeniji oblik (s udarom ili dvojnim udarom).

12. Veriovočka – passe (priprema za passe na cijelom stopalu i na releve).

13. Vježbe za bedra.

14. Ritmička udaranja petama i prstima po I. zatvorenoj poziciji.

15. Vadičep.

16. Golubec:
a) s jednim udarcem
b) s dva udarca.

17. Battement developpe:
a) lagani
b) oštri
c) s udarom pete potporne noge.

18. Grand battement jete:
a) s demi plie na potpornoj nozi
b) s dizanjem potporne noge na poluprste
c) sa spuštanjem radne noge petom na pod.

19. Vježbe za razvijanje izražajnosti i koordinacije pokreta ruku.

SREDINA
RUSKI PLES – SPORI

1. Osnovni položaji i pozicije ruku u ruskom plesu.
2. Jednostavni port de bras (ruski).
3. Pas balance.
4. Obični korak.
5. Vučeći ili klizeći korak.
6. Promjenljiv korak.
7. Korak u stranu (upadanje).
8. Udarajući korak.
9. Pritop – ključ.
10. Korak naprijed s udarom pete.
11. Scenski korak.
12. Scenski korak u brzom tempu.
13. Bočni korak.

TALIJANSKI SCENSKI PLES – TARANTELLA elementarno
1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Pokreti ruku s tamburinom.
4. Klizanje stopalom (ristom) naprijed u otvorenu položaju, s istodobnim klizećim kretanjem natrag s drugom nogom u demi plie, na mjestu i s kretanjem natrag.
5. Mali pique naprijed u otvorenu položaju:
a) s kretanjem naprijed i natrag
b) sa sljedećim udarom rista po podu i istodobnim poskokom na poluprste druge noge u demi plie, na mjestu i s kretanjem
c) s uzastopnim udarima prstima i petom po podu i istodobnim poskocima na poluprste druge noge u demi plie, na mjestu i s kretanjem natrag.
6. Pas balance (korak u stranu s dva prestupanja po III slobodnoj poziciji).
7. Pas emboite:
a) mali skok na jednu nogu naprijed s istodobnim prijelazom druge noge i istegnutim stopalom do cou-de-pied natrag, na mjestu s kretanjem naprijed
b) mali skok na jednu nogu naprijed s istodobnim držanjem druge noge natrag na attitude na 45° i 90°, na mjestu s kretanjem naprijed.
8. Suhi skok u II. poziciju na cijela stopala u demi plie.
9. Poskoci po III. slobodnoj ili V. otvorenoj poziciji na poluprstima u demi plie, na mjestu i s okretom.


GLASOVIR

II. godina nastave glasovira

1. Osnovni sadržaji: sviranje na većem dijelu klavijature, rabimo jednostavne i složene
kombinacije ritmova s notama s točkom, sinkopiranog ritma i izvođenje ukrasa.

2. Izvođački sadržaji: sviranjem raznih skladbi raznih skladatelja i stilova učenici razvijaju i usvajaju elemente izvođenja:
dinamika – izvođenje ff, pp, i nagle promjene jačine s naglaskom (sfz)
fraziranje – češće izmjenjivanje načina udara
agogika – usvajanje agogike ritmova s točkom, izdržavanje tempa skladbe s odmjerenim usporavanjem završetka (rall), portato sviranje, primjena pedala (vježbanje pedala svakom rukom posebno, a nakon svladane vještine suradnje noge i ruku vježbanje pedala s obje ruke).

3. Razvijanje tehnike sviranja: učenici sviraju ljestvice koje se pojavljuju u literaturi koju sviraju.
Sviranjem tehničkih vježba razvijamo izdržljivost i gipkost prstiju u sviranju istovrsnoga tehničkog problema sviranjem tehničkog zadatka na razne načine: legato, non legato, staccato te udara u stranu i akorda.

LITERATURA
1. A. Nikolajev: Škola sviranja na klaviru
2. Ljestvica: 
Dur i mol do 3 predznaka
Kroz dvije oktave: paralelno, protupomak. Trozvuk razložno i simultano; mala rastvorba četverozvuka.
3. Skladbe po izboru nastavnika:
J. S. Bach: Male kompozicije
G. F. Handel: Lagani plesovi i komadi
Aleksandar Grečaninov: Dječji album
Ivo Lhotka-Kalinski: Međimurje malo
J. Thompson: Male skladbe I – II
E. Gurlitt: Dječji vrtić
G. F. Handel: Lagani plesovi i komadi
Domenico Scarlatti: Male kompozicije
Dražen Mioč: Varijacije I – III 
PROVJERA ZNANJA
Ljestvica.
Dvije kompozicije po izboru nastavnika i učenika.
 
PRIPREMNI RAZRED ZA SREDNJU ŠKOLU
KLASIČNI BALET
Nastava klasičnog baleta u pripremnom razredu za srednju školu usmjerena je osposobljavanju učenika tehnički spremnim za ulazak u srednju školu.
Utvrđuju se svi zadani polagani okreti (štap i sredina) kao priprema za brze okrete u velikim pozama.
Svladavanje tehnike pirouettea i izvođenje koraka en tournant dovodi se u potpunu usklađenost sa zadanim programom završnog razreda osnovne škole.
Učenje malih skokova sa zanoskom (battua) sa završavanjem na jednu nogu, te prvo upoznavanje s velikim skokovima.
Tehnička spremnost rada na vrhovima prstiju (špica) daje mogućnost izvođenja koraka u velikim pozama.
Adagio se obogaćuje uvođenjem sve složenijih plesnih pokreta.

KORACI UZ ŠTAP 
1. Battement fondus na 90° en face i u pozi na cijelom stopalu i na poluprstima – oblik kroz cou-de-pied. 
2. Battement double frappes s okretom za 1/4 i 1/2 kruga.
3. Rond de jambe en l’air en dehors i en dedans s plie-releve i releve na poluprstima.
4. Battement releve lent i battement developpe en face i u pozama: s plie releve i demi rond de jambe en face i iz poze u pozu.
5. Battements developpes ballottes.
6. Grand rond de jambe developpe na poluprstima i na demi plie en face i iz poze u pozu. 
7. Okret fouette en dehors i en dedans za 1/8, 1/4 i 1/2 kruga s nogom podignutom naprijed ili natrag na 45°:
a) s plie releve završavajući na poluprstima
b) s poluprstiju završavajući na demi plie.
8. Temps releve en dehors i en dedans – preparation za pirouette.
9. Pirouette en dehors i en dedans počinje se s nogom u položaju sur le cou-de-pied.

KORACI NA SREDINI
1. Battement tendu en tournant en dehors i en dedans za 1/2 kruga.
2. Rond de jambe par terre en tournant en dehors i en dedans po 1/8, 1/4 i 1/2 kruga.
3. Rond de jambe na 45° na poluprstima i na demi plie.
4. Battement fondus:
a) s plie releve i demi rond de jambe na 45° en face i iz poze u pozu na poluprstima 
b) na 90° en face i u pozama na cijelom stopalu i na poluprstima. 
5. Battement soutenus na 90° u svim smjerovima i pozama na poluprstima.
6. Petit pas jetes en tournant za 1/2 okreta s kretanjem u stranu.
7. Battement releve lents i battement developpes:
a) u pozi IV arabesques i ecartee, naprijed i natrag s podizanjem na poluprste i u demi plie
b) s plie releve i demi rond de jambe en face i iz poze u pozu.
8. Pas tombe iz poze u pozu na 45° i 90°, završava na 90°.
9. Tours lents en dehors i en dedans:
a) u svim velikim pozama
b) iz poze u pozu kroz passe na 90° – složenije poze.
10. Grand battement jete: 
a) u pozu IV. arabesque
b) developpes (»meki« battement) u pozama.
11. VI port de bras.
12. Pas de bourree – dessous en tournant en dehors i en dedans.
13. Soutenu en tournant en dehors i en dedans za cijeli okret.
14. Okret fouette en dehors i en dedans za 1/2 kruga s nogom podignutom naprijed ili natrag na 45°.
15. Pirouettes en dehors i en dedans iz V., II. i IV. pozicije (2 okreta).
16. Preparation za tour en dehors i en dedans iz IV. i II. pozicije u velikim pozama: a la seconde, attitude, arabesque.

SKOKOVI ALLEGRO 
1. Pas echappe battu sa završavanjem na jednoj nozi.
2. Grand pas echappe en tournant za 1/2 okreta.
3. Pas assemble battu.
4. Entrechat – trois.
5. Entrechat – cinq.
6. Pas brise naprijed i natrag (po nastavnikovu izboru).
7. Pas assemble s kretanjem: sa pas glissade.
8. Grand sissonne ouverte par developpe u svim pozama.
9. Pas emboite en tournant na mjestu.

KORACI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
1. Pas echappe en tournant po II. poziciji za 1/2 okreta.
2. Pas de bourree en tournant:
a) dessus-dessous
b) ballotte en tournant za 1/4 okreta.
3. Pas glissade en tournant po dijagonali (4-8).
4. Grande sissonne ouverte u svim smjeroivma i pozama (bez kretanja).
5. Grande sissonne ouverte par developpe u svim smjeovima i pozama.
6. Pas jete u velikim pozama, završavajući u demi plie.
7. Releve na jednoj nozi u različitim pozama (bez kretanja), druga je noga na 90° (2-4).
8. Pas ballonne s kretanjem u svim smjerovima i pozama.
9. Pirouette iz IV pozicije en dehors i en dedans.
10. Pirouette en dehors iz V pozicije za redom (8-16).

SKOKOVI NA VRHOVIMA PRSTIJU (ŠPICA) 
1. Changement de pied s kretanjem u svim smjerovima i en tournant. 
KARAKTERNI PLESOVI
Daljnje upoznavanje učenika s tehnikom karakternih plesova.
Proširuje se krug plesnih elemenata baziranih na već usvojenoj tehničkoj spremnosti kod štapa i na sredini. Zadane plesne cjeline omogućuju svladavanje stila i tehničkog izvođenja novih nacionalnih plesova.
U drugoj godini učenja zastupljeni su sljedeći plesovi:

1. Talijanski scenski ples – Tarantella
2. Poljski scenski ples – Mazurka
3. Elementi mađarskoga scenskog plesa.

KORACI UZ ŠTAP – razrada obrađenih tehničkih elemenata iz jednostavnih oblika do složenih kombinacija 

1. Pozicije nogu:
    a) pet otvorenih pozicija – (kao i u klasičnom baletu) I., II., III., V. i IV. pozicija
    b) pet zatvorenih pozicija:
    I. zatvorena pozicija – stopalo jedno do drugog (dodiruju se unutarnjim stranama)
    II. zatvorena pozicija – noge postavljene usporedno, a među njima je razmak od jednog stopala
    III. zatvorena pozicija – noge postavljene jedna do druge, samo što je peta jedne noge na sredini stopala druge 
    IV. zatvorena pozicija – noge su postavljene jedna ispred druge, a među njima je razmak jednog stopala
    V. zatvorena pozicija – noge su postavljene po pravoj crti, tj. prsti stražnje noge dodiruju petu prednje 
    c) pet slobodnih pozicija – položaj je tih pet pozicija između zatvorenih i otvorenih pozicija nogu
2. Različiti prijelazi nogu iz pozicije u poziciju:
    a) klizanjem stopala po podu
    b) izbacivanjem noge na 35° (jete)
    c) okretanjem stopala. 
3. Pozicije i položaji ruku:
    a) šest pozicija:
    1., 2., i 3. pozicija – istovjetne su 1., 2., i 3. poziciji ruku u klasičnom baletu
    4. pozicija – ruke su postavljene na struku. Palac je iza tijela, a ostala su četiri prsta postavljena naprijed, jedan do drugoga
    5. pozicija – ruke su prekrižene ispred tijela. Prsti su zajedno i postavljeni su malo iznad jednog i drugog lakta, a dlanovi su okrenuti dolje
    6. pozicija – obje su ruke savijene u laktima i dodiruju prstima zatiljak, a dlanovi su okrenuti naprijed
    b) pripremni položaj i dva osnovna položaja:
    pripremni položaj – obje ruke slobodno opuštene kraj tijela
    1. osnovni položaj – obje ruke okrugle u laktima i otvorene u stranu između pripremnog položaja i 2 pozicije, a dlanovi su lagano okrenuti gore
    2. osnovni položaj – obje ruke okrugle u laktima i otvorene u stranu na visini 3. i 2. pozicije, a dlanovi lagano okrenuti prema vrhu.
4. Priprema za početak vježbe (preparation).
5. Demi i grand plie u I., II., IV. i V. otvorenim i zatvorenim pozicijama:
    a) lagani
    b) oštri. 
6. Battement tendu:
    a) s dizanjem pete potporne noge
    b) s dizanjem potporne noge u demi plie
    c) s tombe coupe i s jednim do dva udara
    d) s prijelazom s prsta na petu i opet na prste (taj battement tendu možemo raditi s udarom ili dvostrukim udarom cijelog stopala u III. poziciji)
    e) s izlaskom noge na petu
    (Svi oblici battement tendu rade se naprijed, u stranu i natrag.)
7. Battement tendus jete:
    a) klasični oblik battement tendu jete
    b) sa spuštanjem pete potporne noge
    c) s demi plie na potpornoj nozi
    d) u demi plie
    e) s demi plie na potpornoj nozi i dizanjem pete te noge
    f) s releve na potpornoj nozi
    g) sa skraćenim stopalom (prsti–peta–prsti u zraku)
    h) sa spuštanjem na petu (demi plie na potpornoj nozi).
8. Rond de jambe par terre:
    a) ispružena potporna noga
    b) na demi plie
    c) radna noga na 45° 
9. Rond de pied:
    a) ispružena potporna noga
    b) na demi plie
    c) radna noga na 45°. 
10. Pas tortille  s udarom i bez udara.
11. Srednji battement ili priprema za flic-flac:
    a) jednostavni oblik (od sebe – k sebi) u stranu na 25° 
    b) na croisee (od sebe – k sebi)
    c) složeniji oblik (s udarom ili dvojnim udarom).
12. Veriovočka  passe (priprema za passe na cijelom stopalu i na releve).
13. Vježbe za bedra.
14. Ritmička udaranja petama i prstima po I. zatvorenoj poziciji.
15. Vadičep.
16. Golubec:
    a) s jednim udarcem
    b) s dva udarca.
17. Battement developpe:
    a) lagani
    b) oštri
    c) s udarom pete potporne noge.
18. Grand battement jete:
    a) s demi plie na potpornoj nozi
    b) s dizanjem potporne noge na poluprste
    c) sa spuštanjem radne noge petom na pod.
19. Vježbe za razvijanje plastike i koordinacije pokreta ruku.

SREDINA 
TALIJANSKI SCENSKI PLES – TARANTELLA
1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Pokreti ruku s tamburinom.
4. Klizanje stopalom (ristom) naprijed u otvorenu položaju, s istodobnim klizećim kretanjem natrag s drugom nogom u demi plie, na mjestu i s kretanjem natrag.
5. Mali pique naprijed u otvorenom položaju:
    a) s kretanjem naprijed i natrag
    b) sa sljedećim udarom rista po podu i istodobnim poskokom na poluprste druge noge u demi plie, na mjestu i s kretanjem
    c) s uzastopnim udarima prstima i petom po podu i istodobnim poskocima na poluprste druge noge u demi plie, na mjestu i s kretanjem natrag.
6. Pas balance (korak u stranu s dva prestupanja po III. slobodnoj poziciji).
7. Pas emboite:
    a) mali skok na jednu nogu naprijed s istodobnim prijelazom druge noge i istegnutim stopalom do cou-de-pied natrag, na mjestu s kretanjem naprijed
    b) mali skok na jednu nogu naprijed s istodobnim držanjem druge noge natrag na attitude na 45° i 90°, na mjestu s kretanjem naprijed.
8. Suhi skok u II. poziciju na cijela stopala u demi plie.
9. Poskoci po III. slobodnoj ili V. otvorenoj poziciji na poluprstima u demi plie, na mjestu i s okretom.

POLJSKI SCENSKI PLES – MAZURKA
1. Pozicija ruku.
2. Pozicija nogu.
3. Port de bras ruku.
4. Ključ (udar petama):
    a) jednostruki
    b) dvostruki
5. Pas ballance (korak u stranu s dva prestupanja po slobodnoj III. poziciji).
6. Golubec – (podbiti nogu, koja je u stranu u zatvorenoj široj II. poziciji, s kretanjem u stranu.
7. Pas de bourre (iz strane u stranu u laganom plie po I. zatvorenoj poziciji).
8. Pas galla (korak mazurke (osnovni) s kretanjem naprijed). 
ELEMENTI MAĐARSKOGA SCENSKOG PLESA
1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Port de bras.
4. Ključ (udar unutrašnjih strana peta):
    a) jednostruki
    b) dvostruki
5. Pas ballance.
6. Osmica (završetak na kraju kombinacije s rukama). 
GLASOVIR
III. godina nastave glasovira

1. Osnovni sadržaji: sviranje na većem dijelu klavijature te upotreba jednostavnih i 
složenih kombinacije ritmova s notama s točkom, sinkopiranog ritma, i izvođenja ukrasa.

2. Izvođački sadržaji: sviranjem raznih skladbi raznih skladatelja i stilova učenici razvijaju i usvajaju elemente izvođenja:
dinamika – izvođenje ff (jako glasno), pp (jako tiho) i nagle promjene jačine s naglaskom (sfz)
fraziranje – češće izmjenjivanje načina udara
agogika – usvajanje agogike ritmova s točkom, izdržavanje tempa skladbe s odmjerenim usporavanjem završetka (rall.), uporaba i sviranje rubata, portato sviranje, primjena pedala.

3. Razvijanje tehnike sviranja: učenici sviraju ljestvice koje se pojavljuju u literaturi koju
sviraju, veliku rastvorbu trozvuka i malu rastvorbu četverozvuka. Sviranjem tehničkih vježba razvijamo izdržljivost i gipkost prstiju u sviranju istovrsnoga tehničkog problema sviranjem na razne načine: legato, non legato, staccato, te udara u stranu i akorda.

LITERATURA
1. Ljestvica: Dur i mol do 4 predznaka.
Kroz dvije oktave: paralelno, protupomak. Trozvuk razložno i simultano; mala rastvorba četverozvuka.
2. Etide: Duvernoy op. 176: po nastavnikovu izboru – 18-24.
Lemoine op. 37: po nastavnikovu izboru – 4-20.
Bertini op. 28: po nastavnikovu izboru – 1-10.
4. Polifone skladbe: J. S. Bach: Male kompozicije
G. F. Handel: Lagani plesovi i komadi
D. Scarlatti: Male kompozicije
5. Sonatine: Margita Matz: Izbor sonatina
Dražen Mioč: Sonatine
po nastavnikovu izboru: cijele sonatine, ili instruktivni stavci raznih sonatina
6. Skaldbe majstora XIX. – XX. stoljeća (po nastavnikovu izboru)
Aleksandar Grečaninov: Dječji album
Ivo Lhotka-Kalinski: Međimurje malo
L. van Beethoven: Njemački plesovi
Kabalevski: Album za mladež
Dražen Mioč: Varijacije I – III
J. Thompson: Male skladbe I – II

GODIŠNJI ISPIT
Ljestvica.
Etida.
Polifona skladba.
Sonatina.
Skaldbe majstora XIX. – XX. stoljeća
 
Nastavni plan i program za osnovnu školu suvremenog plesa
UVOD
Plesno obrazovanje je umjetnički odgojno-obrazovni proces, koji ujedinjuje tjelesne, emotivne i intelektualne sposobnosti učenika. Tijekom školovanja obrazuje se stvaralačka osobnost s razvijenim sposobnostima izražavanja pokretom.
Cij obrazovanja u osnovnoj školi suvremenog plesa jest stjecanje osnovnih znanja i vještina za daljnje profesionalno školovanje, otkrivanje i razvijanje plesne darovitosti u skladu s psihofizičkim predispozicijama učenika, poticanje stvaralaštva u izražavanju pokretom, približavanje plesne umjetnosti što većem broju djece kroz doživljaj izražavanja pokretom, odgajanje plesno obrazovane publike, razvijanje navika za posjećivanje umjetničkih plesnih priredaba. Osnovno načelo na kojem se temelji cjelokupno obrazovanje jest stvaralaštvo učenika. U školi suvremenog plesa ne uče se gotovi obrasci pokreta, nego se tijekom nastavnog procesa neprestano istražuju nove mogućnosti kretanja i novi oblici pokreta. Na taj se način obogaćuje plesni rječnik i izražajne sposobnosti učenika. Poticanjem stvaralaštva kroz improvizaciju u pokretu i plesu, odnosno uporabom stečenog znanja uvijek na nov svakom pojedincu svojstven način, suvremeni plesni odgoj obogaćuje učenikovu osobnost i razvija njegov umjetnički senzibilitet.
Osnovna škola suvremenog plesa traje četiri godine. Nastava je organizirana kao predmetna nastava. Temeljni predmet struke je suvremeni ples, a ostali predmeti su ritmika i glazba, klasični balet te glasovir kao izborni predmet. Nastavni sat traje 45 minuta. Nastava svih predmeta izvodi se kao skupna nastava u razrednim odjelima, osim individualne nastave glasovira. Nastava je organizirana kao redovita, izborna i dodatna nastava.
Nastava plesnih predmeta odvija se uz glasovirsku pratnju (korepeticiju).
Redovita nastava obvezatna je za sve učenike, a ostvaruje se Nastavnim planom i programom. Redovita nastava se osvaruje unutar jednoga razrednog odjela sastavljena od učenika istog razrednog odjela ili u kombiniranom razrednom odjelu.
Izborna nastava je obvezatna za one učenike koji su se za izborni program opredijelili.
Izbornom se nastavom učenicima želi omogućiti proširivanje znanja i stjecanje novih vještina.
Prema potrebi škola može organizirati dodatnu nastavu plesnih predmeta za učenike koje treba pripremiti za razna natjecanja, susrete ili smotre.
Škola je dužna omogućiti završavanje osnovne škole u vremenu kraćemu od propisanoga za učenike koji se ističu znanjem, sposobnostima i vještinama. Talentirani učenici mogu tijekom jedne školske godine završiti dva razreda.
Usvojenost gradiva u pravilu se prikazuje na kraju školske godine u obliku javnog sata u prvom, drugom i trećem razredu te ispita na kraju četvrtog razreda. Svrha javnog sata je stjecanje iskustva za scenske nastupe, a ispita provjeravanje znanja i vještina.
Učenikova će se uspješnost vrednovati ocjenama uz vođenje bilježaka o individualnom napretku tijekom školske godine. Bilješkama će se sustavno pratiti razvoj sposobnosti, stjecanja vještina, aktivnosti u nastavnom procesu te motivacije za rad.
Za predmet Suvremeni ples i Ritmika i glazba ocjenu daju učitelji nastavnih područja dogovorno. Predmet Klasični balet ocjenjuje predmetni učitelj. Ispit na kraju četvrtog razreda se odvija u nazočnosti tročlanog ispitnog povjerenstva (predmetni učitelj i dva sustručnjaka) te ostalih učitelja škole. Ocjenu daje ispitno povjerenstvo.
Javna djelatnost škole sastavni je dio cjelokupnog obrazovanja, a ostvaruje se javnim satima i nastupima učenika na školskim predstavama, natjecanjima, smotrama, TV emisijama i gostovanjima u gradovima izvan mjesta škole.
U prvi razred osnovne škole suvremenog plesa djeca se u pravilu upisuju s navršenih 9 godina. Uvjet za upis je provjera sposobnosti spontana kretanja (improvizacije) uz glazbu različita karaktera, provjera motoričkih sposobnosti i osjećaja za metar i ritam.
NASTAVNI PLAN
REDOVITA NASTAVA
NASTAVNI PREDMETI.II.III.IV.
SUVREMENI PLES4466
KLASIČNI BALET2222
RITMIKA I GLAZBA2222
UKUPNO881010

Napomena:
Nastava predmeta Suvremeni ples odvija se uz glasovirsku pratnju 3 sata u tjednu u svim razredima. Nastava predmeta Klasični balet odvija se uz glasovirsku pratnju u svim razredima u potpunosti. Nastava nastavnog područja Ritmika odvija se uz glasovirsku pratnju u svim razredima u potpuosti.

IZBORNA NASTAVA
NASTAVNI PREDMETI.II.III.IV.
GLASOVIR-111



NASTAVNI PROGRAMI
SUVREMENI PLES
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: SUVREMENI PLES
Trajanje nastavnog predmeta: 4 godine
Oblik nastave: skupna nastava
Nastavni predmet Suvremeni ples obuhvaća dva nastavna područja:
– suvremeni ples
– plesna tehnika
Nastavna područja su samostalne cjeline koje se čvrsto povezuju u nastavu predmet prema načelima unutarnjeg suodnosa/korelacije. Nazivom nastavnog područja ističu se sadržaji i svrha učenja te djelatnosti kojima se ta svrha postiže.
Sadržaji nastavnih područja su obvezatni.
SUVREMENI PLES temeljni je predmet struke. Program suvremenog plesa uspostavlja stupnjevit sustav odgoja i obrazovanja od prvoga do četvrtog razreda. Stupnjevitost se ostvaruje uspostavljanjem primjerenih sadržajnih i spoznajnih razina u okomitu slijedu od prvoga do četvrtog razreda. Pri tome se ostvaruju načela postupnosti i kontinuiteta. Nastavni se sadržaji s godinama upotpunjuju novim sadržajima i izvode se na nov i složeniji način.
Zadaća ovog predmeta je osposobiti učenike za izvođenje i stvaranje plesnih kompozicija. Na osnovnoškolskom uzrastu podrazumijeva se stvaranje plesnih cjelina koje se u terminologiji suvremenog plesa zovu fraza, sekvenca, etida. Ti se nazivi svojim sadržajem razlikuju od istih naziva u glazbi.
Nastavno područje suvremeni ples proizlazi iz teorije R. Labana koji je svoje ideje o plesu u pedagoške svrhe uobličio u osam osnovnih tema i osam tema nadgradnje. Za osnovno je obrazovanje po Labanovu shvaćanju dovoljno svladavanje sadržaja osnovnih tema:
I. tema: Svijest o svojem tijelu u pokretu
Nastavnim sadržajima prve teme kod učenika se budi i razvija kinestetički osjećaj za pokrete čitavog tijela i njegovih dijelova.
II. tema: Spoznaja vremenskog trajanja i dinamike pokreta
Nastavnim sadržajima druge teme u učeniku se budi i razvija subjektivan i objektivan osjećaj za brzinu izvođenja pokreta i za snagu pokreta.
III. tema: Spoznja prostora i prostorne orijentacije
Nastavnim sadržajima treće teme učenici stječu znanja o odnosu tijela prema prostoru koji ih okružuje.
IV. tema: Tijek pokreta
Nastavnim sadržajima četvrte teme učenici razvijaju kinestetički osjećaj za tijelo u kretanju i mirovanju, za izvođenje pokreta u slijedu iz zgloba u zglob (sukcesivno) i iz nekoliko zglobova istovremeno (simultano).
V. tema: Prilagođavanje partneru i suradnja s drugima
Nastavni sadržaji ove teme bave se socijalnim aspektom plesa u plesu u paru i skupini.
VI. tema: Tijelo kao instrument u plesu
Nastavnim sadržajima ove teme bavi se nastavno područje plesne tehnike.
VII tema: Spoznaja osnovnih izražajnih akcija
Nastavnim sadržajima sedme teme budi se i razvija kinestetički osjećaj za izražajnost pokreta.
VIII. tema: Radni ritmovi i plesovi rada
Nastavnim saržajima osme teme učenici razvijaju osjećaj za metar i produbljuju kinestetički osjećaj za izražajnost pokreta.
Zadaća nastavnog područja plesna tehnika je osposobljavanje tijela kao plesnog instrumenta u tjelesnom i izražajnom smislu. Laban u svojoj VI. temi, čiji se sadržaj bavi tijelom kao instrumentom, nije odredio jednu detaljno razrađenu plesnu tehniku. On daje samo opće smjernice za raznovrsne pristupe plesnoj tehnici, naglašujući jedinstvo duha i tijela. Nastavni sadržaji ovog područja su spoj elemenata raznih plesnih tehnika. Svladavanjem nastavnih sadržaja stječe se opća tjelesna pripremljenost kao uvjet za pravilno izvođenje pokreta, preciznost izvođenja i koordinaciju.
PRVI RAZRED
Nastavno područje: SUVREMENI PLES
NASTAVNI SADRŽAJI
I. tema
– buđenje kinestetičkog osjećaja i upoznavanje s mogućnostima kretanja pojedinih dijelova tijela i čitavog tijela
– karakteristične kretnje pojedinih dijelova tijela
– kontakti i podupiranja.
II. tema
– buđenje osjećaja za subjektivni i objektivni doživljaj brzine pokreta
– buđenje osjećaja za subjektivni i objektivni doživljaj jačine pokreta.
III. tema
– doživljaj prostora u odnosu na vlastito tijelo (blizu-daleko)
– upoznavanje s osnovnim smjerovima u prostoru (naprijed-natrag, gore-dolje, desno-lijevo)
– upoznavanje s mogućnosti prodiranja, dijeljenja, obuhvaćanja i ispunjavanja prostora
– buđenje osjećaja za pokrete gornjih i donjih dijelova tijela (zone).
IV. tema
– oblikovanje plesnih cjelina slobodnog i vezanog tijeka pokreta u jednostavnim primjerima hoda, trka, gesta, poskoka, skokova i kotrljanja
– povezano i isprekidano kretanje.
V. tema
– suradnja pri oblikovanju cjeline pokreta u paru.
VI. tema
– pomoćna tema svim ostalim temama, jer je detaljno razrađena u nastavnom području plesna tehnika.
VII. tema
– zvuk, šum i ton kao poticaj za razvijanje kinestetičkog osjećaja za osnovne izražajne akcije.
VIII. tema
– prenošenje radnih pokreta neobičnih zanimanja u stilizirane plesne cjeline.

ISHODI UČENJA
Na razini spoznaje
– pomak u osviještenosti kretanja čitavog tijela i pojedinih dijelova tijela
– orijentacija u prostoru u osnovnim smjerovima
– pojam blizu i daleko od tijela
– prekid tijeka pokreta
– povezano i isprekidano kretanje (legato i staccato)
– pomak u osvještivanju osnovnih izražajnih kvaliteta pokreta (efforti)
– pomak u osvještivanju kretanja u objektivnom osjećaju brzine i jačine pokreta
– pomak u vještini spontana kretanja uz glazbu (improvizacija)
– »razgovor« pokretom u paru (pitanje – odgovor)
– samostalno oblikovanje malih plesnih cjelina u paru na zadanu temu.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje triju koreografija temeljenih na nastavnim sadržajima.

Nastavno područje: PLESNA TEHNIKA

NASTAVNI SADRŽAJI
– Vježbe za pravilno držanje tijela u ležećem, sjedećem i stojećem položaju
– Vježbe istezanja i jačanja pojedinih mišićnih skupina
– Vježbe za poboljšanje pokretljivosti pojedinih dijelova tijela

Geste nogu
Ležeći položaj na leđima:
– simultana gesta u stranu i naprijed (tendu) s otvorenim i usporednim položajem noge.
Stojeći položaj uz štap i u sredini prostora:
– simultana gesta u stranu i naprijed (tendu) s usporednim položajem noge.

Čučnjevi
Na podu u ležećem i sjedećem položaju:
– privlačenje koljena (plié) u usporednom i otvorenom položaju nogu.
U stojećem položaju uz štap:
– polučučanj (demi plié) i duboki čučanj (grand plié) s usporednim i otvorenim položajem nogu u prvoj poziciji.

Kretanje kroz prostor (lokomocija)
Kolutanje
– kotrljanje.
Hod
– plesni hod, hod na poluprstima.
Koraci
– priključni korak na cijelom stopalu s usporednim položajem nogu u smjeru naprijed, u stranu i natrag.
Trk
– prema naprijed i unatrag.
Skokovi (elevacija)
– skokovi s odrazom i doskokom na dvije noge
– skok s odrazom i doskokom na istoj nozi – poskok
– skok s odrazom na jednoj nozi i doskokom na drugu nogu – galopni skok.
Okreti
– ishodani okret za 90° na cijelom stopalu kojemu prethodi promjena smjera pažnje u smjer okretanja.
Ravnoteža
– održavanje ravnoteže na više uporišnih točaka
– održavanje ravnoteže na poluprstima obiju nogu u usporednom položaju nogu.

ISHODI UČENJA

Na spoznajnoj razini
– pomak u osviještenosti kretanja čitavog tijela i pojedinih dijelova tijela (razvoj kinestetičkog osjećaja)
– pomak u osviještenosti pravilna držanja tijela u svim trima položajima
– pomak u osviještenosti pravilna držanja tijela u kretanju prostorom
– izvođenje polučučnja i dubokog čučnja s usporednim položajem nogu
– geste nogu na podu
– geste nogu u stojećem položaju uz štap i u sredini prostora s usporednim položajem nogu
– plesni hod
– pomak u održavanju ravnoteže na poluprstima obiju nogu
– pomak u osviještavanju pripreme za skok i mekanoadoskoka u skoku s odrazom i doskokom na dvije noge, poskoku i galopnom skoku.

Na razini vještina
– pravilno disanje
– izvođenje polučučnja s usporednim položajem nogu
– geste nogu na podu (tendu)
– priključni korak na cijelom stopalu
– održavanje ravnoteže na više uporišnih točaka
– ishodani okret
– samostalno oblikovanje malih cjelina pokreta iz zadanih elemenata
– iskustvo na javnim nastupima.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje jedne ili više cjelina pokreta koje prikazuju preciznost izvođenja elemenata obrađenih u nastavnom programu.
DRUGI RAZRED
Nastavno područje: SUVREMENI PLES

NASTAVNI SADRŽAJI
I. tema
– osvješćivanje izražajnih kretnja ruku (geste kao dopuna izražajnosti pokreta) i ramena
– prenošenje karakterističnih pokreta pojedinih dijelova tijela na druge dijelove tijela
– pronalaženje novih mogućnosti dodira, hvata i podupiranja
II. tema
– razvijanje subjektivna i objektivna osjećaja za brzinu i jačinu pokreta kroz dinamičke i vremenske kontraste.
III. tema
– osvješćivanje kretanja u prostornim razinama
– osvješćivanje izravnih i neizravnih prostornih putova kretanjem općim prostorom.
IV. tema
– buđenje osjećaja za izmjeničnost tijeka i zastoja pokreta
– osvješćivanje osjećaja za simultani i sukcesivni slijed pokreta
– osvješćivanje dramatskog značenja prekida toka pokreta.
V. tema
– razvijanje osjećaja za razgovor pokretom u paru: pitanje i odgovor, zrcalno kretanje.
VI. tema
– pomoćna tema svim ostalim temama jer je detaljno razrađena u nastavnom području plesna tehnika.
VII. tema
– razvijanje kinestetičkog osjećaja za osnovne izražajne kvalitete pokreta.
VIII. tema
– prenošenje radnih pokreta neobičnih zanimanja u stilizirane plesne cjeline.

ISHODI UČENJA

Na razini spoznaje
– pomak u osvješćivanju kretanja pojedinih dijelova tijela
– pomak u osvješćivanju osjećaja za brzinu i jačinu pokreta
– kretanje u razinama prostora u jednostavnim plesnim cjelinama
– preorijentacija u prostoru (promjena fronte)
– pomak u osvješćivanju pojma fraze pokreta (kretanje između dvaju zastoja)
– razgovor pokretom u radu s partnerom (oponašanje pokreta – imitacija, suprotno kretanje)
– pomak u razvijanju kinestetičkog osjećaja za izražajnost pokreta
– pomak u vještini spontana kretanja uz glazbu (improvizacija)
– pomak u vještini zapamćivanja i izvođenja zadanih plesnih cjelina
– pomak u vještini samostalna oblikovanja malih plesnih cjelina na zadanu temu
– stjecanje scenskog iskustva na javnim nastupima.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje triju koreografija temeljenih na nastavnim sadržajima.
Izvođenje plesnog sastava učenika u paru na zadanu temu.
 
Nastavno područje: PLESNA TEHNIKA

NASTAVNI SADRŽAJI
Vježbe za pravilno držanje tijela u svim položajima
Vježbe istezanja i jačanja pojedinih mišićnih skupina
Vježbe za poboljšanje pokretljivosti pojedinih dijelova tijela

Geste nogu
Ležeći položaj na leđima:
– simultana i sukcesivna gesta na visinu 45° s usporednim i otvorenim položajem noge.
Ležeći položaj na trbuhu
– simultana gesta noge (tendu) u stranu i natrag s usporednim i otvorenim položajem noge.
Stojeći položaj uz štap i u sredini prostora
– simultana gesta noge (tendu) u stranu i naprijed s otvorenim položajem noge.

Čučnjevi
U stojećem položaju uz štap i na sredini prostora:
– polučučanj (demi plié) i duboki čučanj (grand plié) iz prvoga i drugoga usporednog i otvorenog položaja nogu.

Kretanje kroz prostor (okomocija)
Prijenos težine tijela
– prenošenje težine tijela preko poluprstiju s usporednim i otvorenim položajem nogu.
Koraci
– priključni koraci u sve smjerove s otvorenim položajem nogu
– križani korak.
Trk
– plesni trk.
Skokovi
– skokovi s odrazom i doskokom na dvije noge u prvome usporednom i otvorenom položaju (tramplin, sauté)
– poskok s otvorenim položajem radne noge
– galopni skok s otvorenim položajem obiju nogu.
Okreti
– prekriženi okret za 360°
Ravnoteža
– održavanje ravnoteže na poluprstima obiju nogu u otvorenom položaju nogu
– održavanje ravnoteže na cijelom stopalu potporne noge.

ISHODI UČENJA

Na spoznajnoj razini
– pomak u osvješćivanju kretanja čitavog tijela i pojedinih dijelova tijela (razvoj kinestetičkog osjećaja)
– pomak u pravilnu držanju tijela
– izvođenje dubokog čučnja s otvorenim položajem nogu
– simultana gesta noge (tendu) u stranu i naprijed s otvorenim položajem noge u stojećem položaju uz štap
– prijenos težine tijela preko poluprstiju
– klizeći trk
– prekriženi okret za 360°
– pomak u izvođenju pripreme za skok i mekana doskoka u izvođenju poskoka i galopnog skoka s otvorenim položajem nogu.

Na razini vještina
– izvođenje dubokog čučnja s usporednim položajem nogu uz štap i u sredini postora
– izvođenje polučučnja s otvorenim položajem nogu uz štap i u sredini prostora
– izvođenje dubokog čučnja s otvorenim položajem nogu uz štap
– simultana i sukcesivna gesta na visinu 45° s usporednim i otvorenim položajem noge u ležećem položaju na leđima
– simultana gesta noge (tendu) u stranu i natrag s usporednim i otvorenim položajem noge u ležećem položaju na trbuhu
– geste nogu u stojećem položaju uz štap i u sredini prostora i s usporednim položajem nogu (tendu)
– priključni korak na cijelom stopalu s otvorenim položajem nogu
– križani korak
– plesni hod
– održavanje ravnoteže na poluprstima obiju nogu
– izvođenje pripreme za skok i mekana doskoka u skoku s odrazom i doskokom na dvije noge, poskoku i galopnom skoku s usporednim položajem nogu.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje jedne ili više cjelina pokreta koje prikazuju preciznost izvođenja elemenata obrađenih u nastavnom programu.
 
TREĆI RAZRED

Nastavno područje: SUVREMENI PLES

NASTAVNI SADRŽAJI
I. tema
– osvješćivanje simetrije i asimetrije unutar tijela, para i skupine
– osvješćivanje stabilnosti i labilnosti stavova.
II. tema
– razvijanje osjećaja za prirodni naglasak impulsnih pokreta.
III. tema
– buđenje svijesti o trodimenzionalnosti prostora (osnovne prostorne akcije)
– razvijanje osjećaja za prostornu preorijentaciju (promjena fronte).
IV. tema
– sekvence slobodnog i vezanog tijeka pokreta s dinamičkim obilježjima snage i lakoće
– osvješćivanje dramatskog značenja prekida tijeka pokreta.
V. tema
– svi oblici razgovora i suradnje pokretom (u paru, pojedinac i skupina, dvije ili više skupina)
VI. tema
– pomoćna tema svim ostalim temama jer je detaljno razrađena u nastavnim sadržajima nastavnog područja plesna tehnika.
VII. tema
– usvojeni nastavni sadržaji izvode se na nov i složeniji način
– primjena usvojenih znanja o osnovim izražajnim akcijama kao dopuna ostalim temama.

ISHODI UČENJA

Na spoznajnoj razini
– pomak u osviještenosti mogućnosti kretanja čitavog tijela i pojedinih dijelova tijela (razvoj kinestetičkog osjećaja)
– pojam simetrije i asimetrije stavova i pokreta
– pojam stabilnosti i labilnosti stavova
– pomak u osviještenosti doživljaja brzine i jačine u subjektivnom osjećaju za kretanje
– prirodni naglasci pokreta (impuls)
– pojam trodimenzionalnosti prostora (osnovne prostorne akcije)
– pomak u razvijanju kinestetičkog osjećaja za izražajnost pokreta
– izražajnost završne kretnje (kadencija).

Na razini vještina
– pomak u vještini spontana kretanja uz glazbu (improvizacija)
– pomak u izražajnosti pokreta
– pomak u vještini samostalna oblikovanja cjelina pokreta na zadanu temu ili temu po izboru učenika
– kretanje u razinama prostora u složenijim plesnim cjelinama
– prirodni naglasci pokreta (njihaj i zamah)
– preorijentacija u prostoru (promjena fronte)
– izvođenje jednostavnih sekvencija slobodna i vezana tijeka pokreta u dinamičkim kontrastima
– prekid tijeka pokreta (dramatsko značenje)
– rad s partnerom (zrcalno kretanje)
– stjecanje scenskog iskustva na javnim nastupima.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje triju koreografija temeljenih na nastavnim sadržajima.
Izvođenje plesnog sastava učenika u paru ili manjoj skupini na temu po izboru učenika.
 
Nastavno područje: PLESNA TEHNIKA

NASTAVNI SADRŽAJI
Vježbe za pravilno držanje tijela
Vježbe istezanja i jačanja pojedinih mišićnih skupina
Vježbe za poboljšanje pokretljivosti pojedinih dijelova tijela

Geste nogu
Ležeći položaj na leđima:
– simultana i sukcesivna gesta na visinu 90° u smjeru naprijed (s otvorenim i usporednim položajem nogu) i u stranu (s otvorenim položajem nogu).
Ležeći položaj na boku:
– simultana i sukcesivna gesta na visinu 90° (s otvorenim i usporednim položajem nogu).
Ležeći položaj na trbuhu:
– simultana gesta noge natrag i u stranu na visinu 30° (s otvorenim i usporednim položajem nogu).
Stojeći položaj uz štap i u sredini prostora:
– simultana i sukcesivna gesta do visine 45° u stranu i naprijed (s otvorenim i usporednim položajem nogu).

Prijenos težine tijela
– prenošenje težine tijela kroz polučučanj
– ispad izveden simultanom kretnjom čitavog tijela s cijelog stopala potporne noge okomitom osi tijela, kojemu prethodi gesta noge (na 45). Ispad se izvodi u smjeru naprijed i u stranu s usporednim i otvorenim položajem nogu.

Skokovi
– sauté iz drugog usporednog i otvorenog položaja
– sauté s okretom za 180° iz prvog usporednog i otvorenog položaja
– poskok s okretom za 180°
– galopni skok s okretom za 180°.
*Skokovi se izvode na mjestu i kroz prostor.

Okret
– okret na poluprstima potporne noge oko okomite osi tijela za 180° izveden s pripremom kroz polučučanj.
Ravnoteža
– održavanje ravnoteže na jednom uporištu s okomitom osi tijela i s nagibom tijela.

ISHODI UČENJA

Na spoznajnoj razini
– pomak u pravilnu držanju tijela u stojećem položaju
– pomak u osviještenosti kretanja čitavog tijela i pojedinih dijelova tijela (razvoj kinestetičkog osjećaja)
– simultana i sukcesivna gesta na visinu 90° (s otvorenim i usporednim položajem nogu) u ležećem položaju na boku
– simultani i sukcesivni gest na visinu 45° u stranu i naprijed (s otvorenim i usporednim položajem nogu) u stojećem položaju uz štap i u sredini prostora
– prenošenje težine tijela kroz polučučanj
– ispad
– pomak u tehnici izvođenja skokova: sauté iz drugoga usporednoga i otvorenoga položaja
– sauté s okretom za 180° iz prvog usporenog i otvorenog položaja
– pomak u tehnici izvođenja okreta
– održavanje ravnoteže na jednom uporištu s okomitom osi tijela i s nagibom tijela.

Na razini vještina učenici će biti osposobljeni za sljedeće:
– izvođenje gesta nogu u ležećem položaju na leđima na visinu 90°
– simultana gesta noge (tendu) u stranu i naprijed s otvorenim položajem nogu uz štap i u sredini prostora
– izvođenje gesta nogu u stojećem položaju uz štap i u sredini prostora
– izvođenje prijenosa težine tijela preko poluprstiju
– izvođenja skokova: sauté iz prvoga usporednog i otvorenog položaj, posok i galopni
– skok s otvorenim položajem nogu
– izvođenje okreta: prekriženi okret za 360°, okret na poluprstima potporne noge oko okomite osi tijela za 180° izveden s pripremom kroz polučučanj
– poskok i galopni skok sa okretom za 180°
– održavanje ravnoteže na jednoj nozi s okomitom osi tijela.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje jedne ili više cjelina pokreta koje prikazuju preciznost izvođenja elemenata obrađenih u nastavnom programu.
ČETVRTI RAZRED
Nastavno područje: SUVREMENI PLES

NASTAVNI SADRŽAJI
I. tema
– usvojeni nastavni sadržaji izvode se na nov i složeniji način.
II. tema
– stupnjevanje brzine i jačine pokreta u subjektivnu osjećaju.
III. tema
– pronalaženje novih mogućnosti kretanja u osnovnim prostornim akcijama.
IV. tema
– oblikovanje cjeline pokreta osvješćivanjem pojmova početni stav i završna kretnja
– oblikovanje cjeline pokreta u subjektivnu i objektivnu osjećaju dinamike i vremena u kojima će biti primijenjeno stečeno znanje o tijeku, zastoju i prekidu tijeka pokreta.
V. tema
– usvojeni nastavni sadržaji izvode se na nov i složeniji način
– pomoćna tema ostalim temama.
VI. tema
– pomoćna tema svim ostalim jer je detaljno razrađena u nastavnim sadržajima nastavnog područja plesna tehnika.
VII. tema
– usvojeni nastavni sadržaji se izvode na nov i složeniji način
– primjena usvojenih znanja o osnovnim izražajnim akcijama kao dopuna ostalim temama.

ISHODI UČENJA
Na razini vještina učenici će biti osposobljeni:
– za svjesno kretanje čitavog tijela i pojedinih dijelova tijela
– za svjesno kretanje u objektivnu i subjektivnu doživljaju brzine i jačine pokreta
– za svjesno kretanje prostornim smjerovima i prostornim razinama
– za stvaranje plesnih cjelina na zadanu temu ili temu po izboru učenika
– za »razgovor« pokretom u svim oblicima u radu s partnerom i u skupini
– za izražajno izvođenje pokreta
– za vještije izvođenje duljih plesnih cjelina – koreografija
– za javni nastup.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Samostalno oblikovane plesne cjeline izvedene solo ili u paru, na zadanu temu.
Izvođenje samostalno oblikovane plesne cjeline za par ili manju skupinu na temu po izboru učenika.
Izvođenje dviju koreografija koje je pripremio učitelj.
 
Nastavno područje: PLESNA TEHNIKA

NASTAVNI SADRŽAJI
Vježbe za pravilno držanje tijela
Vježbe istezanja i jačanja pojedinih mišićnih skupina
Vježbe za povećanje pokretljivosti pojedinih dijelova tijela

Geste nogu
Ležeći položaj na leđima:
– simultana i sukcesivna gesta na visinu više od 90°.
Stojeći položaj uz štap:
– simultana i sukcesivna gesta na 90° u stranu i naprijed.
Stojeći položaj u prostoru:
– simultana i sukcesivna gesta na 90° u stranu i naprijed (potporna noga u polučučnju)
– simultana i sukcesivna gesta unatrag na visinu 45° (koljeno potporne noge pruženo).

Prijenos težine tijela
– ispad izveden simultanom kretnjom čitavog tijela s cijelog stopala potporne noge okomitom osi tijela, kojemu prethodi gesta noge (na 45). Ispad se izvodi u smjeru naprijed i u stranu s usporednim i otvorenim položajem nogu.

Skokovi
– galopni skok unatrag
– sauté s okretom za 360° iz prvoga i drugoga usporednoga i otvorena položaja
– poskok i galopni skok s okretom za 360°
– izbor učenja drugih vrsta skokova prema mogućnostima učenika.
*Skokovi se izvode na mjestu i kroz prostor

Okret
– okret na poluprstima potporne noge oko okomite osi tijela.

Ravnoteža
– održavanje ravnoteže na poluprstima obiju nogu u polučučnju
– održavanje ravnoteže na poluprstima potporne noge
– održavanje ravnoteže na cijelom stopalu potporne noge uz gestu radne noge iznad 90 (uz pomoć hvata rukom).

ISHODI UČENJA

Na razini vještina
– osviještena okomita os tijela
– izvođenje gesta nogu u stojećem položaju na sredini prostora na 90°
– pravilno izvođenje prijenosa težine tijela preko poluprstiju i kroz polučučanj, ispad
– pravilan odraz i doskok
– održavanje ravnoteže na jednom uporištu (na jednoj nozi) s nagibom tijela, na poluprstima obiju nogu u polučučnju i na poluprstima potporne noge
– okret na jednoj nozi sa ravnom osi tijela za 360°
– skokovi s okretom za 360°.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje osnovnih pokreta (obrađenih tijekom cijelog školovanja):
– geste nogu u stojećem položaju na sredini prostora
– prijenosi težine
– skokovi
– okreti.
Izvođenje kombinacija osnovnih pokreta (obrađenih tijekom cijelog školovanja):
– ravnoteža, prijenosi težine, geste nogu, skokovi i okreti.

METODIČKE NAPOMENE
U nastavnim sadržajima nastavnog područja suvremeni ples nema precizno zadanih pokreta. Teme se obrađuju potpuno slobodno. Svakom je učitelju ostavljeno da odabere one pokrete i načine kretanja kojima će po njegovu mišljenju najbolje učenicima približiti propisane nastavne sadržaje. U pripremi za izvođenje nastavnog sata potrebno je slijediti didaktička načela. Svi se pojmovi uvode gotovo neprimjetno. Temeljna metoda je metoda spontanog kretanja – improvizacije uz dramatizaciju i samostalne sastave učenika. Pomoćne metode su metoda demonstracije i metoda razgovora.
Kako bi se kod učenika razvio smisao za vrednovanje umjetničkih plesnih sadržaja, preporučljivo je, da učenici aktivno promatraju i iznose svoja opažanja o izvedbi samostalnog sastava drugih učenika iz razrednog odjela.
U nastavnim sadržajima nastavnog područja plesna tehnika temeljna je metoda demonstracije. Pomoćna metoda jest metoda usmenog izlaganja.
Vježbe uz štap na javnom se satu i ispitu ne izvode jer su to razvojni stupnjevi učenja.
Nastavni sadržaji predmeta suvremeni ples izvode se u trajanju od 90 minuta (blok sat). Nastavni sadržaji nastavnog područja plesna tehnika izvode se neposredno prije nastavnih sadržaja nastavnog područja suvremeni ples.
Korepetitor i učitelj plesnih predmeta moraju odabrati glazbu koja odgovara nastavnim sadržajima.Glazbeni primjeri moraju svojim tonskim materijalom i ritmičkom strukturom potaknuti učenike na bolje i potpunije usvajanje nastavnih sadržaja. Nadalje je potrebno izabrati glazbene primjere koje će u plesnoj izvedbi učenici moći izvesti u originalnom tempu.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:
Tijekom svih godina učenja u plesnoj dvorani će se rabiti glasovir te sredstva za repodukciju zvuka (CD player ili kasetofon), mediji sa zvučnim zapisom i video.
KLASIČNI BALET
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: KLASIČNI BALET
Trajanje nastavnog predmeta: 4 godine
Oblik nastave: skupna nastava
Program klasičnog baleta uspostavlja stupnjevit sustav odgoja i obrazovanja od prvoga do četvrtog razreda. Stupnjevitost se ostvaruje uspostavljanjem primjerenih sadržajnih i spoznajnih razina u okokmitu slijedu od prvoga do četvrtog razreda. Pri tome se ostvaruju načela postupnosti i kontinuiteta. Nastavni sadržaji se s godinama upotpunjuju novim sadržajima i izvode se na nov i složeniji način.
Zadaća je ovog predmeta u školi suvremenog plesa da pridonose kvalitetnijoj izvedbi nastavnih sadržaja u temeljnom predmetu struke. Sustavom precizno razrađenih vježba Barre á terre i vježbama uz štap, te na sredini prostora pomaže pri pravilnom izvođenju pokreta. Razvija koordinaciju pokreta različitih dijelova tijela, razvija koncentraciju, preciznost izvođenja i plesnost.
PRVI RAZRED

NASTAVNI SADRŽAJI

Vježbe u sjedećem položaju
– postava glave, tijela, ruku i nogu – vježbe za stopala
– vježbe za natkoljenicu i potkoljenicu
– demi-plié zatvoreni i otvoreni
– grand-plié
– battements tendus simples
– battements tendus pour les pieds
– položaj šake u osnovnom položaju.

Vježbe u ležećem položaju na leđima
– postava glave, tijela, ruku i nogu
– mali plié zatvoreni i otvoreni
– veliki plié par terre i u zraku
– battements tendus simples
– battements tendus pour les pieds
– battements tendus jetés
– battement relevé lent na 45° i na 90°
– demi-rond de jambe en dehors et en dedans na 45° i na 90°
– vježbe za jačanje trbušnih mišića
– položaji ruku (pripremni, prvi, treći i drugi).

Vježbe u ležećem položaju na trbuhu i na boku
– položaj glave, tijela, nogu i ruku (mali i veliki položaj)
– demi-plié zatvoreni i otvoreni
– grand-plié par terre i u zraku
– battements tendus pour les pieds
– battemets tendus jetés.

Vježbe u sredini prostora
– révérence
– baletno stupanje
– baletno hodanje.

ISHODI UČENJA

Na razini vještina
– razvijena svijest o pojedinim dijelovima tijela
– rad pojedinih skupina mišića
– bolja gipkost tijela
– usklađenost izvođenja pokreta s različitm karakterom glazbe
– svijest o disanju u mirovanju i kretanju.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Nastavne sadržaje učenici izvode uz glazbu, zajedno, u zadanim vježbama koje obuhvaćaju cjelokupni nastavni program.
DRUGI RAZRED
NASTAVNI SADRŽAJI

Vježbe na podu
– osnovne vježbe barre á terre

Vježbe uz štap
Položaji nogu: 1., 2., 3. i 5.
Položaji ruku: pripremni položaj, 1., 3. i 2. (uči se prvo na sredini dvorane uz nepotpunu otvorenost položaja nogu)
Plié:
– demi-plié licem štapu iz 1. i 2. pozicije
– grand-plié licem štapu iz 1. i 2. pozicije.
Battements tendus:
– battement tendu simple licem štapu iz 1. položaja u stranu, naprijed i natrag
– battement tendu demi-plié licem štapu iz 1. položaja u stranu, naprijed i natrag
Passé par terre:
– passé par terre licem štapu
– passé par terre s demi-plié u 2. položaj licem štapu bez prijenosa težine s noge oslonca
– passé par teere s demi-plié u 2. položaj licem štapu s prijenosom težine noge oslonca.
Battement tendu jeté licem štapu iz 1. pozicije u sve smjerove.
Pojam smjerova en dehors i en dedans.
Ronde de jambe
– demi-rond de jambe par terre en dehors i en dedans licem štapu
– ronde de jambe par terre en dehors i en dedans licem štapu.
Plié-soutenu licem štapu u stranu i naprijed.
Položaji noge sur-le-cou-de-pied naprijed, natrag i obuhvatni.
Relevé u 1. i 2. položaju istegnutih nogu i iz demi-plié licem štapu.
Nagib tijela natrag i u stranu licem štapu.

Vježbe u sredini prostora
– položaji ruku: pripremni položaj, 1., 3. i 2.
– demi-plié u 1. i 2. položaju, en face s rukama u pripremnom položaju
– releve u 1. i 2. položaju en face s istegnutih nogu iz demi-plié
– 1. port de bras.
Allegro
– temps sauté po 1. i 2. položaju.
Révérance.
Baletno stupanje.
Baletno hodanje.

ISHODI UČENJA

Na razini vještina
– držanje tijela, nogu, ruku i glave u prirodnoj otvorenosti položaja nogu licem štapu i u sredini prostora
– razvijen osjećaj za tijelo i prostor.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Nastavne sadržaje učenici izvode uz glazbu, zajedno, u zadanim vježbama koje obuhvaćaju cjeokupni nastavni program.
TREĆI RAZRED
NASTAVNI SADRŽAJI

Vježbe na podu
– osnovne vježbe barre á terre.

Vježbe uz štap
Položaji nogu: 1., 2., 5. i 4.
Položaji ruku (naglasak na prijelaze iz položaja u položaj.
Plié:
– demi-plié licem štapu, 5. i 4. položaj
– demi-plié bokom štapu, 1. i 2. položaj s rukom u pripremnom položaju
– grand-plié licem štapu, 5. položaj
– grand-plié bokom štapu, 1. i 2. položaj s rukom u pripremnom položaju
Battements tendus:
– simple bokom štapu iz 1. položaja u stranu, naprijed i natrag s
rukom u pripremnom položaju
– simple bokom štapu iz 1. položaja u stranu, naprijed i natrag s
rukom u 2. položaju
– s demi-plié bokom štapu iz 1. položaja u stranu, naprijed i natrag s rukom u pripremnom položaju
– bokom štapu iz 1. položaja u stranu, naprijed i natrag s rukom u 2. položaju
– passé par terre bokom štapu s rukom u pripremnom položaju
– bokom štapu s rukom u 2. poziciji
– s demi-plié u 2. položaju bokom štapu bez prijenosa težine s noge oslonca
– s opuštanjem pete u 2. položaju licem štapu
– pour le pied licem štapu iz 1. položaja u stranu, naprijed i natrag.
Battement tendu jeté:
– licem štapu iz 5. položaja
– bokom štapu iz 1. položaja
– s demi-plié licem štapu u 1. položaju u stranu, naprijed i natrag
– pique licem štapu iz 1. i 5. položaja u stranu, naprijed i natrag.
Ronde de jambe:
– demi-ronde de jambe par terre bokom štapu
– ronde de jambe par terre bokom štapu.
Temps relevé par terre en dehors i en dedans licem štapu i bokom štapu.
Plié-soutenu licem i bokom štapu u stranu, naprijed i natrag.
Battement retiré (podizanje noge iz 5. položaja u položaj sur le cou de pied i passé i vraćanje u 5. poziciju naprijed i natrag) licem štapu.
Battement-frappé licem štapu u stranu, naprijed i natrag prstima na pod i na 30°.
Petit battement licem štapu s ravnomjernim prijenosom.
Battemen relevé lents licem štapu ustranu i naprijed na 45°.
Relevé u 5. položaju licem štapu.
Priprema za pas de bourre licem štapu.
Nagib tijela natrag i u stranu bokom štapu.

Vježbe u sredini prostora
Položaji epaulements croisé i effacé (mala i velika poza).
Plié:
– grand-plié iz 1. i 2. položaja en face
– demi-plié iz 5. položaja en face i u epaulement.
Battements tendus:
– simple iz 1. položaja u stranu, naprijed i natrag
– s demi-plié iz 1. položaju u stranu, naprijed i natrag
– s demi-plié u 2. položaju bez prijenosa težine s noge oslonca i s prijenosom težine.
Battement tendu jeté iz 1. pozicije u stranu, naprijed i natrag.
Demi-ronde de jambe par terre en dehors i en dedans.
Plié-soutenu u svim smjerovima iz 1. položaja.
2. port de bras.
Reveronce
Allegro
– temps sauté iz 5. položaja
– changement de pieds.

ISHODI UČENJA

Na razini vještina
– otvaranje nogu (en dehors)
– položaj tijela épaulements i poze croisé i effacé u vježbama kraj štapa i u sredini
– prijelazi ruku iz položaja u položaj
– podizanje na poluprste i spuštanje u početni položaj
– pravilan skok i doskok
– vladanje brzinom izmjene cou-de-pied-a.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Nastavne sadržaje učenici izvode uz glazbu, zajedno, u zadanim vježbama koje obuhvaćaju cjelokupni nastavni program.
ČETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRŽAJI

Vježbe na podu
– osnovne vježbe barre á terre.

Vježbe uz štap
Plié:
– demi-plié bokom štapu, 5. i 4. položaj s rukom u pripremnom položaju
– bokom štapu u 1., 2. i 5. položaju s pratnjom ruke
– grand-plié licem štapu u 4. položaju
– bokom štapu u 5. položaju s rukom u pripremnom položaju
– bokom štapu u 1., 2. i 5. položaj s pratnjom ruke
Battements tendus:
– simple bokom štapu iz 5. položaja s rukom u pripremnom položaju
– bokom štapu iz 5. položaja s rukom u 2. položaju
– s demi-plié licem štapu iz 5. položaja u stranu, naprijed i natrag
– bokom štapu iz 5. položaju ustranu, naprijed i natrag s rukom u pripremnom položaju
– s demi-plié u 2. položaju bokom štapu s prijenosom težine
– s opuštanjem pete u 2. položaju bokom štapu
– s demi-plié u 4. položaju licem štapu bez prijenosa težne s noge oslonca
– pour le pied licem štapu iz 5. položaja u stranu, naprijed i natrag
– bokom štapu iz 1. i 5. položaja u stranu, naprijed i natrag.
Battements tendus jetés:
– bokom štapu iz 5. položaja
– s demi-plié licem štapu iz 5. položaja
– bokom štapu iz 1. i 5. položaja
– piqué bokom štapu iz 1. i 5. položaja u stranu, naprijed i natrag.
Balançoire licem štapu.
Ronde de jambe par terre en dehors i en dedans s potpornom nogom u demi-plié licem i bokom štapu.
Temps relevé par terre bokom štapu s pratnjom ruke.
Frappé:
– battement frappé bokom štapu na piqué i na 30° u stranu, naprijed i natrag
– battement double frappé licem štapu na piqué i na 30° u stranu, naprijed i natrag.
Relevé:
– relevé na poluprste licem štapu iz 4. položaja s istegnutih nogu i iz demi-plié
– bokom štapu iz 5. položaja s istegnutih nogu i iz demi-plié.
Battemnt fondu licem štapu na piqué i na 45° u stranu, naprijed i natrag.
Battement soutenu licem štapu u stranu, naprijed i natrag na piqué i na 45°.
Petit battement sur le cou de pied bokom štapu s ravnomjernim prijenosom težine.
Pas coupé licem i bokom štapu na cijelom stopalu.
Battement relevé lent licem štapu natrag na 45°:
– bokom štapu ustranu i naprijed na 45° i 90°.
Battement retiré (podizanje nogu iz 5. položaja u položaj sur le cou-de-pied i passé i vraćanje u 5. položaj naprijed ili natrag) bokom štapu.
Rond de jambe en l’air licem štapu.
Pas de bourré licem štapu na poluprstima.
Priprema i poluokret na dvije noge iz 5. položaja en dehors i en dedans.
3. port de bras.
Vježbe u sredini prostora
Male i velike poze croisée i effacée naprijed i natrag.
Plié:
– demi-plié iz 4. položaja en face i u épaulement
– grand-plié iz 5. položaja en face i u épaulement.
Battements tendus:
– pour le pied iz 1. položaja en face u stranu, naprijed i natrag
– simple iz 5. položaju en face u stranu, naprijed i natrag
– s demi-plié u 5. položaju en face u stranu, naprijed i natrag.
Passé par terre s demi plié u 4. položaj bez prijenosa težine s noge oslonca i s prijenosom težine en face.
Battement tendu jeté:
– battement tendu jeté iz 5. pozicije en face u stranu, naprijed i natrag
– battement tendu jeté s demi-plié u 1. i u 5. položaja en face u stranu, naprijed i natrag.
Ronde de jambe par terre en dehors i en dedans.
Temps relevé par terre iz 1. položaja en dehors i en dedans en face.
Plié-soutenu iz 5. položaja en face ustranu, naprijed i natrag.
Relevé lent na 45° iz 1. i iz 5. položaja en face u stranu, naprijed i natrag.
Priprema za pas de bourré simple.
Allegro
– temps sauté iz 4. položaja
– pas echappé u 2. položaj
– petit pas chassé en face naprijed
– pas glissade (s kretanjem u stranu).
Polka

ISHODI UČENJA
Na razini vještina
– držanje tijela, nogu, ruku i glave u položajima (en dehors) licem štapu, bokom štapu i u sredini prostora
– tehnika poluokreta na dvije noge uz štap
– pravilni prijelazi iz elementa u element uz pravilnu pratnju ruku i glave
– pravilni prijenosi težine tijela
– razviti nogu na 90° u svim smjerovima
– usvajanje francuskih naziva elemenata.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Na ispitu nastavne sadržaje učenici izvode uz glazbu, zajedno, u zadanim vježbama koje obuhvaćaju cjelokupni nastavni program.

METODIČKE NAPOMENE
Nastavni sadržaji Klasičnog baleta u prvoj godini izvode se vježbama barre á terreia. Nastavni sat mora biti sastavljen od: zagrijavanja tijela, utvrđivanja naučenih nastavnih sadržaja te uzimanja novih plesnih elemenata. Na kraju sata preporučuje se istezanje tijela.
Teže oblike usvojenih koraka i nove korake učenici svladavaju najprije na podu i uz štap dok ne steknu osjećaj sigurnosti, a zatim ih prenosimo u sredinu prostora gdje se osobita pozornost poklanja držanju čitavog tijela, posebno ruku. U zadanim elementima kod štapa što prije dodati kretaje ruku i glave te povezati s drugim sličnim korakom.
Izbor glazbe mora metrom, karakterom i tempom odgovarati nastavnim sadržajima. Preporučuje se glazba iz poznatih baleta.
Ako za to postoje mogućnosti, uputno je u nastavi upotrebljavati videokameru jer gledanje snimljena procesa učenja pomaže učenicima da, gledajući sebe, lakše razumiju nastavnikove upute.
Tijekom svih godina učenja kao nastavno sredstvo u plesnoj dvorani rabi se glasovir, a po potrebi i sredstva za repodukciju zvuka (CD player ili kasetofon) te mediji sa zvučnim zapisom i video.
RITMIKA I GLAZBA
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: RITMIKA I GLAZBA
Trajanje nastavnog predmeta: 4 godine
Oblik nastave: skupna nastava
Ples i glazba oduvijek su bili tijesno povezani. Umjetnički ples razlikuje se od spontanog po svjesnoj uporabi svih elemenata koji se upotrebljavaju pri njegovoj umjetničkoj izvedbi. Kako se umjetnički ples najčešće odvija uz glazbu, potrebno je osigurati razumijevanje glazbe i osvješćivanje njezinih sastavnica umjesto njezina spontana doživljaja, svojstvena svim ljudima.
Slijedom učenja švicarskog muzikologa E. J. Dalcrozea stečenim vještinama, razvijanim sposobnostima, doživljajima i pojmovima osviještenim u glazbenom dijelu predmeta, u plesnom dijelu predmeta dodaje se prostorna dimenzija i pokret, intenzivira emocionalni i kognitivni doživljaj glazbe te se sve ukupno dovodi na viši stupanj osviještenosti u odnosu na vlastito tijelo i prostor oko njega.
Kako u osnovnoj školi suvremenog plesa potpuno glazbeno opismenjavanje na način na koji to radi sustav glazbenih škola, nije prijeko potrebno, problematika područja svjesnog svladavanja intonacije neće se nalaziti u sadržaju ovog predmeta. Učenici će način zapisivanja tonskih visina upoznati onoliko koliko to bude nužno za aktivno muziciranje na instrumentima i udaraljkama s određenom visinom tona.
Suodnosi (korelacije) imeđu plesnog i glazbenog obrazovanja plesača prijeko su potrebni jer se predmeti njihova bavljenja isprepleću: ritam, metar, glazbeni oblik, dinamika, tempo, artikulacija izvođenja, agogika, slog, služenje udaraljkama i vlastitim tijelom za realizaciju metroritamske i izražajne sastavnice glazbe.
Nastavna područja Ritmika i Glazba se sadržajno isprepliću u predmetima bavljenja, a to su metroritamski odnosi, glazbeni oblici i faktura glazbe. Ostale sastavnice glazbe ostvaruju tijesne suodnose (korelacije) s predmetom Suvremeni ples. Stoga je intenzivno povezivanje nastavnih sadržaja predmeta Glazba s nastavnim sadržajima predmeta Ritmika logičan put vođenja učenika k njihovu temeljitu spoznavanju. To omogućuje koordiniran i intenzivan rad kako učenika, tako i učitelja, rasterećuje učenika kvantitativno, a istovremeno omogućava kvalitetan interdisciplinaran pristup i rad.
Osnovni predmet bavljenja ovog predmeta je upoznavanje sastavnica glazbe te osvješćivanje onih koje služe osnovnom obrazovanju plesača. Kako je u plesu metroritamska komponenta glazbe najizraženija, njoj će biti posvećena i najveća pozornost. Slijedit će je glazbeni oblici, dinamika, tempo, slog (faktura), artikulacija izvođenja, agogika.
PRVI RAZRED
Nastavno područje: RITMIKA

NASTAVNI SADRŽAJI

Metar
– spontano kretanje u dvodobnom i trodobnom metru
– osvješćivanje teze i arze u dvodobnom i trodobnom metru
– ozvučenje teških doba u dvodobnom i trodobnom metru.
Ritam
– notne vrijednosti  i stanke  obrađene pojedinačno u spontanom kretanju i prekidu kretanja u raznim kombinacijama
– podjela dobe na dva i četiri jednaka dijela  
– zapamćivanje i izvođenje koracima i u slobodnom pokretu zadanih ritamskih kombinacija temeljenih na notnim vrijednostima  i četvrtinskoj stanci
– izvođenje samostalno sastavljenih ritamskih primjera koracima i osmišljenih u plesnom pokretu (4 takta dvodobnog metra).

ISHODI UČENJA

Na razini vještina učenici će biti osposobljeni za sljedeće:
– izvođenje metra koracima i u spontanom kretanju
– izvođenje notnih trajanja i stanka u spontanom kretanju i prekidu kretanja
– zapamćivanje zadanog ritma i njegovo izvođenje u plesnom pokretu
– samostalno sastavljanje ritamskih primjera i njihovo izvođenje u plesnom pokretu.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– Izvođenje samostalno sastavljene plesne cjeline na zadani ritam u trajanju od 4 takta. Prije plesne izvedbe ritam se izvodi pljeskanjem i koracima istovremeno.
– Izvođenje plesne cjeline u trajanju od 8 taktova koju je sastavio učitelj na glazbeni primjer. Prije plesne izvedbe ritam se izvodi pljeskanjem i koracima istovremeno.
 
Nastavno područje: GLAZBA

NASTAVNI SADRŽAJI
Učenici će:
– doživjeti, upoznati i usvojiti glazbeni puls, metar, te  mjeru
– usvojiti će notne vrijednosti i stanke:
– 
ritamske obrasce:
– 
te će ih u različitim kombinacijama čitati, svirati, prepoznavati i zapisivati
– usvojit će pojmove predtakta i uzmaha
– doživjet će, osvijestiti, prepoznavati, imenovati i pravilno primjenjivati pojmove koji su povezani s izvođenjem glazbe: dinamika (forte, piano, crescendo, decrescendo), tempo (brz, umjeren, polagani), artikulacija (staccato, legato) aktivnim muziciranjem na način pjevanja po sluhu ili aktivnim slušanjem glazbe
– slušanjem će upoznavati glazbena djela, poglavito ona kojima se služe u predmetu Suvremeni ples, te se repoduciranom glazbom koristiti i svrhu svladavanja sadržaja tog predmeta.

ISHODI UČENJA

Učenici će biti osposobljeni:
– pratiti glazbeni puls, metar, te ga ozvučiti udaraljkama ili vlastitim tijelom
– prepoznati i razlikovati dvodobni od trodobnog glazbenog metra
– ritamski primjer u četvrtinskoj mjeri, koji sadrži usvojena notna trajanja i ritamske obrasce, čitati ritamskim slogovima, samostalno odsvirati udaraljkama ili vlastitim tijelom te u skupinama dvoglasno
– prepoznati i samostalno zapisati usvojena notna trajanja i ritamske obrasce
– za vrijeme pjevanja ili slušanja glazbe uočiti, prepoznati, služiti se i svjesno primijeniti usvojene pojmove koji se odnose na glazbeno izvođenje s područja tempa, dinamike, artikulacije i agogike.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– Samostalno čitanje ritamskog primjera ritamskim slogovima á vista.
– Samostalno sviranje ritamskog primjera bodypercussioningom ili udaraljkama.
– Samostalno zapisivanje zapamćene metroritamske fraze (diktat).
– Poznavanje usvojene glazbene terminologije te njezina svjesna primjena.
– Aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu.
 
DRUGI RAZRED
Nastavno područje: RITMIKA

NASTAVNI SADRŽAJI

Metar
– taktiranje dvodobnog metra
– spontano kretanje u četverodobnom metru
– teza i arza u četverodobnom metru.

Ritam
ritamske kombinacije:
– 
–  stanka kroz pola dobe
– nota s točkom 
– zapamćivanje i izvođenje koracima i u slobodnom pokretu, zadanih ritamskih kombinacija temeljenih na notnim vrijednostima 

– izvođenje samostalno sastavljenih i ritamskih primjera koracima i osmišljenih u plesnom pokretu (8 taktova dvodobnog metra).

Glazbeni oblici
– mala glazbena rečenica oblikovana pokretom
– mala glazbena perioda oblikovana pokretom.

ISHODI UČENJA
Na razini vještina učenici će biti osposobljeni za sljedeće:
– ishodavanje ritma uz istovremeno taktiranje dvodobnog metra
– ishodavanje četverodobnog metra u spontanom kretanju i koracima
– zapamćivanje ritmova iz glazbene literature u četverodobnom metru i njihovo izvođenje u plesnom pokretu
– sastavljanje plesnog pokreta na zadani ritam u trajanju od 4 takta četverodobnog metra i njegovo izvođenje
– prepoznavanje oblika male i velike glazbene rečenice i njegovo izvođenje u plesnom pokretu
– samostalno sastavljanje ritma u obliku male glazbene rečenice i njegovo izvođenje u samostalno sastavljenom plesnom pokretu.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– Izvođenje samostalno sastavljene plesne cjeline na samostalno sastavljen ritam u dvodobnome metru u obliku male glazbene rečenice (u paru ili manjoj skupini).
– Izvođenje plesne cjeline koju je sastavio učitelj na skladbu iz glazbene literature, koja u svojoj ritamskoj strukturi sadrži ritamske kombinacije obrađene u nastavnim sadržajima (najviše 16 taktova dvodobnog metra)
Prije plesne izvedbe ritam primjera izvodi se pljeskanjem ritma uz istovremeno izvođenje metra koracima i koracima uz istovremeno taktiranje metra.
– Izvođenje plesne cjeline koju je sastavio učitelj na glazbeni primjer u oblik male glazbene periode.
 
Nastavno područje: GLAZBA

NASTAVNI SADRŽAJI
Učenici će:
– prepoznavati i slušno razlikovati dvodobnu od četverodobne mjere
– upoznati i usvojiti nove ritamske obrasce i kombinacije koje uključuju ligaturu između dviju doba:
– 
– ternarna podjela dobe 
– sinkopa kroz četiri i dvije dobe:
 
– upoznati i usvojiti nove ritmove:
– ,
– podjela dobe na tri dijela 
– 
te će ih u različitim kombinacijama čitati, svirati, prepoznavati i zapisivati
– upoznati i usvojiti relativnost mjere te će u dvodobnoj, trodobnoj i četverodobnoj četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri čitati i svirati ritamsko gradivo
– upoznati i usvojiti glazbene oblike male i velike glazbene rečenice i periode
– nastaviti s doživljavanjem, osvješćivanjem i nadopunjavanjem pojmova koji su povezani s izvođenjem glazbe i pravilnom primjenom: dinamika (mezzoforte, mezzopiano, pianissimo, fortissimo), tempo (imenovanje talijanskim nazivima), aktivnim muziciranjem na način pjevanja po sluhu ili aktivnim slušanjem glazbe
– slušanjem će upoznavati glazbena djela, poglavito ona kojima se služe u predmetu Suvremeni ples, te se repoduciranom glazbom koristiti i svrhu svladavanja sadržaja tog predmeta.

ISHODI UČENJA

Učenici će biti osposobljeni:
– razlikovati i prepoznati dvodobni od četverodobnog glazbenog metra te ih ozvučiti udaraljkama ili vlastitim tijelom
– ritamski primjer u četvrtinskoj, osminskoj ili polovinskoj mjeri, koji sadrži usvojene ritamske obrasce, čitati ritamskim slogovima, samostalno odsvirati udaraljkama ili vlastitim tijelom, u skupinama dvoglasno ili troglasno, te ih samostalno transkribirati iz mjere u mjeru
– prepoznati i samostalno zapisati usvojene ritamske obrasce
– prilikom pjevanja ili slušanja glazbe uočiti, prepoznati, služiti se i svjesno primijeniti usvojene pojmove koji se odnose na glazbeno izvođenje s područja tempa, dinamike, artikulacije i agogike
– slušno prepoznati i razlikovati glazbene oblike rečenice i periode.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– Samostalno čitanje ritamskog primjera ritamskim slogovima á vista u četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri.
– Samostalno sviranje ritamskog primjera na način bodypercussiona ili udaraljkama u četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri.
– Samostalno zapisivanje zapamćene metroritamske fraze (diktat).
– Poznavanje i svjesna primjena usvojena glazbenog nazivlja te poznavanje i razlikovanje obrađenih glazbenih oblika.
– Aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu.
 
TREĆI RAZRED
Nastavno područje: RITMIKA

NASTAVNI SADRŽAJI

Metar
– taktiranje trodobnog i četverodobnog metra.

Ritam
– ritamske kombinacije:
– , 
– , 
– triola (podjela dobe na tri jednaka dijela) 
– sinkopa kroz četiri i dvije dobe: 
– zapamćivanje i izvođenje koracima i u slobodnom pokretu zadanih ritamskih kombinacija temeljenih na notnim vrijednostima
– 
– izvođenje samostalno sastavljenih i ritamskih primjera koracima i osmišljenih u plesnom pokretu (4 takta trodobnog ili četverodobnog metra)

Glazbeni oblici
– velika glazbena rečenica oblikovana pokretom
– velika glazbena perioda oblikovana pokretom
– glazbeni motiv oblikovan pokretom
– glazbena fraza oblikovana pokretom.

ISHODI UČENJA

Na razini vještina učenici će biti osposobljeni za sljedeće:
– ishodavanje ritma u trodobnom i četverodobnom metru uz istovremeno taktiranje metra
– zapamćivanje ritmova iz glazbenih primjera i njihovo izvođenje u plesnom pokretu
– samostlno sastavljanje ritma u obliku male periode i njegovo izvođenje u samostalno sastavljenom plesnom pokretu
– izvođenje triola u plesnom pokretu
– izvođenje sinkope kroz četiri i dvije dobe u plesnom pokretu.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– Izvođenje plesne cjeline koju je sastavio učitelj na glazbeni primjer u trodobnom metru, koji u svojoj ritamskoj strukturi sadrži ritamske kombinacije obrađene u nastavnim sadržajima(najviše 16 taktova trodobnog metra).Prije plesne izvedbe ritam glazbenog primjera izvodi se pljeskanjem ritma uz istovremeno izvođenje metra koracima i koracima uz istovremeno taktiranje metra.
– Izvođenje samostalno sastavljene plesne cjeline na samostalno sastavljen ritam u obliku male glazbene periode (u paru ili manjoj skupini).
– Izvođenje plesne cjeline koju je sastavio učitelj na glazbeni primjer u obliku velike glazbene periode.
 
Nastavno područje: GLAZBA

NASTAVNI SADRŽAJI
Učenici će:
– upoznati i usvojiti nove ritamske obrasce i kombinacije:
– , 
– sinkopa kroz jednu dobu 
– šesnaestinska stanka kroz jednu dobu:
–  
– stanka kroz triolu i ritamske varijante:
–  
– nastaviti s upoznavanjem relativnosti mjere te će u dvodobnoj, trodobnoj i četverodobnoj četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri čitati i svirati sve obrađeno ritamsko gradivo, prepoznavati i zapisivati ritam te transkribirati primjere iz mjere u mjeru
– upoznati i usvojiti glazbene oblike male dvodijelne i trodijelne pjesme te uočavati glazbenu frazu i motiv
– aktivnim muziciranjem u kanonu bit će uvedeni u početnu polifoniju
– nastaviti s nadopunjavanjam pojmova koji su povezani s izvođenjem glazbe: dinamika, tempo, agogika i aritkulacija, a u skladu s potrebama aktivnog muziciranja (pjevanja i sviranja) ili slušanja glazbe
– slušanjem će upoznavati glazbena djela, poglavito ona kojima se služe u predmetu Suvremeni ples, te se repoduciranom glazbom koristiti i svrhu svladavanja sadržaja tog predmeta.

ISHODI UČENJA

Učenici će biti osposobljeni za sljedeće:
– ritamski primjer u četvrtinskoj, osminskoj ili polovinskoj mjeri, koji sadrži usvojene ritamske obrasce (punktirani ritam, stanka tijekom podjele dobe na četiri dijela, stanka tijekom triole, sinkopa kroz jednu dobu) čitati ritamskim slogovima, samostalno odsvirati udaraljkama ili vlastitim tijelom, u skupinama višeglasno ili u kanonu, te ih samostalno transkribirati iz mjere u mjeru
– prepoznati i samostalno zapisati usvojene ritamske obrasce
– prilikom pjevanja ili slušanja glazbe uočiti, prepoznati, služiti se i svjesno primijeniti usvojene pojmove koji se odnose na glazbeno izvođenje s područja tempa, dinamike, artikulacije i agogike
– slušno prepoznati i razlikovati glazbene oblike male dvodijelne i trodijelne pjesme, uočavati manje cjeline: dvotaktnu frazu i motiv.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– Samostalno čitanje ritamskog primjera ritamskim slogovima á vista u četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri.
– Samostalno sviranje ritamskog primjera na način bodypercussiona ili udaraljkama, u četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri.
– Samostalno zapisivanje zapamćene metroritamske fraze (diktat), transkribiranje ritamskog primjera iz mjere u mjeru.
– Poznavanje i svjesna primjena usvojena glazbenog nazivlja te poznavanje i razlikovanje obrađenih glazbenih oblika.
– Aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu.
ČETVRTI RAZRED
Nastavno područje: RITMIKA

NASTAVNI SADRŽAJI

Ritam
ritamske kombinacije:
–  stanka kroz četvrtinu dobe
– stanka u trioli: 
– sinkopa kroz jednu dobu 
– zapamćivanje i izvođenje koracima i u slobodnom pokretu zadanih ritamskih kombinacija temeljenih na notnim vrijednostima i stankama

– izvođenje samostalno sastavljenih i ritamskih primjera koracima i osmišljenih u plesnom pokretu (8 taktova trodobnog ili četverodobnog metra).

Glazbeni oblici
– mala dvodijelna pjesma oblikovana pokretom
– mala trodijelna pjesma oblikovana pokretom.

Homofonija
– odnos melodije i pratnje oblikovan pokretom i izveden u paru ili u dvije skupine.

Polifonija
– kanon oblikovan pokretom i izveden u paru ili u dvije skupine.

ISHODI UČENJA

Na razini vještina učenici će biti osposobljeni za sljedeće:
– zapamćivanje ritmova iz glazbenih primjera i njihovo izvođenje u plesnom pokretu
– samostalno sastavljaje ritmova s triolama i njihovo izvođenje u samstalno sastavljenom plesnom pokretu
– izvođenje sinkope kroz jednu dobu u plesnom pokretu.
– izvođenje u plesnom pokretu kanona kao jednostavnog oblika polifonije
– istovremeno izvođenje melodije i pratnje u plesnom pokretu u paru ili dvije skupine. Izvođenje male dvodijelne i trodijelne pjesme u plesnom pokretu.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– Solo izvođenje samostalno sastavljena ritamskog primjera četverodobnom metru u obliku male glazbene periode koja u svojoj ritamskoj strukturi sadrži sve do sada obrađene ritamske kombinacije.
– Izvođenje primjera u plesnom pokretu učenik upotpunjuje udaraljkom po vlastitom izboru. Prije plesne izvedbe učenik izvodi ritam svojega primjera koracima uz istovremeno taktiranje metra.
– Izvođenje plesne cjeline u obliku kanona u učiteljevoj koreografiji na glazbeni primjer ili uz zvučnu kulisu. Izvođenje plesne cjeline na glazbeni primjer ili uz zvučnu kulisu u obliku male trodijelne pjesme u učiteljevoj koreografiji.
 
Nastavno područje: GLAZBA

NASTAVNI SADRŽAJI
Učenici će:
– upoznati dvodobnu, trodobnu i četverodobnu složenu mjeru: 
– nastaviti rad na složenijim ritamskim kombinacijama koje uključuju ligaturu između dvije, tri (ili četiri) dobe npr.:
 kao i kombinacije sa šesnaestinskom stankom
i sl.
 i sl.
– nastaviti s radom na relativnosti mjere te će u dvodobnoj, trodobnoj i četverodobnoj četvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri čitati, svirati, prepoznavati i zapisivati obrađeno ritamsko gradivo te samostalno transkribirati primjere iz mjere u mjeru
– upoznati i usvojiti oblik ronda i teme s varijacijama
– uočavati fakturu glazbe, odnos melodije i pratnje te razlikovati homofoniju i polifoniju
– nastaviti s nadopunjavanjam pojmova koji su povezani s izvođenjem glazbe: dinamika, tempo, agogika i aritkulacija, a u skladu s potrebama aktivnog muziciranja (pjevanja i sviranja) ili slušanja glazbe
– slušanjem će upoznavati glazbena djela, poglavito ona kojima se služe u predmetu Suvremeni ples te se repoduciranom glazbom koristiti i svrhu svladavanja sadržaja tog predmeta.

ISHODI UČENJA
Učenici će biti osposobljeni za sljedeće:
– ritamski primjer u četvrtinskoj, osminskoj ili polovinskoj mjeri, koji sadrži usvojene ritamske obrasce (ligature kroz dvije, tri do četiri dobe), čitati ritamskim slogovima, samostalno odsvirati udaraljkama ili vlastitim tijelom, u skupinama višeglasno ili u kanonu, te ih samostalno transkribirati iz mjere u mjeru. Samostalno će svirati ritam dvoglasno svirajući istodobno puls i ritam
– prepoznati i samostalno zapisati usvojene ritamske obrasce
– ritamske primjere samostalno transkribirati iz mjere u mjeru
– samostalno čitati, svirati i zapisivati ritamske primjere u dvodobnoj, trodobnoj i četverodobnoj mjeri
– razlikovati homofoni od polifonoga glazbenog sloga.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– Samostalno čitanje ritamskog primjera ritamskim slogovima á vista u četvrtinskoj, osminskoj, polovinskoj te složenoj dvodobnoj, trodobnoj i četverodobnoj mjeri.
– Samostalno sviranje ritamskog primjera na način bodypercussiona ili udaraljkama u četvrtinskoj, osminskoj, polovinskoj te složenoj dvodobnoj, trodobnoj i četverodobnoj mjeri.
– Samostalno zapisivanje zapamćene metroritamske fraze (diktat), transkribiranje primjera iz mjere u mjeru.
– Poznavanje i svjesna primjena usvojena glazbenog nazivlja te poznavanje i razlikovanje obrađenih glazbenih oblika i glazbene fakture.
– Aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu.

METODIČKE NAPOMENE
Nastavni sadržaji nastavnog područja Ritmika obrađuju se nakon što su prethodno obrađeni na nastavi Glazbe.
Tehnička preciznost izvođenja koraka pri ishodavanju notnih vrijednosti nije glavna zadaća nastavnog područja Ritmika, ali je potrebno učenike upozoravati na nepravilnosti u izvođanju.

Osvješćivanje metra
– slušanje naglašenih doba za vrijeme kretanja prostorom
– ozvučenje naglašenih doba na razne načine
– hodanje u metru i pljeskanje naglašene dobe
– izvođenje metra koracima (naglašena doba u polučučnju, a nenaglašena na poluprstima).

Izvođenje notnih vrijednosti
Pri ishodavanju zadanog ritma notna vrijednost za jednu dobu izvodi se kao plesni korak. Notne vrijednosti dulje od jedne dobe se izvode u polučučnju, a kraće na poluprstima. Triola se izvodi s malo istaknutijom prvim dijelom ternara, u polučučnju. Sinkopa se izvodi polučučnjem na težem dijelu ritamskog obrasca u skladu s metričkim pomakom. Stanka u glazbi izvodi se kao prekid kretanja i potpuno mirovanje.

Osvješćivanje ritma
– zapamćivanje ritma u spontanu kretanju uz glazbu i izgovaranje neutralnim slogom
– zapamćivanje ritma u spontanu kretanju uz glazbu i ostvarenje ritma izgovaranjem neutralnim slogom i pljeskanjem
– izvođenje ritma koracima uz pljeskanje i izgovaranje ritamskih slogova.

Uvježbavanje ritma
– istovremeno hodanje i pljeskanje ritma
– istovremeno hodanje metra i pljeskanje ritma
– istovremeno hodanje ritma i pljeskanje metra
– istovremeno hodanje ritma uz taktiranje mjere.
Ako se ritamski primjer izvodi bez glazbene pratnje, obvezno je ozvučiti metar.
Glazbeni primjeri koji se rabe u Ritmici, moraju svojim glazbenim obilježjima i ritamskom strukturom ilustrirati nastavne sadržaje koji se obrađuju. Potrebno je paziti na izbor tempa u glazbenom primjeru radi izvođenja primjera u plesnoj izvedbi, koja ne smije bitno odstupati od originalnog tempa glazbe.
Da bi učenicima omogućili raznolikost doživljaja zvuka, u nastavi se mogu rabiti udaraljke i zvučna kulisa.
U nastavi je, osim primjera i koreografija koje osmišljava učitelj, prisutno i učeničko stvaralaštvo u obliku stvaranja i uobličavanja ritamskih primjera te osmišljavanja plesnog pokreta.
Osnovno načelo nastavnog područja Glazba je glazbena aktivnost učenika: glazbeni doživljaj izvođenjem i slušanjem te glazbeno iskustvo na kojemu će se temeljiti osvješćivanje.
U radu na razvijanju i usvajanju osjećaja za glazbeni puls i metar, te usvajanju notnih vrijednosti i ritamskih obrazaca, uz početno razbrajanje brojalica, pjevanje pjesama ili slušanje glazbe učenici će ozvučivati puls ili metričke odnose služeći se vlastitim tijelom kao instrumentom (bodypercussion) ili udaraljkama s neodređenom visinom tona pod vodstvom učitelja. Moguća je i uporaba udaraljki s određenom visinom tona kao ostinato pratnja pjesmama u iste svrhe, čime se potaknula glazbena aktivnost učenika te obogatio i intenzivirao glazbeni doživljaj. Mijenjanje vrste doživljaja tijekom svladavanja istog sadržaja pridonijet će zadržavanju pozornosti, produljiti razdoblje koncentracije, poticati aktivnost učenika te pridonositi stupnju motiviranosti učenika.
Ritamske primjere učenici će čitati ritamskim slogovima, svirati na udaraljkama ili bodypercussioningom, kojima se služe u plesnom dijelu predmeta: ritmici, jednoglasno i u skupinama višeglasno ovisno o uzrastu. Glazbeni primjeri koji će se rabiti u nastavnom području Ritmika, prethodno će se obraditi i zapamtiti u okviru nastavnog područja Glazba.
Učenici će upoznati i usvojiti glazbene oblike iskustveno, na pjesmama koje će pjevati ili skladbama koje će slušati.
Popijevke će se učiti po sluhu, uz eventualno kasnije predočenje notnog teksta kako bi učenici mogli grafički pratiti melodijsko kretanje uz istovremen doživljaj izvođenja melodije, kako je već uobičajeno kod amaterskog pjevanja.
Slušanje glazbe treba biti aktivno i kritičko jer na taj način učenik istovremeno upoznaje i pamti glazbeno djelo, upoznaje i uočava njegove sastavnice, obogaćuje svoje iskustvo, donosi vlastite prosudbe i izgrađuje stavove.
Radi povezanosti nastavnih područja, ostvarivanja tijesnih korelacija, intenzivne suradnje učitelja tijekom nastavnog procesa, što sustavnijeg praćenja napretka učenika poželjno bi bilo da nastavno područje ritmike korepetira učitelj glazbe, odnosno ista osoba koja poučava učenike u tom drugom nastavnom prodručju istog predmeta.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
Tijekom svih godina učenja:

Ritmika
Za nastavu ritmike u plesnoj je dvorani potrebno osigurati: glasovir, udaraljke te sredstva za reprodukciju zvuka (CD player, kasetofon, medije s tonskim zapisima).

Glazba
Uz ploču i kajdanke koje će učenici rabiti, potrebna su i sredstva za reprodukciju zvuka (CD player, kasetofon te mediji s tonskim zapisima), glasovir i udaraljke. Udaraljke koje će se koristiti u nastavi, ne trebaju biti propisane vrstom, već je poželjno da to budu instrumenti kojima će se moći kvalitetno ostvariti traženi ritam, a ujedno da omogućavaju učeniku njihovo upoznavanje i vještinu uporabe prije primjene u plesnom dijelu predmeta.
Za nastavu je potreban i priručnik, zbirka (melo)ritamskih primjera i popjevaka ili unaprijed pripremljeni primjeri i popijevke koje će rabiti u nastavi.
Moguća i uporaba suvremene tehnologije, kao što su računalo, LCD projektor itd., ovisno o osposobljenosti učitelja te mogućnostima koje pojedina škola ima.
 
GLASOVIR
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: GLASOVIR
Trajanje nastavnog predmeta: 3 godine
Oblik nastave: individualna nastava
Nastavni predmet Glasovir kao izborni predmet, sastavni je dio cjelokupnog plesnog obrazovanja učenika, kojemu pridonosi prvenstveno razvijanjem unutarnjeg sluha i realizacijom vlastitih muzikalnih predodžaba putem instrumenta.
Istodobno se osobita pozornost pridaje doživljavanju zajedništva te suzbijanju napetosti i osjećaja nelagode, koji nastaje pri sviranju pred publikom, na javnim, otvorenim satovima, skupno. muziciranju i kreativnim radionicama (skupni satovi razmjenjivanja glazbenih sadržaja, verbalna komunikacija o glazbenim doživljajima i osjećajima, zamjena funkcija učitelj/učenik, a u cilju osvješćivnja glazbenih prosudbi i percepcije).
Učenje glasovira puno je više nego razvoj same vještine. Ono neposredno utječe na razvoj mlade osobe.

Pojedinačni ciljevi takvog pristupa su:
– razvijanje zanimanja za sviranje i upoznavanje samog instrumenta
– razvijanje izvođačkih vještina i koordinacije pokreta
– učenje disanja s glazbom i doživljaja ritma
– razvijanje dosljednosti pri vježbanju
– razvijanje radnih navika
– razvijanje koncentracije na javnom nastupanju
– upoznavanje s različitim oblicima skupnog muziciranja
– obogaćivanje vlastite osobnosti otkrivanjem umjetničke vrijednosti glazbenih djela i oblikovanje stava prema glazbi, a time i prema općoj glazbenoj kulturi
PRVA GODINA UČENJA
NASTAVNI SADRŽAJI

Glazbena literatura
Klavirske početnice:
A. Nikoalev: Ruska škola sviranja klavira. I. dio 1-48 (engl. izdanje)
J. Thompson: Easiest Pano Course, I. i II.
J. Kršić: Klavirska početnica
B. Zorić: Klavirska početnica
literatura slične težine po izboru nastavnika, a ovisno o njegovu individualnom pristupu podučavanja i osobnosti učenika

Improvizacija i razvoj kreativnosti
– uglazbljivanje vlastitih doživljaja i osjećaja oblikovanjem zvučnih slika u formi male i velike rečenice
– sviranje zadane melodije na više različitih načina unutar različitih raspoloženja
– oblikovanje »odgovora« na zadani motiv ili melodiju uporabom ritamske ili melodijske sastavnice
– oblikovanje jednostavne ritamske pratnje zadanoj melodiji
– prenošenje slušnog sadržaja imitacijom (sviranje po sluhu)
– oblikovanje kratkih komada uz korištenje ostalih zvučnih kulisa
– uglazbljivanje ritamskih struktura svladanih na predmetu »ritmika i glazba« uz specifikaciju glazbenih sastavnica rabljenih u dosadašnjem školovanju.

ISHODI UČENJA

Na razini vještina učenik će:
– biti osposobljen orijentirati se na klavijaturi prepoznavajući note u violinskom (G ključu), izvodeći notne vrijednosti i pauze do šesnaestinki, služeći se dvodobnom, trodobnom i četverodobnom četvrtinskom mjerom
– biti sposoban sjediti za glasovirom na način da nesmetano proizvede ton i koordinira osnovne pokrete ruku (s pravilnim osloncem, opuštenošću tijela)
– svladavati osnovne vrste udara (portato, staccato, non legato)
– biti osposobljen oblikovati ton te povezivati tonove u skupine
– biti osposobljen izvesti osnovni glazbeni oblik (malu i veliku rečenicu)
– zapažati i služiti se najjednostavnijim dinamskim kontrastima (glasno – tiho)
– svirati jednoglasnu melodiju uz pratnju učitelja
– doživjeti, prepoznati i izvesti glazbeni sadržaj na razini emotivnih komponenata (veselo, tužno, ljuto).

Na spoznajnoj razini učenik će:
– verbalno izražavati svoje mišljenje o dvjema različitim skladbama uporabom vlastitih riječi i izraza uspoređujući »dobro – loše«.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
– izvođenje glazbenog sadržaja usvojenog tijekom godine, po izboru učitelja, a u skladu s individualnim mogućnostima učenika u obliku javnog sata.
DRUGA GODINA UČENJA
NASTAVNI SADRŽAJI

Glazbena literatura
Klavirske početnice:
A. Nikolaev: Ruska škola sviranja klavira I. i II. dio(engl. izdanje)
J. Thompson: Easiest Piano Course, III. i IV.
B. Bartok: Mikrokozmos, I. i II.
Burgmüller: 25 etida op.100
C. Gurlitt: Zbirka djela I.
Zbirka Prvi koraci I.
literatura slične težine po izboru nastavnika, a ovisno o njegovu individualnom pristupu podučavanja i osobnosti učenika.

Improvizacija i razvoj kreativnosti
– uglazbljivanje vlastitih doživljaja i osjećaja oblikovanjem zvučnih slika
– sviranje zadane melodije na više različitih načina unutar različitih raspoloženja i kombinacijom raznovrsnih sredstava glazbenog oblikovanja po izboru učenika
– oblikovanje »odgovora« na zadani motiv ili melodiju korištenjem ritamske ili melodijske sastavnice uz specifikaciju karaktera
– oblikovanje jednostavne pratnje zadane melodije (ritamske i melodijske) korištenjem glazbenih sastavnica po izboru učenika
– prenošenje slušnog sadržaja imitacijom (sviranje po sluhu)
– sastavljanje vlastitih skladba u formi male i velike periode te njihovo zapisivanje korištenjem glazbene notacije i sredstava glazbenog oblikovanja po vlastitu izboru
– oblikovanje kratkih komada uz korištenje ostalih zvučnih kulisa
– uglazbljivanje ritamskih struktura svladanih na predmetu ritmika i glazba uz specifikaciju glazbenih sastavnica korištenih u dosadašnjem školovanju.

ISHODI UČENJA

Na razini vještina učenik će:
– biti osposobljen za prepoznavanje nota u bas (F ključu), te izvođenje ritamskih oblika triole i sinkope kroz dvije i četiri dobe
– biti osposobljen za doživljaj fraze i pravilno fraziranje
– biti osposobljen izvesti glazbeni oblik velike i male glazbene periode
– izvoditi dur ljestvice do 3 predznaka, paralelno i u protupomaku kroz jednu oktavu, te izvoditi tonički kvintakord s obratima istodobno i rastavljeno u rasponu jedne oktave
– služiti se ostalim sredstvima glazbenog oblikovanja (dinamika, tempo, artikulacija)
– skupno muzicirati u glasovirskom duu
– prepoznati, doživjeti i izvesti glazbene sadržaje različitih karaktera.

Na razini spoznaje učenik će:
– izražavati mišljenje vlastitim riječima i izrazom uspoređujući dva karakterno različita djela.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje glazbenog sadržaja usvojenog tijekom godine, po izboru učitelja, a u skladu s individualnim mogućnostima učenika.
TREĆA GODINA UČENJA
NASTAVNI SADRŽAJI

Glazbena literatura
D. Kabalevsky: 30 komada op. 27 i 24 komada op. 39
H. Duvernoy: Etide op. 176
E. F. Gnesina: Male etide
Grečaninov: Dječji album op. 98
S. Majkapar: 12 listova iz albuma op.16
Rowley: Dječji komadi
A. Goedicke: 60 lakih komp. Op.36
Lemoine: Etide op. 37
Skladbe majstora 17. i 18. st
literatura slične težine po izboru nastavnika, a ovisno o njegovu individualnom pristupu podučavanja i osobnosti učenika.

Improvizacija i razvoj kreativnosti
– uglazbljivanje vlastitih doživljaja i osjećaja oblikovanjem zvučnih slika (sastavljanje vlastitih skladbi) u ostalim cikličkim formama, te njihovo zapisivanje korištenjem glazbene notacije i ostalih sredstava glazbenog oblikovanja po vlastitu izboru
– sviranje zadane melodije na više različitih načina unutar različitih raspoloženja uz specifikaciju glazbenih sastavnice
– oblikovanje »odgovora« na zadani motiv ili melodiju korištenjem ritamske ili melodijske komponente (osnovne naznake stila)
– oblikovanje jednostavne pratnje zadane melodije (ritamske i melodijske) uz specifikaciju notnih vrijednosti, sredstava glazbenog oblikovanja te uz korištenje zvučnih kulisa (Orffov instrumentarij, električni glasovir s programiranim efektima)
– prenošenje slušnog sadržaja imitacijom (sviranje po sluhu)
– oblikovanje kratkih komada uz korištenje ostalih zvučnih kulisa
– uglazbljivanje ritamskih struktura svladanih na predmeta Ritmika i glazba uz specifikaciju glazbenih sastavnica korištenih u dosadašnjem školovanju.

Preinaka notnog teksta
– uz izmjenu ritma
– uz izmjenu melodije.

ISHODI UČENJA

Na razini vještina učenik će:
– biti osposobljen zapažati glazbene cjeline i doživjeti i izvoditi ton i frazu u kontekstu glazbenog sadržaja
– biti osposobljen izvesti glazbeni oblik trodijelne pjesme i ostale ciklične oblike
– svirati durske ljestvice i usporedne molske ljestvice kroz dvije oktave usporedno i u protupomaku te tonički kvintakord s obratima kroz dvije oktave
– se služiti ostalim sredstvima glazbenog oblikovanja (dinamika, tempo, artikulacija, agogika) na logičan i prepoznatljiv način
– skupno muzicirati rabeći podlogu ostalih zvučnih kulisa (Orffov instrumentarij) u cilju obogaćivanja zvuka i naglašavanja ritamske sastavnice određenog komada te motivacije učenika
– pomak u prepoznavanju, doživljavanju i izvođenju glazbenog sadržaja različitih stilova.

Na spoznajnoj razini učenik će:
– izražavati mišljenje vlastitim riječima i izrazom uspoređujući dva stilski različita djela.

PROVJERA ZNANJA I VJEŠTINA
Izvođenje glazbenog sadržaja usvojenog tijekom godine, po izboru učitelja, a u skladu s individualnim mogućnostima učenika.

METODIČKE NAPOMENE
Odabir metode prepušta se izboru učitelja. U pravilu preporučuje se metoda koja proizlazi iz prirodnih predispozicija učenika, a temelji se na zamjeni učenikova prirodnog instrumenta, njegova glasa, s glasovirom sljedećim redoslijedom: slušanje – pjevanje – spoznavanje klavijature – sviranje.
Razvoj tehnike i teorije mora biti u suglasju s razvojem slušnog procesa, tako da u ni jednom trenutku ne dođe do udaljavanja vještine od glazbene biti.
Svaki zadatak u procesu učenja treba uz jasne upute realizirati na visoko profesionalnoj razini, poštujući osobnost učenika, njegov intelektualni potencijal, motivaciju za samostalni rad.
Glazbeno znanje stečeno na ovaj način mora postati značajan dio opće kulture svakog učenika.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
Tijekom svih godina učenja osim glasovira rabit će se sredstva za reprodukciju zvuka (CD player, kasetofon, mediji s tonskim zapisima), udaraljkaška zvučna kulisa (Orffov instrumentarij), električni glasovir uz programirane ritamske i zvučne elemente
Nastavni plan i program za osnovnu školu suvremenog plesa Ane Maletić
UVOD
Program se zasniva na 16 tema umjetnosti pokreta R. Labana i ritmike J. Dalcrozea uz potporu pomoćnih glazbenih predmeta i daje jedinstven oblik plesno-ritmičkog odgoja u kojem se djeca integralno tjelesno, emocionalno i kongnitivno razvijaju. Čimbenicima pokreta: jačina, tijek, vrijeme i put, moguće je značajno odgojno djelovati na djecu, pa čak i rehabilitirati lakše disfunkcije kao što su ADD i ADHD.
Ova vrsta specifičnog oblika estetskog odgoja čvrsto je povezana i s drugim odgojno-obrazovnim područjima (jezično-umjetničkim i tjelesno-zdravstvenim). Plesni odgoj u kojem improvizacija kao metoda rada ima važnu ulogu, trebao bi biti dostupan što većem broju djece.
                                    NASTAVNI PLAN
Red. brojPREDMETI.II.III.IV.
1.PLES2222
2.RITMIKA2222
3.FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA2222
4.GLAZBENA UMJETNOST1111
5.OSNOVE KLASIČNOG BALETA  22
6.GLASOVIR  11
UKUPNO771010
KOREPETICIJA3355


NASTAVNI PROGRAMI

Područje rada: RITMIKA I PLES

Nastavni predmet: PLES
Trajane programa: 4 godine
Broj nastavnih sati: 280 (70 sati na godinu)

CILJ PREDMETA
Promicanje suvremenog odgojnog plesa prema učenju Rudolfa Labana i pristupu glazbi kroz pokret Emilea Jaquesa Dalcrozea, a koje je Ana Maletić razradila u vlastitu metodu.
Djelovanje na cjelovit razvoj i osobnost učenika odgojem tijela i duha.
Obrazovanje cjelovite stvaralačke ličnosti s razvijenim osjećajem za plesnu estetiku i mogućnošću kreativnog izražavanja, komuniciranja i stvaranja putem plesnog pokreta.
Osposobljavanje učenika za zvanje plesač suvremenog plesa koje se u potpunosti realizira tijekom četverogodišnjeg školovanja u Srednjoj školi suvremenog plesa Ane Maletić.
Uključivanje plesne umjetnosti u suvremene tokove našega društva te naglašavanje njezina značenja kao neverbalnog izričaja u procesu globalizacije.

OPĆE ZADAĆE PREDMETA
Obogaćivati plesni rječnik poticanjem i razvijanjem stvaralačkog pristupa pokretu i plesu.
Međusobno povezivati kompatibilne sadržaje srodnih umjetnosti u svrhu poticanja stvaralaštva.
Razvijati kinestetički senzibilitet i osvijestiti emotivni doživljaj koji izaziva tijelo u pokretu.
Razvijati smisao za estetiku i izražajnost pokreta i plesa proširivanjem svijesti i znanja o tijelu kao instrumentu umjetničkog izraza.
Razvijati koncentraciju i pamćenje te opservaciju, analizu i evaluaciju pokreta.
Razvijati svijest o socijalnom aspektu plesa poticanjem učenika na međusobnu suradnju pokretom.
Odgojiti obrazovanu publiku razvijanjem sposobnosti vrednovanja plesnih djela i plesne interpretacije.
Radi lakšeg praćenja nastavnog programa navest ćemo okvirne sadržaje Labanovih 16 tema odgojnog plesa koje u potpunosti obuhvaćaju njegovo promišljanje, učenje i filozofiju umjetnosti pokreta i plesa.
I. tema: Svijest o tijelu u pokretu (razvijanje kinestetičkog pokreta)
II. tema: Spoznaja vremena i jačine kao elemenata ritma
III. tema: Spoznaja prostora
IV. tema: Spoznaja tijeka pokreta
V. tema: Prilagođavanje i suradnja s partnerom i unutar skupine
VI. tema: Tijelo kao instrument plesnog izražavanja
VII. tema: Osnovne izražajne akcije – eforti
VIII. tema: Radni pokreti i ritmovi
IX. tema: Spoznaja oblika pokreta
X. tema: Prijelazi između efort-akcija
XI. tema: Prostorna harmonija
XII. tema: Sukladnost između eforta i prostora
XIII. tema: Elevacija
XIV. tema: Buđenje osjećaja za skupinu
XV. tema: Grupne formacije
XVI. tema: Ples kao umjetnost; plesna kompozicija i koreografski oblici
Većina od 16 navedenih tema bavi se prvenstveno jednim vidom učenja o umjetnosti pokreta. Neke teme u svojim sadržajima objedinjuju više aspekata.
Tijelom se bave teme I., VI. i XIII.
Izražajnošću pokreta bave se teme II., VII. i X.
Prostorom se bave teme II., IX. i XI.
Socijalnim odnosom bave se teme V., XIV. i XV.
Objedinjujuće teme su:
IV. – objedinjuje I.– III. teme
VIII. – objedinjuje V. – VII. teme
XII. – objedinjuje IX. – XI. teme
XVI. – objedinjuje sve navedene teme
Važno je spomenuti da se sadržaji tema okomito razvijaju i vodoravno nadopunjuju i isprepleću, što pruža velike mogućnosti za aktivni i kreativni pristup nastavnika i učenika usvajanju, ovladavanju i ostvarivanju pokretom nastavnih sadržaja.
PRVI RAZRED
I. TEMA
Senzibiliziranje kinestetičke percepcije za vlastito tijelo u pokretu:
Upoznavanje s mogućnostima kretanja čitavog tijela i pojedinih dijelova tijela.
Opća podjela tijela na glavu, trup i udove te njihova prirodna funkcija pri kretanju.
Izolirano kretanje iz pojedinih zglobova.
Odnos između dijelova tijela: taktilni i zvučni kontakti unutar vlastita tijela, s partnerom i u manjoj skupini.
Vođenje pokreta kroz prostor iz pojedinih dijelova tijela.

II. TEMA
Subjektivni osjećaj jačine i vremena kao čimbenika kretanja:
Razvijanje osjećaja za težište tijela nasuprot osjećaju za centar levitacije.
Razvijanje osjećaja za kinetičku snagu koja pokreće tijelo u prostoru.
Razvijanje osjećaja za statičku snagu, odnosno muskularnu napetost unutar tijela pri zauzimanju položaja ili prekida odvijanja pokreta.
Razvijanje osjećaja za trajanje pokreta.

III. TEMA
Spoznaja prostora čitavim tijelom; istraživati, prodirati, ispunjavati, obuhvaćati, odbijati prostor.
Razvijanje osjećaja za veličinu pokreta: malo-veliko, pruženo-zgrčeno, rašireno-skupljeno, blizu-daleko, prema tijelu-od tijela.
Razvijanje osjećaja za osnovnu prostornu orijentaciju s obzirom na vlastito tijelo: gore-dolje, desno-lijevo, naprijed-natrag.

IV. TEMA:
Razvijanje osjećaja za tijelo u kretanju i mirovanju:
– odvijanje pokreta; kontinuitet i prekid pokreta.
Razvijanje osjećaja za artikulaciju kraćih fraza pokreta u skladu s disanjem.

V. TEMA
Usredotočenje pažnje na partnera jednostavnim oblikom razgovora – pokretom.
Razvijanje osjećaja za davanje i primanje pokreta:
– prenošenje i primanje rekvizita, a zatim i pokreta unutar skupine.
Iako se njezini sadržaji zasebno obrađuju na plesnoj tehnici, VI. TEMA, koja se bavi tijelom kao instrumentom plesnog izražavanja, integrirana je u navedene nastavne sadržaje.
Improvizacija, dramatizacija i oblikovanje samostalnih sastava učenika te uvježbavanje sekvenca i koreografija nastavnika iz obrađenog gradiva.
DRUGI RAZRED
I. TEMA
Prenošenje prirodnih funkcija dijelova tijela u kretanju na druge dijelove tijela.
Pronalaženje novih mogućnosti kontakata i izražajnih odnosa između pojedinih dijelova tijela; dodirivanje, hvatanje, približavanje, obuhvaćanje, isprepletanje unutar vlastita tijela, s partnerom i u manjoj skupini.

II. TEMA
Unutarnji stav prilagođavanja ili odupiranja djelovanju sile teže;
lagano-snažno kao suprotne kvalitete čimbenika kretanja Jačina.
Unutarnji stav prihvaćanja ili odupiranja trajanju pokreta;
iznenadno-dugotrajno kao suprotne kvalitete čimbenika kretanja vrijeme.

III. TEMA
Osobni i opći prostor.
Razvijanje osjećaja za prostor koji okružuje tijelo; visoka, srednja i niska prostorna razina.
Prirodne zone pojedinih dijelova tijela.
Obrat u korištenju prirodnih zona tijela.
Stav prihvaćanja ili odupiranja trodimenzionalnosti prostora;
neizravno-izravno kao suprotne kvalitete čimbenika kretanja Prostor.
Prostorni putevi po tlu: ravni, uglati, zaobljeni, kružni, spiralni, vijugavi.
Razvijanje osjećaja za preorijentaciju i promjenu fronte u smjeru kazaljke na satu i obratno za 1/2 i1/4 kruga.

IV. TEMA
Unutarnji stav prihvaćanja ili odupiranja odvijanju pokreta;
slobodno-vezano kao suprotne kvalitete čimbenika kretanja tijek.
Razvijanje osjećaja za artikulaciju duljih fraza pokreta.

V. TEMA
Imitacija u radu s partnerom.
Vođenje i slijed pokreta u odnosu pojedinca i skupine.
Iako se njezini sadržaji zasebno obrađuju na plesnoj tehnici, VI. TEMA, koja se bavi tijelom kao instrumentom plesnog izražavanja, integrirana je u navedene nastavne sadržaje.
Improvizacija, dramatizacija i oblikovanje samostalnih sastava učenika te uvježbavanje sekvenca i koreografija nastavnika iz obrađenog gradiva.
TREĆI RAZRED
I. TEMA
Razvijanje vještine podupiranja težine tijela pri kontaktu s partnerom.
Simetrija i asimetrija tijela u mirovanju i kretanju: unutar vlastita tijela, s partnerom i u skupini.

II. TEMA
Razvijanje osjećaja za jačinu pokreta i ulogu disanja pri podupiranju tijela u kontaktu s partnerom ili rekvizitom.
Razvijanje osjećaja za protunapetost:
– doživljaj pružanja jačeg ili slabijeg otpora partneru ili rekvizitu.

III. TEMA
Daljnje razvijanje osjećaja za preorijentaciju i promjenu fronte u smjeru kazaljke na satu i obratno za 3/4, 1/8, 3/8 kruga itd.

IV. TEMA
Sukladnost slobodnog toka pokreta s kvalitetama čimbenika jačina, vrijeme i prostor.
Sukladnost vezanog tijeka pokreta s kvalitetama čimbenika jačina, vrijeme i prostor.

V. TEMA
Istovjetno i suprotno kretanje u radu s partnerom i manjom skupinom:
– s obzirom na čimbenik kretanja jačina
– s obzirom na čimbenik kretanja vrijeme

IX. TEMA
Spoznaja osnovnih linija i formi koje tijelo pokretom oblikuje u prostoru: ravne, uglate, zaobljene, kružne, spiralne, vijugave.
Spoznaja oblika tijela u mirovanju i kretanju: strijela, zid, kugla, vijak.
Iako se njezini sadržaji zasebno obrađuju na plesnoj tehnici, VI. TEMA, koja se bavi tijelom kao instrumentom plesnog izražavanja, integrirana je u navedene nastavne sadržaje.
Improvizacija, dramatizacija i oblikovanje samostalnih sastava učenika te uvježbavanje sekvenca i koreografija nastavnika iz obrađenog gradiva.
ČETVRTI RAZRED
I. TEMA
Načelo stabilnosti nasuprot labilnosti:
– labilnost u funkciji prijelaza iz jednog položaja u drugi.

II. TEMA
Razvijanje osjećaja za jačinu pokreta i ulogu disanja pri podupiranju tijela unutar skupine (»povjerenje«).
Razvijanje osjećaja za protunapetost:
– doživljaj pružanja jačeg ili slabijeg otpora unutar skupine.

III. TEMA
Spoznaja trodimenzionalnosti u akcijama udaha i izdaha:
– izrastanje i skupljanje tijela.
Spoznaja trodimenzionalnosti osnovne prostorne orijentacije s pomoću prostornih akcija:
– dizanje-spuštanje, otvaranje-zatvaranje, prodiranje-povlačenje.

IV. TEMA
Simultano i sukcesivno odvijanje pokreta.
Impuls, njihaj i zamah kao elementi slobodnog tijeka pokreta.
Značenje i izražajnost stanke u pokretu s obzirom na čimbenike jačina, vrijeme i tijek.

V. TEMA
Razvijanje osjećaja za koordinaciju pokreta unutar vlastita tijela, u radu s partnerom i skupinom:
– istosmjernost i suprotnost pokreta s obzirom na čimbenik prostor.
Opservacija i analiza plesnih sekvenca partnera sa stajališta čimbenika kretanja prostor, jačina, vrijeme i tijek.
Iako se njezini sadržaji zasebno obrađuju na plesnoj tehnici, VI. TEMA se na neki način integrira u navedene teme jer se bavi tijelom kao instrumentom plesnog izražavanja.

VII. TEMA
Mogućnosti kombinacija sljedećih čimbenika kretanja:
– jačina i vrijeme
– prostor i vrijeme
– jačina i prostor

XII. TEMA
Sukladnost kvaliteta pokreta i prostora:
– prirodne kvalitete prostornih akcija.
Iako se njezini sadržaji zasebno obrađuju na plesnoj tehnici, VI. TEMA, koja se bavi tijelom kao instrumentom plesnog izražavanja, integrirana je u navedene nastavne sadržaje.
Improvizacija, dramatizacija i oblikovanje samostalnih sastava učenika te sekvence i koreografije nastavnika iz obrađenog gradiva.

LITERATURA
Maletić, Ana. Pokret i ples. Zagreb. Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske. 1983.
Preston-Dunlop. Valerie. A Handbook for Dance in Education. Second editition. London. Macdonald & Evans. 1980.
Maletić, Vera. Dinamičnost plesa: Efort i fraziranje (vježbenica). Zagreb 2003.
 
Nastavni predmet: RITMIKA

Trajanje programa: 4 godine
Broj nastavnih sati: 280 (70 sati na godinu)

CILJ PREDMETA
Povezivanje glazbe i pokreta po učenju Emilea Jacquesa Dalcrozea i Rudolfa Labana.
Razvijanje ritamskih sposobnosti kroz svjesnu i aktivnu realizaciju u pokretu.
Razvijanje stvaralačke ličnosti s kritičkim smislom vrednovanja te sposobnosti izražavanja i komunikacije pomoću pokreta.

ZADACI PREDMETA
Uzajamno isprepletati glazbenu i plesnu umjetnost u stvaralačkom procesu.
Plesno oblikovati glazbene sadržaje koji potiču različite emotivne doživljaje.
Razvijati estetiku pokreta kroz plesno i glazbeno mišljenje.
Razvijati koordinaciju pokreta unutar tijela.
Razvijati sposobnost oblikovanja ritamsko-plesnih cjelina pokreta temeljenih na subjektivnom i objektivnom osjećaju za ritam.
Prepoznati, usvajati i kreativno oblikovati metar, metrički ritam, tempo i dinamiku te glazbene oblike.
Razvijati sposobnost pažnje i koncentracije, preciznost kontrole pokreta, pamćenja te vrednovanja kvalitete izvedenih elemenata.
Razvijati pozitivne osobine ličnosti (upornost, težnja za napredovanjem, samokritičnost).
Poticati socijalnu osviještenost učenika kroz međusobnu suradnju, komunikaciju, pomaganje i razumijevanje.
PRVI RAZRED
Spontano reagiranje putem pokreta na različite zvučne podražaje (instrument, udaraljke, zvučna kulisa).
Razvijanje svijesti o organskoj podlozi ritma (subjektivni osjećaj za ritam).
Razvijanje svijesti o kretanju prema mjernim pulsacijama – metru i ritmu (objektivni osjećaj za ritam).
Obrada mjere kao pravilne izmjene naglašenih i nenaglašenih doba (dvodobna i trodobna mjera).
Obrada notnih vrijednosti.
Ishodavanje i taktiranje dvodobne i trodobne mjere.
Memoriranje manjih ritamskih cjelina u dvodobnoj i trodobnoj mjeri (4 – 8 taktova).
Ostvarivanje ritamskih cjelina slobodno u pokretu, pljeskanjem i ishodavanjem ritma.
Odnos mjere i ritma realiziran unutar skupine, para i tijela.
Korištenje udaraljki, glasa, zvuka i različitih zvučnih kontakata kao pratnja pokretu.
Razvijanje osjećaja za praćenje melodijske linije pokretom (visoko – nisko).
Ligatura kao produženo trajanje nota 

VRIJEME KAO FAKTOR KRETANJA
Razvijanje svijesti o subjektivnom i objektivnom osjećaju za vrijeme.
Ostvarivanje vremenskih kontrasta (iznenadno – dugotrajno) u subjektivnom osjećaju vremena.

TOK KAO FAKTOR KRETANJA
Razvijanje osjećaja za kontinuitet i prekid pokreta.

JAČINA KAO FAKTOR KRETANJA
Razvijanje svijesti o subjektivnom i objektivnom osjećaju za jačinu pokreta.
Ostvarivanje kontrasta snažno – lagano u subjektivnom osjećaju jačine.
Kontrasti jačine u izvedbi teze i arze u dvodobnoj i trodobnoj mjeri.

RAD S PARTNEROM U GRUPI
Razvijanje osjećaja za periodičnost pokreta putem slobodne realizacije pitanja i odgovora.
Obrada radnih pokreta i ritmova rada i njihovih pojedinačnih faza (priprema, akcija, predah). Učvršćivanje osjećaja za dvodobnu i trodobnu mjeru.
Improvizacija, dramatizacija i oblikovanje samostalnih sastava učenika te uvježbavanje sekvenci koreografija nastavnika iz obrađenog gradiva.
DRUGI RAZRED
Ponavljanje i utvrđivanje gradiva prethodnog razreda kao temelj za usvajanje novih nastavnih sadržaja.
Četvorodobna mjera – slobodno kretanje, ishodavanje i taktiranje.
Memoriranja ritamskih cjelina (4 – 8 taktova) u četvorodobnoj mjeri te njihova realizacija slobodno u pokretu.
Pljeskanje i ishodavanje ritma te poticanje na realizaciju ritma uz različitu zvučnu kulisu (glas, zvuk, udaraljke).
Odnos mjere i ritma, koordinacija kretanja unutar skupine, para i tijela.

STANKA U POKRETU I GLAZBI
 značenje i različite mogućnosti realizacije u pokretu (potpuni mir, promjena pažnje ili fronte i slično).

RITAMSKE KOMBINACIJE
 ostvarena slobodno u pokretu te u koordinaciji mjere i ritma unutar tijela.

RITAMSKE FIGURE
 ostvarena slobodno u pokretu.

UZMAH I PREDTAKT kao vrsta nepotpunog takta, njihovo značenje kao priprema za pokret te slobodno ostvarenje u pokretu.

NOTA S TOČKOM
 razvijanje osjećaja za trajanje pokreta.

GLAZBENI OBLICI
Motiv, fraza, mala glazbena rečenica i mala glazbena perioda ostvareni u pokretu.
Realizacija na principu imitacije ili suprotnosti s obzirom na faktor prostor (razine, put, smjerovi).
Korištenje različitih udaraljki, zvučne kulisei zvučnih kontakata kao pratnja pokretu.

VRIJEME KAO FAKTOR KRETANJA
Vremeniski kontrasti unutar cjeline pokreta.
Realizacija stanke u odnosu prema vremenu kao faktoru pokreta.

JAČINA KAO FAKTOR KRETANJA
Kontrasti jačine unutar ritma ili cjeline pokreta.
Realizacija stanke u odnosu prema jačini kao faktoru pokreta.

RAD S PARTNEROM I GRUPOM
Pitanje i odgovor.
Imitacija.
Istovjetno kretanje.
Improvizacija, dramatizacija i obrada primjera iz glazbene literature te oblikovanje samostalnih sastava učenika te uvježbavanje sekvenci i koreografije nastavnika iz obrađenog gradiva.
TREĆI RAZRED
Ponavljanje gradiva drugog razreda kao temelj za usvajanje novih nastavnih sadržaja.

STANKA U POKRETU I GLAZBI
– značenje i različite mogućnosti realizacije u pokretu.

RITAMSKE KOMBINACIJE
Ritamske kombinacije sa šesnaestinama , njihova realizacija slobodno u pokretu, pljeskanje i ishodavanje ritma te u koordinaciji mjere i ritma unutar tijela.

SINKOPA
Na četiri dobe 
Na dvije dobe 
ostvarivanje slobodno u pokretu te u koordinaciji mjere i ritma unutar tijela.
Različite mogućnosti ozvučenja sinkope (glas, zvuk, pljeskanje i drugi oblici zvučnih kontakata).

LIGATURA KAO PRODUŽENO TRAJANJE NOTA
– razvijanje osjećaja za trajanje pokreta.
Melodijska linija izražena u pokretu. Ostvarenje s obzirom na faktor Prostor (razine prostora i prolaženje kroz njih).
Realizacija odnosa melodije i pratnje unutar para ili dvije grupe.

GLAZBENI OBLICI
Velika glazbena rečenica ostvarena u pokretu.
Velika glazbena perioda ostvarena u pokretu.

VRIJEME KAO FAKTOR KRETANJA
Vremeniski kontrasti unutar cjeline pokreta.
Stupnjevanje vremena unutar ritma ili cjeline pokreta (acelerando i ritardando u glazbi).

JAČINA KAO FAKTOR KRETANJA
Kontrasti jačine unutar ritma ili cjeline pokreta.
Stupnjevanje jačine pokreta unutar ritma ili cjeline pokreta (crescendo i decrescendo u glazbi).
Upotreba udaraljki kao pratnja pokretu i kao nadopuna glazbene pratnje.

RAD S PARTNEROM I GRUPOM
Pitanje i odgovor.
Imitacija.
Unisono kretanje.
Improvizacija, dramatizacija i obrada primjera iz glazbene literature te oblikovanje samostalnih sastava učenika te uvježbavanje sekvenci i koreografije nastavnika iz obrađenog gradiva.
ČETVRI RAZRED
Ponavljanje i utvrđivanje gradiva iz prethodnih razreda.

RITAMSKE KOMBINACIJE
Sinkopa na jednu dobu ,
Sinkopa na dvije dobe i njezine kombinacije 

ostvarene slobodno u pokretu te u koordinaciji mjere i ritma unutar tijela.

RITAMSKE FIGURE
Triola i njezine kombinacije 

LIGATURA KAO PRODUŽENO TRAJANJE NOTA 

GLAZBENI OBLICI
Kanon kao jednostavni oblik muzičke polifonije oblikovan u pokretu.
Dvodijelni oblik: mala dvodijelna pjesma baroknog i prijelazno – romantičnog tipa ostvarena u pokretu.

VRIJEME I JAČINA KAO FAKTOR KRETANJA
Kombinacije:
Pojačavanje i ubrzavanje pokreta (crescendo i accelerando u glazbi).
Slabljenje i usporavanje pokreta (decresendo i ritardando u glazbi).
Dvodionički ritam unutar tijela u obliku velike glazbene rečenice s jednostavnim ritmičkim kombinacijama.
Prepoznavanje ritma iz pokreta učenika.
Stvaranje i izvođenje slobodnog ritma uz različite zvučne efekte.
Korištenje udaraljki te različitih zvučnih pratnji kao potpora individualnom kretanju i kretanju u grupi.

RAD S PARTNEROM I GRUPOM
Pitanje i odgovor.
Imitacija.
Unisono kretanje.
Improvizacija, dramatizacija i obrada primjera iz glazbene literature te oblikovanje samostalnih sastava učenika te uvježbavanje sekvenci i koreografije nastavnika iz obrađenog gradiva.

LITERATURA
MALETIĆ, Ana. Pokret i ples. Zagreb 1983. Kulturno prosvjetni Sabor Hrvatske.
ŽUPANOVIĆ, Lovro. Tvorba glazbenog djela
DALCROZE, Emile, Jaques. Glazba i plesač (izbor). Zagreb. 1995. ME/GESTA/ČVORAK.
 
Nastavni predmet: FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA

Trajanje programa: 4 godine
Broj nastavnih sati: 280 (70 sati na godinu)

Funkcionalna tjelesna tehnika jedan je od temeljnih predmeta struke u procesu plesno-ritmičkog odgoja i obrazovanja. Sinteza je elemenata sustava yoge, barre a terrea te modernih plesnih tehnika: Graham, Cunningham i Limon. Navedeni elementi i nihove kombinacije usklađeni su s potrebama nastave plesa i na taj način evaluiraju. Funkcionalana tjelesna tehnika integralni je dio I. teme u kojoj se osobito i neodvojivo isprepleće s nastavom plesa, a posebno podupire i preuzima VI. temu u kojoj tijelo tretirano kao alat postupno postaje instrument plesa.

ZADACI
Pravilna postava tijela u stavu: ležeći, stojeći, sjedeći.
Pravilna postava tijela u kretanju.
Pravilna uporaba disanja.
Osvješćivanje pojedinih dijelova tijela i njihovih funkcija.
Osvješćivanje odnosa između pojedinih dijelova tijela (konekcije).
Opća tjelesna pripremljenost: gipkost, brzina, izdržljivost, jačina, koordinacija i ravnoteža.
Osvješćivanje odnosa: osobni prostor – opći prostor.

CILJ
Razvijen kinestetički osjećaj.
Prihvaćanje vlastita tijela kao jedinstvenog izražajnog instrumenta.
Prihvaćanje partnera i skupine u međusobnoj ovisnosti.
Osvješćivanje i izgrađivanje tijela kao plesnog instrumenta.
PRVI RAZRED
Ekstenzija, fleksija i rotacija, kao osnovne kinetičke funkcije tijela, temelj su:
– vježba za pravilnu postavu tijela u ležećem, sjedećem i stojećem položaju
– vježba za razgibavanje pojedinih dijelova tijela: glave, vrata, trupa (od ramenog dijela do zdjeličnog pojasa) te ruku sa šakama i nogu sa stopalima
– vježbe za istezanje i jačanje pojedinih skupina mišića tijela

LOKOMOCIJA
Kotrljanje i premeti kao način kretanja kroz prostor.

HOD
Kao elementarni prijenos težine.
Kao primjer jednostavnog oblika ravnoteže.
Prirodni hod s laganim istovremenim gibanjem noge i suprotne ruke (protupomak).
Načini hoda:
– s obzirom na prostorne razine: u polučučnju, na istegnutim nogama i punom stopalu, na poluprstima
– s obzirom na prostorne smjerove: naprijed, natrag, u stranu

TRK – kao ubrzana lokomocija
Načini trka s obzirom na čimbenik tijek:
– trk s naglašenim dizanjem koljena slobodne noge
– trk vezanim klizećim koracima

VRTNJA – u slobodnom tijeku pokreta

OKRET – ishodan; u smjeru kretanja kazaljke na satu i obrnuto

ELEVACIJA
Slobodno izveden skok s naglaskom na udah pri odskoku i izdah pri doskoku.
Upoznavanje pet osnovnih vrsta skokova.
Obvezni sastavi učenika te sekvence i koreografije nastavnika.
DRUGI RAZRED
Ekstenzija, fleksija i rotacija, kao osnovne kinetičke funkcije tijela, temelj su:
– vježba za pravilnu postavu tijela u ležećem, sjedećem i stojećem položaju
– vježba za razgibavanje pojedinih dijelova tijela: glave, vrata, trupa (od ramenog dijela do zdjeličnog pojasa) te ruku sa šakama i nogu sa stopalima
– vježbe za istezanje i jačanje pojedinih skupina mišića tijela
– nadgradnja navedenih vježba tehnički zahtjevnijim elementima

VJEŽBE U STOJEĆEM STAVU
Kao svjestan početak učenja plesnih pozicija kroz razine prostora (otvoreno i paralelno)

RAVNOTEŽA na više točaka uporišta.

LOKOMOCIJA

HOD
Prijenos težine – visoki i niski.
Kombinacije koraka s obzirom na prostor: promjene smjera kretanja, promjena fronte, različiti prostorni putevi.
Kombinacije koraka i ravnotežnih položaja.

TRK – s obzirom na čimbenik prostor:
Promjene smjera kretanja, promjena fronte, različiti prostorni putevi.

OKRET
Različiti načini izvođenja poluokreta u srednjoj i visokoj razini prostora.
Slobodni okreti – centripetalni i centrifugalni.

ELEVACIJA
Svjesna priprema za skok temeljena na plesnim pozicijama kroz razine prostora.
Daljnja razrada pet vrsta skokova.

PAD – centralni i periferni

KOMBINACIJE ELEMENATA s obzirom na razine prostora:
– hod, trk, skok, pad, prijelaz položaja na podu
Obvezni sastavi učenika te sekvence i koreografije nastavnika.
TREĆI RAZRED
Ekstenzija, fleksija i rotacija, kao osnovne kinetičke funkcije tijela, temelj su:
– vježba za pravilnu postavu tijela u ležećem, sjedećem i stojećem položaju
– vježba za razgibavanje pojedinih dijelova tijela: glave, vrata, trupa (od ramenog dijela do zdjeličnog pojasa) te ruku sa šakama i nogu sa stopalima
– vježbe za istezanje i jačanje pojedinih grupa mišića tijela
– nadgradnja navedenih vježba tehnički zahtjevnijim elementima

VJEŽBE NA MJESTU KROZ RAZINE PROSTORA
Kao nadgradnja vertikalne postave tijela.
Osvješćivanje simultanih i sukcesivnih gesta ruku i nogu u sve smjerove prostora.

RAVNOTEŽNI POLOŽAJI
U simetričnim i asimetričnim stavovima.
Na više točaka uporišta s postupnim smanjivanjem do jedne točke.
Ispad u sve smjerove prostora.

LOKOMOCIJA I ELEVACIJA
Različite kombinacije koraka, trka, gesta, ispada, okreta, skoka i pada s obzirom na:
– razine prostora
– smjer kretanja
– promjene fronte
– prostorne puteve
Obvezni sastavi učenika te sekvence i koreografije nastavnika.
 
ČETVRTI RAZRED

Ekstenzija, fleksija i rotacija, kao osnovne kinetičke funkcije tijela, temelj su:
– vježba za pravilnu postavu tijela u ležećem, sjedećem i stojećem
– položaju
– vježba za razgibavanje pojedinih dijelova tijela: glave, vrata, trupa (od ramenog dijela do zdjeličnog pojasa) te ruku sa šakama i nogu sa stopalima
– vježbe za istezanje i jačanje pojedinih grupa mišića tijela
– nadgradnja navedenih vježba tehnički zahtjevnijim elementima

VJEŽBE NA MJESTU KROZ RAZINE PROSTORA
Obogaćivanje rječnika plesnih pozicija kao priprema za postavu tijela u okretu i skoku koji se izvode u visokoj razini te geste radne noge do 90° u sve smjerove prostora.

RAVNOTEŽNI POLOŽAJI
Različite kombinacije okreta i gesta nogu u srednjoj i visokoj razini na jednoj točki uporišta.
Uvođenje stabilnog i labilnog kroz tehnički aspekt impulsa, njihaja i zamaha trupa, ruku i nogu u različitim plesnim pozicijama.

LOKOMOCIJA I ELEVACIJA
Različite kombinacije koraka, trka, gesta, ispada, okreta, skoka i pada s obzirom na:
– razine prostora
– smjer kretanja
– promjene fronte
– prostorne puteve
obogaćene tehničkim aspektom impulsa, njihaja i zamaha.
Obvezni sastavi učenika te sekvence i koreografije nastavnika.

LITERATURA
MALETIĆ, Ana. Pokret i ples. Zagreb. 1983. Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske
COHAN, Robert. The Dance Workshop. London. UNWIN PAPER BACK. 1986.
LEWIS, Daniel. THE ILLUSTRATED DANCE TECHNIQUE OF JOSE LIMON. New York. 1984. Harper & Row, Publishers.
BARTENIEFF, Irmgard. Body Movement, Coping withe the Environment. London. 1980. Dance Books
PRESTON, Valerie. A Handbook for Modern Educational Dance. London. 1980. Macdonald & Evans.
 
Nastavni predmet: GLASOVIR

Trajanje programa: 2 godine
Broj nastavnih sati: 1 sat na tjedan po učeniku
35 sati godišnje po učeniku

CILJEVI I ZADACI
Programom nastave glasovira učenici stječu znanja i vještine ovladavanja instrumentom. Zbog neprekidnog stvaralačkog prožimanja glazbene i plesne umjetnosti, ovaj je program neodvojiv dio strukovnog i umjetničkog obrazovanja budućih plesača, koreografa i plesnih pedagoga. Tijekom školovanja učenici to znanje primjenjuju u svladavanju određenih zadataka iz ritmike, plesa i glazbene kulture.
Kao završeni plesni pedagozi svoje znanje rabe u suradnji s korepetitorom pri odabiru odgovarajuće notne literature za realizaciju određenih nastavnih programa, a osposobljeni su i da samostalno prate na glasoviru vlastitu nastavu (dječji vrtići, tečajevi).
Bogato 50-godišnje iskustvo rada ove škole pokazuje da se široko plesno i glazbeno obrazovanje, stečene vještine i znanja uspješno primjenjuju i u odgojiteljstvu, muzikoterapiji, defektologiji, dramskoj umjetnosti i dr.
Rezultati nastave glasovira provjeravaju se na godišnjoj produkciji i na javnim godišnjim ispitima pred povjerenstvom na kraju školske godine. Ako učenik nastupi na godišnjoj produkciji, odsviranu kompoziciju ili kompozicije nije dužan ponoviti na godišnjem ispitu.
PRVA GODINA UČENJA GLASOVIRA
TEMELJNI SADRŽAJ RADA
Smještaj kraj glasovira, držanje tijela, postava ruku i prstiju, artikulacija prstiju.
Osnovne vrste udara: legato, non legato, staccato, portato.
Tehničke vježbe s transpozicijama.
Fraziranje, dinamičke oznake.

RAZVIJANJE TEHNIKE SVIRANJA
C-durske i a-molske ljestvice kroz dvije oktave paralelno i u protupomaku i trozvuci s obratima rastavljeno i istodobno kroz jednu oktavu.
Matz-Šaban: Osnovna škola za klavir 1. dio, vježbe A, B, C i E
Matz-Šaban: Osnovna škola za klavir 2. dio, od 1. do 60. vježbe, izbor
Nikolajev: Škola sviranja na klaviru, izbor
B. Zorić: Abeceda klavira
I. Thomson: Moderni kurs klavira
L. Fletcher: Početnica za glasovir
Hervé/Pouillard: Méthode pour piano, débutants
Hajdn: Mliječni put

RAZVIJANJE HARMONIČKOG (AKORDSKOG) ZNANJA
Osnove obilježavanja akorada u popularnoj i jazz glazbi (durski i molski kvintakordi).
Količina svladanog programa ovisi o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika.
Na kraju školske godine učenik pristupa javnom ispitu pred povjerenstvom s najmanje dvije kompozicije.
DRUGA GODINA UČENJA GLASOVIRA
Durske i molske ljestvice do tri predznaka paralelno i u protupomaku kroz dvije oktave, pripadni trozvuci s obratima rastavljeno i istodobno kroz jednu oktavu.
Osnove obilježavanja akorda u popularnoj i jazz glazbi: ostali kvintakordi i dominantni septakordi.
Tehničke vježbe s transpozicijama:
Matz-Šaban 1. dio
Schmitt op. 16
Matz-Šaban: 2.dio – završiti
Nikolajev: Izbor vježbica
Etide:
Duvernoy op. 176, izbor
Sonatine: izbor najlakših
Kompozicije 19. i 20. stoljeća: izbor
Kompozicije domaćih autora: izbor
Matz-Šaban: 3.dio
R. Matz: Moj prvi nastup
M. Cipra: Suita za pet prstiju desne ruke
B. Bjelinski
P. Dumičić
P. Gotovac
Količina svladanog programa ovisi o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika.
Na kraju školske godine učenik pristupa javnom ispitu pred povjerenstvom s najmanje dvije kompozicije.
 
Nastavni predmet: GLAZBENA KULTURA

Trajanje programa: 4 godine
Broj nastavnih sati: 60 sati na godinu po razredu
ukupno 240 sati na godinu

CILJ PREDMETA
Stjecanje znanja kojima se učenik osposobljava za svjesno prepoznavanje dura i mola u glazbi i pokretu. Improvizacije i sastavi učenika temeljeni su na glazbenoj metrici, dinamici, agogici, tempu i glazbenim oblicima. Za njihovo oblikovanje u pokretu za neposrednu pratnju rabe se udaraljke. Cilj glazbenih oblika je upoznavanje učenika sa zakonitostima strukture glazbenih djela u različitim glazbenim oblicima od najmanjih glazbenih cjelina do složenih homofonih i polifonih struktura. Osposobljavanje učenika za aktivno sudjelovanje u formalnoj analizi glazbenog djela pod vodstvom nastavnika i samostalno u službi koreografskih ostvarenja.

ZADACI PREDMETA
Stjecanje, razvijanje i usavršavanje ritamskih, teorijskih i intonativnih vještina.
Upoznavanje glazbenih oblika od motiva do dvodijelne pjesme.
Razvijanje glazbene memorije s pomoću melodijsko-ritmičkih diktata te slušanjem vrijednih djela iz skladateljskih opusa.
PRVI RAZRED
MJERE
Dvodobna (2/4), trodobna (3/4), četverodobna (4/4).
RITAM
Notne vrijednosti: 
i pauze: 
Ritamske kombinacije: 

RITAMSKE VJEŽBE – pretežito 4 takta
Uvježbavanje ritmova na tri načina.

GLAZBENA PISMENOST
Poznavanje nota u G ključu.
Tonalitet C-dur.
Glazbena ljestvica. Stupnjevi i njihova posebna imena.
Oznake dinamike: p i f
DRUGI RAZRED
MJERE
Dvodobna, trodobna, četverodobna.

RITAM
Ritamske kombinacije: 
Predtakt i uzmah: 
Nota s točkom: 

RITAMSKE VJEŽBE – pretežito 4 ili 4 + 4 takta

GLAZBENA PISMENOST I INTONACIJA
Notni sustav u opsegu G i F ključa
G-dur ljestvica, F-dur ljestvica.
Tipovi mol ljestvica: a-mol, e-mol, d-mol.
Ljestvički intervali – osnovni nazivi.
Oznake dinamike: crescendo i decrescendo.
Oznake tempa: presto, vivo, allegretto, lento.
Pjevanje: primjeri u F i G-duru i a, e i d molu iz glazbene literature.

GLAZBENI OBLICI
Motiv, fraza, mala glazbena rečenica i mala glazbena perioda.
SLUŠANJE GLAZBE I DIKTAT
Ritamski diktat:
– cjeline od 4 takta ili 4 + 4 takta (zapisivanje diktata i uvježbavanje na više načina).
Primjeri iz glazbene literature (glazbena rečenica i perioda – slušanje i analiza).

STVARALAČKA AKTIVNOST
Ritamski primjeri male rečenice i male glazbene periode (samostalni radovi učenica) koji će se realizirati u pokrtu na satovima ritmike.
TREĆI RAZRED
MJERE
Dvodobna (2/4, 2/2, 2/8), trodobna (3/4, 3/2, 3/8), četverodobna (4/4, 4/2, 4/8).

RITAM
Notne vrijednosti: 
i pauze: 
Ritamske kombinacije: 

Augmentacija i diminucija.

RITAMSKE VJEŽBE – pretežito u cjelinama 4 ili 4 + 4 ili 8 taktova

GLAZBENA PISMENOST I INTONACIJA
Čitanje i obilježavanje nota od C – c.
Tonalitet D-dur i h-mol; B-dur i g-mol.
Kvintni krug. Svi predznaci u G i F ključu.
Nazivi stupnjeva.
Ljestvični interval unutar dijatonike
Povišeni i sniženi tonovi.
Pjevanje: jednoglasni primjeri u obrađenim tonalitetima.
Oznake dinamike i tempa – proširenje.

GLAZBENI OBLICI
Od motiva do velike glazbene rečenice i velike periode.

SLUŠANJE GLAZBE I DIKTAT
Ritamski diktat:
– cjeline od 8 i 8 + 8 taktova – uključiti nove ritamske kombinacije i uježbavati na tri načina.
Primjeri iz literature do velike glazbene periode (slušanje i analiza).
S. Rahmanjinov: Treći koncert za klavir (tema)
V. Lisinski: Ljubav i zloba (tema)
STVARALAČKA AKTIVNOST
Velika glazbena rečenica i velika glazbena perioda – ritamski primjeri adekvatni zahtjevima na satu ritmike.
ČETVRTI RAZRED
MJERE
Složene mjere (5/8, 6/8, 9/8).

RITAM
Poliritmija.
Ritamske kombinacije:


RITAMSKE VJEŽBE – pretežito 8 taktova

GLAZBENA PISMENOST I INTONACIJA
Tonalitet A, E, Es dur i fis, cis, c i f mol.
Kvintakordi glavnih stupnjeva.
Alteracije bez skokova, postepenim kretanjem.
Dijatonski i kromatski polustepen.
Intervali (proširenje).
Pjevanje: jednoglasni primjeri u obrađenim tonalitetima.
Oznake dinamike, tempa i načina izvođenja – proširenje.

GLAZBENI OBLICI
Kanon i dvodjelna pjesma.

SLUŠANJE GLAZBE I DIKTAT
Ritamski diktat:
– cjeline od 8 taktova
– jednoglasni (jednostavni) melodijsko – ritamski diktat (cjelina od 4 takta).
Slušanje i analiza primjera dvodijelne pjesme osnovnog i prijelaznog tipa.
Primjeri iz literature:
Mala dvodijelna pjesma prijelaznog tipa:
L. van Beethoven: IX. simfonija – IV. stavak
Velika dvodijelna pjesma osnovnog tipa:
J. S. Bach: Menuet u G-duru
Velika dvodijelna pjesma prijelaznog tipa:
L. Županović: Stari ples

LITERATURA
L. Adamić: Solfeggio I, II. i III. knjiga
A. Marković: 555 izabranih tema
R. Matz: Vježbe za solfeggio i diktat I, II. i III.
L. Županović: Tvorba muzičkog djela
Njirić, Tomašek, Završki, Županpvić: Upoznavanje glazbenih djela i osnovnih glazbenih oblika u osnovnoj školi
 
Nastavni predmet: OSNOVE KLASIČNOG BALETA
Trajanje programa: 2 godine
Broj nastavnih sati: 140 (70 sati na godinu)

CILJ PREDMETA
Usvajanje osnovnih načela i elemenata klasičnog baleta; upoznavanje s baletnom umjetnošću. Cilj ovoga predmeta u Školi suvremenog plesa je doprinos kvalitetnijoj izvedbi nastavnih sadržaja u temeljnom predmetu struke.

ZADACI PREDMETA
Razvijanje svijesti o dijelovima tijela, skupinama mišića, disanju (u mirovanju i kretanju)
Postavljanje tijela, nogu, ruku i glave u vježbama licem štapu, bokom štapu i na sredini dvorane
Razvijanje koordinacije pokreta različitih dijelova tijela, koncentracije i preciznosti izvođenja
Razvijanje koordinacije u složenim kombinacijama te osjećaj za tijelo u prostoru
PRVA GODINA UČENJA (3. razred)
VJEŽBE NA PODU
1. Osnovne vježbe barr ŕ terre

VJEŽBE UZ ŠTAP
1. Pozicije nogu – licem i bokom štapu, I., II., III. i V.
2. Pozicije ruku – na sredini dvorane i bokom štapu (pripremna pozicija, I., III. i II.)
3. Demi-plié–licem i bokom štapu iz I., II. i V. pozicije
4. Grand plié – licem i bokom štapu iz I., II. i V. pozicije
5. Battement tendu simple en croix-licem i bokom štapu u I. i V. poziciji
6. Battement tendu passé par terre – licem i bokom štapu
7. Battements tendus s demi-plié, iz plié-a u plié-licem i bokom štapu
8. Battement tendu jeté en croix – licem i bokom štapu iz I. i V. pozicije
9. Battement tendu jeté piqué – licem i bokom štapu iz I. i V. pozicije
10. Pojmovi en dehors i en dedans
11. Demi-rond de jambe par terre – licem i bokom štapu
12. Rond de jambe par terre – licem i bokom štapu
13. Plié – soutenu – licem i bokom štapu
14. Položaj noge sur le coup-de-pied– licem i bokom štapu
15. Battement frappé – licem i bokom štapu, prstima na pod i na 30°
16. Battements fondus – licem štapu, prstima na pod i na 45°
17. Battements retirés – licem štapu
18. Battements relevés lents – licem štapu na 45°
19. Nagib tijela nazad i u stranu – licem štapu
20. Relevé na poluprste u V. poziciji – licem štapu

VJEŽBE NA SREDINI DVORANE
1. Baletno hodanje i baletno stupanje
2. Položaji épaulements crosiés i effacés
3. I. Port de bras
4. Demi-plié iz I. i II. pozicije en face
5. Grand plié iz I. pozicije en face
6. Battements tendus simples iz I. pozicije en face
7. Battements tendus jetés iz I. pozicije en face
8. Reverancé

ALLEGRO
1. Trampline
2. Temps sauté iz I. i II. pozicije
DRUGA GODINA UČENJA (4. razred)
VJEŽBE UZ ŠTAP
1. Pozicije nogu – licem i bokom štapu IV. pozicija
2. Pozicije ruku (naglasak na prijelaze iz pozicije u poziciju)
3. Demi-plié – licem i bokom štapu iz IV. pozicije
4. Grand-plié – licem i bokom štapu iz IV. pozicije
5. Battements tendus pour le pied en croix – licem i bokom štapu
6. Battements tendus s demi-plié u II. poziciji bez prijenosa težine s noge oslonca – licem i bokom štapu
7. Battement tendu jeté s demi-plié u I. i V. poziciji – licem i bokom štapu
8. Battement tendu jeté ballancé
9. Demi-rond de jambe par terre en dehors i en dedans s potpornom nogom u demi-plié licem i bokom štapu
10. Rond de jambe par terre en dehors i en dedans s potpornom nogom u plié – licem i bokom štapu
11. Temps relevé par terre en dehors i en dedans – licem i bokom štapu
12. Battement soutenu – prstima na pod i na 45° – licem i bokom štapu
13. Battement tendu plié – soutenu – s podizanjem na poluprste u V. poziciji – licem i bokom štapu
14. Battement double frappé – licem i bokom štapu, prstima na pod i na 30°
15. Petits battements – licem i bokom štapu
16. Battement fondus – bokom štapu, prstima na pod i na 45°
17. Battement developpé – licem i bokom štapu
18. Grand battement jeté – licem i bokom štapu
19. Poluokret prema štapu
20. Priprema za pas de bourré – licem štapu (fakultativno)

VJEŽBE NA SREDINI DVORANE
1. Položaji épaulements croisés i effacés (mala i velika poza)
2. II. port de bras
3. Demi-plié iz V. pozicije
4. Grand plié iz II. i V. pozicije
5. Battements tendus s demi-plié i iz pliéa u plié
6. Battements tendus s demi-plié u II. poziciji bez prijenosa težine s noge oslonca i s prijenosom težine
7. Battements tendus jetés piqués iz I. pozicije en face
8. Demi-rond de jambe par terre en dehors i en dedans
9. Polka
10. Poloneza

ALLEGRO
1. Temps sauté iz V. pozicije
2. Changements des pieds
3. Pas échappé u II. poziciji
 
 
ODLUKA
O NASTAVNIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA ZA OSNOVNE GLAZBENE I OSNOVNE PLESNE ŠKOLE
(pdf. format)
 



Nomenklatura industrijskih proizvoda i usluga NIPU 97 za Godišnji izvještaj industrije (IND-21)


  

Narodne novine br.: 82 - Datum: 13.08.1997. - Interni ID: 19971408


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Nomenklatura industrijskih proizvoda i usluga NIPU 97 za Godišnji izvještaj industrije (IND-21)

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Na temelju članka 12. Zakona o državnoj statistici ("Narodne novine" broj 52/94) Državni zavod za statistiku određuje:



NOMENKLATURU INDUSTRIJSKIH PROIZVODA I USLUGA - NIPU 97 
ZA GODIŠNJI IZVJEŠTAJ INDUSTRIJE (IND-21)



I. OPĆI DIO (DEFINICIJE)

1.1 Pojam industrije

Pojam industrija u statistici raznih zemalja nema isto značenje, a najčešće označava; svaki ljudski rad, djelanosti materijalne proizvodnje, sve tečevinske djelatnosti ili tvorničku proizvodnju. 
Do 1995. pojam "industrija" u Republici Hrvatskoj i u ovom istraživanju označavao je rudarstvo i tvorničku proizvodnju i proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, a bio je definiran Jedinstvenom klasifikcijom djelatnosti (JKD), područjem 01 - Industrija i rudarstvo. Od 1. siječnja 1995. u Republici Hrvatskoj na snazi je Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD). Pod pojmom "industrija" u ovom statističkom istraživanju podrazumjevat će se tri područja Nacionalne klasifikacije djelatnosti, i to: C - Rudarstvo i vađenje, D - Prerađivačka industrija i E - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno djelatnosti od 10. do 41. odjeljka NKD-a.


1.2 Cilj i predmet istraživanja

Godišnjim statističkim izvještajem industrije prikupljaju se temeljni naturalni podaci o industriji Republike Hrvatske koji služe za utvđivanje promjena tijekom vremena kao i predviđanja. Osim navedenog, podaci iz IND-21 služe za izvršenje obveza Državnog zavoda za statistiku prema statističkim službama UN/ECE, EU i drugih udruga. 

Predmet su istraživanja svake godine: proizvodnja, interna potrošnja vlastitih proizvoda, realizacija i zalihe proizvoda u naturalnim jedinicama mjere i prema nomenklaturi proizvoda koja je sastavni dio ovog standarda; zaposlenici i sati rada; podaci o smjenama; pogonski strojevi i motori; potrošnja električne energije prema tehnološkoj namjeni; iskorištenost kapaciteta preko proizvoda (ostvarena i moguća proizvodnja); promjene u programu proizvodnje; uvoz i izvoz; inovacijska djelatnost i transfer tehnologije.

Periodično se istražuju: fluktuacija zaposlenika prema stupnju stručnog obrazovanja; obilježja tehnološkog razvoja i druge aktualne informacije.



1.3 Statistička jedinica Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21)

Statističke su jedinice trgovačka društva ili obrtnici koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u RPS-u razvrstani u područja djelatnosti: rudarstvo, prerađivačka industrija i opskrba električnom energijom, plinom i vodom. Statističke su jedinice i dijelovi svih pravnih osoba ili obrtnika, kad pravna osoba ili obrtnik nije razvrstan u jedno od navedenih područja, ali ima dijelove koji obavljaju djelatnosti iz tih područja (C, D ili E).

Ukoliko trgovačko društvo ili obrtnik obavlja djelatnost u različitim županijama, takvo trgovačko društvo ili obrtnik obvezatno se dijeli na onoliko statističkih jedinica u koliko županija obavlja industrijsku djelatnost. Statističke jedinice za koje se podnosi godišnji izvještaj industrije, neposredno određuje Državni zavod za statistiku RH pomoću adresara statističkih jedinica za navedeni izvještaj.

1.4 Izvještajne jedinice

Izvještajne su jedinice: trgovačka društva, druge pravne osobe i obrtnici u cijelosti, ako su razvrstani u industrijsku djelatnost, a ako nisu, za svoje dijelove koji se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu.

1.5 Obuhvat

Obuhvat svih trgovačkih društava, drugih pravnih osoba i obrtnika koji se bave industrijskom djelatnošću nije potpun. Godišnjim izvještajem industrije za svaki odjeljak nacionalne klasifikacije djelatnosti (od 10 do 41) treba osigurati dovoljan broj izvještajnih jedinica tako da te jedinice sudjeluju s najmanje 90% u (bruto) društvenom proizvodu tog odjeljka. 

1.6 Vrijeme i metoda istraživanja

Godišnji izvještaj industrije izvještajne jedinice dostavljaju nadležnom statističkom tijelu u roku koji im ono odredi, te na temelju Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske.

U ovom istraživanju koristi se izvještajna metoda. Izvještajne jedinice daju odgovarajuće podatke na obrascu IND-21 i to na temelju knjigovodstvenih podloga, a samo za dio podataka kao npr. za potrošnju električne energije po tehnološkoj namjeni na temelju stručne procjene.

1.7 Organizacija provedbe statističkog istraživanja 

U provođenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, županijski uredi za statistiku i njihove ispostave.

Državni zavod za statistiku izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za Republiku Hrvatsku ukupno i županije i kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici, sastavlja adresar statističkih jedinica, tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja županijskim statističkim uredima. Koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve podatke i objavljuje podatke.

Državni zavod za statistiku po potrebi održava instruktaže po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim statističarima naposredno obilazi statističke jedinice, a o značajnijim metodološkim problemima neposredno razgovara sa statističkom jedinicom.

Županijski uredi za statistiku i njihove ispostave distribuiraju materijal statističkim jedinicama prema adresaru, brinu se da u roku dobiju ispunjene izvještaje, kontroliraju potpunost i točnost podataka, kontroliran materijal šalju u Državni zavod za statistiku i tijekom kontrole u Državnom zavodu za statistiku, na njegov zahtjev, provjeravaju iskazane podatke u izvještaju.


1.8 Obrada, analiza i retultati istraživanja

Svi podaci iz Godišnjeg izvještaja obrađuju se do razine odjeljka Nacionalne klasifikacije djelatnosti za Republiku Hrvatsku, a najznačajniji i na razini županije. Državni zavod za statistiku nastojat će izvršiti obradbu svih podataka do razine odjeljka i za županije. Rezultati obrade Godišnjeg izvještaja industrije objavljuju se u Godišnjim izvješćima INDUSTRIJA - Godišnji izvještaj industrije, Ljetopisu i posebnim publikacijama Državnog zavoda za statistiku .

Osim navedenih izdanja Državnog zavoda za statistiku podaci iz ovog istraživanja objavljuju se u Ljetopisu statističkog ureda UN i drugim publikacijama UN, EU, OECD i drugih udruga. Primjenom Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda i usluga - NIPU 97, koja je na devet šifarskih mjesta sukladna europskoj nomenklaturi proizvoda - PRODCOM List 1997., stvoreni su uvjeti za pohranjivanje podataka o proizvodnji u banku podataka Statističkog ureda EU, a time i pristup Republilke Hrvatske u banku podataka.


II. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE IZVJEŠTAJA IND-21 I OBRASCI 

II.a. PODACI O JEDINICI ZA KOJU SE PODNOSI IZVJEŠTAJ (POSLOVNI SUBJEKT)

U zaglavlju izvještaja IND-21 daju se podaci o jedinici za koju se podnosi izvještaj. Redni broj statisitčke jedinice prepisuje se iz adresara za Godišnji izvještaj industrije

a) NAZIV (tvrtka). Trgovačka društva i obrtnik razvrstani u industrijsku djelatnost upisuju tvrtku u potpunom obliku, onako kako je navedena u sudskom registru. Trgovačka društva, obrtnici ili ostale jedinice razvrstane u neindustrijsku djelatnost upisuju skraćeni naziv tvrtke iz sudskog registra i naziv dijela poslovnog subjekta koji upućuje na industrijsku djelatnost koju taj dio poslovnog subjekta obavlja kao npr. kamenolom, mješaonica stočne hrane, pilana, radionica za popravak lokomotiva i vagona itd.

b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj poslovnih subjekata, a za dijelove poslovnog subjekta i redni broj dijela poslovnog subjekta iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku odnosno iz adresara za Godišnji izvještaj industrije.

c) Županija, grad/općina, naselje, ulica i broj, telefon. Upisuju se adresni podaci statističke jedinice.

d) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se brojčana oznaka djelatnosti statističke jedinice prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD-u (Narodne novine br. 3/97), iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku odnosno iz adresara za Godišnji izvještaj industrije. 
Ostala identifikacijska obilježja ne snimamo izvještajem jer ih preuzimamo iz Registra poslovnih subjekata (RPS), kao npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala itd. Kao i brojčane oznake za županiju, grad, općinu i naselje. Za ovo istraživanje traži se minimum identifikacijskih podatka da bi se jednoznačno odredila statistička jedinica.


II.b. STALNI DIO IZVJEŠTAJA IND-21

¨ Tabela 1. ZAPOSLENICI I SATI RADA 

1. Ukupno zaposlenika - godišnji prosjek. Prosječan broj ukupno zaposlenih obuhvaća zaposlenike zaposlene u svim djelatnostima statističke jedinice za koju se posnosi izvještaj, uključujući i zaposlenike uprave kao i zaposlenike neindustrijskih djelatnosti. Statističke jedinice - dijelovi neindustrijskih poslovnih subjekata upisuju podatke o zaposlenima i sve ostale pokazatelje samo za industrijski pogon odnosno dio poslovnog subjekta koja se bavi industrijskom djelatnosti.

2. i 3. Zaposlenici u industriji i rudarstvu. Prosječan broj zaposlenih u industrijskim djelatnostima i pomoćnim djelatnostima ukoliko su vezane uz industrijsku djelatnost:

2. Zaposlenici u proizvodnji su osobe čije je radno mjesto u osnovnim, pomoćnim i sporednim pogonima i osobe koje rade na utovaru i istovaru gotovih proizvoda i sirovina u unutrašnjem tvorničkom prijevozu, odnosno zaposlenici koji rade na sljedećim radnim mjestima na individualnom ručnom radu, lančano povezanom ručnom radu, strojnom radu i rukovanju prijevoznim strojevima i opremom u tvorničkom krugu.

3. Zaposlenici na rukovodećim, stručnim, općim i srodnim poslovima: menadžeri i drugi rukovoditelji, inženjeri i tehničari, komercijalisti, knjigovođe, evidentičari, administrativno osoblje, skladištari, čuvari i drugi. 

4. Zaposlenici u neindustrijskim djelatnostima. Prosječan broj zaposlenih u neindustrijskim djelatnostima obuhvaća zaposlenike u trgovini na malo, zaposlenike izvan tvorničkog prijevoza, eksploatacije šuma, poljoprivrednih ekonomija, zaposlenike zaposlene u tvorničkim restoranima i drugim neindustrijskim djelatnstima. Često pomoćne službe industrijskih poslovnih subjekata ne obavljaju pomoćne poslove samo za industrijske djelatnosti npr. elektronička obrada podataka ili računovodstveni poslovi i sl., već i za neindustrijske djelatnosti ili po ugovoru uz naplatu treće osobe. U navedenim i sličnim slućajevima dio zaposlenika pomoćnih službi treba svrstati u neindustrijske zaposlenike razmjerno obujmu izvršenih poslova.

5. i 6. Sati efektivnog rada zaposlenika u industriji obuhvaćaju samo stvarno izvršene sate zaposlenika:

5. ukupno - efektivni sati rada odnose se na zaposlenike iskazane u retku 2.i 3., odnosno na zaposlenike zaposlene u industrijskim djelatnostima i pomoćnim djelatnostima vezanim za industrijsku djelatnost.

6. u proizvodnji - efektivni sati rada odnose se na zaposlenike iz retka 2., odnosno na zaposlenike koji neposredno sudjeluju u proizvodnji proizvoda




¨ Tabela 2. i 3. RAD STATISTIČKE JEDINICE U SMJENAMA 

Za ispunjavanje tabela 2. i 3. potrebno je izabrati jedan karakterističan dan u mjesecu najveće proizvodnje u godini za koju se podnosi izvještaj. Izabrani dan treba naznačiti iznad tabela 2. i 3. Podaci iz tih tabela služe za ocjenu korištenja kapaciteta u vrijeme najveće aktivnosti statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj. Rad u smjenama iskazuje se u dvije tabele: u tabeli 2. Raspored zaposlenika prema smjenama i tabeli 3. Snaga pogonskih strojeva i motora prema korištenju u smjenama.

ˇ Tabela 2. RASPORED ZAPOSLENIKA PREMA SMJENAMA NA IZABRANI DAN

Iskazuju se samo zaposlenici u proizvodnji (tabela 1. redak 2). Obuhvaćaju se svi zaposlenici prema evidenciji iz područja rada, a broj zaposlenika po smjenama treba iskazati prema radnim mjestima na kojem se radilo u jednoj, dvije i tri smjene. Radno mjesto na kojem se radilo u jednoj smjeni - podrazumijeva se da je samo jedan zaposlenik radio na tom radnom mjestu, i to: u prvoj ili drugoj ili trećoj smjeni odnosno u bilo kojoj ali samo u jednoj od njih. Radno mjesto na kojem se radilo u dvije smjene - podrazumijeva se da je na tom radnom mjestu radio jedan zaposlenik jednu smjenu drugi zaposlenik jednu smjenu,ali ne istu kao prvi, pa su tog dana na jednom dvosmjenskom radnom mjestu radila dva zaposlenika. Na jednom radnom mjestu u tri smjene - rade tri zaposlenika, u svakoj smjeni po jedan, u jednoj smjeni na jednom radnom mjestu može raditi samo jedan zaposlenik, odnosno na jednom radnom mjestu u isto vrijeme ne mogu raditi dva ili više zaposlenika. 

Neki poslovni subjekti pod radnim mjestom podrazumijevaju mjesto na kojem skupina zaposlenika za jednim strojem obavlja iste poslove. Takva je definicija za ovo istraživanje i po ovoj metodologiji pogrešna. Navest ćemo primjer koji pokazuje kako se pravilno unose ti podaci u tabeli 2. Ako jedno trgovačko društvo ima 600 zaposlenika koji rade u proizvodnji i sljedeći raspored radnih mjesta: 100 radnih mjesta na kojima se se radilo u jednoj smjeni, 60 radnih mjesta na kojima se radilo u dvije smjene i 111 radnih mjesta na kojima se radilo u tri smjene, a 47 zaposlenika je izabranog dana imalo slobodan dan, tabelu 2. treba ispuniti na sljedeći način: 
1. Ukupan broj zaposlenika 600 
2. Broj zaposlenika na radnim mjestima na kojima se radilo u jednoj smjeni 100

3. Broj zaposlenika na radnim mjestima na kojima se radilo u dvije smjene 120

4. Broj zaposlenika na radnim mjestima na kojima se radilo u tri smjene 333

5. Broj zaposlenika koji su izabranog dana imali slobodan dan 47


Broj zaposlenika koji su izabranog dana, za koji se podnosi izvještaj, imali slobodan dan prema operativnom planu statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj iskazat će se u retku 5. U slučajevima odsutnosti zaposlenika izvan operativnog plana proizvodnje (bolovanje i dr.) njihov će broj biti iskazan na onim radnim mjestima na kojima bi inače radili da su tog dana došli na posao.





¨ Tabela 3. SNAGA POGONSKIH STROJEVA I MOTORA PREMA KORIŠTENJU U 
SMJENAMA NA IZABRANI DAN

U ovoj tabeli iskazuje se snaga svakog pogonskog stroja i motora (primarni pokretač koji ne pokreću generatori) i razvrstava se u skupine prema tome je li izabranog dana korištena za rad u jednoj, dvije ili tri smjene (bez bilo kakvog množenja) slično onom kao kod zaposlenika. Kada se toj snazi doda snaga strojeva i motora koji izabranog dana nisu radili, dobiva se podatak o ukupnoj instaliranoj snazi pogonskih strojeva i motora. Razlika u usporedbi s podatkom iz tabele 4. može nastati samo kao posljedica različitog kritičnog trenutka na koji se podatak odnosi. Korištenje snage pogonskih strojeva i motora po smjenama prikazuje se prema stanju onog dana za koji se daje i podatak o rasporedu zaposlenika u tabeli 2. Ako je izvorni podatak o snazi pogonskih strojeva ili motora iskazan u konjskim snagama (KS), treba ga pomnožiti s koeficijentom (k = 0,736) da bi se dobio podatak u kilovatima (kW). Pogonski strojevi i motori u pričuvi nisu predmet ovog istraživanja.

Navest ćemo primjer koji pokazuje kako se pravilno unose ti podaci u tabelu 3: neko trgovačko društvo ima 3 000 kW instalirane snage pogonskih strojeva i motora, od čega se 300 kW snage koristilo samo u jednoj smjeni (npr. u noćnoj smjeni), 1 000 kW snage koristilo se u dvije smjene (npr prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj), a 1 500 kW snage koristilo se za rad u sve tri smjene (pogonski stroj i motor ne moraju raditi neprekidno 24 sata već mogu biti korišteni i 15 sati, ali moraju biti u radu u sve tri smjene određeni broj sati) i 200 kW snage pogonskih strojeva i motora toga dana nije korišteno (kvar ili tog dana nije bilo potrebe za radom tog stroja i sl.). Tabelu 3. treba ispuniti na sljedeći način:

kW

1. Ukupna snaga pogonskih strojeva i motora 3 000

2. Korištena za rad u jednoj smjeni 300

3. Korištena za rad u dvije smjene 1 000

4. Korištena za rad u tri smjene 1 500

5. Nije korištena (izvan upotrebe izabranog dana) 200 


¨ Tabela 4. POGONSKI STROJEVI, MOTORI I UREĐAJI

Primarni poketači koji ne pokreću generatore, obuhvaćaju strojeve i motore koji se neposredno koriste za pokretanje strojeva radilica, transmisija i dr. uključivo i motore ugrađene u strojeve koji ne vrše prijevoz: buldožere, bagere, žičare itd.

U ovoj tabeli ne smiju se iskazati primarni pokretači koji pokreću kamione, automobile, brodove odnosno javna prijevozna sredstva. 
Elektromotori obuhvaćaju sve samostalne motore i motore ugrađene u strojeve radilice, koji daju mehaničku energiju, a pokreće ih električna energija. Ne obuhvaćaju se rotacijska usmjerivačka postrojenja, sinhroni kompenzatori za popravak faktora snage, motor-generatori i druga postrojenja na električni pogon koja ne daju mehaničku snagu nego samo transformiraju ili namjenski poboljšavaju električnu energiju.

Električne peći i drugi termički aparati uređaji su kojima je osnovna namjena da električnu energiju pretvore u toplinu. U električne peći i termičke aparate svrsatavaju se električne peći, sušare, grijalice, bojleri i drugi aparati za zagrijavanje.

Navedeni se aparati, ukoliko ne služe industrijskoj proizvodnji, ne iskazuju u ovom izvještaju.

Uređaji za elektrolize i galvanizaciju uređaji su za proizvodnju metala elektrolizom i za zaštitu materijala takozvanim galvanizacijskim postupkom. Snaga navedenih uređaja potrošnja je električne energije pod maksimalnim dozvoljenim opterećenjem za jedan sat rada, a uobičajeno je kao i za sve električne uređaje otisnuta na takozvanoj tvorničkoj pločici uređaja.

Rashladni uređaji obuhvaćaju uređaje koji služe industrijskoj djelatnosti statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj. Obuhvaćaju se i rashladni koji se nalaze u hladnjačama za zamrzavanje voća, povrća, mesa i sl., a koji su u sastavu statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj. Kao priključna se snaga rashladnog uređaja, ako uređaj nema na tvorničkoj pločici upisanu snagu, očitava se s tvorničke pločice elektromotora rashladnog uređaja i upisuje kao snaga trošila. Elektromotori koji su sastavni dio rashladnog uređaja ne upisuju se u redak 2. ove tabele. 
Broj strojeva, motora i uređaja kao i njihovu pripadajuću snagu treba iskazati prema u inventarnoj listi (listi osnovnih sredstava), tako da obuhvati sve ispravne i neispravne strojeve, motore i uređaje koji nisu knjigvodstveno otpisani. Ukoliko se koriste neki strojevi, motori i uređaji za industrijsku proizvodnju, a knjigovodstveno su otpisani, treba ih iskazati u ovoj tabeli. U ovoj i u drugim tabelama ne iskazuju se strojevi, motori i uređaji te instalirani strojevi motori i uređaji u pogonu koji nije još pušten u redovitu proizvodnju. 

Ukoliko je snaga motora, stroja ili uređaja na takozvanoj tvoričkoj pločici iskazana u konjskim snagama (KS), podatak izražen u KS treba pomnožiti s koeficijentom pretvorbe (k = 0,736) da bi se dobio podatak izražen u kilovatima (kW).


¨ Tabela 5. UTROŠAK ELEKTRIČNE ENERGIJE PO TEHNOLOŠKOJ NAMJENI

Ova tabela usko je povezana s tabelom 4. pa se kombinacijom u obradi podataka iz ovih tabela može izračunati prosječno godišnje korištenje kapaciteta elektromotora, termičkih aparata, uređaja za elektrolizu i galvanizaciju. Ukoliko statističke jedinice ne raspolažu točnim podacima po traženoj podjeli, traženu strukturu trebaju procijeniti stručnjaci u poslovnom subjektu iz ovog područja. U tabeli se u megavatsatima iskazuje samo potrošena radna električna energija, a u retku 6. pod vrijednošću utrošene električne energije sva plaćanja u svezi s potrošnjom električne energije kao npr. troškovi jalove snage električne energije, paušalni izdaci itd. Na temelju navedenog izračunavaju se prosječni troškovi po jednom MWh korisno utrošene električne energije po odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti - NKD-a i za Republiku Hrvatsku ukupno.


¨ Tabela 6. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, INTERNA POTROŠNJA VLASTITIH 
PROIZVODA, ZALIHE I PRODAJA

Svaki poslovni subjekt koji se bavi industrijskom proizvodnjom i uvršten je kao statistička jedinica u adresar za Godišnji izvještaj industrije, u ovoj tabeli treba iskazati svoju cjelokupnu industrijsku proizvodnju. Pri tom se mora pridržavati Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda i usluga - NIPU 97, koja je sastavni dio ovih metodoloških materijala. Poslovni subjekti koji su dužni ispuniti Godišnji izvještaj industrije, trebaju prije ispunjavanja proučiti cjelokupnu Nomenklaturu industrijskih proizvoda i usluga - NIPU 97 i u njoj pronaći sve svoje proizvode, odnosno navedena je nomenklatura u cjelini obvezatna za sve poslovne subjekte. Poslovni će subjekt po njoj iskazati osnovne industrijske proizvode, proizvode svojih sporednih industrijskih djelatnosti kao i prateće proizvode (nusproizvode) određene Nomenklaturom.

Budući da je Nacionalna nomenklatura proizvoda i usluga - NIPU 97 poput klasifikacije industrijskih proizvoda, predviđamo da vrlo rijetko statistička jedinica neće moći iskazati svu svoju proizvodnju prema traženoj nomenklaturi. Kad sastavljač Godišnjeg izvještaja industrije naiđe na navedeni problem, prije bilo kakvog upisivanja podataka treba potražiti pomoć nadležne statističke službe (statistička služba koja je poslovnom subjektu poslala Godišnji izvještaj industrije IND-21) i tek ako ni od nje ne dobije šifru proizvoda, proizvod ili uslugu može iskazati pod stavkom koja se nalazi pri dnu tabele "vrijednost proizvoda nespomenutih nomenklaturom" ili "vrijednost usluga nespomenutih nomenklaturom".

Za svaki proizvod statistička jedinica treba upisati šifru proizvoda i naziv proizvoda iz Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda i usluga - NIPU 97, šifra se ponavlja onoliko puta koliko ima jedinica mjere u nomenklaturi. Osnovni razlog uvođenja više jedinica mjere obveze su Državnog zavoda za statistiku, prema statističkim uredima EU i UN, a manjim dijelom zbog izračunavanja indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i tuzemnih korisnika podataka. Za prvu jedinicu mjere obvezatno je ispuniti sva polja iz tabele do stupca "količine utrošene u daljnjoj proizvodnji". Navedeni stupci i ostali stupci do kraja tabele ispunjavaju se ukoliko je bilo pojave u promatranoj godini. Za ostale jedinice mjere ne ispunjavaju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (stupac "e") i prodaji u vrijednosnom izrazu (stupac "j") jer je isti za sve jedinice mjere. Jedinice mjere i šifre upisuju se u stupac "d" za prvu navedenu jedinicu mjere "1", drugu "2", treću "3". 
U stupcu "c" za redovnu proizvodnju tj. proizvodnju iz kupljenih ili vlastitih sirovina upisuje se šifra "0", a za uslužnu proizvodnju šifra "1".

U stupcu "f" iskazuje se ostvarena proizvodnja odnosno sve proizvedene količine određenog proizvoda u promatranoj godini bez obzira na to je li proizvod namijenjen prodaji ili daljoj preradi u izvještajnoj jedinici ili kombinirano u propisanim jedinicama mjere. Iskazuju se samo gotovi proizvodi. Gotovom proizvodom smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade tako da je u Nomenklaturi naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranog gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda u koje spadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kakvoće, klasiranje i sl. količine neispravnih proizvoda ("škart") ne uračunavaju se u gotovu proizvodnju. Podaci o proizvedenim količinama pojedinih proizvoda uzimaju se iz knjiga koje vode skladišta gotove robe i poluproizvoda odnosno knjigovodstva. Izuzetno ako su poluproizvodi s gledišta statističke jedinice, a proizvodi po nomenklaturi i ne "prolaze" ni kroz kakvo skladište, podatke treba uzeti iz evidencija odjela ili pogona koji taj poluproizvod proizvode. Kad poslovni subjekti ne evidentiraju svoju proizvodnju u nekoj propisanoj jedinici mjere, dužne su izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente za preračunavanje treba utvrditi uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u poslovnom subjektu. Te koeficijente treba sačuvati i stalno koristiti prilikom stavljanja statističkih izvještaja. Kad nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda definiranog Nomenklaturom, treba izračunati novi koeficijent i naznačiti do kada je stari koeficijent vrijedio odnosno vrijedi novi koeficijent. 

Ukoliko jedan proizvod iz Nomenklature sadrži više artikala koje proizvodi poslovni subjekt ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe, tada treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikl i svaki artikl zasebno preračunati, pa preračunati zbroj upisati pod traženom jedinicom mjere.

U stupcu "g" iskazuju se količine trošene za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice. To su proizvodi koji su se dalje prerađivali ili obrađivali i tim postupcima pretvorili u novi proizvod iz Nomenklature i iskazali se još jednom u potpunosti u tom novom proizvodu u izvještajima te izvještajne jedinice.

U stupcu "h" iskazuju se količine zaliha, stanje 31. prosinca izvještajne godine prema izvršenoj inventuri. Ovdje se iskazuju samo zalihe gotovih industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom. Nedovršena proizvodnja, odnosno proizvodi koji nisu dosegli određeni stupanj prerade ili dorade, definiran Nomenklaturom, ne smiju se iskazati kao ni zalihe proizvoda ili dijela proizvoda namijenjene trošenju za daljnju proizvodnju u izvještajnoj jedinici. Ovdje će se iskazati samo zalihe vlastitih proizvoda izvještajne jedinice nemijenjene tržištu.

Prodaja (realizacija) industrijskih proizvoda i usluga iskazuje se u stupcima "i" i "j". U stupcu "i" treba iskazati količine prodaje u naturalnim jedinicama mjere, i to u svim jedinicama mjere definiranim Nomenklaturom. U stupcu "j" treba iskazati prodaju u vrijednosnom izrazu, i to samo kod prve jedinice mjere u tisućama kuna odnosno kako se traži u izvještaju IND-21. U ovim stupcima iskazat će se sve količine (u stupcu "i") i sve vrijednosti (u stupcu "j") isporučene drugim poslovnim subjektima ili prodane u prodavaonicama vlastite prodaje tj. količine za koje je izdana faktura. U stupac "j" upisuje se vrijednost proizvoda ili usluge na temelju prodajnih cijena iz faktura za iskazane količine u stupcu "i" s tim što te cijene obvezatno moraju sadržavati troškove pakiranja, čak i ako se oni naplaćuju odvojeno. U cijene (vrijednost) proizvoda ne smiju biti uključene sljedeće stavke: naplaćeni porez na promet i potrošnju, troškovi prijevoza osim do prvog željezničkog kolodvora odnosno otpremnog terminala, ako troškovi otpreme nisu odvojeno naplaćeni i popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina dobiva se na temelju cijena proizvođača - franko utovarna stanica.

Pod prodanim količinama proizvoda treba iskazati i iznajmljene proizvode ili proizvode dane u zakup (npr. računalnu opremu, telefonske instalacije, strojeve za pranje rublja i sl.), proizvedene strojeve, opremu ili hale za vlastite potrebe odnosno proizvode za vlastitu investicijsku izgradnju, davanja zaposlenicima u naturi i proizvode koji služe repropotrošnji u izvještajnoj jedinici, ali ne za industrijsku proizvodnju (npr. stočna hrana, svježi beton koji se troši na gradilištu odnosno izravno se ugrađuje u građevinske objekte i sl.). Vrijednost svih navedenih proizvoda treba odgovarati fer vrijednosti odnosno treba ih obračunati po fer vrijednosti i unijeti u stupac "j". Fer vrijednost je iznos za koji sredstvo (proizvod) može biti zamijenjeno između poznatog voljnog kupca i prodavača u transakciji koja je vjerojatna.

Iz navedenog proizlazi da se u tabeli 6. iskazuju podaci o ostvarenoj proizvodnji, internoj potrošnji, zalihama i prodaji industrijskih proizvoda. Time su obuhvaćeni za konkretni proizvod: proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, potrošnja u izvještajnoj jedinici, prodaja i završne zalihe kao otpisana strana bilance raspoloživih količina. Prema tome, zbroj zaliha na početku godine (iz izvještaja IND - 21 za prethodnu godinu) i proizvedenih količina izvještajne godine treba biti jednak zbroju količina utrošenih za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice, prodanih (realiziranih) količina i zaliha na kraju izvještajne godine. Nesklad može nastupiti zbog kvara na robi ili naknadno otkrivenim neispravnim proizvodima ("škartu"), ako postoje zalihe proizvoda namijenjene daljnjoj proizvodnji u izvještajnoj jedinici, jer se one ne iskazuju u ovom istraživanju, zatim zbog požara, poplave, krađe, neke druge nesreće ili sličnih razloga zbog kojih se obavlja i knjigovodstveni otpis robe (proizvoda). Za svako značajnije odstupanje treba dati tekstualno objašnjenje u izvještaju ili u zasebnom dopisu koji treba priložiti izvještaju IND-21. 

Poslovni subjekti koji grade brodove dužni su ispuniti izvještaj IND-21/35.11. Navedeni izvještaj odnosi se na tabelu 6. ovog istrživanja, a upute su dane na tom izvještaju.

Uslužna proizvodnja

Prilikom ispunjavanja ovog izvještaja treba voditi računa da postoje dvije vrste uslužne proizvodnje. Prva vrsta uslužne proizvodnje je kad poslovni subjekt na temelju ugovora od sirovina kojima je vlasnik naručitelj, izrađuje određeni proizvod definiran Nomenklaturom.Te usluge zvat ćemo uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda. Uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda treba iskazati kod proizvođača kao i redovnu samo što u stupac "c" treba upisati šifru "1", a za prodaju u vrijednosnom iznosu u stupcu "j" treba iskazati samo vrijednost učinjene usluge. Naručitelj proizvodnje nije predmet promatranja ovog istraživanja. Bilo u kojem slučaju prerade na temelju ugovora, naručitelj i prerađivač ne mogu pripadati istoj tvrtki. Općim industrijskim uslugama zvat ćemo doradu industrijskih proizvoda (bojenje, finiširanje, tiskanje tekstila, pozlaćivanje, radiranje, lakiranje i sl.), popravke, održavanje i instaliranje strojeva i opreme te montažu građevinskih konstrukcija samo ako ju je i proizvela izvještajna jedinica. Opće industrijske usluge neće se iskazivati ukoliko se radi o dovršavanju vlastitih proizvoda, osim dorade u tekstilnoj industriji (odjeljak 17 NKD-a) koji treba iskazati kao što se iskazuje i vlastita proizvodnja, a doradu na temelju ugovora treba iskazati kao uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda. Ostale dorade na temelju ugovora, popravke, održavanje i montažu treba iskazati prema Nomenklaturi u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati), a u vrijednosnom izrazu samo vrijednost izvršene usluge. Ne iskazuju se tekući popravci i održavanje koje poslovni subjekt vrši na svojim strojevima i opremi.

Maksimalno moguća proizvodnja (kapacitet)

U stupcu "e" iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) poslovnog subjekta tj. maksimalna moguća proizvodnja svakog proizvoda koju je statistička jedinica proizvodila u tijeku promatrane godine. Kapacitet se iskazuje samo za prvu jedinicu mjere. U ovom stupcu ne smiju se iskazati kapaciteti proizvoda ni za prvu jedinicu mjere ukoliko je ona u satima ili tisućama efektivnih sati. Objašnjenje ovog stupca nije dano redoslijedom iz izvještaja jer predstavlja zasebnu cjelinu, a pojam "proizvod" definiran je opisima drugih stupaca.

Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) nekog proizvoda iz Nomenklature predstavlja maksimalno moguća količina tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja i punom zaposlenju (pokrivenošću svih radnih mjesta adekvatnim zaposlenicima), s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima i normalnim intezitetom rada, i to u okviru mogućeg vremena u tijeku godine definiranoog maksimalnim prinosom poslovnog subjekta, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda.

Moguće vrijeme rada kapaciteta (elemenata proizvodnje) u godini određeno je u okviru mogućeg broja smjena i mogućeg broja dana rada kapaciteta u tijeku promatrane godine. Mogući broj smjena i dana rada kapaciteta određen je projektom za dani kapacitet, a iz projekta treba uzeti te podatke kad se kapacitet koristi tako da ostvari maksimalni prinos kapaciteta. Izuzetno, ukoliko po projektu nije poznat mogući broj smjena i dana rada ili se u duljem razdoblju ostvaruje veći broj smjena (dana) rada, treba uzeti kao mogući broj smjena (dana) rada, broj koji je karakterističan (uobičajen) za rad kapaciteta u duljem razdoblju za taj kapacitet u Republici Hrvatskoj (ako taj podatak poslovni subjekt na dozna preko svog udruženja u Gospodarskoj komori RH, treba se konzultirati s područnom statističkom službom).

U moguće vrijeme rada ne obuhvaća se vrijeme u kojem je kapacitet stajao, u tijeku promatrane godine, zbog državnih blagdana i neradnih dana, remonta strojeva i uređaja, i to samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta. Priznaju se prekidi rada zbog dnevnih stanka za odmor i pripremno i završno radno vrijeme, samo ako je projektom predviđeno. Mogućim vremenom rada kapaciteta ne smatra se ni vrijeme u kojem kapacitet nije radio u godini zbog toga što još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili su bili izbačeni iz dalje upotrebe. 

Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. proizvodnja hrane) ili izrađuju proizvode (npr. proizvodnja hrane ili proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i sl.) čiji je obujam prerade, odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond vremena, a time i moguća proizvodnja ograničeni su trajanjem uobičajene sezone prerade, odnosno proizvodnje. 

Da bi se dobio kapacitet nekog proizvoda osim maksimalno mogućeg vremena treba odrediti maksimalno moguće učinke odnosno maksimalnu količinu proizvoda za jedinicu vremena. Smatramo da je za jedinicu vremena najpraktičnije uzeti sat vremena. Kod određivanja maksimalno mogućeg učinka naročito treba paziti na sljedeće: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću materijala od kojeg se izrađuju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje (uzima se pretpostavka dobre organizacije) i specifičnost tehničkog procesa. 

Pošto su objašnjeni elementi, dajemo formulu za izračunavanje maksimalno moguće proizvodnje proizvoda (kapaciteta):

maksimalno moguća proizvodnja = maksimalno mogući fond radnog vremena (izražen u satima) x maksimalno mogući učinak u jednom satu

Osim o navedenom treba voditi računa i o sljedećim uvjetima i okolnostima prilikom određivanja kapaciteta za pojedine industrijske proizvode.

Za kapacitete koji mogu proizvoditi više vrsta proizvoda definiranih Nomenklaturom, maksimalnu moguću proizvodnju treba iskazati u količinama koje bi bilo moguće ostvariti kombinacijom proizvoda u promatranoj godini. To znači da se maksimalno moguća proizvodnja takvih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom već na temelju više proizvoda tj. svi proizvodi terete maksimalno mogući kapacitet u promatranom razdoblju pa ukupni maksimalno mogući fond radnog vremena treba podijeliti prema strukturi ostvarene proizvodnje na tom kapacitetu odnosno mora se stalno imati u vidu odnos ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda koji se proizvode s danim kapacitetom da ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog iskazivanja kapaciteta.

Isto tako kapacitet ovisi o kakvoći materijala i vrsti materijala koji se upotrebljava za proizvodnju, npr. vunena ili pamučna pređa ili pređa dobivena od mješavine. Za svaku od navedenih pređa u pravilu će biti različit kapacitet proizvodnje platna iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet proizvodnje platna može biti različit i kad se koristi samo jedna vrsta pređe npr. samo vunena pređa iste numeracije, ali različite kvalitete. Kapacitet će biti manji za nekvalitetnu pređu (često se prekida) nego za kvalitetnu pređu (radi primjera, koja ne puca). Ovaj problem ne javlja se samo u proizvodnji platna već i u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji.

U pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi koji sudjeluju u procesu njegove proizvodnje, bilo da proces predstavlja linija, bilo pogon bilo tvornica. U poslovnim subjektima koji, prema Nomeklaturi proizvoda, imaju proizvode s različitim stupnjevima obrade (npr. proizvodnja furnira, šperploča i namještaja, zatim celuloze i papira ili proizvodnja čelika i valjanih proizvoda), kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja svakog od navedenih proizvoda određuje se na temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako se npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira određuje na temelju čimbenika pogona furnira, a maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje na temelju čimbenika u pogonu za proizvodnju šperploča, tj. nezavisno o veličini kapaciteta furnira koji je poluproizvod u poslovnom subjektu i služi za proizvodnju šperploča. I furnir i šperploče posebni su proizvod u propisanoj nomenklaturi, pa se zato za svaki od njih posebno određuje kapacitet.

U slučajevima postojanja uskih grla u nekoj od faza procesa proizvodnje proizvoda maksimalno moguću proizvodnju toga proizvoda treba odrediti na temelju kapaciteta uskog grla samo onda ako su grla dijelovi kapaciteta koji vrše najsloženije funkcije u pogledu veličine operacije i u pogledu teškoće izvršenja i koji po svojoj vrijednosti predstavljaju najvrednije dijelove kapaciteta.

Pričuve kapaciteta (postrojenja, zaposlenici) namijenjene da se u određenom momentu uključe u proces proizvodnje, u slučaju kada ispadne iz procesa proizvodnje neki važan dio kapaciteta ili kada je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta, ne uzimaju se u obzir prilikom izračunavanja maksimalno moguće proizvodnje.

Čimbenici kao što su nestašica električne energije, sirovina i reprodukcijskog materijala i sl. ili slaba prodaja proizvoda bilo da djeluju na obujam prozvodnje u dužem ili kraćem razdoblju, ne smatraju se čimbenicima koji određuju kapacitet. To su čimbenici koji utječu na stupanj korištenja kapaciteta, tj. utječu na obujam ostvarene proizvodnje pa time i na njezin odnos prema maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu).

Maksimalno moguća proizvodnja u pravilu mora biti veća od ostvarene proizvodnje, jer u slučaju povećanja proizvodnje preko maksimalno moguće ide na štetu poslovnog subjekta. Ako se ipak dogodi navedeni slučaj, treba ga u popratnom dopisu obrazložiti.


¨ Tabela 7. IZVOZ I UVOZ 
Tabelu 7. ispunjavaju poslovni subjekti koji su u izvještajnoj godini izvezli svoju industrijsku proizvodnju, uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda i opću industrijsku uslugu ili uvezle repromaterijal za potrebe proizvodnje. Ostale aktivnosti uvoza ili izvoza nisu predmet ovog istreživnja. U pogledu izvoza treba iskazati vrijednost izvezene robe u kunama (redak 1 i 2), preračunatu na temelju tekućega valutnog tečaja, bilo da je izvezena izravno bilo preko vanjskotrgovačkih organizacija. Vrijednosni izraz izvezene robe u kunama predstavlja dio ukupne fakturirane prodaje (tabela 6.) što ga je izvozom ostvarila jedinica za koju se podnosi izvještaj.

U pogledu vrijednosti nabavljenog reprodukcijskog materijala (redak 3 i 4) iskazuje se nabavljeni repromaterijal iz uvoza izravno kupljen u inozemstvu ili nabavljen preko vanjskotrgovačkih organizacija. Do vrijednosti izražene u kunama dolazi se na isti način kao za proizvodnju, a obračunavaju se samo troškovi franko hrvatska granica. Ne obračunavaju se troškovi carine i carinskih pristojbi i drugi troškovi koji se plaćaju u kunama. Uvezenim se repromaterijalom smatra materijal do prve faze obrade. Trupci egzota sigurno su uvijek uvezeni, ali ako neki poslovni subjekt iz Hrvatske ispili trupce, a drugi poslovni subjekt kupi tu građu za proizvodnju namještaja, nećemo je smatrati uvezenom. Ako poslovni subjekt nabavlja i dio građe koja je ispiljena u inozemstvu, smatrat će se uvezenom pa čak i ako je to piljenje izvršio pogon spomenutog poslovnog subjekta u inozemstvu.

U retku 5. iskazuju se ukupni troškovi nabave reprodukcijskih materijala tj. na troškove iz stupca 3. treba dodati još troškove carine i carinske pristojbe kao i troškove dopreme repromaterijala u skladište statističke jedinice i druge slične troškove (franko skladište statističke jedinice).

¨ Tabela 8. PROMJENE U PROGRAMU PROIZVODNJE

Pod brojem proizvoda koji će se navoditi kao odgovor kod pitanja promjene u programu proizvodnje podrazumijeva se potanja lista artikala po kojoj statisitčka jedinica za koju se podnosi izvještaj vodi evidenciju u svojoj skladišnoj ili komercijalnoj službi. To znači da se u ovoj tabeli proizvod ne definira nacionalnom nomenklaturom industrijskih proizvoda i usluga, pa se broj proizvoda ne smije uzeti iz tabele 6. ovog izvještaja.

Pod novim proizvodima podrazumijevaju se proizvodi koji se, u usporedbi s prijašnjom proizvodnjom glede statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj, nisu proizvodili. Novim proizvodima smatrat će se i proizvodi koji se, u usporedbi s prijašnjom proizvodnjom srodnih proizvoda, odlikuju izradom od drugih reprodukcijskih materijala, izradom na tehnološki nov način ili se odlikuju značajnim novim svojstvima proizvoda. U nove proizvode ne spadaju: novi modeli (tipovi, oblici, fazone), nove dimenzije (veličine, brojevi, numeracije, gramature, mase, formati, snaga itd.), nova kakvoća (klase, gradacije), novo pakiranje (po veličini, formatu i vrsti ambalaže), a ni proizvodi izrađeni po narudžbi (prema nacrtu, skici ili popisu). Smatrat će se da je proizvod uveden u proizvodnju ako je počela redovita proizvodnja za koju je osigurana tehnička dokumentacija, osposobljen kadar i nabavljena potrebna oprema.

Novi proizvodi glede statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj jesu proizvodi koji neki poslovni subjekt već proizvodi u Republici Hrvatskoj, ali se u statističkoj jedinici za koju se podnosi izvještaj prvi put proizvodi. 

Ako statistička jedinica za koju se podnosi izvještaj proizvodi proizvod koji se ne proizvodi u Republici Hrvatskoj, taj proizvod treba upisati u redak novi proizvod glede Republike Hrvatske. Redak "ukupno" dobiva se zbrajanjem redaka "novi proizvod glede statističke jedinice" i "novi proizvod glede Republike Hrvatske".

¨ Tabela 9. KOOPERACIJA

Podatke o kooperaciji, bilo da je riječ o isporuci bilo o primanju proizvoda, trebaju prikazati samo poslovni subjketi koji imaju sklopljene ugovore o kooperaciji kojima reguliraju odnose suradnje sa svojim partnerima u zemlji i inozemstvu.

¨ Tabela 10. INOVACIJSKA DJELATNOST I TRANSFER TEHNOLOGIJE 

Izumom se smatra novo rješenje definiranog tehničkog problema, koje je rezultat stvaralačkog rada, koje je industrijski i tehnički izvodljivo i koje se može koristiti u industrijskoj proizvodnji ili drugoj profitabilnoj ili neprofitabilnoj djelatnosti. 

Tehničkim unapređenjem smatra se svaka racionalizacija rada koja nastaje primjenom poznatih tehničkih sredstava i tehnoloških postupaka u svim fazama radnog procesa, kojom se postiže: povećanje dohotka poslovnog subjekta, povećanje proizvodnosti rada, uštede energije, bolje iskorištavanje strojeva ili instalacija, poboljšanje tehničke kontrole proizvoda, poboljšanje zaštite na radu i unapređenje zaštite čovjekovog okoliša.

Korisni prijedlozi jesu svi prijedlozi koji predstavljaju racionalnije rješenje ili obavljanje bilo koje funkcije u trgovačkom društvu ili drugom poslovnom subjektu i koji se, u smislu propisa, ne smatraju izumom ili tehničkim unapređenjem. U korisne prijedloge, među ostalim, spadaju i prijedlozi za poboljšanje organizacije poslovanja, internog prometa i sl. U praksi organiziranog inventivnog rada obično se obuhvaćaju prijedlozi koji su u svezi s tehnološkin procesima i proizvodnjom. Prema tome, treba obuhvatiti sve one prijedloge što ih trgovačko društvo ili drugi poslovni subjekti u svojim internim spisima navode kao korisne prijedloge. 

Modelom se štiti novi vanjski oblik određenog industrijskog proizvoda odnosno njegovog dijela. 

Uzorkom se štiti nova slika ili crtež koji se može prenijeti na određeni industrijski proizvod odnosno njegov dio.

Žigom se štiti robni ili uslužni znak koji je u gospodarskom prometu namijenjen za razlikovanje robe odnosno usluge iste ili slične vrste.

Pod pojmom know-how smatra se znanje i iskustvo kao skup suvremenih tahničkih i tehnoloških znanja, iskustava i vještina, uključujući i ona koja se odnose na specifikaciju sirovina, standarde proizvodnje i obrade, procesnu tehniku i tajne vlastitih postupaka, kontrolu kakvoće i druge podatke koji se mogu primijeniti u industrijskoj ili drugoj proizvodnji. Znanje i iskustvo sadrže obavijest i upute koje se odnose na programiranje, proizvodnju, uporabu i održavanje proizvoda, a mogu sadržavati i metodologiju ispitivanja tržišta.

Licencom se smatra ustupanje, u cijelosti ili djelomično, pravo iskorištavanja izuma, tehničkog znanja i iskustva, žiga, uzorka ili modela drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi. Ugovor o licenciji pravovaljan je samo ako je sastavljen u pismenom obliku.

Ovo je područje, što se tiče financijske problematike, obrađeno u Međunarodnim računovodstvenim standardima MRS 9, (Narodne novine, 36/93)


¨ Tabela 11. FLUKTUACIJA ZAPOSLENIKA PREMA STUPNJU STRUČNOG OBRAZOVANJA 

Pod stručnim obrazovanjem - formalno-pravnom kvalifikacijom podrazumijeva se stručno obrazovanje stečeno: 
a) završavanjem odgovarajuće škole 
b) završavanjem škole ili tečaja kojima je rješenjem o rangu škole, tečajeva i ispita utvrđen njihov rang

c) priznavanjem stupnja stručnog obrazovanja priučenog (polukvalificiranog) zaposlenika nakon provjere njegove stručnosti u poslovnom subjektu 
d) polaganjem stručnog ispita za stjecanje obrazovanja kvalificiranog ili visokokvalificiranog zaposlenika

e) polaganjem posebnog ispita za priznavanje stručne spreme prema propisima o javnim zaposlenicima

f) priznavanjem stručne spreme (zvanja) javnim zaposlenicima prema propisima o javnim zaposlenicima.


Visoko stručno obrazovanje ima osoba koja je zavšila drugi stupanj fakulteta ili njemu ravne škole odnosno školu ili tečaj kojima je riješenjem o rangu škole, tečajeva i ispita utvrđen rang fakulteta. Visoko sručno obrazovanje ima i osoba koja je položila poseban ispit za priznavanje visoke stručne spreme za javne zaposlenike ili kojoj je, prema propisima o javnim zaposlenicima, priznata visoka sprema.

Više stručno obrazovanje ima osoba koja je zavšila prvi stupanj fakulteta ili višu ili njoj ravnu školu te sve ostale uvjete navedene u uvodu i kod visokog stručnog obrazovanja.

Srednje stručno obrazovanje ima osoba koja je završila stručnu školu, gimnaziju ili njoj ravnu školu i ima sve ostale uvjeta navedene u uvodu odnosno pod visokom stručnom spremom.

Niže stručno obrazovanje ima osoba koja je zavšila najmanje osmogodišnju školu ili njoj ravnu školu ili nepotpunu stručnu školu za opće obrazovanje ili koja je završilla školu ili tečaj kojima je riješenjem o rangu škola i tečajeva utvrđen rang osmogodišnje škole ili nepotpune srednje škole. Niže stručno obrazovanje ima i osoba koja prema propisima o javnim zaposlenicima ima priznatu nižu stručnu spremu. 

Visokokvalificirani stupanj stručnog obrazovanja ima osoba koja je zavšila školu za visokokvalificiranog zaposlenika ili njoj ravnu školu odnosno koja je položila ispit za stjecanje stupnja stručnog obrazovanja visokokvalificiranog zaposlenika.

Kvalificirani stupanj stručnog obrazovanja ima osoba koja je zavšila školu za kvalificiranog zaposlenika odnosno osoba koja je položila ispit za stjecanje stupnja stručnog obrazovanja kvalificiranog zaposlenika.

Polukvalificirani (priučeni) stupanj stručnog obrazovanja ima osoba kojoj je u trgovačkom društvu odnosno poslovnom subjektu priznat supanj stručnog obrazovanja polukvalificiranog (priučenog) zaposlenika.

Nekvalificirani zaposlenik jest osoba koja nije stekla niti jedan stupanj stručnog obrazovanja, na jedan od navedenih načina. 

Za svaku navedenu skupinu stupnja stručnog obrazovanja zaposlenika iskazuje se brojčano stanje 31. prosinca prethodne godine, broj onih koji su došli u tijeku godine, broj onih koji su otišli u tijeku godine i stanje 31. prosinca izvještajne godine. Između tih podataka postoji računska usklađenost: 

stanje 31. prosinca prethodne godine + došli u tijeku godine - 
- otišli u tijeku godine = stanje 31. prosinca izvještajne godine 

Ta se bilanca može narušiti jedino u slučaju kad neki zaposlenik stekne višu kvalifikaciju u tijeku izvještajne godine. Takve slučajeve treba pojasniti (naznačiti) napomenom ispod tabele ili na drugom dijelu izvještaja gdje ima dovoljno prostora da se naznači postojanje nesklada. U broj zaposlenih 31. prosinca prethodne godine, treba uključiti zaposlenike koji su otišli iz statističke jedinice 1. siječnja izvještajne godine, zatim te zaposlenike treba iskazati kao zaposlenike koji su otišli tijekom godine. 


III.c. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA IND-21/35.11

Svi poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost brodogradnje (u NKD-u podrazredi: 35.11.1 i 35.11.2), ispunjavaju obrazac IND-21 prema uputama za Godišnji izvještaj industrije IND-21 i upisuju u obrazac IND-21 još i podatke o ostvarenoj mogućoj proizvodnji u uvjetno - naturalnom izrazu iz pomoćnog obrasca IND-21/35.11.

Naime u obrascu IND-21 prikazuju se podaci u naturalnom izrazu o završenim objektima brodogradnje u 1996., bez obzira na to je li njihova izrada započela u tijeku 1996. ili u nekoj ranijoj godini. Međutim, za obračune stupnja korištenja kapaciteta na temelju ostvarene i moguće prozvodnje potrebno je da se rapolaže podacima o rezultatima i mogućnostima proizvodnje samo u tijeku 1996. godine. U tu svrhu sastavljen je ovaj pomoćni obrazac (kao i za ostvarenu proizvodnju Mjesečnog izvještaja industrije IND-1), u kojem treba prikazati samo onaj obujam ostavarene i moguće proizvodnje koji je rezultat (mogućnost) postojećih čimbenika proizvodnje (zaposlenika i strojeva) tijekom 1996. 

Podatke o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji brodogradnje, koja se u obrascu IND-21 prikazuje u naturalnom izrazu, treba u pomoćnom obrascu prikazati prema Nacionalnoj nomenklaturi proizvoda i usluga - NIPU 97, po kojoj se daju i podaci u tabeli 6. temeljnog obrasca IND-21.

Ostvarena proizvodnja preračunava se na uvjetno-naturalno mjerilo prema postupku danom u objašnjenju za ispunjavanje podataka Mjesečnog izvještaja industrije IND-1/35.11 (Narodne novine broj 18/97, str. 910). Maksimalno moguća proizvodnja (kapacitet) utvrđuje se prema uputama danima za temeljni obrazac IND-21.

S obzirom na to da se za obračun korištenja kapaciteta koriste samo podaci o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu koji su dobiveni na osnovi obrasca, nije ni potrebno da se u temeljnom obrascu IND-21 za gotovu proizvodnju u naturalnom izrazu daje podatak o mogućoj proizvodnji. 
C       Rudarstvo i vađenje             
CA      Vađenje energetskih sirovina            
10      Vađenje ugljena i lignita; vađenje treseta              
10.1    Vađenje i briketiranje kamenoga ugljena         
10.10   Vađenje i briketiranje kamenoga ugljena         
10.10.1 Kameni ugljen           
10.10.11        Kameni ugljen, neaglomerirani           
10.10.11.3000   Antracit        t       1010113000
10.10.11.5000   Bitumenozni kameni ugljen (za koksiranje)       t       1010115000
10.10.11.6000   Ostali kameni ugljen    t       1010116000
10.10.11.7000   Prašina od kamenoga ugljena     t       1010117000
10.10.12        Briketi i slična kruta goriva od kamenoga ugljena               
10.10.12.0000   Briketi i slična kruta goriva od kamenoga ugljena       t       1010120000
10.2    Vađenje i briketiranje lignita i mrkoga ugljena         
10.20   Vađenje i briketiranje lignita i mrkoga ugljena         
10.20.1 Lignit i mrki ugljen            
10.20.10        Lignit i mrki ugljen            
10.20.10.3300   Mrki ugljen     t       1020103300
10.20.10.3500   Prašina od mrkoga ugljena       t       1020103500
10.20.10.5300   Briketi od mrkoga ugljena       t       1020105300
10.20.10.5500   Granulat od mrkoga ugljena      t       1020105500
10.20.10.7300   Lignit  t       1020107300
10.20.10.7500   Prašina od lignita      t       1020107500
10.20.10.9300   Briketi od lignita      t       1020109300
10.20.10.9500   Granulat od lignita     t       1020109500
10.3    Vađenje i briketiranje treseta          
10.30   Vađenje i briketiranje treseta          
10.30.1 Treset          
10.30.10        Treset          
10.30.10.3000   Treset  t       1030103000
10.30.10.5000   Briketi od treseta      t       1030105000
11      Vađenje sirove nafte i zemnoga plina; uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina, osim istraživanja            
11.1    Vađenje sirove nafte i zemnoga plina            
11.10   Vađenje sirove nafte i zemnoga plina            
11.10.1 Sirova nafta i ulja dobivena iz bituminoznih minerala           
11.10.10        Sirova nafta i ulja dobivena iz bituminoznih minerala           
11.10.10.1100   Sirova nafta    t       1110101100
11.10.10.1300   Ulja iz bituminoznih minerala   t       1110101300
11.10.10.3000   Kondenzat zemnoga plina         t       1110103000
11.10.2 Prirodni plin, ukapljeni i u plinovitom stanju          
11.10.20        Prirodni plin, ukapljeni i u plinovitom stanju          
11.10.20.3100   Metan (iz degazolinaže) tis.m3  1110203100
11.10.20.3200   Etan    t       1110203200
11.10.20.3300   Propan-butan    t       1110203300
11.10.20.3400   Propan  t       1110203400
11.10.20.3500   Butan   t       1110203500
11.10.20.3600   Primarni benzin C5+ (gazolin)   t       1110203600
11.10.20.5100   Zemni plin iz naftnih ležišta   tis.m3  1110205100
11.10.20.5200   Prirodni plin iz plinskih ležišta       tis.m3  1110205200
11.10.3 Ukapljivanje i uplinjavanje prirodnoga plina za potrebe transporta              
11.10.30        Ukapljivanje i uplinjavanje prirodnoga plina za potrebe transporta              
11.10.30.0000   Ukapljivanje i uplinjavanje prirodnoga plina za potrebe transporta      t       1110300000
11.10.4 Bitumenski ili uljni škriljevac i bituminozni pijesak           
11.10.40        Bitumenski ili uljni škriljevac i bituminozni pijesak           
11.10.40.3000   Bitumenski ili uljni škriljevac i bituminozni pijesak   t       1110403000
11.2    Uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina, osim istraživanja          
11.20   Uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina, osim istraživanja          
11.20.1 Usluge u vezi s dobivanjem nafte i plina (osim istraživanja)            
11.20.11        Usluge bušenja u vezi s dobivanjem nafte i plina                
11.20.11.0000   Usluge bušenja u vezi s dobivanjem nafte i plina (osiim istraživanja)   tis.ef.sati     1120110000
11.20.12        Montaža i demontaža postrojenja za bušenje, usluge popravaka i održavanja, te ostale usluge u vezi s dobivanjem sirove nafte i plina            
11.20.12.0000   Montaža i demontaža postrojenja za bušenje, usluge popravaka i održavanja, te ostale usluge u vezi s dobivanjem nafte i plina   tis.ef.sati     1120120000
12      Vađenje uranovih i torijevih ruda               
12.0    Vađenje uranovih i torijevih ruda               
12.00   Vađenje uranovih i torijevih ruda               
12.00.1 Uranove i torijeve rude         
12.00.10        Uranove i torijeve rude         
12.00.10.0000   Uranove i torijeve rude t       
CB      Vađenje ruda i kamena, osim energetskih sirovina                
13      Vađenje metalnih ruda           
13.1    Vađenje željeznih ruda          
13.10   Vađenje željeznih ruda          
13.10.1 Željezne rude           
13.10.10        Željezne rude           
13.10.10.3000   Željezne rude i koncentrati (osim prženoga pirita), neaglomerirani      t       
13.2    Vađenje ruda obojenih metala, osim uranovih i torijevih ruda            
13.20   Vađenje ruda obojenih metala, osim uranovih i torijevih ruda            
13.20.1 Rude i koncentrati obojenih metala, osim uranovih i torijevih ruda  i koncentrata               
13.20.11        Rude i koncentrati bakra                
13.20.11.0000   Rude i koncentrati bakra        t       
13.20.12        Rude i koncentrati nikla                
13.20.12.0000   Rude i koncentrati nikla        t       
13.20.13        Rude i koncentrati aluminija            
13.20.13.0009   Rude i koncentrati aluminija    t       
13.20.13.0001   Rude aluminija  t       1320130001
13.20.13.0002   Koncentrati aluminija           
13.20.13.0003   Količina Al2O3 u aluminijskoj rudi      t       1320130002
13.20.14        Rude i koncentrati plemenitih metala            
13.20.14.0000   Rude i koncentrati plemenitih metala    t       1320140000
13.20.15        Rude i koncentrati olova, cinka i kositra               
13.20.15.3000   Rude i koncentrati kositra      t       1320153000
13.20.15.5000   Rude i koncentrati olova        t       
13.20.15.7000   Rude i koncentrati cinka        t       
13.20.16        Rude i koncentrati ostalih obojenih metala              
13.20.16.3000   Rude tungstena i koncentrati    t       
13.20.16.5000   Rude mangana i koncentrati      t       
13.20.16.9000   Rude i koncentrati ostalih obojenih metala      t       
14      Vađenje ostalih ruda i kamena           
14.1    Vađenje kamena          
14.11   Vađenje kamena za gradnju               
14.11.1 Arhitektonsko-građevni kamen            
 14.11.11       Mramor i ostali vapnenački arhitektonsko-građevni kamen         
14.11.11.3300   Mramor i travertin, sirovi ili grubo klesani    t       1411113300
14.11.11.3500   Mramor i travertin, samo lomljeni u ploče, debljine do uklj. 25 cm      m2; t   1411113500
14.11.11.3700   Mramor i travertin, lomljeni u blokove, debljine iznad 25 cm    t       1411113700
14.11.11.5090   Kamen od karbonatnih stijena (vapnenac), i alabaster (gips) za gradnju  t       
14.11.11.5350   Kamen od karbonatnih stijena (vapnenac) i alabaster (gips) za gradnju, sirovi ili samo grubo otučeni    t       1411115350
14.11.11.5550   Kamen od karbonatnih stijena (vapnenac), za gradnju ili rezanje i alabaster (gips), samo lomljeni u ploče, debljine do uklj. 25 cm      m2; t   1411115550
14.11.11.5750   Kamen od karbonatnih stijena (vapnenac), za gradnju ili rezanje i alabaster (gips), lomljeni u blokove, debljine iznad 25 cm    t       1411115750
14.11.12        Granit, pješčenjak i ostali arhitektonsko-građevni kamen                
14.11.12.3300   Granit, sirov ili samo grubo otučen     t       1411123300
14.11.12.3500   Granit, samo lomljen u ploče, debljine do uklj. 25 cm   m2; t   1411123500
14.11.12.3700   Granit, lomljen u blokove, debljine iznad 25 cm t       1411123700
14.11.12.5300   Pješčenjak, sirov ili samo grubo otučen t       1411125300
14.11.12.5500   Pješčenjak, samo lomljen u ploče, debljine do uklj. 25 cm       m2; t   1411125500
14.11.12.5700   Pješčenjak, lomljen u blokove, debljine iznad 25 cm     t       1411125700
14.11.12.9000   Ostali građevni kamen, u blokovima ili pločama (uklj. slobodno kamenje) t       1411129000
14.12   Vađenje vapnenca, gipsa (sadre) i krede         
14.12.1 Vapnenac i gips         
14.12.10        Vapnenac i gips         
14.12.10.3000   Sirovi gips, anhidrid   t       1412103000
14.12.10.5090   Vapnenjak       t       
14.12.10.5350   Vapnenjak, drobljeni    t       1412105350
14.12.10.5550   Vapnenjak, brašno       t       1412105550
14.12.2 Kreda i dolomit         
14.12.20        Kreda i dolomit         
14.12.20.1009   Kreda   t       
14.12.20.1001   Kreda sirova    t       1412201001
14.12.20.1002   Kreda mljevena  t       1412201002
14.12.20.3090   Dolomit, nekalcinirani (osim drobljenog dolomitnog agregata)    t       
14.12.20.3350   Dolomit, sirov, nekalciniran    t       1412203350
14.12.20.3550   Dolomit, lomljen za industrijsku preradbu, nekalciniran t       1412203550
14.12.20.3750   Dolomitno brašno, nekalcinirano t       1412203750
14.12.20.5090   Dolomit, kalciniran ili sinteriziran    t       
14.12.20.5350   Dolomit, kalciniran     t       1412205350
14.12.20.5550   Dolomit, sinteriziran   t       1412205550
14.12.20.7000   Dolomit, aglomeriran (uključujući terdolomit)   t       1412207000
14.13   Vađenje škriljevaca             
14.13.1 Škriljevac              
14.13.10        Škriljevac              
14.13.10.0000   Škriljevac, sirovi, grubo otesan ili samo lomljen u blokove ili ploče   t       1413100000
14.2    Vađenje šljunka, pijeska i gline                
14.21   Vađenje šljunka i pijeska               
14.21.1 Šljunak i pijesak               
14.21.11        Prirodni pijesak                
14.21.11.5000   Pijesak (silikatni i kremeni pijesak) za industrijske svrhe     t       1421115000
14.21.11.9000   Pijesak građevinarski (osim pijeska koji sadrži kovine) t       1421119000
14.21.12        Kameni granulat, odlomci i prah; obluci, šljunak, lomljenac i drobljenac                
14.21.12.1090   Šljunak, obluci, kamena sitnež i bjeluci (flint)        t       
14.21.12.1350   Šljunak t       1421121350
14.21.12.1550   Obluci, kamena sitnež i bjeluci (flint) t       1421121550
14.21.12.3090   Kamen lomljen ili drobljen koji se koristi kao agregat za beton, za nasipanje cesta i za dr. uporabu u građevinarstvu   t       
14.21.12.3350   Dolomit, lomljen ili drobljen koji se koristi kao agregat za beton, za nasipanje cesta i za dr. uporabu u građevinarstvu        t       1421123350
14.21.12.3950   Ostali kamen, lomljen ili drobljen koji se koristi kao agregat za beton, za nasipanje cesta i za dr. uporabu u građevinarstvu   t       1421123950
14.21.12.5090   Mramorni granulat, odlomci i prah       t       
14.21.12.5350   Mramorni granulat i odlomci     t       1421125350
14.21.12.5550   Mramorni prah   t       1421125550
14.21.12.9090   Kameni granulat, odlomci i prah, osim mramornog t       
14.21.12.9350   Kameni granulat i odlomci, osim mramornog       t       1421129350
14.21.12.9550   Kameni prah, osim mramornog     t       1421129550
14.21.13        Makadam; bituminozni makadam            
14.21.13.3009   Makadam od troske, šljake i sl. industrijskih otpadaka za uporabu u građevinarstvu      t       
14.21.13.3001   Tucanik za uporabu u građevinarstvu     t       1421133001
14.21.13.3002   Ostali makadam od troske, šljake i sl. industrijskih otpadaka za uporabu u građevinarstvu       t       1421133002
14.21.13.5000   Bituminozni makadam (termakadam)        t       1421135000
14.22   Vađenje gline i kaolina         
14.22.1 Glina i kaolin          
14.22.11        Kaolin i ostale kaolinske gline         
14.22.11.4000   Kaolin  t       1422114000
14.22.11.6000   Kaolinska glina (plastična i kuglična glina)    t       1422116000
14.22.12        Ostale gline, andaluzit, cijanit i silimanit; mulit; šamotne i dinas zemlje             
14.22.12.1000   Bentonit (natrijski i kalcijski smektit), atalpugit i sepiolit (zemlje za obezbojavanje i zemlje za kiparstvo)  t       1422121000
14.22.12.3090   Vatrostalna glina       t       
14.22.12.3350   Vatrostalna glina, sirova       t       1422123350
14.22.12.3550   Vatrostalna glina, kalcinirana (paljena)        t       1422123550
14.22.12.5000   Obične gline za uporabu u građevinarstvu (uklj. za cigle, crijepove, cijevi, cement, osim ekspandiranih glina)  t       1422125000
14.22.12.7000   Andaluzit, cijanit, silimanit i mulit   t       1422127000
14.22.12.9000   Šamotne i dinas zemlje  t       1422129000
14.3    Vađenje minerala za kemijsku proizvodnju i prirodnih mineralnih gnojiva         
14.30   Vađenje minerala za kemijsku proizvodnju i prirodnih mineralnih gnojiva         
14.30.1 Mineralne sirovine za kemijsku industriju i prirodna mineralna gnojiva          
14.30.11        Prirodni kalcijevi i aluminij-kalcijevi fosfati; karnalit, silvit, ostale sirove prirodne kalijeve soli         
14.30.11.3000   Prirodni kalcijevi i aluminij - kalcijevi fosfati i fosfatna kreda      t       1430113000
14.30.11.5000   Karnalit, silvinit i ostale sirove prirodne kalijeve soli       t; K2O  1430115000
14.30.12        Neprženi pirit i markazit; sirovi ili nerafinirani sumpor               
14.30.12.3000   Neprženi pirit  t       1430123000
14.30.12.5000   Sirovi ili nerafinirani sumpor (uklj. obnovljeni sumpor)        t       1430125000
14.30.13        Ostali minerali za kemijsku industriju          
14.30.13.1300   Prirodni barijev sulfat (barit) t       1430131300
14.30.13.1500   Prirodni barijev karbonat (viterit)     t       1430131500
14.30.13.3000   Prirodni kriolit i kiolit       t       1430133000
14.30.13.5500   Prirodni natrijev borat i koncentrati   t       1430135500
14.30.13.5900   Prirodni borati (osim natrijevoga) i koncentrati; prirodna borna kiselina       t       1430135900
14.30.13.7300   Fluorspat, koji sadrži do uklj. 97 % kalcijevoga fluorida       t       1430137300
14.30.13.7500   Fluorspat, koji sadrži više od 97 % kalcijevoga fluorida        t       1430137500
14.30.13.8300   Kieserit, epsomit (prirodni magnezijevi sulfati)        t       1430138300
14.30.13.8700   Tinjčevi oksidi željeza t       1430138700
14.30.13.9009   Ostali minerali za kemijsku proizvodnju, d.n. ) t       
14.30.13.9001   Vulkanski tufovi        t       1430139001
14.30.13.9002   Laporac t       1430139002
14.30.13.9003   Bijeli boksit   t       1430139003
14.30.13.9004   Ostale mljevene rude nemetala   t       1430139004
14.30.13.9005   Ostale rude nemetala, osim mljevenih    t       1430139005
14.30.13.9006   Ostali nemetalni minerali, ostalo       t       1430139006
14.4    Proizvodnja soli                
14.40   Proizvodnja soli                
14.40.1 Sol i čisti natrijev klorid             
14.40.10        Sol i čisti natrijev klorid             
14.40.10.0090   Sol (natrijev klorid), kamena sol, morska sol, sol iz otopine, itd.     t       
14.40.10.0159   Kamena sol suho vađena  t       
14.40.10.0151   Kamena sol za ljudsku prehranu  t       1440100151
14.40.10.0152   Kamena sol za stočnu hranu      t       1440100152
14.40.10.0153   Kamena sol, ostala      t       1440100153
14.40.10.0359   Morska sol (iz solarne evaporacije)     t       
14.40.10.0351   Morska sol za ljudsku prehranu  t       1440100351
14.40.10.0352   Morska sol za stočnu hranu      t       1440100352
14.40.10.0353   Morska sol, ostala      t       1440100353
14.40.10.0550   Isparena sol, čisti natrijev klorid (mokro vađena)      t       1440100550
14.40.10.0750   Sol u otopini (mokro vađena)    t       1440100750
14.40.10.0950   Ostala sol      t       1440100950
14.5    Vađenje ostalih ruda i kamena, d. n.            
14.50   Vađenje ostalih ruda i kamena, d. n.            
14.50.1 Prirodni bitumen i asfalt; asfaltiti i asfaltne stijene         
14.50.10        Prirodni bitumen i asfalt; asfaltiti i asfaltne stijene         
14.50.10.0000   Prirodni bitumen i asfalt; asfaltiti i asfaltne stijene t       1450100000
14.50.2 Dragulji i poludragulji; plavućac; korund; prirodni abrazivi; ostali minerali, d.n.             
14.50.21        Dragulji i poludragulji (osim industrijskih dijamanata), neobrađeni, jednostavno piljeni ili grubo oblikovani           
14.50.21.5000   Dragulji i poludragulji (osim industrijskih dijamanata), neobrađeni, jednostavno piljeni ili grubo oblikovani   karat   1450215000
14.50.21.9000   Drago kamenje (osim dijamanata) i poludrago kamenje, neobrađeno karat   1450219000
14.50.22        Industrijski dijamanti; plavućac; prirodni korund, prirodni granat i ostali prirodni abrazivi           
14.50.22.5000   Plavućac; prirodni korund, prirodni granat i ostali prirodni abrazivi   kg      1450225000
14.50.22.7000   Industrijski dijamanti, neobrađeni, jednostavno piljeni, cijepani, grubo brušeni        kg; karat       1450227000
14.50.23        Ostali minerali, d.n.           
14.50.23.1300   Grafit, prirodni        t       1450231300
14.50.23.1509   Kremen i kvarcit za industrijsku uporabu        t       
14.50.23.1501   Kremeni pijesak za industrijsku uporabu t       1450231501
14.50.23.1502   Kvarcit, za industrijsku uporabu        t       1450231502
14.50.23.1503   Kremen i kremeni kristal        t       1450231503
14.50.23.2000   Dijatomit (uklj. silikatno fosilno brašno i silikatne zemlje)   t       1450232000
14.50.23.3300   Magnezijev karbonat (magnezit)  t       1450233300
14.50.23.3500   Magnezit dobiven iz prirodnoga magnezijevoga karbonata, morske vode i otopine   t       1450233500
14.50.23.4009   Azbest  t       
14.50.23.4001   Azbestna ruda   t       1450234001
14.50.23.4002   Azbestni koncentrat     t       1450234002
14.50.23.4003   Azbestno vlakno t       1450234003
14.50.23.4004   Azbestno brašno t       1450234004
14.50.23.4005   Azbestne krpice t       1450234005
14.50.23.4006   Azbest, ostali  t       1450234006
14.50.23.5300   Sirovi tinjac (liskun), cijepan u listiće ili cijepke; prah i otpaci    t       1450235300
14.50.23.5509   Talk (milovka), uklj. stearit i klorit  t       
14.50.23.5501   Sirovi talk (milovka)   t       1450235501
14.50.23.5502   Mljeveni talk (milovka) t       1450235502
14.50.23.5503   Ostali talk (milovka), uklj. stearit i klorit   t       1450235503
14.50.23.6309   Feldspat (grupe kristaličnih minerala, pretežno silikata) i ostali feldspatski materijali       t       
14.50.23.6301   Sirovi natrijev feldspat        t       1450236301
14.50.23.6302   Sirovi kalijev feldspat t       1450236302
14.50.23.6303   Mljeveni feldspat       t       1450236303
14.50.23.6304   Ostali feldspat i ostali feldspatski materijal  t       1450236304
14.50.23.6500   Nefelin i nefelin sijenit; leucit       t       1450236500
14.50.23.7000   Vermikulit, perlit i kloriti, neekspandirani    t       1450237000

22.22   Tiskanje, d. n.         
22.22.1 Poštanske marke; čekovi; banknote, vrijednosni papiri; trgovački reklamni materijal, trgovački katalozi; ostali tiskani materijal, d.n.         
22.22.11        Poštanske marke; biljezi i sl. marke, čekovi; banknote i sl.            
22.22.11.0000   Poštanske marke; biljezi i sl. marke, čekovi; banknote, akcije, dionice i sl. dokumenti kg; tis.kom.    2222110000
22.22.12        Trgovački reklamni materijal, trgovački katalozi i sl.          
22.22.12.3000   Trgovački katalozi      t; tis. kom.    2222123000
22.22.12.5000   Ostali tiskani trgovački reklamni materijal (osim trgovačkih kataloga)  t; tis. kom.    2222125000
22.22.13        Ostali tiskani materijal, d.n.          
22.22.13.0090   Ostali tiskani materijal, d.n.  t; tis. kom.    
22.22.13.0350   Ostali tiskani materijal u neprekinutoj formi tiskan    t; tis. kom.    2222130350
22.22.13.0550   Vozne karte, ulaznice i karte za priredbe, tiket lutrije i ostale ulaznice      t; tis. kom.    2222130550
22.22.13.0750   Ostali tiskani materijal, za poslovne i osobne svrhe (isklj. kontinuirane)      t; tis. kom.    2222130750
22.22.13.0950   Ostali tiskani materijal, ostali        t; tis. kom.    2222130950
22.22.2 Registri, knjigovodstvene knjige, uvezi za knjige, obrasci i ostali uredski proizvodi od papira i kartona               
22.22.20        Registri, knjigovodstvene knjige, uvezi za knjige, obrasci i ostali uredski proizvodi od papira i kartona               
22.22.20.1300   Registri, knjige računa, narudžbi i primitka, od papira i kartona       t       2222201300
22.22.20.1500   Notesi, blokovi za pisanje i memorandum blokovi (osim kalendara)        t       2222201500
22.22.20.1700   Dnevnici (agende)       t       2222201700
22.22.20.1900   Ostali dnevnici i slični proizvodi, d.n.        t       2222201900
22.22.20.3000   Bilježnice (vježbenice) t       2222203000
22.22.20.5000   Uvezi za knjige (osim omota za knjige), mape za spise, fascikli za spise od papira i kartona    t       2222205000
22.22.20.7500   Poslovni obrasci u više primjeraka i setovi s umetkom karbon papira, kontinuirani       t       2222207500
22.22.20.7900   Poslovni obrasci u više primjeraka i setovi s umetkom karbon papira, ostali     t       2222207900
22.22.20.8090   Albumi za uzorke ili kolekcije od papira i kartona      t       
22.22.20.8350   Albumi za kolekcije (osim za marke)     t       2222208350
22.22.20.8550   Albumi za kolekcije maraka      t       2222208550
22.22.20.9000   Bugačice, omoti za knjige i ostali proizvodi od papira  t       2222209000
22.22.3 Usluge tiskanja, osim tiskanja novina           
22.22.31        Usluge tiskanja knjiga          
22.22.31.0000   Tiskanje knjiga, brošura, dječjih slikovnica, knjiga za bojenje i glazbenih nota tiskanih ili u rukopisu        t; tis. kom.    2222310000
22.22.32        Ostale usluge tiskanja, d.n.            
22.22.32.2090   Tiskanje novina, časopisa i ostalih periodičnih publikacija koje izlaze manje od četiri puta tjedno     t; tis. kom.    
22.22.32.2550   Tiskanje novina koje izlaze manje od četiri puta tjedno t; tis. kom.    2222322550
22.22.32.2950   Tiskanje časopisa i periodičnih publikacija koje izlaze manje od četiri puta tjedno     t; tis. kom.    2222322950
22.22.32.3000   Tiskanje zemljovida, hidrografskih i sličnih karata svih vrsta  t; tis. kom.    2222323000
22.22.32.4300   Tiskanje razglednica    kg; tis. kom.   2222324300
22.22.32.4500   Tiskanje papira za preslikavanje (dekalkomanije)        kg; kom.        2222324500
22.22.32.5000   Tiskanje kalendara svih vrsta, uklj. kalendare s listovima za trganje (kalendarske blokove)     t; tis. kom.    2222325000
22.22.32.7000   Tiskanje slika, gravura, fotografija    kg; tis. kom.   2222327000
22.22.32.9000   Ostalo tiskanje, osim tiskanja tekstila (uklj. tiskanje plastičnih naljepnica, vrečica, staklenih površina,...), d.n.   t; tis. kom.    2222329000
22.23   Knjigoveški i završni radovi            
22.23.1 Usluge knjigoveških i završnih radova           
22.23.10        Usluge knjigoveških i završnih radova           
22.23.10.1000   Knjigoveštvo i dovršavanje knjiga i sl. proizvoda (previjanje, slaganje, lijepljenje, šivanje, obrezivanje, ukoričavanje)       ef.sati 2223101000
22.23.10.3000   Knjigoveštvo i dovršavanje brošura, časopisa, kataloga, uzoraka, oglasa, itd.   ef.sati 2223103000
22.23.10.5000   Ostalo knjigoveštvo i dovršavanje (dovršavanje otisnutih papira ili otisnutoga kartona) ef.sati 2223105000
22.24   Priprema i izrada tiskarske forme               
22.24.1 Usluge slaganja i izrađivanja ploča za tisak            
22.24.10        Usluge slaganja i izrađivanja ploča za tisak            
22.24.10.0000   Usluge slaganja i izrađivanja ploča za tisak    t; tis. kom.    2224100000
22.24.2 Tiskarske ploče, cilindri i druge otisnute podloge za tiskanje          
22.24.20        Tiskarske ploče, cilindri i druge otisnute podloge za tiskanje          
22.24.20.0090   Tiskanje komponenata (tiskarska slova, klišei, ploče, cilindri i dr. tiskarske forme)   kg; tis. kom.   
22.24.20.0150   Tiskanje formi bez tiskanja slika       kg; tis. kom.   2224200150
22.24.20.0350   Oblici otisaka slova s tiskanjem slike  kg; kom.        2224200350
22.24.20.0550   Ploče za ofsetni tisak s tiskanjem slike        kg; kom.        2224200550
22.24.20.0750   Gravirani valjci i ploče za tiskanje slika      kg; kom.        2224200750
22.25   Ostale usluge povezane s tiskanjem              
22.25.1 Ostale usluge u vezi s tiskanjem                
22.25.10        Ostale usluge u vezi s tiskanjem                
22.25.10.0000   Ostale usluge u vezi s tiskanjem        ef.sati 2225100000
22.3    Umnožavanje snimljenih zapisa           
22.31   Umnožavanje zvučnih zapisa              
22.31.1 Usluge umnožavanja zvučnih zapisa               
22.31.10        Usluge umnožavanja zvučnih zapisa               
22.31.10.1090   Umnožavanje gramofonskih ploča  kom.    
22.31.10.1350   Umnožavanje gramofonskih ploča od 30 cm kom.    2231101350
22.31.10.1550   Umnožavanje gramofonskih ploča od 17 cm kom.    2231101550
22.31.10.3090   Umnožavanje mag. vrpci sa zvučnim zapisom, (širine manje od uklj. 4 mm) kom.    
22.31.10.3350   Umnožavanje mag. vrpci sa zvučnim zapisom, (širine manje od uklj. 4 mm); normalne compact kasete        kom.    2231103350
22.31.10.3550   Umnožavanje ostalih mag. vrpci sa zvučnim zapisom, (širine manje od uklj. 4 mm) kom.    2231103550
22.31.10.5000   Umnožavanje mag. vrpci sa zvučnim zapisom, (širine veće od 4 mm, manje od uklj. 6,5 mm) kom.    2231105000
22.31.10.7090   Umnožavanje compact diskova (CD)        kom.    
22.31.10.7350   Umnožavanje compact diskova (CD) od 12 cm       kom.    2231107350
22.31.10.7550   Umnožavanje compact diskova (CD) od 7 cm        kom.    2231107550
22.32   Umnožavanje videozapisa         
22.32.1 Usluge umnožavanja videozapisa          
22.32.10        Usluge umnožavanja videozapisa          
22.32.10.5000   Umnožavanje mag. vrpci s videozapisom, (širine veće od 6,5 mm)  kom.    2232105000
22.32.10.7000   Umnožavanje videozapisa: videodiskova i ostalih videozapisa     kom.    2232107000
22.33   Umnožavanje računalnih zapisa           
22.33.1 Usluge umnožavanja računalnih zapisa            
22.33.10        Usluge umnožavanja računalnih zapisa            
22.33.10.3000   Umnožavanje računalnih zapisa: magnetske vrpce s informacijama o obradi podataka, (širine manje od uklj. 4 mm)  kom.    2233103000
22.33.10.5000   Umnožavanje računalnih zapisa: magnetske vrpce s informacijama o obradi podataka, (širine veće od 4 mm) kom.    2233105000
22.33.10.7000   Umnožavanje ostalih računalnih zapisa s informacijama o obradi podataka kom.    2233107000
DF      Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva                
23      Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva                
23.1    Proizvodnja proizvoda koksnih peći              
23.10   Proizvodnja proizvoda koksnih peći              
23.10.1 Koks i polukoks od ugljena, lignita ili treseta; retortni ugljen                
23.10.10        Koks i polukoks od ugljena, lignita ili treseta; retortni ugljen                
23.10.10.3300   Metalurški koks t       2310103300
23.10.10.3500   Ljevaonički koks        t       2310103500
23.10.10.3700   Koksni plin     t       2310103700
23.10.10.3900   Polukoks iz kamenoga ugljena    t       2310103900
23.10.10.7300   Koks iz mrkoga ugljena i lignita        t       2310107300
23.10.10.7700   Polukoks iz mrkoga ugljena i lignita    t       2310107700
23.10.10.9000   Retortni ugljen t       2310109000
23.10.2 Katran dobiven destilacijom ugljena, lignita ili treseta, ostali mineralni katrani              
23.10.20        Katran dobiven destilacijom ugljena, lignita ili treseta, ostali mineralni katrani              
23.10.20.1000   Katran iz kamenoga ugljena      t       2310201000
23.10.20.3000   Katran iz mrkoga ugljena i lignita      t       2310203000
23.10.20.7000   Ostali mineralni katrani        t       2310207000
23.2    Proizvodnja naftnih derivata            
23.20   Proizvodnja naftnih derivata            
23.20.1 Loživa i plinska ulja; maziva ulja              
23.20.11        Motorni benzin (gazoline), uklj. avionski benzin                
23.20.11.1000   Avionski benzin t       2320111000
23.20.11.2100   Bezolovni motorni benzin, do 95 oktana  t       2320112100
23.20.11.2500   Bezolovni motorni benzin, s više od uklj. 95 oktana     t       2320112500
23.20.11.3000   Motorni benzin, sa sadržajem olova      t       2320113000
23.20.12        Mlazno gorivo, benzinskoga (gazolinskoga) tipa          
23.20.12.0000   Mlazno gorivo, benzinskoga  (gazolinskoga) tipa t       2320120000
23.20.13        Ostala laka naftna ulja, laki derivati, d.n.            
23.20.13.1000   Primarni benzin za petrokemiju  t       2320131000
23.20.13.3100   Specijalni benzin (ekstrakcijski i sl.) t       2320133100
23.20.13.3300   White spirit    t       2320133300
23.20.13.5000   Ostala laka naftna ulja, laki derivati, d.n.    t       2320135000
23.20.14        Kerozin (petrolej), uklj. mlazno gorivo kerozinskoga (petrolejskoga) tipa               
23.20.14.1000   Mlazno gorivo, kerozinskoga (petrolejskoga) tipa        t       2320141000
23.20.14.3009   Kerozin (petrolej), rasvjetni, za motore        t       
23.20.14.3001   Kerozin (petrolej), za rasvjetu t       2320143001
23.20.14.3002   Kerozin (petrolej), za motore   t       2320143002
23.20.14.7000   Kerozin (petrolej), ostali      t       2320147000
23.20.15        Plinska ulja            
23.20.15.1009   Plinska dizelska goriva, vrlo laka, laka i srednja      t       
23.20.15.1001   Plinska dizelska goriva, vrlo laka      t       2320151001
23.20.15.1002   Plinska dizelska goriva, laka   t       2320151002
23.20.15.1003   Plinska dizelska goriva, srednja        t       2320151003
23.20.15.1004   Plinska dizelska goriva, D2S    t       2320151004
23.20.15.9009   Plinska loživa ulja destilirana, ekstra laka, laka, specijalna, topping t       
23.20.15.9001   Plinska loživa ulja, ekstralaka t       2320159001
23.20.15.9002   Plinska loživa ulja, laka, specijalna   t       2320159002
23.20.15.9003   Ostala plinska loživa ulja, destilirana t       2320159003
23.20.16        Ostala srednja naftna ulja, srednji derivati, d.n.              
23.20.16.0000   Ostala srednja naftna ulja, srednji derivati, d.n.      t       2320160000
23.20.17        Loživa ulja, d.n.               
23.20.17.3100   Loživa ulja, niskosumporna, manje od uklj. 1 % S        t       2320173100
23.20.17.3309   Loživa ulja, standardna, više od 1 % S  t       
23.20.17.3301   Lako loživo ulje, standardno, više od 1 % S     t       2320173301
23.20.17.3302   Srednje loživo ulje, standardno, više od 1 % S  t       2320173302
23.20.17.3303   Teško loživo ulje, standardno, više od 1 % S    t       2320173303
23.20.18        Ostala naftna maziva ulja; teški derivati, d.n.         
23.20.18.1100   Bazna ulja      t       2320181100
23.20.18.1300   Ležišna ulja (rafinat)  t       2320181300
23.20.18.1500   Vretenska ulja (rafinat)        t       2320181500
23.20.18.2100   Motorna ulja    t       2320182100
23.20.18.2200   Ulja za diferencijale i mjenjače        t       2320182200
23.20.18.2300   Ulje za avionske motore t       2320182300
23.20.18.2400   Turbinsko ulje  t       2320182400
23.20.18.2500   Transformatorsko ulje   t       2320182500
23.20.18.2600   Cilindarsko ulje        t       2320182600
23.20.18.2700   Kompresorsko ulje       t       2320182700
23.20.18.2800   Osovinsko ulje  t       2320182800
23.20.18.2900   Vazelinsko ulje t       2320182900
23.20.18.4300   Regenerirano motorno ulje       t       2320184300
23.20.18.4700   Regenerirana ostala ulja        t       2320184700
23.20.18.8000   Ostala naftna maziva ulja, d.n. t       2320188000
23.20.18.9000   Ostali teški derivati, d.n.     t       2320189000
23.20.2 Naftni plinovi i ostali ugljikovodici, osim prirodnoga plina            
23.20.21        Propan, butan, ukapljeni                
23.20.21.1000   Propan, ukapljeni       t       2320211000
23.20.21.3000   Butan, ukapljeni        t       2320213000
23.20.21.5000   Smjesa propan-butan, ukapljena  t       2320187100
23.20.22        Etilen, propilen, butilen, butadijen i ostali naftni plinovi i plinoviti ugljikovodici, osim prirodnoga plina           
23.20.22.3300   Etilen, propilen, butilen i butadijen, ukapljeni        t       2320187500
23.20.22.3700   Ostali naftni plinovi, ukapljeni        t       2320223700
23.20.22.5000   Rafinerijski plin, suhi t       2320225000
23.20.22.7300   Ostali nezasićeni plinoviti ugljikovodici       t       2320227300
23.20.22.7500   Ostali zasićeni plinoviti ugljikovodici t       2320227500
23.20.3 Ostali naftni proizvodi         
23.20.31        Vazelin; parafin; naftni i ostali voskovi               
23.20.31.1300   Tehnički vazelin        t       2320311300
23.20.31.1500   Medicinski vazelin      t       2320311500
23.20.31.2300   Kristalni parafin       t       2320312300
23.20.31.2500   Amorfni parafin t       2320312500
23.20.31.5000   Naftni i ostali voskovi t       2320315000
23.20.31.7100   Kolomaz t       2320187100
23.20.31.7300   Tovotna mast    t       2320187300
23.20.31.7500   Mast za kuglične ležajeve       t       2320187500
23.20.32        Naftni koks; naftni bitumen i drugi ostaci naftnih ulja         
23.20.32.1009   Naftni koks     t       
23.20.32.1001   Naftni koks, zeleni     t       2320321001
23.20.32.1002   Naftni koks, kalcinirani        t       2320321002
23.20.32.1003   Naftni koks krekirani, specijalni       t       2320321003
23.20.32.3000   Naftni bitumen  t       2320323000
23.20.32.9000   Drugi ostaci naftnih ulja od bitumenoznih minerala      t       2320329000
23.3    Proizvodnja nuklearnoga goriva          
23.30   Proizvodnja nuklearnoga goriva          
23.30.1 Radioaktivni elementi, izotopi i njihovi spojevi; radioaktivni ostaci           
23.30.11        Prirodni uran i njegovi spojevi         
23.30.11.0000   Prirodni uran i njegovi spojevi t       2330110000
23.30.12        Obogaćeni uran i plutonij, te njihovi spojevi           
23.30.12.0000   Obogaćeni uran i plutonij, te njihovi spojevi   t       2330120000
23.30.13        Osiromašeni uran i torij, te njihovi spojevi            
23.30.13.0000   Osiromašeni uran i torij, te njihovi spojevi    t       2330130000
23.30.14        Radioaktivni elementi i izotopi, te njihovi spojevi d.n.; radioaktivni ostaci           
23.30.14.0000   Radioaktivni elementi i izotopi, te njihovi spojevi d.n; radioaktivni ostaci    t       2330140000
23.30.2 Gorivi elementi (patrone), neozračeni, za nuklearne reaktore            
23.30.20        Gorivi elementi (patrone), neozračeni, za nuklearne reaktore            
23.30.20.0000   Gorivi elementi (patrone), neozračeni, za nuklearne reaktore    t       2330200000
23.30.9 Usluge obrade radioaktivnoga otpada             
23.30.90        Usluge obrade radioaktivnoga otpada             
23.30.90.0000   Usluge obrade radioaktivnoga otpada     tis. ef. sati   2330900000
DG      Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda, umjetnih vlakana           
24      Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda            
24.1    Proizvodnja osnovnih kemikalija         
24.11   Proizvodnja industrijskih plinova               
24.11.1 Industrijski plinovi            
24.11.11        Vodik, argon, rijetki plinovi, dušik i kisik            
24.11.11.2090   Argon   t; tis.m3       
24.11.11.2550   Argon, plinoviti ili tekući     t; tis.m3       2411112550
24.11.11.2750   Argon, kruti    t; tis.m3       2411112750
24.11.11.3000   Rijetki plinovi, osim argona    t; tis.m3       2411113000
24.11.11.5000   Vodik   t; tis.m3       2411115000
24.11.11.6000   Dušik   t; tis.m3       2411116000
24.11.11.7000   Kisik   t; tis.m3       2411117000
24.11.12        Ugljični dioksid i ostali anorganski kisikovi spojevi nemetala          
24.11.12.3090   Ugljični dioksid        t       
24.11.12.3550   Ugljični dioksid, plinoviti ili tekući  t       2411123550
24.11.12.3750   Ugljični dioksid, komprimirani  t       2411123750
24.11.12.5000   Sumporni trioksid, diarsenov trioksid   t       2411125000
24.11.12.7000   Dušikovi oksidi t       2411127000
24.11.12.9000   Ostali anorganski kisikovi spojevi nemetala     t       2411129000
24.11.13        Tekući i komprimirani zrak              
24.11.13.0000   Tekući i komprimirani zrak      t       2411130000
24.12   Proizvodnja koloranata i pigmenata              
24.12.1 Oksidi, peroksidi i hidroksidi          
24.12.11        Cinkov oksid i peroksid; titanov oksid          
24.12.11.3000   Cinkov oksid, cinkov peroksid   t       2412113000
24.12.11.5000   Titanovi oksidi tona TiO2       2412115000
24.12.12        Kromovi, manganovi, olovni i bakreni oksidi i hidroksidi                
24.12.12.1500   Kromov trioksid t       2412121500
24.12.12.1900   Kromovi oksidi i hidroksidi, osim kromovoga trioksida   t       2412121900
24.12.12.3500   Manganov dioksid        t       2412123500
24.12.12.3900   Manganovi oksidi, osim manganovoga dioksida     t       2412123900
24.12.12.5300   Olovni monoksid (litargij, masikot)     t       2412125300
24.12.12.5500   Olovna caklina, crvena i narančasta     tona PbO        2412125500
24.12.12.5700   Olovni oksidi, d.n.     t       2412125700
24.12.12.7000   Bakreni oksidi i hidroksidi     t       2412127000
24.12.13        Ostali metalni oksidi, hidroksidi i peroksidi           
24.12.13.1300   Željezni oksidi i hidroksidi, koji sadrže više od uklj. 70 % Fe (III) oksida    t       2412131300
24.12.13.1500   Zemljani pigmenti, koji sadrže više od uklj. 70 % Fe (III) oksida       t       2412131500
24.12.13.3000   Kobaltovi oksidi i hidroksidi; komercijalni kobaltovi oksidi    t       2412133000
24.12.13.5300   Litijev oksid i hidroksid       t       2412135300
24.12.13.5500   Vanadijevi oksidi i hidroksidi  t       2412135500
24.12.13.6300   Nikleni oksidi i hidroksidi     t       2412136300
24.12.13.6500   Germanijevi oksidi i cirkonijev dioksid t       2412136500
24.12.13.7300   Molibdenovi oksidi i hidroksidi t       2412137300
24.12.13.7500   Antimonovi oksidi       t       2412137500
24.12.13.9000   Ostale anorganske baze, ostali metalni oksidi, hidroksidi i peroksidi, d.n.     t       2412139000
24.12.2 Ekstrakti za štavljenje i bojenje; tanini i njihovi derivati; tvari za bojenje, d.n.            
24.12.21        Sintetske organske tvari za bojenje i lak-boje, te njihovi preparati            
24.12.21.1000   Disperzivne boje i pripravci na njihovoj osnovi t       2412211000
24.12.21.2000   Kisele boje i pripravci; nagrizne boje i pripravci na njihovoj osnovi   t       2412212000
24.12.21.3000   Osnovične boje i pripravci na njihovoj osnovi   t       2412213000
24.12.21.4000   Direktne boje i pripravci na njihovoj osnovi    t       2412214000
24.12.21.5000   Ostale sintetske organske tvari za bojenje (redukcijske boje, organski pigmenti i ost.) t       2412215000
24.12.21.6000   Sintetski organski proizvodi koji se rabe kao sredstva za fluorescenciju        t       2412216000
24.12.21.7000   Lak-boje; pripravci na osnovi lak-boja  t       2412217000
24.12.22        Ekstrakti za štavljenje biljnoga podrijetla; tanini i njihovi derivati; tvari za bojenje biljnoga i životinjskoga podrijetla            
24.12.22.5009   Ekstrakti za štavljenje biljnoga porijekla: tanini, njihove soli, eteri, esteri i ostali derivati       t       
24.12.22.5001   Hrastov ekstrakt za štavljenje  t       2412225001
24.12.22.5002   Kestenov ekstrakt za štavljenje t       2412225002
24.12.22.5003   Ostali ekstrakti za štavljenje  t       2412225003
24.12.22.7000   Sredstva za bojenje, biljnoga i životinjskoga podrijetla, i pripravci na njihovoj osnovi, osim crnila životinjskoga podrijetla  t       2412227000
24.12.23        Sintetske organske i anorganske tvari za štavljenje, preparati za štavljenje            
24.12.23.3000   Sintetske organske tvari za štavljenje  t       2412233000
24.12.23.5000   Anorganske tvari za štavljenje, preparati za štavljenje, d. n.  t       2412235000
24.12.24        Tvari za bojenje, d.n., anorganski proizvodi koji se koriste kao luminofori             
24.12.24.1500   Pigmenti i pripravci na osnovi titanovoga dioksida, s više od uklj. 80 % TiO2   tona TiO2       2412241500
24.12.24.1900   Ostali pigmenti i pripravci na osnovi titanovoga dioksida, s više od uklj. 80 % TiO2    tona TiO2       2412241900
24.12.24.3000   Pigmenti i pripravci na osnovi kromovih spojeva t       2412243000
24.12.24.5000   Pigmenti i pripravci na osnovi kadmijevih spojeva       t       2412245000
24.12.24.7000   Ultramarin, litopon i ostali pigmenti i pripravci, magnetit, anorganska sredstva kao luminofori t       2412247000
24.13   Proizvodnja ostalih anorganskih osnovnih kemikalija             
24.13.1 Kemijski elementi, d.n., anorganske kiseline i spojevi          
24.13.11        Nemetali (metaloidi)            
24.13.11.1109   Klor    t       
24.13.11.1101   Tekući klor     t       2413111101
24.13.11.1102   Plinoviti klor  t       2413111102
24.13.11.1300   Jod     t       2413111300
24.13.11.1500   Fluor   t       2413111500
24.13.11.1700   Brom    t       2413111700
24.13.11.2000   Sumpor, sublimirani ili taloženi, koloidni sumpor       t       2413112000
24.13.11.3009   Ugljik (ugljena čađa i ost. oblici ugljika, d.n.)       t       
24.13.11.3001   Aktivna čađa    t       2413113001
24.13.11.3002   Ostala čađa     t       2413113002
24.13.11.4000   Bor, telur      t       2413114000
24.13.11.5300   Silicij, sa sadržajem više od uklj. 99,99 % silicija    t       2413115300
24.13.11.5500   Silicij, sa sadržajem do 99,99 % silicija       t       2413115500
24.13.11.6000   Fosfor  t       2413116000
24.13.11.7000   Arsen   t       2413117000
24.13.11.9000   Selen   t       2413119000
24.13.12        Halogeni i sumporni spojevi nemetala            
24.13.12.3500   Kloridi i oksikloridi fosfora   t       2413123500
24.13.12.3700   Halidi, oksihalidi nemetala, osim fosfora       t       2413123700
24.13.12.5000   Ugljikov disulfid       t       2413125000
24.13.12.7000   Sulfidi nemetala (osim ugljikovoga); komercijalni fosforni trisulfid    t       2413127000
24.13.13        Alkalni i zemnoalkalni metali; metali rijetki u zemlji, skandij i itrij; živa           
24.13.13.2500   Natrij  t       2413132500
24.13.13.2900   Ostali alkalni metali, osim natrija     t       2413132900
24.13.13.3000   Kalcij  t       2413133000
24.13.13.5000   Stroncij i barij        t       2413135000
24.13.13.7000   Metali iz rijetkih zemalja: skandij i itrij     t       2413137000
24.13.13.8000   Živa    t       2413138000
24.13.14        Klorovodik; oleum; difosforni pentoksid; ostale anorganske kiseline; silikon i sumporni dioksid         
24.13.14.1309   Klorovodik (klorovodična kiselina)      tona HCl        
24.13.14.1301   Klorovodik      tona HCl        2413141301
24.13.14.1302   Klorovodična kiselina, tehnička tona HCl        2413141302
24.13.14.1303   Klorovodična kiselina, kemijski čista   tona HCl        2413141303
24.13.14.1500   Klorsulfonska kiselina  t       2413141500
24.13.14.3300   Sumporna kiselina       tona SO2        2413143300
24.13.14.3500   Oleum (dimeća sumporna kiselina)        tona SO2        2413143500
24.13.14.5300   Fosforni pentoksid      tona P2O5       2413145300
24.13.14.5500   Fosforna kiselina i polifosforne kiseline       tona P2O5       2413145500
24.13.14.6000   Oksidi bora, borna kiselina i ostale anorganske kiseline, osim fluorovodične kiseline   t       2413146000
24.13.14.7300   Fluorovodična kiselina  tona HF 2413147300
24.13.14.7500   Silicijev dioksid       tona SiO2       2413147500
24.13.14.7700   Sumporni dioksid        tona SO2        2413147700
24.13.15        Oksidi, hidroksidi i peroksidi metala; hidrazin i hidroksilamin te njihove anorganske soli              
24.13.15.2500   Natrijev hidroksid (kaustična soda), kruti      tona NaOH       2413152500
24.13.15.2700   Natrijev hidroksid u vodenoj otopini (natrijeva lužina) tona NaOH       2413152700
24.13.15.3500   Kalijev hidroksid, kruti        tona KOH        2413153500
24.13.15.3700   Kalijev hidroksid u vodenoj otopini (kalijeva lužina)   tona KOH        2413153700
24.13.15.5000   Natrijevi i kalijevi peroksidi  t       2413155000
24.13.15.6000   Magnezijevi hidroksidi i peroksidi, barijevi i stroncijevi oksidi, hidroksidi i peroksidi       t       2413156000
24.13.15.7000   Aluminijev hidroksid    tona Al2O3      2413157000
24.13.15.8000   Hidrazin i hidroksilamin i njihove anorganske soli      t       2413158000
24.13.2 Metalni halogenati; hipokloriti; klorati i perklorati           
24.13.21        Metalni halogenati              
24.13.21.1000   Fluoridi, fluorsilikati, fluoraluminati i ostale složene soli fluora    tona F  2413211000
24.13.21.3000   Kloridi, osim amonijevih klorida        t       2413213000
24.13.21.5000   Oksikloridi i hidroksikloridi bakra i drugih metala     t       2413215000
24.13.21.7000   Bromidi i oksibromidi, jodidi i oksijodidi      t       2413217000
24.13.22        Hipokloriti, klorati i perklorati               
24.13.22.3500   Komercijalni kalcijev hipoklorit i ostali kalcijevi hipokloriti (klorno vapno)  tona Cl 2413223500
24.13.22.3900   Hipokloriti (osim kalcijevoga) i kloriti; hipobromiti   tona Cl 2413223900
24.13.22.5500   Natrijev klorat t       2413225500
24.13.22.5900   Ostali klorati i perklorati; bromati i perbromati, jodati i perjodati   t       2413225900
24.13.3 Sulfidi, sulfati; nitrati, fosfati i karbonati          
24.13.31        Sulfidi, sulfati, sulfiti               
24.13.31.1300   Sulfidi i polisulfidi   tona S  2413311300
24.13.31.1500   Ditioniti (hiposulfiti) i sulfoksilati  t       2413311500
24.13.31.3300   Sulfiti tona Na2S2O5    2413313300
24.13.31.3500   Tiosulfati      t       2413313500
24.13.31.5300   Aluminijev sulfat       tona Al2O3      2413315300
24.13.31.5500   Barijev sulfat  t       2413315500
24.13.31.5700   Sulfati, osim aluminijevoga i barijevog t       2413315700
24.13.31.7300   Stipse (alauni)         t       2413317300
24.13.31.7500   Persulfati (peroksisulfati)     t       2413317500
24.13.32        Fosfinati, fosfonati, fosfati i polifosfati, triamonijevi fosfati               
24.13.32.1000   Nitrati, osim kalijevog tona N  2413321000
24.13.32.2000   Hipofosfiti i fosfiti   t       2413322000
24.13.32.3000   Mononatrijev i dinatrijev fosfat        tona P2O5       2413323000
24.13.32.4000   Dikalcijev fosfat       tona P2O5       2413324000
24.13.32.5000   Trinatrijevi, kalijevi i kalcijevi fosfati (osim dikalcijevoga), ostali fosfati; polifosfati (osim natrijevoga tripolifosfata)  tona P2O5       2413325000
24.13.32.6000   Triamonijev fosfat      t, tN   2413326000
24.13.32.7000   Natrijev tripolifosfat  tona P2O5       2413327000
24.13.33        Karbonati               
24.13.33.1000   Dinatrijev karbonat     tona Na2CO3     2413331000
24.13.33.2000   Natrijev bikarbonat     t       2413332000
24.13.33.3000   Kalijevi karbonati      tona K2CO3      2413333000
24.13.33.4000   Kalcijev karbonat       t       2413334000
24.13.33.5000   Barijev karbonat        tona BaCO3      2413335000
24.13.33.6000   Olovni karbonat t       2413336000
24.13.33.7100   Litijev karbonat        t       2413337100
24.13.33.7300   Stroncijev karbonat     t       2413337300
24.13.33.7900   Ostali karbonati; peroksikarbonati (perkarbonati), osim karbonata amonija (NH4) t       2413337900
24.13.4 Soli ostalih metala             
24.13.41        Soli oksometalnih i peroksometalnih kiselina; koloidni plemeniti metali         
24.13.41.1000   Aluminati       t       2413411000
24.13.41.2000   Kromati cinka i olova   t       2413412000
24.13.41.3000   Dikromati natrija, kalija i drugi kromati (osim kromata cinka i olova) i dikromati, peroksikromati      t       2413413000
24.13.41.4000   Manganiti, manganati i permanganati     t       2413414000
24.13.41.5000   Molibdenati     t       2413415000
24.13.41.6000   Tungstenati (volframati)        t       2413416000
24.13.41.7000   Soli oksometalnih ili peroksometalnih kiselina, d.n.    t       2413417000
24.13.41.8300   Srebrni nitrat  t       2413418300
24.13.41.8500   Plemeniti metali u koloidnom stanju, spojevima, amalgamima, osim srebrnoga nitrata      t       2413418500
24.13.42        Ostali anorganski spojevi, d.n., uklj. destiliranu vodu; amalgami, osim od plemenitih metala            
24.13.42.5000   Destilirana voda        t       2413425000
24.13.42.9000   Ostali anorganski spojevi; amalgami, osim od plemenitih metala  t       2413429000
24.13.5 Ostale osnovne anorganske kemikalije, d.n.              
24.13.51        Izotopi, d.n. i njihovi spojevi         
24.13.51.0000   Teška voda, ostali izotopi i njihovi anorganski i organski spojevi, bez obzira na to jesu li kemijski definirani, osim radioaktivnih    t       2413510000
24.13.52        Cijanidi, oksidi cijanida i kompleksni cijanidi; fulminati, cijanati, tiocijanati; silikati; borati; perborati; ostale soli anorganskih kiselina ili peroksikiselina            
24.13.52.2000   Cijanidi, oksidi cijanida i kompleksni cijanidi t       2413522000
24.13.52.3000   Fulminati, cijanati i tiocijanati       t       2413523000
24.13.52.4000   Silikati; komercijalni silikati alkalnih metala tona SiO2       2413524000
24.13.52.5000   Dinatrijevi tetraborati i ostali borati (osim peroksiborata)    tona B2O3       2413525000
24.13.52.6000   Peroksiborati (perborati)       tona B2O3       2413526000
24.13.52.7000   Dvostruki ili kompleksni silikati       t       2413527000
24.13.52.9000   Ostale soli anorganskih kiselina ili peroksikiselina, osim azida (N) i dvostrukih ili kompleksnih silikata      t       2413529000
24.13.53        Vodikov peroksid                
24.13.53.0000   Vodikov peroksid        tona H2O2       2413530000
24.13.54        Fosfidi; karbidi; hidridi; nitridi, azidi; silicidi, boridi             
24.13.54.3000   Fosfidi, bez obzira na to jesu li kemijski definirani, osim ferofosfora t       2413543000
24.13.54.5000   Karbidi, bez obzira na to jesu li kemijski definirani   t       2413545000
24.13.54.7000   Hidridi, nitridi, azidi, silicidi i boridi, bez obzira na to jesu li kemijski definirani        t       2413547000
24.13.55        Spojevi metala rijetkih u zemlji, itrija i skandija             
24.13.55.0000   Spojevi metala rijetkih u zemlji i mješavine tih metala t       2413550000
24.13.56        Pročišćeni sumpor, osim sublimiranoga, taloženoga i koloidnoga          
24.13.56.0000   Ostali sumpor, osim sirovoga, sublimiranoga, taloženoga i koloidnoga    t       2413560000
24.13.57        Prženi željezni piriti          
24.13.57.0000   Prženi željezni pirit   t       2413570000
24.13.58        Piezoelektrični kremen; ostali sintetski i rekonstruirani dragi i poludragi kamen, neobrađen            
24.13.58.5000   Piezoelektrični kamen   kg      2413585000
24.13.58.7000   Sintetski i rekonstruirani dragi i poludragi kamen, neobrađen ili samo piljen ili samo grubo obrađen    kg      2413587000
24.14   Proizvodnja ostalih organskih osnovnih kemikalija               
24.14.1 Ugljikovodici i njihovi derivati                
24.14.11        Aciklički ugljikovodici         
24.14.11.2000   Aciklički ugljikovodici, zasićeni       t       2414112000
24.14.11.3000   Etilen  t       2414113000
24.14.11.4000   Propilen        t       2414114000
24.14.11.5000   Butilen t       2414115000
24.14.11.6500   Butadien        t       2414116500
24.14.11.6700   Izopren t       2414116700
24.14.11.9000   Ostali nezasićeni aciklički ugljikovodici, d.n. t       2414119000
24.14.12        Ciklički ugljikovodici          
24.14.12.1300   Cikloheksan     t       2414121300
24.14.12.1500   Ciklani, cikleni i cikloterpeni, osim cikloheksana      t       2414121500
24.14.12.2300   Benzen  t       2414122300
24.14.12.2500   Tuluen  t       2414122500
24.14.12.4300   O-ksilen        t       2414124300
24.14.12.4500   P-ksilen        t       2414124500
24.14.12.4709   M-ksilen i mješavina izomera ksilena    t       
24.14.12.4701   M-ksilen        t       2414124701
24.14.12.4702   Mješavina izomera ksilena       t       2414124702
24.14.12.5000   Stiren  t       2414125000
24.14.12.6000   Etilbenzen      t       2414126000
24.14.12.7000   Kumen   t       2414127000
24.14.12.8000   Naftalen, antracen      t       2414128000
24.14.12.9000   Bifenil, terfenili, ostali ciklički ugljikovodici       t       2414129000
24.14.13        Klorirani derivati acikličkih ugljikovodika             
24.14.13.1300   Klormetan (metilklorid) i kloretan (etilklorid) t       2414131300
24.14.13.1500   Diklormetan (metilenklorid)     t       2414131500
24.14.13.2300   Kloroform (triklormetan)        t       2414132300
24.14.13.2500   Ugljični tetraklorid    t       2414132500
24.14.13.5300   Dikloretan (etilendiklorid)     t       2414135300
24.14.13.5500   Diklorpropan (propilendiklorid) i diklorbutani  t       2414135500
24.14.13.5900   Zasićeni klorirani derivati acikličkih ugljikovodika, d.n.      t       2414135900
24.14.13.7100   Vinilklorid (kloretilen)        t       2414137100
24.14.13.7300   Trikloretilen   t       2414137300
24.14.13.7500   Tetrakloretilen (perkloretilen) t       2414137500
24.14.13.7900   Nezasićeni klorirani derivati acikličkih ugljikovodika, d.n.    t       2414137900
24.14.14        Sufonirani, nitrirani i nitrozirani derivati ugljikovodika, halogenirani ili nehalogenirani             
24.14.14.5000   Ugljikovodici, samo sulfonirani, njihove soli i etilni esteri   t       2414145000
24.14.14.7000   Derivati ugljikovodika, koji sadrže samo nitrogrupe i nitrozogrupe      t       2414147000
24.14.14.9000   Sulfonirani nitroderivati i nitrozoderivati ugljikovodika, d.n. t       2414149000
24.14.15        Ostali derivati ugljikovodika           
24.14.15.1000   Fluorirani, bromirani ili jodirani derivati acikličkih ugljikovodika    t       2414151000
24.14.15.3000   Halogenirani derivati acikličkih ugljikovodika koji sadrže najmanje dva različita halogena elementa     t       2414153000
24.14.15.5300   Heksaklorcikloheksan    t       2414155300
24.14.15.5900   Halogenirani derivati acikličkih ugljikovodika, osim heksaklorcikloheksana      t       2414155900
24.14.15.7300   Klorbenzen, O-diklorbenzen i P-diklorbenzen     t       2414157300
24.14.15.7500   Heksaklorbenzen i DDT   t       2414157500
24.14.15.7900   Halogenirani derivati aromatskih ugljikovodika, d.n.    t       2414157900
24.14.2 Alkoholi, fenoli, fenolalkoholi i njihovi halogenirani, sulfonirani, nitrirani i nitrozirani derivati; industrijski masni alkoholi              
24.14.21        Industrijski masni alkoholi             
24.14.21.0000   Industrijski masni alkoholi     t       2414210000
24.14.22        Monohidroksilni alkoholi                
24.14.22.1000   Metanol (metilni alkohol)       t       2414221000
24.14.22.2000   Propilni i izopropilni alkohol  t       2414222000
24.14.22.3000   Butanol (N-butilni alkohol)     t       2414223000
24.14.22.4000   Ostali butanoli, d.n.   t       2414224000
24.14.22.5000   Pentanol (amilni alkohol) i njegovi izomeri     t       2414225000
24.14.22.6300   Oktanol (oktilni alkohol) i njegovi izomeri     t       2414226300
24.14.22.6900   Laurilni, cetilni, stearilni alkohol i ostali zasićeni monoalkoholi     t       2414226900
24.14.22.7300   Aciklički terpenski alkoholi    t       2414227300
24.14.22.7500   Alilni alkohol i ostali nezasićeni monoalkoholi, osim acikličkih terpenskih alkohola    t       2414227500
24.14.23        Dioli, polialkoholi, ciklički alkoholi i njihovi derivati               
24.14.23.1000   Etilenglikol (etandiol) t       2414231000
24.14.23.2000   Propilenglikol (propandiol)     t       2414232000
24.14.23.3300   D-glukocitol (sorbitol) - aciklički višehidroksilni alkohol     t       2414233300
24.14.23.3900   Ostali dioli i ostali polialkoholi, osim D-glukocitola (sorbitol)       t       2414233900
24.14.23.5000   Halogenirani, sulfonirani, nitrirani i nitrozirani derivati acikličkih alkohola t       2414235000
24.14.23.7300   Ciklanski, ciklenski, cikloterpenski alkoholi (aciklički alkoholi)      t       2414237300
24.14.23.7500   Aromatski alkoholi      t       2414237500
24.14.24        Fenoli, fenolni alkoholi i derivati fenola              
24.14.24.1500   Fenol (hidroksibenzen) i njegove soli   t       2414241500
24.14.24.1700   Krezoli i njihove soli  t       2414241700
24.14.24.1900   Ostali monofenoli i njihove soli        t       2414241900
24.14.24.3300   Izopropilidendifenol (bisfenol A, difenilopropan) i njegove soli        t       2414243300
24.14.24.3500   Ostali polifenoli, rezorcinoli i hidrokinoni i njihove soli     t       2414243500
24.14.24.3700   Fenolni alkoholi        t       2414243700
24.14.24.5300   Derivati fenola i fenolnoga alkohola koji sadrže samo halogene grupe i njihove soli     t       2414245300
24.14.24.5500