Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine


  

Narodne novine br.: 103 - Datum: 11.11.1993. - Interni ID: 19931987


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine

KOLEKTIVNI UGOVORI 

Na osnovi članka 94. stavak 4 Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92 - pročišćeni tekst) i na osrkovi Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo ("Narodne novine", br. 47/92), Sindikat trgovine Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora zaključili su dana 4 listopada 1993. 

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST TRGOVINE 

PODRUČJE VAŽENJA 

Članak 1. 
1.Teritorijalno 
Ugovor važi za cjelokupno područje Republike Hrvatske. 
2. Djelatno i strukovno: 
Za sva poduzeća i poslodavce (u daljnjem tekstu: poslodavci) u djelatnosti trgovine i to: 
070000 - trgovina: sve grane skupine i podskupine 
110300 - usluge u prometu 
1 l0620 - ekonomske, organizacijske i tehnološke usluge 
110 900 - poslovne i intelektualne usluge 
110202 - lutrije i kladionice 
3.Osobno 
Za sve djelatnike zaposlene kod poslodavaca navedenih u točki 2. ovog članka. 

POČETAK I TRAJANJE VAŽNOSTI 

Članak 2. 
Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama" i vrijedi do 30. lipnja 1994. godine 

Ako po isteku roka na koji je zaključen ovaj Ugovor ni jedna od ugovornih strana, ne otkaže Ugovor, njegovo važenje produžuje se do zaključivanja novog Kolektivnog ugovora. 

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA 

Članak 3. 
Odluku o potrebi za zasnivanje radnog odnosa donosi poslodavac. U prijavi slobodnog radnog mjesta navode se posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, rok za podnošenje i način prijave kandidata, pokusni rad i njegovo trajanje, ako je predviđen, kao i rok u kojem će kandidati biki obaviješteni o izboru. 
Kandidat koji nije izabran ima pravo prigovora u skladu sa zakonom, kao i pravo uvida u dokument.aciju na osnovi koje je obavljen izbor. 

Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata. 

Provjera se može obavljati razgovorom, pismenim putem i drugačije. 

U slučaju negativnog rezultata provjere, ne može se donijeti odluka o zasnivanju radnog odnosa. 

UGOVOR O ZAPOŠLJAVANJU 

Članak 4. 
Ugovorom o zapošljavanju djelatnik i poslodavac ure đuju slijedeća pitarija: 
- zasnivaanje i trajanje radnog odnosa- radno mjesto za koje se radni odnos Zasniva 
- pokusni rad (aku se traži) 
- pripravništvu (ako se radni odnos sklapa s pripravnikom) 
- radno vrijeme, odmori i dopusti 
- plaću i naknadu plaće 
- način mijenjanja ugovora 
- klauzula o konkurentnosti 
- obrazovanje i osposobljavanje djelatnika 
- propisi za posebno osiguranje djelatnika 
- druga prava i obveze poslodavca i djelatnika. 

Prije potpisivanja ugovora o zapošljaVanju, djelatniku se mura omogućiti uvid u sadržaj kolektivnih ugovora koji utvrđuju njegova prava i obveze 
Poduzeće, odnosno poslodavac dužno je kolektivne ugovore držati na mjestu koje je dostupno svim djelatnicima. 
Djelatnik može bilo kada zahtijevati uvid u sadržaj kolektivnih ugovora, a poduzeće, odnosno poslodavac mu to ne smije uskratiti. 
Ugovor o zapošljavanju, sklopljen protivno odredbama ovog Ugovora ništavan je. 

POKUSNI RAD 

Članak 5. 
Organ koji odlučuje o prijemu djelatnika u radni odnos može utvrditi pokusni rad i način obavljanja pokusnog rada, te prihvaća ocjenu o uspješnosti pokusnog rada. Dužina pokusnog rada ne smije biti veća od one navedene u oglasu. 
Ako djelatnik svojevoljno otkaže radni Odnos u toku pokusnog rada, danom prestanka radnog odnosa smatra se dan kada djelatnik preda pismeni otkaz. 

Pokusni rad može trajati za: 
- poslove I-III. grupe složenosti 2 mjeseca 
- poslove IV-VI. grupe složenosti 3 mjeseca 
- poslove VII.-VIII. grupe složenosti 4 mjeseca 
Za praćenje pokusnog rada poslovodni organ imenuje tročlanu komisiju, čiji članovi moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao djelatnik koji je na pokusnom radu. 
Komisija mora u pisanom obliku ocijeniti uspješnost pokusnog rada, prije isteka roka, i uručiti djelatniku čiji se rad prati i organu koji odlučuje o zasnivanju radnog odnosa. 

PRIPRAVNIŠTVO
Članak 6. 
Pripravništvo se utvrđuje u različitoj dužini s obzirom na stupanj stručne spreme, ako poseban zakon ne utvrđuje drugačije. 
- za poslove III. i IV. stupnja 6 mjeseci 
- za poslove V. i VI. stupnja 9 mjeseci 
- za poslove VII. i VIII. stupnja 12 mjeseci 
U ugovuru u zapošljavanju pripravnika utvrđuje se i način prihvaćanja i ocjenjivanja pripravništva. 
Pripravništvo prati mentor. 
Trajanje pripravništva poslovodni organ može skratiti na prijedlog mentora. 
Za vrijeme pripravništva djelatnik prima plaću u visini od 80% od osnovne plaće pripadajućeg radnog mjesta. 

PRIVREMENO RASPOHEĐIVANJE DJELATNIKA 

Članak 7. 
Djelatnik je dužan privremeno obavlja.i posao koji ne odgovara njegovoj vrsti i stupnju stručne spreme, Znanja i sposobnosti, osim u slučajevima utvrđenim zakonom, i u slijedećim slučajevima: 
- iznenadnog povećanja opsega posla, kojeg poduzeće u određenom roku može obaviti samo s povećanim brojem djelatnika 
- ako djelatnik na svom radnom mjestu trenutno nema posla 
Djelatnik u slučaju privremerkog prernještaja prima plaću koja je za njega povoljnija Privremeni raspored može trajati koliko traju okolnosti koje su ga izazvale, ali ne duže od tri mjeseca. 

RASPOREĐIVANJE U DRUGO MJESTO RADA 

Članak 8. 
Djelatnika se može rasporediti u drugo mjesto rada do udaljenosti od 40 kilometara, samo ako mu je poduzeće ili poslodavac osigurao prijevoz ili ako je osiguran javni prijevoz. 
Djelatnika se može rasporediti na radno mjesto koje zahtijeva promjenu djelatnikova prebivališta samo u slučaju ako mu je osiguran jednako vrijedan smještaj za njega i njegovu obitelj, te osigurana naknada za izgubljeno zaposlenje svakog člana uže obitelji 
Djelatnik može dati pristanak na raspored u drugo mjesto rada uz promjenu prebivališta i bez osiguranja ovih uvjeta. 
Poduzeće odnosno poslodavac ne mogu rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 40 kilometara djelatnicu za vrijeme trudnoće, majku s djetetom do 7 godina starosli, invalida, samohranog roditelja maloljetnog djeteta, roditelja teže hendikepirarnog djeteta koji zbog toga radi skraćeno radno vrijeme i sindikalnog povjerenika, bez njihova pristanka. 
Djelatnika se bez njegovog pristanka ne može rasporediti iz jednog mjesta rada u drugo, ako put na posao i s po sla javnim prijevoznim sredstvima u normalnim okolnostima traje više od tri sata, a za majke s djecom do tri godine starosti, ako put traje više od sat vremena. 

OPĆE OBVEZE DJELATNIKA 

Članak 9. 
Djelatnik je dužan točno i uredno izvršavati sve poslove vezane uz njegovo radno mjesto prema zakonskim propisima i nalozima svog rukovoditelja. 
O bilo kakvom gubitku ili šteti nastaloj na predmetima koji su vlasništvo poduzeća, odnosno poslodavca ili su njemu povjereni djelatnik je dužan izvijestiti poslovodni organ, odnosno poslodavca, bez obzira na gubitak vremena, te ako je potrebno iste dojaviti najbližem organu sigurnosti. 
Nadalje, oni nemaju pravo voditi samostalnu trgovačku djelatnost bez posebne izričite suglasnosti poslodavca, niti za svoje potrebe, niti za račun drugog trgovačkog poduzeća. 
Djelatnici su također obvezni čuvati sve trgovačke poslovne tajne. 
Nepridržavanje ovih odredbi predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa primjenom odgovarajućih odredbi Zakona o radnim odnosima. 

RADNO VRIJEME TJEDNO RADNO VRIJEME 

Članak 10. 
Tjedno radno vrijeme s plaćenim pauzama traje 40 sati, a za djelatnike mlađe od 18 godina 38 sati. 

'I'jedno racino vrijeme raspoređuje se na najmanje 5 radnih dana Nedjelja je dan tjednog odmora. 

RADNO VRIJEME NA DANE 24. I 31. PROSINCA 

Članak 11. 
Radno vrijeme u trgovačkim poduzećima oba radna dana završava u 13 sati. Padnu li ovi datumi u subota, radno vrijeme završava u 12 sati, ukoliko uredbom općinskih ili gradskih vlasti nije utvrđeno drugačije. 

Članak 12. 
Prekovremeni rad ne smije se narediti djelatniku kojemu je to po zakonu zabranjeno. 
Za prekovremeni rad potrebna je suglasnost djelatnika u slijedećim slučajevima: 
- djelatnice za vrijeme trudnoće 
- za majke sa predškolskom djecom. 

DVOKRATNO RADNO VRIJEME 

Članak 13. 
Ako je rad organiziran dvokratno s prekidom dužim od jednog sata, djelatnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za 15%. 

POSAO KOD KUĆE 

Članak 14. 
Međusobni odnosi, prava, obveze i uvjeti obavljanja rada kod kuće između djelatnika i poduzeća odnosno poslodavca uređuju se ugovorom o zapošljavanju. 
Poduzeće odnosno poslodavac i djelatnik utvrđuju ugovorom naknadu za upotrebu djelatnikovih sredstava, i to najmanje u visini amortizacije. 
Poduzeće, odnosno poslodavac, dužan je djelatniku osigurati sigurne uvjete rada i sigurnu radnu okolinu, te nadzirati sigurnost na radu. 

GODIŠNJI ODMORI 

Članak 15. 
Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana. 
Ako djelatnik u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nema godinu dana neprekidnog rada, a u radnom je odnosu najmanje šest mjeseci, ima pravo na dvanaest dana godišnjeg odmora, a za svaki idući mjesec do godine dana proveden na radu još po jedan radni dan odmora 
Pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora uzimaju se u obzir slijedeći kriteriji: 
a) radni staž i to: 
- od 5-10 godina 2 dana 
- preko 10-15 godina 3 dana 
- preko 15-20 godina 5 dana 
- preko 20-25 godina 7 dana 
- preko 25 godina 9 dana 
b) uvjeti rada do 5 radnih dana 
c) zahtjevnost, složenost rada do 4 radna dana 
d) doprinos djelatnika do 4 radna dana 
e) zdravstveno stanje djelatnika do 3 radna dana 
f) socijalne prilike djelatnika do 3 radna dana. 

Kriteriji iz točaka b) do f) konkretno se utvrđuju u kolektivnom ugovoru, ili u općem aktu poduzeća. 
Plan korištenja (raspored) godišnjih odmora određuje poslovodni organ, odnosno poslodavac, uvažavajući potrebe radnog procesa i to tako da on u vrijeme odmora ne bude bitno ometen. Prilikom raspoređivanja godišnjih odmora, uzimaju se u obzir u okviru mogućnosti, prijedlozi i želje djelatnika 
Djelatnik ima pravo da jedan dan godišnjeg odmora iskoristi onoga dana kojeg sam odredi. O korištenju tog dana odmora mora izvijestiti poduzeće odnosno poslodavca 3 dana prije korištenja .Godišnji odmor se prekida ako se djelatnik u toku njegova korištenja razboli. Po prestanku razloga za odsutnost radi bolesti, djelatnik redovno nastavlja koristiti godišnji odmor, a u suglasnost.i s neposrednim rukovodiocem može ga iskoristiti i kasnije. 

PLAĆE, DODACI, NAKNADE PLAĆE I TROŠKOVI 

Članak 16. 
Poduzeće, odnosno poslodavac je dužno djelatniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od: 
- osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je djelatnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu; 
- povećanja plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada djelatnika (u daljnjem tekstu· stimulativni dio plaće); 
- povećanja plaće po osnovi radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći (u daljnjem tekstu: dodaci). 

Članak 17. 
Osnovna plaća djelatnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđuje se tako da se iznos najniže osnovne plaće pomnoži pripadajućim koeficijentom složenosti. Najniža osnovna plaća pratit će najnižu osnovnu plaću iz Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo. 

Članak 18. 
U Tarifnom dijelu ovog Ugovora izvršeno je razvrsta vanje i vrednovanje pojedinih poslova, odnosno radnih mjesta, po stupnjevima na osnovu složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima. Složenost poslova radnog mjesta, u smislu odredbi ovog Ugovora, uključuje značaj radnog mjesta u poslovanju poduzeća odnosno poslodavca, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo djelatnika, zahtjevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti djelatnika, kao i ostale psihofizičke osobine za rad na određenom radnom mjestu. 
Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su prisutni u pravilu tokom cijelog radnog vremena, koje diktira tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni na takvim radnim mjestima. 
Svi poslovi, odnosno radna mjesta, razvrstani su u najmanje deset grupa, a odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta, odnosno prve i desete grupe složenosti, ne može biti manji od 1:3,2. 

STIMULATIVNI DIO PLAĆE 

Članak 19. 
Općim aktom utvrdit će se kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija djelatnika za ostvarenje većih rezultata rada. 
Djejatnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada i iznosom stimulativnog dijela plaće koja mu po toj osnovi pripada. 

DODACI 

Članak 20. 
Djelatnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za rad u uvjetima težim od normalnih uvjeta rada. 
Općim aktom utvrđuju se radna mjesta s uvjetima rada težim od normalnih, uz prethodno mišljenje Sindikata. 

REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR 

Članak 21. 
Djelatniku jednom godišnje pripada regres za godišnji odmor najmanje u visirki osnovne plaće za 1 tarifni razred u mjesecu prije isplate regresa, a isplaćuje se najkasnije do konca srpnja tekuće godine. 

NAKNADA PLAĆE 

Članak 22. 
Djelatnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće iz prethodnog mjeseca za vrijeme kada ne radi zbog 
- godišnjeg odmora, 
- plaćenog dopusta, 
- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, 
- obavljanja funkcije predstavnika djelatnika u organima upravljanja, 
- drugim slučajevima. 

Djelatnik ima pravo na naknadu najmanje u visini njegove osnovne plaće za vrijeme kada ne radi zbog: 
- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti 
- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje djelatni ka kao na primjer, u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično. 
Kolektivnim ugovorima ili općim aktima poduzeća mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada u pojedinim specifićnim slučajevima radi osiguranja nesmetanog odvijanja procesa rada kao što su pripravnosti djelatnika kod kuće, dežurstva na radnom mjestu itd. 

Članak 23. 
Djelatnicima se može isplatiti Božićnica, visinu koje sporazumno utvrduju poduzeće i Sindikat. 

Članak 24. 
Poduzeće, odilosno poslodavac može isplatiti jubilarne nagrade za navršenih 
- 10 godina radnog staža 50% 
- 20 godina radnog staža 70% 
- 30 godina radnog staža 80% 
- 35 godina radnog staža 90% 
- 40 godina radnog staža 100% 
prosječne mjesečne plaće u poduzeću odnosno kod poslodavca, isplaćene u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se isplaćuje nagrada. 

Članak 25. 
Djelatniku prilikom odlaska u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od najmanje 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna 3 mjeseca. 

Članak 26. 
Poduzeće, odnosno poslodavac može osigurati sredstva za poklon djetetu do 12 godina starosti, roditelju nositelju zdravstvenog osiguranja djetela, najmanje u visini od 15% prosječne plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca. 

Članak 27. 
Poduzeće, odnosno poslodavac isplaćuje naknadu troškova prijevoza za dane koje djelatnik provede na radu, a prema stvarnim troškovima prijevoza za dolazak i odlazak s posla Kolektivnim ugovorom ili općim aktom obvezno se utvrduju prava i krvjeti korištenja naknade troškova prijevoza. 

Članak 28. 
Djelatnik ima pravo na naknadu troškova prehrane tijekom dnevnog punog radnog vremena u visini najmanje 25% prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodrlom mjesecu. 

NEPLAĆENI DOPUST 

Članak 29. 
Djelatnik može odsustvovati bez naknade plaće do 30 dana u tijeku jedne kalendarske godine, u slijedećim slučajevima: 
- neodložnih osobnih poslova 
- privatnih putovanja 
- njege člana uže obitelji 
- popravka kuće odnosno stana 
- liječenja o vlastitom trošku 
- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili spe cijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima. 
Odluku o neplaćenom dopustu donosi direktor poduzeća. 

ZAŠTITA NA RADU 

Članak 30. 
Djelatnik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje ne smije biti stavljen u lošiji položaj, niti će se protiv njega voditi disciplinski postupak, osim ako je po posebnim propisima i pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine. 
Prava iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti, kao i u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa. 
Radi osiguranja minimalnih standarda sigurnosti na radu poduzeće odnosno poslodavac i djelatnik, obvezni su, osim prava i obveza odredenih važećim zakonodavstvom, poštovati odredbe ovog Ugovora u svezi zaštite na radu. 

Članak 31. 
Poduzeće odnosno poslodavci imaju na području zaštite na radu prvenstveno slijedeće obveze: 
- osigurati prodavačima radnu odjeću, 
- prilagoditi posao pojedinačnom djelatniku, posebno odgovarajućim oblikovanjima radnog mjesta, izborom sredstava za rad, izborom radnih, tehnoloških postupaka, te uklanjanjem monotonosti posla i pretjeranog ritma, kao i smanjivanjem štetnih utjecaja na zdravlje radnika, 
- prilagoditi posao tehničkom napretku i poznavanju napretka struke u zemlji i svijetu, 
- zamjenjivati opasne s bezopasnim ili s manje štetnim radnim (tehnološkim) postupcima, sredstvima za rad, materijalima i izvorima energije, 
- razvijati usklađenu politiku zaštite na radu uključujući u nju tehnologiju, organizaciju rada, socijalne odnose i utjecaj radne okoline, 
- savjetovati se s djelatnicima odnosno njihovim zastupnicima o pitanjima razvoja i uvođenja novih tehnologija. 
Sve mjere u svezi sa zaštitom i osiguranjem zdravlja djelatnika na radu idu na trošak poduzeća odnosno poslodavca. 
Svaki djelatnik dužan je brinuti za vlastitu zaštitu i zdravlje u skladu sa svojom osposobljenošću te pismenim i usmenim uputama poslodavca. 

Članak 32. 
U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, sindikalni povjerenik ima slijedeća prava i obveze: 
- sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstanci u radni i proizvodni proces, 
- biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje djelatnika, 
- primati primjedbe djelatnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu, 
- prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima djelatnika čiji je povjerenik, 
- pozvati inspektora rada u nadzor kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje djelatnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, 
- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije relevantne za njegov rad, 
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, 
- svojom aktivnošću poticati ostale djelatnike na rad na siguran način. 

PRAVA DJELATNIKA ZA ČIJIM JE RADOM PRESTALA POTREBA 

Članak 33. 
Kriteriji za utvrđivanje viška djelatnika vrednuju se sa slijedećim brojem bodova: 

1. stručna sprema odnosno osposobljenost za rad djelatnik ima 
a) tražena stručna sprema, odnosno osposobljenost 10 bodova 
b) jedan stupanj niža stručna sprema odnosno osposobljenost od tražene 0 bodova 
c) dva stupnja niža stručna sprema odnosno osposobljenost od tražene -5 bodova 
d) više od dva stupnja niža stručna sprema odnosno osposobljenost od tražene -10 bodova 

2. Radno iskustvo za rad kojeg djelatnik obavlja: 
a) ima zahtijevano radno iskustvo 5 bodova 
b) nema zahtijevano radno iskustvo 0 bodova 

3. Radna uspješnost djelatnika 
a) natprosječno 20 bodova 
b) prosječno 0 bodova 
c) ispod prosječno -5 bodova 

4. Radni staž 
a) od 1-5 godina 3 boda 
b) od 6-14 godina 10 bodova 
c) od 15-25 godina 15 bodova 
d) više od 25 godina 20 bodova 

5. Zdravstveno stanje vrednuje se na temelju vjerodostojnih 
liječničkih potvrda ili odluka Fonda MIORH 
- djelatnik koji ima kroničnu bolest ili bolest koja se ponavlja 10 bodova 
- slabije zdravstveo stanje djelatnika kao posljedica nesreće na radu ili profesionalne bolesti 20 bodova 

6. Socijalno stanje: 
- djelatnik koji njeguje dijete, stariju osobu ili bračnog druga sa tjelesnim manama ili smetnjama 20bodova 
- zaposlen samo jedan bračni drug ili samohrana osoba 20 bodova 
- broj djece: za svako dijete po 5 bodova 
- djelatnik koji obavlja obrtnu djelatnost kao sporedno zanimanje (popodnevni obrt ili djelatnik koji je vlasnik seoskog imanja) -30 bodova 
- djelatnik čiji bračni drug obavlja djelatnost kao sporedno zanimanje ili je vlasnik obradivih poljoprivrednih površina od 4 ha -30 bodova 

U slučaju trajnih viškova primjenjuju se svi kriteriji iz prethodnog stavka. 

ZAŠTITA PRAVA DJELATNIKA 

Članak 34. 
O svakom pravu, obvezi i odgovornosti mora se djelatniku izdati rješenje s poukom o pravnom lijeku. , 
U postupku za zaštitu prava djelatnika, o prigovoru djelatnika koji je u radnom odnosu u poduzeću odlučuje organ upravljanja ili organ utvrđen općim aktom. 
O prigovoru djelatnika koji je u radnom odnosu kod poslodavca odlučuje arbitraža koju sporazumno imenuju poslodavci i Sindikat. 

Članak 35. 
U svrhu zaštite svojih prava svaki se djelatnik, član sindikata može obratiti sindikalnom povjereniku. Sindikalni povjerenik dužan je provjeriti navode djelatnika o povredi njegovih prava, te u slučaju ako ocijeni da postoji povreda prava obvezan ga je zastupati. 

KOLEKTIVNO OSIGURANJE 

Članak 36. 
Poduzeće odnosno poslodavac može u skladu sa svojim mogućnostima kolektivno osigurati djelatnike za slučaj smrti i trajnog invaliditeta. 
Troškove osiguranja iz stava 1. ovog članka kod odgovarajućeg zavoda snosi poduzeće, odnosno poslodavac. 

SOCIJALNI MIR 

Članak 37. 
Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim djelatnicima na koje se ovaj Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su ovim Ugovorom uređena. 
Za sva pitanja koja ovim Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim koleletivnim ugovorom, Sindikat se ne odriče prava na štrajk. Obveza socijalnog mira vrijedi do otvaranja novih kolektivnih pregovora. 

Izuzetno od stavka 1 i 2 ovog članka, dopušten je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima zaposlenih u određenoj djelatnosti. 
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku. 
Štrajkom rukovodi štrajkački odbor 
Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. 
Kada je štrajk organiziran zbog neispunjenja obveza propisanih ovim Kolektivnim ugovorom, troškove štrajka snosi poduzeće odnosno poslodavac. 

PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRNVA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA 

Članak 38. 
Strane Kolektivnog ugovora moraju svim raspoloživim sredstvima nastojati da se ovaj Ugovor pravilno izvršava, a njegove odredbe poštuju. Obje strane se obvezuju da neće za trajanja ovog Kolektivnog ugovora pristupiti štrajku, bojkotu ili pribjeći zatvaranju poduzeća u svrhu ispunjenja zahtjeva za pronijenom neke od odredbi iz ovog Kolektivnog ugovora. 
Za rješavanje sporova između strana Kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem osniva se komisija za mirenje i arbitražno vijeće. 
Smatra se da se radž o sporu među stranama ako se one ne sporazumiju o zaključivanju, promjeni odnosno dopuni Kolektivnog ugovora, odnosno o drugim mjerama za rješavanje spornih situacija. 
Sindikat se obvezuje da u vrijeme važenja ovog Ugovora ukoliko se on ostvaruje, neće organizirati štrajk za mijenjanje odredbi ovog Ugovora. 

Članak 39. 
U poduzeću odnosno kod poslodavca koji se bave djelatnošću prometa robe i usluga (trgovine) osnovnim živežnim namirnicama, općim aktom odnosno kolektivnim ugovorom, određuju se poslovi i zadaci i način kako se za vrijeme štrajka oni obavljaju, a koji su nužni za osiguranje nenadoknadivih uvjeta za život i rad građana i drugih organizacija. 

RJEŠAVANJE SPOROVA I IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA 

Članak 40. 
Za rješavanje sporova između potpisnika ovog Kolektivnog ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja pokreće se na pismenu inicijativu jednog od potpisnika ovog Kolektivnog ugovora. 

Postupak mirenja ne može se provesti ako jedan od potpisnika ovog Kolektivnog ugovora nije prihvatio prijedlog za provođenje mirenja. 
Komisija za mirenje ima predsjednika i četiri člana. Svaki potpisnik Kolektivnog ugovora imenuje po dva člana komisije za mirenje. 
Članovi komisije sporazumno imenuju predsjednika komisije iz redova uglednih znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika. 

Članak 41. 
U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke. 
Komisija za mirenje će dati pismeni prijedlog nagodbe. Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe. 
Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba). 

Članak 42. 
Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja, ugovorne strane će predmet spora povjeriti arbitražnom sudu od tri člana. 
Arbitražni sud se za svaki slučaj spora imenuje iz šire liste arbitara koju su suglasno utvrdili Hrvatska gospodarska komora i Savez samostalnih sindikata Hrvatske. 
Arbitražni sud utvrđuje i slučajeve kršenja odredaba ovog Kolektivnog ugovora i donosi odluke o tim slučajevima. 
Postupak za utvrđivanje kršenja odredaba ovog Kolektivnog ugovora mogu pokrenuti potpisnici ovog Ugovora. 
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu Kolektivnog ugovora. Strana koja pokreće postupak izmjene ili dopune Kolektivnog ugovora radi to u pismenom obliku. Druga strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku od 30 dana inače se pokreće arbitražni postupak. 
Ako se potpisnici Kolektivnog ugovora ne sporazumiju o izmjenama i dopunanka Kolektivnog ugovora, odnosno ne postignu suglasnost u postupku mirenja, rješenje spora se povjerava arbitražnom sudu. 
Jedan potpisnik Kolektivnog ugovora može napustiti Kolektivni ugovor, ali je dužan prethodno najaviti svoje odstupanje pismeno, najmanje tri mjeseca prije napuštanja primjene Kolektivnog ugovora. U isto vrijeme ima pravo pokrenuti postupak za zaključivanje novog Kolektivnog ugovora. 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 43. 
Hrvatska gospodarska komora i Sindikat trgovine Hrvatske imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog Kolektivnog ugovora i praćenje njegove primjene. 
Zajednički organ ima četiri člana od kojih po polovicu imenuje svaka ugovorna strana. 
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Kolektivnog ugovora snose ugovorene slrane svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, komisije za mirenie i komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora stranke dijele proporcionalno. 

Članak 44. 
Poduzeća, odnosno poslodavci, dužni su uskladiti svoje opće akte, odnosno kolektivne ugovore, s odredbama ovog Kolektivnog ugovora, odnosno početi s primjenom odredbi ovog Kolektivnog ugovora, odnosno početi s primjenom odredbi ovog Kolektivnog ugovora, najkasnije u roku 30 dana od dana stupanja Ugovora na snagu. 

Članak 45. 
Ovaj Kolektivni ugovor bit će objavljen u skladu s Uputama o registraciji i objavljivanju registriranih kolektivnih ugovora ("Narodne novine", br. 29/92.). 

Hrvatska Sindikat trgovine 
gospodarska komora Hrvatske 
dr Petar Vidaković, v. r. Ana Knežević, v. r 


ANEKS KOLEKTIVNOM UGOVORU 
Utvrđivanje osnovne plaće 
1. Tablica radnih mjesta odnosno zanimanja po stupnjevima složenosti poslova 
2. Vrednovanje posebnih znanja i sposobnosti koja nisu obuhvaćena utvrđenim stupnjem složenosti poslova. 
3. Osnove za vrednovanje težih uvjeta rada 
4. Tablica radnih mjesta s težim uvjetima rada 

1.TABLICA ZANIMANJA I RADNIH MJESTA PO STUPNJEVIMA I KOEFICIJENTIMA SLOŽENOSTI POSLOVA (TARIFNI RAZREDI) 

Stupanj                 Naziv zanimanja i radnih                Koeficijenti
složenosti                      mjesta u okviru zanimanja               složenosti
poslova                                                         poslova
(str.spreme)                                                            od       do
___________________________________________________________________________

I.                              - trgovinski manipulant,
                                - pomoćni radnik u skladištu
                                - čuvar
                                - portir                                1,03    1,10
                                - čistač

II.                             - paker robe
                                - dostavljač robe
                                - telefonist                            1,11    1,27
                                - vozač viljuškara

III.                            - prodavač
                                - daktilograf                           1,28    1,41
                                - evidentičar utroška

IV.                             - poslovođa
                                - trgovinski aranžer
                                - komercijalni kalkulant
                                za unutrašnju trgovinu
                                - nabavljač robe
                                - komercijalni operater
                                - skladištar
                                - operater platnog prometa              1,42    1,58
                                - knjigovođa
                                - saldakantist
                                - kadrovski operater
                                - arhivar
                                - sistemsko-analitički pro-
                                gramer
                                - administrativno-tehnički
                                sekretar
                                - blagajnik

 V.                             - trgovinski aranžer propagandist
                                procesni organizator nabave, prodaje
                                 i skladištenja robe
                                - trgovački putnik                      1,59    1,75
                                - vanjskotrgovinski kalkulant
                                - knjigovođa kontist
                                - poslovni tajnik
                                - knjigovodstveni likvidator

VI(VI-1)                        - knjigovođa bilancist
                                - organizator konsignacij-
                                skih poslova
                                - komercijalist
                                - organizator nabavnih i prodajnih poslova
                                - trgovački kontrolor
                                - organizator carinsko-de-
                                viznih poslova
                                - kontrolor materijalno-fi-
                                nancijskih poslova                      1,76    2,01
                                - organizator knjigovod-
                                stvenih poslova
                                - organizator materijalno-
                                financijskih poslova
                                - operativni organizator
                                zaštite na radu


VII(VI-2)
                                - organizator deviznih poslova  2,02    2,27


VIII(VII-1 )                    - organizator ekonomske propagande
                                - komercijalist unutrašnje
                                trgovine
                                - vanjskotrgovinski komercijalist
                                - organizator trgovinskog
                                poslovanja
                                - organizator komercijalnog poslovanja
                                - organizator uslužno-komercijalnog 
                                poslovanja                              2,28    2,59
                                - organizator ekonomskog poslovanja
                                - organizator materijalno-financijskog poslovanja
                                - organizator pravnog poslovanja
                                - programer informacijskog sistema
                                - informatičar
                                - organizator kadrovskih
                                poslova

(VII-2)

                                - istraživač trgovinskog
                                poslovanja
                                - organizator trgovinskog
                                poslovanja - specijalist
                                marketinga
                                - savjetnik za ekonomska
                                pitanja                                 2,60    2,99
                                - analitičar specijalist za
                                računovodstvene poslove
                                - analitićar specijalist za
                                financijske poslove
                                - projektant specijalist za
                                informacijski sistem

X(VIII)
                                - naučni istraživač trgovine
                                - organizator trgovinskog
                                poslovnog sistema                       3,00    3,20
                                - naučni istraživač siste -
                                ma planiranja 
                                - naučni istraživač finan-
                                cija i računovodstva




2. VREDNOVANJE POSEBNIH ZNANJA, SPOSOBNOSTI I UVJETA KOJI NISU OBUHVAĆENI UTVRĐENIM STUPNJEM SLOŽENOSTI POSLOVA (ZANIMANJA) 

Pod posebnim zanimanjima, sposobnostima i uvjetima koje treba posebno vrednovati podrazumijevaju se oni koji nisu obuhvaćeni i vrednovani utvrđenim stupnjem stručne spreme konkretnog zanimanja. To su znanja i sposobnosti koja nisu utvrđena nekim propisom, niti su uobičajena u konkretnom zanimanju, ali ih neka poduzeća mogu zbog svojih specifičnih potreba utvrditi općim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom,kao uvjet za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima (poseban stručni ispit, znanje određenog stranog jezika, posjedovarije određenih specijalnih znanja i vještina iz domene drugih zanimanja i dr.). 
Kad se za neko radno mjesto pored utvrđene vrste i stupnja stručne spreme traži i posebno znanje ili sposobnost, koje zbog specifičnosti nije uračunato u stupanj složenosti poslova dotičnog zanimanja, ovo posebno znanje ili sposobnost treba dodatno vrednovati odgovarajućim postotkom i posebno ih iskazati, polazeći od značaja tog elementa za obavljanje poslova radnog mjesta i u procesu rada općenito. 

3. OSNOVE ZA VREDNOVANJE TEŽIH UVJETA RADA 

Dodatak za teže uvjete rada u trgovini utvrđuje se po ovim osnovama, te se osnovna plaća uvećava za najmanje 10% kod: 

- fizičkog napora, 
- neprirodnog položaja tijela, 
- opasnosti od ozljeda na radu, 
- rada s određenim strojevima, 
- povečane buke, zra.čenja, vibracija, vlage, 
- štetnih plinova i aerosola, 
- psihofizićkog opterećenja, 
- rada s prljavim tvarima, 
- rada na visokim i niskim temperaturama, na okvorenom i na visini. 

4. TABLICA RADNIH MJESTA S TEŽIM UVJETIMA RADA 

Radna mjesta s težim uvjetima rada su ona na kojima se obavljaju slijedeći poslovi: 
- čišćenje poslovnih prostorija, 
- daktilografski posao, 
- posao utovara, istovara i manipuliranja robom, 
- tehničko-sekretarski posao, 
- rad viljuškarom, 
- blagajnički posao u prodavaonici, 
- komisioniranje i odvajanje robe, 
- prodaja robe na malo, 
- obavljanje prijevoza teretnim vozilom do 5 tona, 
- aranžiranje izložbenog i prodajnog prostora, 
- kontrola lijekova i kemikalija, 
- druga radna mjesta koja podliježu kriterijima navedenim u toč. 3. ovog Aneksa. 

Ovaj Aneks je sastavni dio Kolektivnog ugovora. 

Hrvatska Sindikat trgovine gospodarska Hrvatske komora 
Ana Knežević, v. r. 
dr. Petar Vidaković, v. r. 



Kolektivni ugovor za djelatnost ugostiteljstva i turizma Hrvatske


  

Narodne novine br.: 67 - Datum: 21.09.1994. - Interni ID: 19941178


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost ugostiteljstva i turizma Hrvatske

KOLEKTIVNI UGOVORI
Na osnovi članaka 93. i 94. Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine" broj 25/92 - pročišćeni tekst) Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora, zaključili su 8. srpnja 1994. godine u Zagrebu
KOLEKTIVNI UGOVOR 
ZA DJELATNOST UGOSTITELJSTVA I TURIZMA HRVATSKE
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) primjenjuje se na sve radnike zaposlene kod pravnih i fizičkih osoba (u daljnjem tekstu: poslodavac) na teritoriju Republike Hrvatske, u slijedećim grupacijama: 
0801 UGOSTITELJSTVO 
0802 TURISTIČKO POSREDOVANJE 
06203 MARINE S NAUTIČKIM USLUGAMA 
06303
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se i na hotele, restorane i druge ugostiteljske i turističke objekte koji obavljaju turističko-ugostiteljsku djelatnost komercijalnog karaktera u sastavu organizacija drugih djelatnosti. 
Pod pojmom radnik, u smislu primjene ovog Ugovora, podrazumijevaju se svi radnici zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, kao i radnici koji poslove svog radnog mjesta obavljaju kod kuće.
Ovaj Ugovor primjenjuje se i na učenike i studente na praksi.
Članak 2.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u kolektivnom ugovoru odnosno općem aktu poslodavca.
Ako bi posebnim kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom poslodavca neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Ugovora.
ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA I RASPOREĐIVANJE RADNIKA
Članak 3.
Ako radnik ne počne raditi danom koji je određen odlukom o izboru odnosno ugovorom o zapošljavanju, poslodavac može odrediti drugi dan početka rada.
Članak 4.
Pokusni rad za radnike do trećeg stupnja stručne spreme ne može se utvrditi u trajanju dužem od tri mjeseca.
Članak 5.
Radnik može biti raspoređen na druge poslove odnosno može mu prestati radni odnos zbog toga što nema potrebno znanje i sposobnosti i ne ostvaruje predviđene rezultate rada na svom radnom mjestu, samo kad se to utvrdi u odgovarajućem postupku.
Postupak utvrđivanja potrebnog znanja i sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta poslodavac počinje prikupljanjem podataka o radu radnika, o čemu se obavještava radnik. Poslodavac je dužan u postupku saslušati radnika. O početku postupka obavještava se sindikalni povjerenik.
Poslodavac ne može donijeti odluku prije nego što se očituje o mišljenju sindikata kojega je radnik član.
Članak 6.
Radnik može biti raspoređen iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 55 km ako poslodavac osigura smještaj za radnika ili mu nadoknadi povećane troškove.
Uvjeti smještaja odnosno visina troškova koji se priznaju utvrđuju se posebnim kolektivnim ugovorom. 
Poslodavac ne može radnika rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 50 km radnicu za vrijeme trudnoće, majku s djetetom do 7 godina starosti, invalida, samohranog roditelja, roditelja teže hendikepiranog djeteta koji zbog toga radi sa skraćenim radnim vremenom i sindikalnog povjerenika, bez njihovog pristanka.
ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU
Članak 7. 
Poslodavac je dužan poduzeti mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacije i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva. Poslodavac je dužan kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike, odnosno njihove povjerenike za sigurnost na radu, o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.
U cilju prilagođavanja tehničkom napretku, poslodavac je u obvezi planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa općenito, na način da stalno nastoji opasne tehnologije uklanjati iz radnog procesa, zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.
Članak 8. 
U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i dužnost:
- sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstanci u radni i proizvodni proces,
- biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, 
- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,
- prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, 
- pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, 
- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno provjeravati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije od značaja za njegov rad,
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
- svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na sigvran način.
Članak 9.
Radnik koji u slučaju ozbiljne prijeteće i neizbježne opasnosti po život i zdravlje napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svog postupka i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica. U slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan oba vijestiti odgovornu osobu kod poslodavca ili sindikalnog povjerenika.
RADNO VRIJEME
Članak 10.
Raspored tjednog radnog vremena - njegov početak i završetak, te dnevni odmor, odnosno vrijeme pauze, utvrđuje se kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o zapošljavanju, prema specifičnostima pojedinih poslova.
Raspored radnog vremena potrebno je u pisanom obliku staviti na uvid radnicima.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 11.
U objektima sa cjelogodišnjim poslovanjem preraspodjela sati zaposlenim radnicima mora se osigurati i na način da se fond sati za preraspodjelu iskoristi do kraja kalendarske godine. U slučaju da to nije moguće, poslodavac je dužan radniku isplatiti novčanu naknadu u visini broja prekovremenih sati.
Članak 12.
U objektima sa sezonskim poslovanjem preraspodjela sati zaposlenim radnicima mora se osigurati na način da se fond sati za preraspodjelu iskoristi u kalendarskoj godini do početka sljedeće sezone. U slučaju da to nije moguće, poslodavac je dužan radniku isplatiti novčanu naknadu u visini broja prekovremenih sati.
ODMORI I DOPUSTI
Članak 13.
Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u godini u slučajevima:
- sklapanja braka,najmanje 4 dana
- rođenja djeteta,najmanje 2 dana 
- smrti bračnog supružnika,roditelja,djece, najmanje 5 dana 
- smrti djedova,baka,braće i sestara,najma- nje 3 dana 
- selidbe u drugo mjesto,najmanje 2 dana 
- elementarne nesreće, najmanje 5 dana 
- teške bolesti ili liječenja člana uže obitelji (roditelji i djeca) izvan mjesta stanovanja, najmanje 3 dana 
- u slučaju većih oštećenja ili uništenja materijalnih dobara kao posljedice rata ili oružanog sukoba, najmanje 5 dana 
- radi smještaja prognanih ili izbjeglih osoba, najmanje 1 dan 
- radi traženja članova obitelji
- djece, supružnika, roditelja, braće i sestara nestalih u ratu ili oružanom sukobu, najmanje 5 dana Ako se tijekom godine ponovi neki slučaj iz prvog stavka, radnik može ostvariti pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće i duže od sedam dana u godini.
Članak 14. 
Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima: 
- njege člana obitelji koja nije medicinski indicirana,
- izgradnje ili popravka kuće ili stana,
- liječenja na vlastiti trošak, 
- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima. Kada to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana.
Članak 15.
U granicama duljine godišnjeg odmora koje su određene Zakonom, trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se:
- prema uvjetima rada 2-4 dana 
- prema doprinosu radnika na radu 0-5 dana 
- prema složenosti poslova u skladu s tarifnim razredima 1-3 dana
- prema radnom stažu 1-8 dana 
- prema posebnim socijalnim uvjetima 1-3 dana 
Broju dana utvrđenom kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca, prema kriterijima iz prethodnog stava, pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od osamnaest (18) radnih dana, s tim da ne može prijeći Zakonom utvrđeni maksimum. 
Na zahtjev radnika poslodavac mora omogućiti korištenje godišnjeg odmora u dva dijela. U takvom slučaju radnik najmanje 15 dana prije utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora mora o svom zahtjevu obavijestiti nadležni organ poslodavca. 
Godišnji odmori se koriste u Zakonom predviđenom roku. Iznimno, član posade broda i radnik na radu u inozemstvu, može godišnji odmor prenijeli u narednu kalendarsku godinu, sukladno potrebama posla, ako najmanje 30 dana prije utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora o svom zahtjevu obavijesti nadležni organ poslodavca. 
Dva dana godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po želji, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca u roku od 30 dana prije korištenja. 
Radnik mlađi od 18 godina ne može imati manje od dvadeset i pet (25) radnih dana godišnjeg odmora. 
Radnici koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku, zbog radne obveze ili zarobljavanja od strane neprijatelja nisu koristili godišnji odmor iz prethodne godine, imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor po demobilizaciji ili prestanku radne obveze.
Članak 16.
Sezonski radnici koji nemaju godinu dana neprekidnog rada u kalendarskoj godini za koju koriste godišnji odmor, imaju pravo na srazmjerni dio godišnjeg odmora, ali ne manje od 2 dana godišnjeg odmora za svaki mjesec dana.
PLAĆE
Članak 17.
Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od: 
- osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti poslove radnog mjeste na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na odnosnom radnom mjestu, 
- povećanja plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada radnika (u daljnjem tekstu: stimulativni dio plaće),
- povećanja plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći (u daljnjem tekstu: dodaci).
Članak 18. 
Poslodavac je dužan omogućiti radniku i sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.
Članak 19.
Plaća se isplaćuje u pravilu dva puta mjesečno. 
Prvi dio plaće ne može iznositi manje od 50 posto pripadajuće mjesečne osnovne plaće radnika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se vrši isplata. 
Drugi dio plaće poslodavac je dužan isplatiti najkasnije petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec. 
U slučaju zakašnjenja isplate prvog, odnosno drugog dijela plaće, poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti zakonske kamate zajedno s plaćom.
Članak 20.
Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora, predstavlja najniži iznos kojeg je poslodavac dužan radniku isplatiti.
Članak 21. 
Najnižu osnovnu plaću ugovorne strane utvrđuju u iznosu od 667 kuna. 
Utvrđeni iznos iz prethodnog stavka korigirat će se sukladno rezultatima pregovora između Zakonom ovlaštenih partnera.
Članak 22.
Ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima, odnosno kolektivnim ugovorom kod poslodavca, izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova na osnovi složenosti za te poslove, za grupacije UGOSTITELJSTVO, TURISTIČKO POSREDOVANJE I MARINE S NAUTIČKIM USLUGAMA.
Svi poslovi odnosno radna mjesta, razvrstavaju se u TARIFNIM STAVOVIMA NAVEDENIH GRUPACIJA koji su sastavni dio ovog Ugovora. 
Odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanih poslova, odnosno radnog mjesta, ne može biti manji od 1:3,5.
Članak 23.
Složenost poslova utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti množi koeficijentom složenosti utvrđenim za određenu grupu poslove, polazeći od utvrđenih Tarifnih stavova.
Članak 24. 
Vrednovanje i razvrstavanje radnih mjesta izvršeno na temelju složenosti poslova može se korigirati ne osnovi uvjeta rada za poslove pojedinog radnog mjesta.
Članak 25. 
Posebnim kolektivnim ugovorom, općim aktom poslodavca i ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca, utvrdit će se mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata i stimulacija radnika za ostvarenje većih rezultata rada.
Radnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada za stimulativni dio plaće koji mu po toj osnovi pripada. Na zahtjev radnika, poslodavca ili sindikata može se izvršiti stručna arbitraža normi ili drugih mjerila vrednovanja rezultata rada, a do završetka arbitražnog postupka radnik ostvaruje stimulativni dio plaće po tada važećim mjerilima.
Članak 26.
Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža 0,5 posto.
Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu uvećan za tekući radni staž kod poslodavca.
Članak 27.
Osnovna plaća radnika povećava se kad radnik radi u uvjetima rada težim od normalnih za odnosno radno mjesto. Posebnim kolektivnim ugovorom i općim aktom kod poslodavca utvrdit će se uvjeti rada teži od normalnih za pojedina radna mjesta.
Elementi težih uvjeta rada koji se obvezno moraju uzeti u obzir kod uređivanja ovih pitanja u posebnom kolektivnom ugovoru i općem aktu kod poslodavca su slijedeći:
- utjecaj okoline (klima, buka, vibracije, zračenje, vlaga, štetni plinovi, biološke štetnosti),
- fizička i psihička opterećenja (opterećenje osjetila, teški fizički napori s mogućim posljedicama za zdravlje, rad s prljavim tvarima),
- opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu (opasnost od alata ili predmeta rada, transportnih sredstava i sredstava javnog prometa, opasnost od pada, električne struje, zatrpavanja, eksplozije, vrućih i užarenih predmeta ili tvari od nagrizajućih tvari).
Članak 28.
Osnovna plaća radnika povećava se najmanje: 
- za rad noću koji počinje u 22 sata a završava u 6 sati 30% 
- za rad na radnom mjestu na kojem se poslovi obavljaju isključivo od 22 do 6 sati 50% 
- za prekovremeni rad 50%
- za rad nedjeljom 40%
- za rad u drugoj smjeni 10%
- za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 15% 
Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za najmanje 50 posto. 
Ako radnik radi na dan Uskrsa, ima pravo na plaću uvećanu najmanje za 50 posto. 
Ako se radniku u toku jednog dana ponove dvije ili više osnova po kojima se povećava osnovna plaća, tada se svi dodaci kumuliraju i obveza je poslodavca da tako kumulirane dodatke i isplati.
Plaće iz dobiti po osnovi inovacija
Članak 29.
Općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca može se utvrditi pravo radnika na dio plaće iz dobiti poslodavca.
Članak 30.
Posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca, utvrđuju se kriteriji i mjerila udjela pojedinog radnika u plaći iz dobiti. Plaće iz dobiti isplaćuju se u novčanom iznosu a mogu se isplatiti i u obliku obveznica ili dionica.
Članak 31.
Radniku se može isplatiti trinaesta (13) plaća kod poslodavca, u visini koja se utvrđuje kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom kod poslodavca.
Članak 32. 
Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom. 
Podatke o izumu iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi, bez odobrenja poslodavca.
Poslodavac ima pravo iskorištavati izum iz stavka 1. ovog članka, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom ili ugovorom o zapošljavanju. 
Ako nadoknada nije utvrđena na način iz stavka 3. ovog članka, sud će odrediti pravednu naknadu.
Članak 33.
Općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca utvrđuju se prava radnika temeljem njegovog doprinosa poslovnom rezultatu inovacijom, racionalizacijom ili drugim oblicima stvaralaštva. 
Ta prava mogu biti utvrđena u obliku novčanog udjela u neto ostvarenim efektima inovacije, racionalizacije i drugih oblika stvaralaštva; u prednostima radnika za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju; u omogućavanju povoljnijih uvjeta za inovativni rad; u bržoj mogućnosti napredovanja na bolje vrednovana radna mjesta i slično. 
Ostvarivanje konkretnih prava po ovoj osnovi u svakom pojedinačnom slučaju predmet je posebnog ugovora između radnika i poslodavca.
Članak 34. 
Radniku stvaraocu, odnosno grupi stvaralaca, za prihvaćeni prijedlog stvaralačkog rada pripada naknada koja se određuje na temelju osnovice najmanje u visini: 
- 20 posto od osnovice za prihvaćeni prijedlog izuma, 
- 15 posto od osnovice za prihvaćeni prijedlog tehničkog unapređenja, 
- 5 posto od osnovice za prihvaćeni koristan prijedlog. 
Iznos naknade utvrđuje se u neto iznosu i isplaćuje se radniku stvsraocu tijekom čitavog vremena korištenja. Vrijeme korištenja i način utvrđivanja osnovice, utvrđuju se posebnim aktom ili ugovorom između poslodavca i radnika stvaraoca.
Minimalna plaća
Članak 35. 
U slučajevima predviđenim Zakonom o radnim odnosima, radnik ima pravo na minimalnu plaću. 
Pravo radnika na minimalnu plaću detaljno će se regulirati kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili ugovorom o zapošljavanju.
Naknada plaće
Članak 36.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene za prethodni mjesec, kako je to uređeno posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom kod poslodavca, za vrijeme kada ne radi zbog: 
- godišnjeg odmora, 
- plaćenog dopusta,
- državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
- obavljanja funkcije predstavniha radnika u organima upravljanja, 
- drugih slučajeva utvrđenih posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom kod poslodavca.
Članak 37.
Radnih ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove osnovne plaće za vrijeme kada ne radi zbog: 
- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama poslodavca, 
- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika, kao na primjer u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično. 
Posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca mogu se utvrditi i drugi vidovi plaće u pojedinim specifičnim slučajevima radi osiguranja neometanog odvijanja prcesa rada kao što su: pripravnost radnika kod kuće, dežurstvo na radnom mjestu itd.
Članak 38.
U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu plaća najmanje u vfsini od 80 posto njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo s bolovanjem. 
Poslodavac može utvrditi različitu visinu naknade plaće za bolovanje do 42 dana, ovisno o broju dana bolovanja, s tim da naknada ni u kojem slučaju ne može iznositi manje od 80 posto iz stavka 1. ovog članka. 
Naknada u 100 postotnom iznosu plaće prlpada radniku za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.
Članak 39.
Sindikalnom povjereniku, kad ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalnih aktivnosti utvrđenih Zakonom i ovim Ugovorom, pripeda naknada plaće kao da je radio. 
Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće, u smislu stavka 1. ovog članka, sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova Sindikata kod poslodavca, i to tako da za svakog člana Sindikata ima pravo na dva sata aktivnosti tijekom kalendarske godine.
Poslodavac je dužan omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće članu republičkog organa Sindikata, odnosno nacionalne sindikalne centrale, radi pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, kongresa, konferencija i sl.
SOLIDARNOST
Članak 40.
Kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog starosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti te druglh razloga koji se utvrđuju posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca, poslodavac je dužan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika, kao na primjer: lakši posao, povoljniju normu, rad s umanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i slično, bez umanjenja njegove plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.
Članak 41.
Naknada plaće koja invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.
Članak 42. 
Radnik kojem do stjecanja prava na mirovinu nedostaje pet godina staža ili godina života, zadržava do odlaska u mirovinu najmanje plaću koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti. 
Plaća radnika iz stavka 1. ovog članka uvećava se u srazmjeru s rastom prosjećnih plaća kod poslodavca.
OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Članak 43.
Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora najmanje u visini najniže osnovne plaće utvrđene ovim Ugovorom za poslove najnižeg stupnja složenosti na dan isplate regresa. 
Pravo na regres radnika ostvaruje kod poslodavaca gdje koristi godišnji odmor. 
Regres za godišnji odmor isplaćuje se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem radnik koristi godišnji odmor.
Članak 44.
U slučaju kad radnik stekne uvjete za mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini od najmanje tri prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodnom tromjesečju. Pravo na otpremninu pripada i radniku kojem je radni staž dokupljen hao nužan uvjet da bi mu mogao prestati radni odnos kao trajnom višku kod poslodavca.
Članak 45.
Radnik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u sljedećim slučajevima: 
- smrti radnika 3 prosječne mjesečne plaće
- smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi 1 prosječne mjesečne plaće
- nastanka teške invalidnosti 1 prosječne mjesečne plaće
- bolovanja dužeg od 90 dana 1 prosječne mjesečne plaće
- otklanjanja posljedica elementarne nepogode 1 prosječne mjesečne plaće
- nastanka teške invalidnosti radnika, supružnika, roditelja i djece radnika u domovinskom ra- tu 2 prosječne mjesečne plaće. 
Kao osnovica za utvrđivanje prava iz stavka 1. uzima se prosječna mjesečna plaća isplaćena po radniku u goapodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.
Članak 46. 
Kad je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnica u iznosu od 10 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca, te naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.
Troškovi i dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo obračunavaju se na način kako je to regulirano za republičke organe uprave.
Članak 47. 
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegovog stalnog boravka, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome da li su radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka dnevno ne može biti manji od 6 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca.
Terenski dodatak se isplaćuje radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za slijedeći mjesec. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Članak 48.
Slučajevi u kojima radniku pripada dnevnica, a u kojima terenski dodatak, kao i njihove konkretne visine utvrđuju se posebnim kolektivnim ugovorom i općim aktom, odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca.
Članak 49.
Posebnim kolektivnim ugovorom, općim aktom i ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca, utvrdit će se slučajevi kad radniku koji radi u sjedištu poslodavca, pripada pravo na naknadu za odvojeni život od porodice. Naknada za odvojeni život se isplaćuje zbog pokrića putnih troškova i troškova života radnika, nastalih radi odvojenosti od porodice. Kada radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život, naknada ne može iznositi manje od 60 posto prosječne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Ako je radniku osiguran plaćeni smještaj ili prehrana, visina naknade za odvojeni život umanjit će se u odgovarajućem novčanom iznosu. Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Članak 50.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla do visine troškova prijevoza sredstvima javnog prometa. U slučajevima kad radnik nema mogućnosti korištenja sredstava javnog prometa, naknada se uvećava za 30 posto.
Članak 51.
Ukoliko radnik ima pravo na korištenje privatnog automobila za službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini 30 posto cijene litre benzina super po prijeđenom kilometru. Kada će radnik koristiti privatni automobil u službene svrhe, uređuje se općim aktom odnosno odlukom poslodavca.
Članak 52.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prehrane u toku dnevnog punog radnog vremena u visini od 25 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hxvatske u prethodnom mjesecu.
Radnik koji u toku dana, u iznimnim slučajevima, radi duže od 10 sati, ima pravo na dvije naknade, odnosno pravo da dva puta koristi topli obrok. Kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom kod poslodavca, uredit će se način korištenja toplog obroka.
Članak 53.
Učenicima i studentima na obveznoj praksi pripada nagrada u visini: 
- za prvu i drugu godinu srednje škole - 20 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca, 
- za treću i četvrtu godinu srednje škole - 40 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca, 
- za prvu i drugu godinu više škole ili fakulteta - 20 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca,
- za treću i četvrtu godinu fakulteta - 40 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca, 
- imaju pravo na sve dodatke za obavljeni rad kao i naknadu troškova prijevoza s posla i na posao i topli obrok, po istim kriterijima kao i ostali radnici zaposleni kod poslodavca. 
Nagrada i dodaci se ne isključuju.
Ostala prava i obveze učenika i studenata, poslodavac će regulirati međusobnim ugovorom u skladu sa Zakonom.
Članak 54. 
Poslodavac je dužan radniku isplatiti jubilarnu nagradu za navršenih: 
- 10 godina radnog staža 50%
- 20 godina radnog staža 70%
- 30 godina radnog staža 85% 
- 35 godina radnog staža 100% 
Od prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Radnik sa članovima svoje obitelji ima pravo i na korištenje radničkih odmarališta u vlasništvu poslodavca, uz dogovor sindikata i poslodavca. Način i uvjeti za ostvarivanje prava iz prethodnog stavka utvrđuju se ugovorom između sindikata i poslodavca. Poslodavac je dužan osigurati sredstva za poklon djetetu do navršene 12-te godine starosti, roditelju - nositelju zdravstvenog osiguranja djeteta, najmanje u visini 15 posto prosječne mjesečne plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Članak 55.
Poslodavac je dužan kolektivnim ugovorom utvrditi naknade za božićne blagdane.
ODGOVORNOST RADNIKA
Disaplinski postupak
Članak 56. 
Disciplinski postupak provodi se u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom i općim aktom poslodavca.
Disciplinski postupak pokreće poslodavac dostavom pisanog zahtjeva i poziva za raspravu radniku. O pokretanju disciplinskog postupka poslodavac obavještava sindikalnog povjerenika. Na zahtjev radnika, odnosno uz pristanak radnika, u disciplinskom postupku može ga zastupati sindikat kojega je radnik član. Odlučivanje o pojedinim slučajevima u sporu o pravu, obvezi ili odgovornosti iz radnog odnosa, radnik i poslodavac mogu sporazumno povjeriti arbitru ili arbitražnom vijeću. Odluka arbitra ili arbitražnog vijeća je konačna i ima snagu izvršne isprave.
Povreda radnih obveza
Članak 57.
Lakše povrede radnih obveze su: 
- neopravdano zakašnjavanje na rad ili nedozvoljeno napuštanje rada tijekom ili prije isteka radnog vremena, 
- nenošenje propisane radne odjeće na radnom mjestu, 
- nedolično ponašanje na radu, 
- nedolično ponašanje radnika u objektima poduzeća izvan radnog vremena, 
- odbijanje pružanja stručne pomoći radnicima kod poslodavca,
- neprijavljivanje poslodavcu izvršene teže povrede radne obveze, 
- prouzrokovanje štete na radu nenamjerno ili grubom greškom i nepažnjom, u manjem opsegu, 
- nepravovremeno i nekvalitetno izvršavanje poslova uslijed čega nije nastala šteta ili je ona u manjem opsegu, -
te druge povrede radnih obveza regulirane Kolektivnim ugovorom ili općim aktima poslodavca.
Članak 58. 
Teže povrede rednih obveze su: 
- neopravdano izostajanje s rada najmanje pet radnih dana, s prekidima u toku 12 mjeseci, 
- neopravdano izostajanje s rada od dva do pet radnih dana uzastopno,
- neizvršavanje pravomoćne sudske odluke iz radnih odnosa, 
- neizvršavanje radnih obveza čime se znatnije ometa proces rada ili upravljanje kod poslodavca, ili uzrokuje znatna materijalna šteta (osim u slučaju organiziranog štrajka),
- zloupotreba bolovanja,
- unošenje i prodaja artikala u osobnu korist, 
- nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca ili nanošenje materijalne štete poslodavcu, 
- zloupotreba položaja i prekoračenje ovlaštenja, 
- neizdavanje računa i zakidanje gosta,
- neprijavljivanje, odnosno prikrivanje nastanka štete, 
- nekorištenje i nepravilno korištenje i neadekvatno održavanje sredstava za rad,
- upotreba sredstava poslodavca u osobne svrhe, 
- uzrokovanje znatne materijalne štete namjerno ili grubom nepažnjom, 
- narušavanje ugleda poslodavca, 
- druge povrede radnih obveza regulirane kolektivnim ugovorom ili općim aktima poslodavca.
Članak 59. 
Za povrede radne obveze radniku se može izreći jedna od ovih disciplinskih mjera:
- javna opomena, 
- novčana kazna, 
- prestanak radnog odnosa.
Izvršenje mjere prestanka radnog odnosa može se odgoditi od·šest do dvanaest mjeseci.
Članak 60. 
Javna opomena se može izreći za lakšu povredu radne obveze.
Novčana kazna se može izreći za lakše povrede radnih obveza i za teže povrede radnih obveza.
Članak 61. 
Mjere prestanka radnog odnosa mogu se izreći za teže povrede radnih obveza, kako slijedi:
- neopravdano izostajanje s rada najmanje pet radnih dana s prekidima u toku 12 mjeseci, 
- neopravdano izostajanje s rada od dva do pet radnih dana uzastopno, 
- neizvršavanje pravomoćne sudske odluke iz radnih odnosa, 
- neizvršavanje radnih obveza čime se znatnije ometa proces rada ili upravljanja kod poslodavca, ili uzrokuje znatna materijalna šteta (osim u slučajevima organiziranog štrajka), 
- zloupotreba bolovanja, 
-nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca ili nanošenje materijalne štete poslodavcu, 
- neizdavanje računa i zakidanje gosta, 
- narušavanje ugleda poslodavca.
Članak 62.
Sindikat mora obvezno dostaviti mišljenje o učinjenoj povredi radne obveze, a disciplinski organ dužan ga je razmotriti.
Materijalna odgovornost
Članak 63.
Kad radnik pri radu kod poslodavca namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzroči štetu, a njezinu visinu nije moguće utvrditi ili bi njezino utvrđivanje prouzročilo nesrazmjerne troškove, šteta se utvrđuje u paušalnom iznosu. 
Paušalni iznos štete utvrđuje poslodavac. O postupku utvrđivanja štete poslodavac će obavijestiti sindikalnog povjerenika i omogućiti mu prisustvovanje postupku.
PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Članak 64.
Otkazni rok iznosi najmanje:
- za radnika do 30 godina života 1 mjesec 
- za radnika s navršenih 30 do 40 godina života 2 mjeseca 
- za radnika iznad 40 godina života 3 mjeseca.
U vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada radi traženja novog zaposlenja 6 sati tjedno.
Članak 65.
Radniku za čijim je radom trajno prestala potreba kod poslodavca, radni odnos ne može prestati dok ne proteknu slijedeći rokovi od dana donošenja programa rješavanja viška radnika:
- za radnika do 10 godina staža 4 mjeseca 
- za radnika sa preko 10 do 20 godina staža 5 mjeseci 
- za radnika sa preko 20 godina staža 6 mjeseci
Članak 66.
Kriterije za utvrđivanje privremenih i trajnih viškova zaposlenih kod poslodavca, zajedno utvrđuju poslodavac i sindikat.
Članak 67.
Radnik koji je proglašen trajnim viškom kod poslodavca, ima pravo na jednokratnu otpremninu najmanje u visini jedne prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike u protekla tri mjeseca. Radniku koji je proglašen trajnim viškom, a ispunjava uvjete za dokup staža sukladno općim propisima o radnim odnosima, može se dokupiti staž.
Članak 68.
Program rješavanja viška radnika između ostaloga treba sadržavati : 
- objektivno i stručno utvrđene razloge nastanka viška radnika, 
- mogućnost promjene organizacije i procesa rada kod poslodavca,
- mogućnost povremenog smanjenja ili oslobađanja pojedinih vrsta materijalnih obveza poslodavca u skladu sa zakonom, 
- mogućnost rasporeda radnika na drugo radno mjesto, 
- mogućnost zapošljavanja radnika kod drugog poslodavca, 
- mogućnost dokvalifikacije ili prekvalifikacije radnika prema potrebama poslodavca,
- mogućnost obavljanja rada sa skraćenim radnim vremenom do 36 sati tjedno, koje se računa kao puno radno vrijeme. 
Ukoliko radniku nije moguće osigurati zaposlenje primjenom mjera iz stavka 1. ovog članka, Programom se može utvrditi da je za njegovim radom trajno prestala potreba. 
Prilikom utvrđivanja za kojim radnicima je trajno prestala potreba, uzimaju se u obzir slijedeći kriteriji: uspješnost u radu, posebna znanja i sposobnosti, stručna sprema, dužina radnog staža i socijalni status radnika.
Članak 69.
Poslodavac je dužan o razlozima trajnog prestanka potrebe za radom i o Programu rješavanja viška radnika obavijestiti radnike i Zavod za zapošljavanje. 
Obavijest iz stavka 1. ovog članka ima se dostaviti u pismenom obliku, najkasnije 30 dana nakon donošenja Programa.
ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 70. 
O prigovoru radnika koji je u radnom odnosu odlučuje organ utvrđen općim aktom kod poslodavca, odnosno arbitraža koju sporazumno imenuju poslodavac i sindikat.
OBRAZOVANJE RADNIKA I INFORMIRANJE
Članak 71.
Radnici se imaju pravo obrazovati s obzirom na svoje interese i interese poslodavca. Tijekom obrazovanja za potrebe poslodavca radniku pripadaju sva prava kao da je radio. Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca, utvrđuju se posebnim ugovorokn u skladu s kolektivnim ugovorom, općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca.
Članak 72.
Poslodavac,je dužan radniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za ekonomski položaj radnika, kao na primjer: 
- o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika, 
- o poslovnim rezultatima (polugodišnjim i godišnjim), 
- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s kolektivnim ugovorom reguliraju osnovna prava i obveze iz radnog odnosa, 
- o promjeni vlasničkih odnosa odnosno vlasnika. 
Informacije o rezultatima poslovanja poslodavac osigurava po isteku određenog razdoblja (polugodišta i godine), a informacije o planovima i prijedlozima akata poslodavac daje radnicima prije njihovog usvajanja.
UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 73. 
Poslodavac je dužan sindikatu osigurati informacije o prijedlozima odluka koje će razmatrati odgovarajući organ upravljanja ili će ih poslodavac donijeti, a koje su od značaja za ekonomski i socijalni položaj radnika. Stavove sindikata o prijedlozima odluka organ upravljanja odnosno poslodavac dužan je razmotriti i o njima se očitovati prije donošenja odluke. Sindikatu se dostavljaju pozivi s materijalima za sjednice odgovarajućih organa i omogućava sudjelovanje njegovih predstavnika na tim sjednicama kad se odlučuje o pravima radnika, te o njihovom materijalnom položaju. Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kad on to zatraži ili po dogovoru.
Članak 74. 
Poslodavac je dužan sindikatu osigurati najmanje slijedeće: 
- odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata bez naknade troškova, 
- stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri koliko je to nužno za ostvarivanje sindikalne funkcije, 
- obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatnih lista, uz suglasnost radnika.
Članak 75. 
Sindikat je dužan odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika, dostaviti poslodavcu. Sindikalnog povjerenika za vrijeme obavljanja njegove funkcije, kao i dvije godine dana po njezinom prestanku, zbog sindikalne aktivnosti, a bez suglasnosti Sindikata, nije moguće : 
- rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu,
- uvesti među privremeni ili trajni višak radnika, 
- ili na drugi način postavljati u manje povoljan ili podređen položaj.
Sindikalnom povjereniku zbog sindikalne aktivnosti ne smije se snižavati plaća, niti protiv njega povesti disciplinski postupak ili postupak za naknadu štete. Sindikalnom povjereniku, ako funkciju obavlja profesionalno, pripada naknada plaće u visini koeficijenta njegovog radnog mjesta.
RJEŠAVANJE SPOROVA I IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak 76.
Za rješavanje sporova između ugovornih strana, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, može se pokrenuti postupak mirenja. Postupak mirenja pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih strana. Postupak mirenja ne može se provesti ako jedna od ugovornih strana nije prihvatila prijedlog za provođenje mirenja.
Članak 77.
Komisija za pomirenje (u daljnjem tekstu: Komisija) ima predsjednika i četiri člana. Hrvatska gospodarska komora imenuje dva člana a dva člana imenuje Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma Hrvatske. 
Članovi Komisije sporazumno imenuju predsjednika.
Članak 78.
U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke. Komisija će sastaviti pismeni prijedlog nagodbe. Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe. Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba).
Članak 79.
Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja ugovorne strane mogu predmet spora povjeriti arbitraži od tri člana. Arbitraža se za svaki slučaj spora imenuje iz šire liste arbitara koju suglasno utvrđuju ugovorne strane.
Članak 80.
Postupak pred arbitražom vodi se na način koji će se propisati posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stavka 1. ovog članka će suglasno donijeti ugovorne strane.
Članak 81. 
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovog Ugovora. Postupak izmjene i dopune Ugovora pokreće se u pisanom obliku. Druga strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku od 30 dana. Ako druga strana ne prihvati prijedlog izmjena ili dopuna u roku od 30 dana, može se pokrenuti arbitražni postupak.
Članak 82. 
Ako se ugovorne strane ne sporazumiju o izmjenama ili dopunama Ugovora, odnosno ne postignu suglasnost u postupku mirenja, rješenje spora se može povjeriti arbitraži.
Članak 83.
Svaka ugovorna strana može pismeno otkazati Ugovor. Otkazni rok iznosi tri mjeseca.
Sklapanje Kolektivnog ugovora
Članak 84. 
Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kad ga potpišu predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske.
Članak 85. 
Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme i važi do 1. lipnja 1995. godine.
Članak 86.
Ovaj Ugovor registrira se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi u skladu s Uputama o registraciji i objavljivanju registriranih kolektivnih ugovora ("Narodne novine", broj 29/92).
Postupak sklapanja novog Kolektivnog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz članka 78.
Članak 87. 
Ugovorne strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njegove primjene.
Zajednički organ ima četiri člana, od kojih po dva imenuje svaka ugovorna strana.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 88. 
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog Ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, komisije za tumačenje ovog Ugovora, potpisnici dijele proporcionalno.
Članak 89. 
Poslodavci su dužni uskladiti svoje kolektivne ugovore, odnosno opće akte, s odredbama ovog Ugovora, te početi s primjenom najkasnije u roku 30 dana od dana stupanja na snagu.
Članak 90.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom objave.
TARIFNI STAVOVI
1. UGOSTITELJSTVO
I. koeficijent 1,00 
- pomoćni radnik u kuhinji, praoni ,skladištu i drugi pomoćni radnici 
- čuvar 
- čistačica
- dostavljač
II. koeficijent 1,40 
- sobarica 
- telefonist 
- točilac pića 
- vrtlar II. 
- pomoćnik kuhara 
- servir (pomoćnik konobara)
- radnik na održavanju sportskih terena 
- pralja 
- kuhinjska radnica
III. koeficijent 1,80
- kućni majstor 
- konobar 
- kuhar 
- referent 
- blagajnik 
- žurnalist 
- teleprinterist 
- administrator
- daktilograf 
- recepcioner II.
- krojačica 
- skladištar 
- sekretarica 
- slastičar
- vozač
- ekonom 
- mesar 
- trgovac 
- frizer 
- mjenjač valute
IV. koeficijent 2,10
- voditelj sporta i rekreacije 
- kuhar specijalista 
- majstor specijalista 
- barmen specijalista
- slastičar specijalista 
- domaćica kuhinje
- poslovni tajnik
- nadzornica
- glavni blagajnik 
- glavni konobar
- specijalista 
- krupje 
- animator
- recepcioner 
- smostalni referent
- voditelj pripreme hrane
- medicinska sestra 
- fizioterapeut
V. koeficijent 2,30 
- šef recepcije 
- šef slastičarne 
-šef smjene 
- šef sale 
- šef knjigovodstva 
- šef financijske službe
- glavna domaćica 
- inspektor 
- kontrolor 
- šef službe održavanja 
- voditelj hortikulture (manjeg objekta) 
- poslovođa (trgovačke i druge radnje)
VI. koeficijent 2,60 
- šef kuhinje (manjih ugostiteljskih objekata) 
- šef ugostiteljskog servisa 
- voditelj hortikulture (većeg kompleksa)
- samostalni komercijalista prodaje i marketinga
VII. koeficijent 2,80 
- šef kuhinje (većih ugostiteljskih objekata) 
- rukovodilac centralne praone na nivou poduzeća 
- rukovodilac tehničke službe na nivou poduzeća 
- visokostručni radnik 
- samostalni referent kadrovskih i općih poslova
VIII. koeficijent 3,00 
- rukovodilac odjela (općeg, kadrovskog, pravnog, računovodstva, plana i analize, financija, tehnologije i sl.)
IX. koeficijent 3,20 
- rukovodilac prodaje i marketinga 
- rukovodilac poslovne (ekonomske) jedinice
X. koeficijent 3,50 
- rukovodilac grupe poslova (direktor sektora)
2. TURISTIČKO POSREDOVANJE
I. koeficijent 1,00 
- pomoćni radnik
- čistaćica
- perač
- čuvar 
- dostavljač 
- nosač prtljage (bagažist)
II. koeficijent 1,20 
- domaćica 
- čuvar 
- portir 
- mornar 
- vježbenik stroja 
- brodski mali
- podmazivač
- telefonist
III. koeficijent 1,40 
- skladištar 
- dekorater 
- aranžer 
- teleprinterist
- kormilar
- motorist
- administrator
- daktilograf 
- kadet 
- arhivar 
- referent
IV. koeficijent 1,60 
- operater telefonije i radio centrale
- vozač 
- komercijalist unutrašnje trgovine 
- kontrolor ispravnosti vozila 
- stjuardesa 
- blagajnik 
- knjigovođa 
- referent 
- brodski časnik 
- pratilac grupe 
- turistički operater 
- majstor
V. koeficijent 1,85
- zapovjednik klasičnog broda 
- majstor specijalista 
- vođa stroja 
- voda palube
- vanjskotrgovinski komercijalist 
- turistički vodič 
- organizator ekonomskih poslova (samostalni komercijalist domaćeg turizma) 
- sekretarica poslovodnog organa 
- voditelj prodajnog mjesta (poslovođa)
- programer 
- sistem operater 
- inokorespondent 
- vozač autobusa 
- brodski časnik I.
VI. koeficijent 2,10
- animator 
- glavni turistički radnik 
- zapovjednik hidrokrilnog broda 
- samostalni referent 
- upravitelj stroja hidrokrilnog broda 
- prometnik - glavni dizajner 
- poslovni tajnik
- voditelj grupe poslova (jednostavnijih)
VII. koeficijent 2,20 
- sistem inženjer 
- rukovodilac referade 
- voditelj grupe poslova (složenijih) 
- organizator vanjskotrgovinskih poslova (samostalni komercijalist za inozemne poslove)
- prevodilac
- inokorespondent 
- rukovodilac manjih filijala
- organizator (AOP)
VIII. koeficijent 2,60
- rukovodilac manjih organizacijskih jedinica
- rukovodilac odjela
- inspektor 
- kontrolor 
- prvi oficir palube 
- zapovjednik plovnog objekta 
- prvi oficir stroja
- upravitelj stroja 
- visokostručni radnik 
- rukovodilac većih filijala
IX. koeficijent 3,20 
- rukovodilac većih organizacijskih jedinica
X. koeficijent 3,50 
- rukovodilac grupe poslova (direktor sektora)
Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma Hrvatske 
predsjednica
Vesna Ivković-Stipčević, v.r.
Hrvatska gospodarska komora
Sektor za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo i malu privredu 
direktor 
Milivoj Jurišić, v.r.



Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja


  

Narodne novine br.: 9 - Datum: 17.01.2005. - Interni ID: 20050148


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

KOLEKTIVNI UGOVORI
148
Vlada Republike Hrvatske i
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara
Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja Hrvatske
Hrvatski liječnički sindikat
(u daljnjem tekstu: Sindikati)
zaključili su 8. prosinca 2004. godine sljedeći
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
I. OPĆE ODREDBE
Primjena Kolektivnog ugovora
Članak 1.
Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda.
Vremensko važenje
Članak 2.
Ovaj Ugovor zaključuje se na vrijeme od pet godina.
Temeljna načela
Članak 3.
Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.
Prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom čine jedinstven sustav pa se odredbe ovog Ugovora primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.
Primjena Ugovora u dobroj vjeri i promjena okolnosti
Članak 4.
Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključenja Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
II. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA
Mirenje
Članak 5.
Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja.
Mirenje provodi mirovno vijeće od tri člana od kojih jednog imenuje Vlada Republike Hrvatske, jednog Sindikati, a trećeg sporazumno obje strane.
Ako se oko trećeg člana obje strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje Gospodarsko-socijalno vijeće.
Rokovi mirenja
Članak 6.
Ugovorne strane moraju u roku 24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg člana.
Ako se strane ne dogovore oko izbora trećeg člana, zatražit će od Gospodarsko-socijalnog vijeća da ga imenuje u roku 24 sata od primitka zahtjeva.
Ako se ugovorne strane drukčije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku tri dana od dana imenovanja svih članova.
Prihvat i učinci mirenja
Članak 7.
Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog idućega radnoga dana nakon primitka prijedloga.
Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
Arbitraža
Članak 8.
Ugovorne strane mogu se dogovoriti da spor iznesu pred arbitražu.
Sastav, način odlučivanja te rokovi arbitraže određuju se primjenom članka 5. i 6. ovoga Ugovora.
Troškovi
Članak 9.
Troškove mirenja i arbitraže ugovorne strane snose ravnopravno.
III. ŠTRAJK
Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka
Članak 10.
Za vrijeme važenja ovoga Ugovora Sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.
Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.
Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga Ugovora.
Donošenje odluke o štrajku
Članak 11.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka Sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.
Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.
Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom, primijenit će se pravila Sindikata.
Najava štrajka
Članak 12.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka.
U pismu kojim se štrajk najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.
Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.
Zabrana ometanja štrajka
Članak 13.
Štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom, druga ugovorna strana ne smije sprječavati ili ometati.
Rukovođenje štrajkom
Članak 14.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.
U ustanovama koje su uključene u štrajk, mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme štrajka.
Obveze i ovlasti štrajkaškog odbora
Članak 15.
Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprječavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.
Štrajkaški odbor obvezan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi druga ugovorna strana s kojom je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.
Poslovi koji se ne smiju prekidati
Članak 16.
Štrajk u zdravstvenim ustanovama hitne medicinske pomoći, službama hitne medicinske pomoći zdravstvenih ustanova i epidemiološkim službama zavoda za javno zdravstvo nije dopušten.
Za zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova, osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uz prethodno mišljenje Sindikata, u roku tri dana od najave štrajka određuje prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati radi sprječavanja ugrožavanja života ili nastanka invalidnosti bolesnika.
Ako Sindikat ne prihvaća odluku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz stavka 2. ovoga članka, može podnijeti pritužbu posebnoj arbitraži u roku 48 sati od primitka odluke.
Arbitraža iz stavka 3. ovoga članka ima pet članova od kojih po dva člana imenuju Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikat, a predsjednika arbitraže imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Arbitraža mora donijeti odluku o pritužbi sindikata u roku tri dana od dana prijma pritužbe. Odluka arbitraže je konačna.
U slučaju da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ne odredi prijeko potrebne poslove iz stavka 2. ovoga članka, Sindikat će samostalno utvrditi prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati za vrijeme trajanja štrajka.
Prava sudionika štrajka
Članak 17.
Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, radnici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.
IV. TUMAČENJE UGOVORA
Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje
Članak 18.
Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.
Sjedište povjerenstva je u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:
– daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,
– prati izvršavanje ovoga Ugovora,
– izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.
Način rada povjerenstva
Članak 19.
 Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.
Ako se povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.
Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova za donošenje odluka, odgovarajuće će se primijeniti odredbe članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Ugovora.
Neutralni stručnjak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajednički snose obje ugovorne strane.
Tumačenje neutralnog stručnjaka povjerenstvo je obvezno prihvatiti kao svoje tumačenje.
Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
Rokovi za tumačenje
Članak 20.
Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili ustanova, povjerenstvo za tumačenje obvezno je dati tumačenje ovoga Ugovora u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva.
Neutralni stručnjak obvezan je dati svoje tumačenje u roku 15 dana.
V. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA
Izmjene i dopune Ugovora
Članak 21.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
U ime Sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora može podnijeti pregovarački odbor.
Ugovorna strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano očitovati u roku 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.
Otkaz Ugovora
Članak 22.
Ovaj Ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od tri mjeseca.
Ovaj Ugovor mogu otkazati obje ugovorne strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti.
Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.
Obnova Ugovora
Članak 23.
Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je zaključen.
VI. RADNI ODNOSI
1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Probni rad
Članak 24.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad može trajati najduže:
– mjesec dana: za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola i za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednja stručna sprema;
– tri mjeseca: za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema i za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema.
Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.
Članak 25.
Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazložen.
Ako poslodavac radniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi najkasnije posljednjega dana probnoga rada, smatrat će se da je radnik zadovoljio na probnom radu.
Pripravnici
Članak 26.
Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad za koji se školovao.
Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste.
Radi osposobljavanja za samostalan rad završenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac je obvezan zasnovati radni odnos na određeno vrijeme s tolikim brojem pripravnika koliko je propisano na zakonom zasnovanom Pravilniku kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Pripravnički staž
Članak 27.
Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, za pripravnike nezdravstvene radnike pripravnički staž može trajati najdulje:
– 3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta III. vrste;
– 6 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta II. vrste;
– 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta I. vrste.
Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.
Uvjeti za obavljanje pripravničkog staža
Članak 28.
Pripravniku se mora odrediti stručna osoba, koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu mora biti uručen.
Stručni ispit
Članak 29.
Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.
Pripravnik mora dobiti ispitni program i popis ispitne literature.
Prije polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust utvrđen ovim Ugovorom.
2. RADNO VRIJEME
Radni tjedan
Članak 30.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.
Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, u okviru petodnevnoga radnog tjedna.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 31.
Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka su poslovi:
– s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja,
– intravenozna aplikacija citostatika,
pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena.
Za poslove iz stavka 1. ovoga članka određuje se opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati tjedno.
Dopunski rad
Članak 32.
Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne dulje od jedne trećine punoga radnog vremena, sukladno zakonu.
3. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 33.
Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnoga vremena.
Ako priroda posla ne omogućuje stanku u tijeku rada, poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.
Odmor između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada
Članak 34.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.
Tjedni odmor
Članak 35.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.
Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.
Godišnji odmor
Članak 36.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako slijedi:
a) s obzirom na duljinu radnog staža
    – od 5 – 10 godina                                     2 radna dana
    – od 10 – 15 godina                                   3 radna dana
    – od 15 – 20 godina                                   4 radna dana
    – od 20 – 25 godina                                   5 radnih dana
    – od 25 – 30 godina                                   6 radnih dana
    – od 30 – 35 godina                                   7 radnih dana
    – preko 35 godina                                      8 radnih rada
b) prema složenosti poslova
– poslovi zdravstvenog radnika
specijalista                                               5 radnih dana
– poslovi VSS                                            4 radna dana
– poslovi VŠS                                            3 radna dana
– poslovi SSS, VKV, KV                          2 radna dana
– ostali poslovi                                           1 radni dan
c) prema posebnim socijalnim uvjetima
– roditelju, posvojitelju ili staratelju
s jednim malodobnim djetetom                 2 radna dana
– roditelju, posvojitelju ili staratelju
za svako daljnje malodobno dijete
još po                                                     1 radni dan
– roditelju, posvojitelju ili staratelju
hendikepiranog djeteta                             3 radna dana
– invalidu i radniku sa 70% i više 
tjelesnog oštećenja                                  2 radna dana
d) prema uvjetima rada
– rad u smjenama, s pripravnošću ili
dežurstvom, rad na terenu s najmanje
2/3 radnog vremena                                 2 radna dana
– rad uz specifično otežane uvjete rada
određene pravilnikom Zavoda, uz
suglasnost Sindikata                                 2 radna dana
e) prema posebnim uvjetima rada,
s najmanje 2/3 radnog vremena
– na zatvorenim odjelima psihijatrijskih
bolnica,
– na odjelima s bolesnicima koji se
liječe od AIDS-a,
– na odjelima s bolesnicima koji se liječe
od aktivne TBC,
– na patologiji,
– s otvorenim izvorima ionizirajućeg
zračenja,
– intravenoznoj aplikaciji citostatika,
– nuklearnoj medicini,
– na radiološko-dijagnostičkim i
terapijskim postupcima,
– na gastroenterologiji – RCP,
– na interventnoj gastroenterologiji,
– na interventnoj kardiologiji,
– na interventnoj pulmologiji                       5 radnih dana.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, radniku koji radi na poslovima iz stavka 1. podstavka e) ovoga članka pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana.
Članak 37.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor
Članak 38.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenoga godišnjeg odmora
Članak 39.
Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, sukladno zakonu.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije.
Raspored godišnjeg odmora
Članak 40.
Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se sa Sindikatom.
Odluka o korištenju godišnjeg odmora
Članak 41.
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini određenoj ovim Ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak 42.
Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.
Plaćeni dopust
Članak 43.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:
– sklapanja braka                                          – 5 radnih dana
– rođenja djeteta                                           – 5 radnih dana
– smrti supružnika, djeteta, roditelja,
posvojenika, posvojitelja, skrbnika,
staratelja i unuka                                         – 5 radnih dana
– smrti brata ili sestre, djeda ili bake
te roditelja supružnika                                  – 2 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja                 – 1 radni dan
– selidbe u drugo mjesto stanovanja                – 3 radna dana
– teške bolesti roditelja ili djeteta izvan
mjesta stanovanja                                        – 2 radna dana
– nastupanja u kulturnim i športskim
priredbama                                                 – 1 radni dan
– dobrovoljno davanje krvi                             – 2 radna dana
– sudjelovanja na sindikalnim susretima,
seminarima, obrazovanju za sindikalne
aktivnosti i dr.                                             – 2 radna dana
– elementarne nepogode                                 – 5 radnih dana.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Obvezna edukacija za potrebe poslodavca
Članak 44.
Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust za:
– polaganje stručnog ispita                              – 7 dana
– polaganje specijalističkog ispita                    – 15 dana
– obvezno kontinuirano usavršavanje
         radi stjecanja ili obnove odobrenja za
         samostalan rad – godišnje                            – 7 dana.
Članak 45.
Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od poslodavca za potrebe poslodavca, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.
Troškovi edukacije
Članak 46.
Poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i radnika.
Neplaćeni dopust
Članak 47.
Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja i to:
– 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,
– 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu,
– 5 dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima,
– 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).
Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
4. NAKNADA ŠTETE
Uvjeti i načini smanjivanja i oslobađanja od naknade štete
Članak 48.
Naknade štete iz Zakona o radu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni:
– ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili
– ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila ili
– ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku ili
– ako se radi o manjoj šteti.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.
5. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika
Članak 49.
Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika ne može se otkazati:
– radniku nakon 25 godina radnog staža kod istog poslodavca i 50 godina života,
– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,
– majci djeteta do 7 godina,
– invalidnoj osobi,
– samohranom roditelju malodobnog djeteta,
– roditelju s troje ili više djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju,
– roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju.
Ako se sindikalni povjerenik u roku 8 dana ne izjasni ili uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
Otkazni rokovi i otpremnina
Članak 50.
Kad otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.
Svakome radniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radniku s 30 godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini od najmanje 60% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima ili mu je isplaćivana umanjena plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
Otpremnina iz stavka 2. ovoga članka isplaćuju se najkasnije 30 dana po prestanku radnoga odnosa.
Staž kod istoga poslodavca
Članak 51.
Kao staž kod istoga poslodavca računa se neprekinuti staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz
Članak 52.
Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog:
– neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,
– neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca,
– nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca,
– povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,
– odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu,
– zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,
– nanošenja znatnije štete,
– nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima i korisnicima ili njihovo šikaniranje,
– zlouporabe korištenja bolovanja.
Radi kršenja obveza iz stavka 1. ovoga članka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu.
VII. PLAĆA
Plaća
Članak 53.
Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća.
Plaća na temelju prihoda ostvarenog na tržištu
Članak 54.
Poslodavac koji izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu, može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca.
Članak 55.
Osnovicu za izračun plaće utvrđivat će ugovorne strane posebnim dodatkom ovom Ugovoru, sukladno sporazumu sindikata javnih službi i Vlade Republike Hrvatske svake godine.
Isplata plaće
Članak 56.
Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana.
Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.
Poslodavac je dužan na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl.).
Odsutnost tajnosti plaća
Članak 57.
U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plaća.
Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća, ako to zahtijeva radnik.
Uvećanje plaće
Članak 58.
Osnovna plaća radniku uvećat će se:
– za rad noću 40%
– za rad subotom 25 %
– za rad nedjeljom 35 %
– za prekovremeni rad 50%
– za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u dvokratnom radu, u smjenskom radu ili u turnusima.
Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.
Dvokratni rad je rad radnika koji obavlja poslove tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom dužim od 1 sata.
Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 _ 12 – 48.
Uvećanje plaće iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.
Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.
Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana).
Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
Rad na blagdan
Članak 59.
Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Ako radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrđenog zakonom te na Uskrs radi u smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plaća mu se dodatno uvećava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana, neradnih dana, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno noću.
Primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka isključuje primjenu dodataka iz članka 58. ovoga Ugovora.
Sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu.
Naknada za dežurstvo
Članak 60.
Naknada za dežurstvo utvrđuje se tako da:
a) radnim danom iznosi 9% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:
– prvih osam sati obračunava se kao redoviti rad,
– drugih osam sati obračunava se kao redoviti rad jer radnik odrađuje sljedeći radni dan,
– trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 9% od osnovne plaće radnika.
b) radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:
– prvih osam sati obračunava se kao redoviti radni dan,
– daljnjih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu 13,5% od osnovne plaće radnika.
c) blagdanom se naknada za dežurstvo obračunava u paušalnom iznosu 18% od osnovne plaće radnika.
Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan.
Članak 61.
Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom iznosi 9% od osnovne plaće radnika.
Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedjeljom iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika.
Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti blagdanom iznosi 18% od osnovne plaće radnika.
Dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan.
Naknada za pripravnost
Članak 62.
Naknada za pripravnost obračunava se od naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji dan pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to za:
a) standardnu pripravnost 30%
b) pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20 km cestovne udaljenosti 40%
c) pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno je 60%.
U slučaju spora o potrebi dežurstva, odnosno pripravnosti odlučuje ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata.
Potreba za pripravnošću u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti utvrđuje se ugovorom sa Zavodom.
Rad po pozivu
Članak 63.
Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se u zdravstvenoj ustanovi kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost.
Obračun naknada za dežurstvo i pripravnost
Članak 64.
Prilikom obračuna naknada za dežurstvo i pripravnost ne uzimaju se istodobno i povećanja osnovne plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom, rad u smjenskom radu u drugoj smjeni, dvokratnom radu, rad u turnusima te uvećanje plaće s osnova uvjeta rada.
Odredbe o dežurstvu odnose se i na radnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.
Naknade za dežurstvo isplaćuje ustanova u koju je radnik upućen.
Uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada
Članak 65.
Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.
Osnovna plaća uvećat će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i poslovima:
 
POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK
 
 Radna mjesta I. vrsteDodatak %
1.– liječnik specijalist kirurgije20
 – liječnik specijalist anesteziologije i
reanimatologije 
 – liječnik specijalist urologije – operater 
 – liječnik specijalist maksilofacijalne
kirurgije 
 – liječnik specijalist ortopedije – operater 
 – liječnik specijalist oftalmologije –
operater 
 – liječnik specijalist otorinolaringologije 
 – operater 
 – liječnik specijalist radiologije –
intervencijski radiolog 
 – liječnik specijalist dječje kirurgije 
 – liječnik specijalist ginekologije i
porodništva – operater 
 – stomatolog specijalist oralne kirurgije
– operater 
 – liječnik specijalist neurokirurgije
– operater 
 – liječnik specijalist infektologije na
odjelu za liječenje AIDS-a 
 – liječnik specijalist koji radi s
bolesnicima koji se liječe od aktivne
TBC (2/3 radnog vremena) 
 – liječnik specijalist u primjeni citostatika
ili u izloženosti otvorenom izvoru
zračenja (2/3 radnog vremena) 
 – zdravstveni i nezdravstveni radnik na
otvorenim  izvorima zračenja (2/3
radnog vremena) 
 – liječnik specijalist u jedinici
intenzivnog liječenja 
 – liječnik specijalist interne medicine – intervencijski gastroenterolog 
 – liječnik specijalist interne medicine –
intervencijski kardiolog 
 – liječnik specijalist psihijatrije na
zatvorenim psihijatrijskim  odjelima 
 – liječnik specijalist patologije –
obducent 
 – liječnik specijalist sudske medicine 
 – liječnik specijalist u dijagnostici i
liječenju pacijenata za koje je potreban
3. i 4. stupanj biozaštite 
 – liječnik u hitnoj medicinskoj pomoći
(2/3 radnog vremena na terenu) 
2.– zdravstveni radnik specijalist u bolnici16
 – zdravstveni radnik bez specijalizacije
u bolnici 
3.– liječnik specijalist u državnim zdravstvenim zavodima, županijskim zavodima za javno zdravstvo i Zavodu10


 – liječnik specijalist epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3 radnog
vremena na terenu) 
4.– nezdravstveni radnik u bolnici koji sudjeluje u procesu dijagnostike ili
liječenja8
 – radnik koji radi na poslovima kontrole
i revizije u Zavodu 
5.– zdravstveni radnik u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu6
 – izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima 
 Položaji II. vrste 
1.glavna sestra KBC-a, kliničke bolnice iklinike kao samostalne ustanove50


2.glavna sestra županijske ustanove45
3.glavna sestra klinike40
4.glavna sestra, zdravstveni radnik
– voditelj odjela  15% – više
u odnosu na
dodatak koji
dobivaju
zdravstveni
radnici na 
tom odjelu
5.– voditelj odsjeka10% – više
u odnosu na
dodatak koji
dobivaju
zdravstveni
radnici u 
tom odsjeku
6.– voditelj tima5% – više
u odnosu na
dodatak koji
dobivaju
zdravstveni
radnici u
tom timu
 Radna mjesta II. i III. vrste 
1.zdravstveni radnik:25
 – u intenzivnoj skrbi i operaciji
(instrumentiranje i anesteziologija) 
 – na primjeni citostatika (2/3 radnog
vremena) 
 – na liječenju AIDS-a (2/3 radnog
vremena) 
 – na liječenju aktivne TBC (2/3 radnog
vremena) 
 – na otvorenim izvorima zračenja (2/3
radnog vremena) 
 – ing. med. radiologije 
2.zdravstveni radnik:20
 – u HMP (2/3 radnog vremena na terenu) 
 – koji sudjeluje u liječenju i dijagnostici
za koje je  potreban 3. i 4. stupanj
biozaštite 
 – neurokirurgija i traumatologija 
 – forenzičnoj psihijatriji 
3.zdravstveni radnik:16
 – na hemodijalizi 
 – na psihijatriji 
 – na neurologiji i prosekturi 
 – na intrahospitalnim infekcijama 
 – u hitnoj kirurškoj službi 
4.zdravstveni radnik15
 – u patronaži 
 – vozač u HMP 
5.zdravstveni radnik: (2/3 radnog vremena)12
 – u hitnoj službi 
 – rađaoni 
 – transfuziji 
 – patologiji 
 zdravstveni i nezdravstveni radnik
(2/3 radnog vremena) 
 – rad s infektima 
 – rad s otrovima 
 – rad na citoskineru 
6.zdravstveni radnik:10
 – na bolničkim odjelima 
7.zdravstveni radnik:8
 – u laboratoriju 
 – fizioterapeuti 
 – u poliklinikama 
 – u centralnoj sterilizaciji 
 –   analitičke službe u zavodima za javno
zdravstvo i Zavodu 
8.vatrogasac i kotlovničar s ATK ispitom7
9.zdravstveni radnik II. i III. vrste u6
 zavodima za javno zdravstvo, 
 PZZ i poliklinikama 
 nezdravstveni radnik: 
 – na poslovima čišćenja u operacijskoj
sali i prosekturi 
1.Ostala radna mjesta i poslovi I., II., III.
         i IV. vrste5

                                                              
   
Članak 66.
Uvećanja osnovne plaće zaposlenima na radnim mjestima i poslovima iz članka 65. ovoga Ugovora ne mogu se međusobno kumulirati.
Uvećanja osnovne plaće na radnim mjestima i poslovima iz članka 65. ne odnose se na pripravnike I., II. i III. vrste.
Članak 67.
Pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili radni staž i to:
– od 20 – 29 godina              4% 
– od 30 – 34 godina              8% 
– od 35 i više godina           10%.
Zaštita radnika
Članak 68.
U slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta:
– starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu ili
– profesionalne bolesti ili
– povrede na radu
poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.
Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.
VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA
Slučajevi kada radnicima pripada pravo na naknadu plaće
Članak 69.
Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
– godišnjeg odmora,
– plaćenog dopusta,
– državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca,
– obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti,
– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje,
– drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.
Naknada za vrijeme bolovanja
Članak 70.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
Naknada u 100% iznosu osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.
Isplata plaće za skraćeno radno vrijeme
Članak 71.
Poslodavac je obvezan radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen.
Regres
Članak 72.
Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini koju za svaku godinu dogovore Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi.
Ako se strane u postupku donošenja državnog proračuna ne dogovore o visini regresa, isplata će se izvršiti u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna.
Isplata regresa izvršit će se u cijelosti najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.
Otpremnina pri odlasku u mirovinu
Članak 73.
Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice.
Pomoć
Članak 74.
Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:
– smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodu obavljanja, službe odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba
– smrti radnika – 2 proračunske osnovice
– smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunske osnovice.
Članak 75.
Radnik ima pravo na pomoć u slučaju:
– bolovanja duljeg od 90 dana – jednom godišnje u visini 1 proračunske osnovice
– nastanka teške invalidnosti radnika, djece ili supružnika radnika – u visini 1 proračunske osnovice,
– kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili supružnika u visini stvarnih troškova, a najviše do 1 proračunske osnovice godišnje.
Dnevnica i naknada troškova putovanja
Članak 76.
Kad je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.
Visina dnevnice određuje se na način kako je to utvrđeno Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike i namještenike.
Terenski dodatak
Članak 77.
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
Iznos terenskog dodatka isplaćuje se u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak.
Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Naknada za odvojeni život
Članak 78.
Ako u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu radnik bude premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.
Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u visini kako je to utvrđeno Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike i namještenike.
Naknada za trošak prijevoza
Članak 79.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom.
Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.
U slučaju da postoji mogućnost kupnje godišnje karte, radnik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/12 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini.
Ako nema mogućnosti kupnje godišnje već samo mjesečne karte, radnik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.
Radnik koji stanuje na udaljenosti manjoj od 1 km od mjesta rada ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u visini 1/12 cijene godišnje karte najbližeg mjesta u kojem postoji mogućnost kupnje godišnje karte, iznos 1/12 cijene utvrđuje se pregovorima za svaku proračunsku godinu.
Radnik kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ako je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.
U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se posebnom odlukom Ministarstva.
U mjestu u kojem je javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), radnik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz stavka 4. i 5. ovoga članka.
Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
Troškovi mjesnog prijevoza radnika do najbliže stanice međumjesnog prijevoza utvrđuju se u skladu s odredbom stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od stanice međumjesnog prijevoza.
Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika, uvažavajući racionalnost troškova.
Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.
Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.
Iznimno od stavka 1. do 14. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana.
Naknada za korištenje privatnog automobila
Članak 80.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina euro super po prijeđenom kilometru.
Jubilarna nagrada
Članak 81.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca za:
– 5 godina – u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 10 godina – u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 15 godina – u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 20 godina – u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 25 godina – u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 30 godina – u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 35 godina – u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 40 godina – u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovoga članka.
Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iznosi najmanje 1800,00 kuna.
O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna.
Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.
Darovi za djecu
Članak 82.
Djetetu radnika mlađem od 15 godina pripada pravo za dar u prigodi dana Svetog Nikole.
O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna. Stvarni iznos utvrdit će se najkasnije do 1. studenoga.
Dar za djecu ne može se isplatiti u iznosu manjem od 400,00 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina.
Božićnica
Članak 83.
Radniku pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u visini koju za svaku godinu dogovore Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi.
Ako se strane u postupku donošenja državnog proračuna ne dogovore o visini božićnice, isplata će se izvršiti u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna.
Isplata nagrade za božićne blagdane izvršit će se u cijelosti najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
Članak 84.
Iznosi materijalnih prava iz članaka 50., 72., 73., 74., 75., 81., 82. i 83. ovoga Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.
Naknade po osnovi izuma i tehničkog unaprjeđenja
Članak 85.
Radniku pripada pravo na naknadu za izum i tehničko unaprjeđenje.
Naknada iz stavka 1. ovoga članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unaprjeđenja.
Naknada mora biti razmjerna učinku koji poslodavac ima od izuma ili tehničkog unaprjeđenja, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s time da mora iznositi najmanje 10% vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka.
O naknadi iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka radnik i poslodavac zaključit će posebni ugovor.
Osiguranje
Članak 86.
Poslodavac je dužan osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
IX. ZAŠTITA NA RADU
Zaštita na radu
Članak 87.
Glede provođenja zaštite na radu poslodavci i radnici obvezni su se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu u zdravstvenoj ustanovi te odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
X. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA
I SINDIKALNIH POVJERENIKA
Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika
Članak 88.
Sindikat je obvezan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.
Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika
Članak 89.
Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.
Poslodavac treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika. 
Poslodavac je obvezan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri dana.
Poslodavac je obvezan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.
Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.
Prava iz stavka 1. – 5. ovoga članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.
Sindikalni predstavnik obvezan je pred poslodavcem predstaviti se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti radničkoga vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Predstavnici radničkih vijeća i sindikata
u upravnim vijećima
Članak 90.
U upravnim vijećima zdravstvenih ustanova dva su člana predstavnici radnika sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
Ako predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće nije član sindikata, sindikati imaju pravo imenovati jednog predstavnika u upravno vijeće, ali bez prava glasa.
Povjerenik zaštite na radu
Članak 91.
U provođenju mjera zaštite na radu povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
– sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeđivanje rada,
– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,
– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,
– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,
– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unaprjeđivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,
– svojom aktivnošću poticati ostale radnike za rad na siguran način.
Izabrani, odnosno imenovani povjerenik za zaštitu na radu ima pravo u obavljanju svojih dužnosti izbivati s poslova svog radnog mjesta 4 sata tjedno, s pravom na naknadu plaće kao da radi na svom radnom mjestu.
Ako u ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu sva prava i obveze u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu može preuzeti sindikalni povjerenik.
Sindikalne aktivnosti i sastanci
Članak 92.
Poslodavac je sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva obvezan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini ustanove i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe.
Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja ustanove.
Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.
Sindikalni povjerenik, odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godišnje.
Uvjeti za rad sindikata
Članak 93.
Poslodavac je obvezan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:
– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u radničkom vijeću,
– pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,
– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe,
– slobodu podjele tiska, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska,
– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju radnika,
– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata, a na temelju pisane izjave člana sindikata.
U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Poslodavac će se suzdržavati od svakoga činjenja ili propuštanja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.
U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo.
Zaštita sindikalnog povjerenika
Članak 94.
Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.
Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu sukladno zakonu i ovom Ugovoru, određuje se:
– prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano radničko vijeće,
– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada radničko vijeće nije izabrano.
Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena statutom onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.
Zamjena radničkih vijeća sindikatom
Članak 95.
Ako radničko vijeće nije izabrano, sva njegova prava i ovlasti preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika, o čemu odlučuju sindikati u ustanovi.
Broj sindikalnih povjerenika ne može biti veći od broja organiziranih sindikata u ustanovi.
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast radničkog vijeća.
Kada zamjenjuje radničko vijeće, sindikalni povjerenik, odnosno drugi članovi tako ustrojenog radničkog vijeća imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa zakonom, a koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo radničko vijeće da je bilo izabrano.
U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnijeg sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.
Povrat na rad
Članak 96.
Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.
O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti poslodavca u roku 30 dana od prestanka funkcije.
Radničko vijeće i štrajk
Članak 97.
Članovi radničkih vijeća, koji su članovi sindikata, odnosno sindikalni povjerenici, mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti uključujući i organiziranje štrajka, ali ne u ime zaposleničkog vijeća, već isključivo u ime sindikata. 
Doprinos solidarnosti
 Članak 98.
Ovim Ugovorom utvrđuje se obveza javnih službenika i namještenika – radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji nisu članovi sindikata, da za vrijeme važenja Ugovora plaćaju naknadu za povoljnosti ugovorene ovim Ugovorom – doprinos solidarnosti reguliran Zakonom o radu.
Doprinos solidarnosti iz stavka 1. ovog članka iznosi 0,65% neto plaće službenika i namještenika.
Doprinos solidarnosti dijeli se razmjerno broju članova sindikata, koji svaki od sindikata potpisnika ovog Ugovora ima na području za koje se zaključuje Ugovor.
Sukladno stavku 3. ovoga članka, poslodavci su obvezni sredstva solidarnosti prikupljena po osnovi doprinosa solidarnosti doznačiti sindikatima potpisnicima kako slijedi:
– Samostalni sindikat zdravstva i socijalne
skrbi Hrvatske                                                                  28%
– Hrvatski strukovni sindikat medicinskih
sestara – medicinskih tehničara                                         28%
– Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-
-invalidskog osiguranja Hrvatske                                       16%
– Hrvatski liječnički sindikat                                                28%.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 99.
Ugovorne strane utvrđuju da su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovoga Ugovora sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika – zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri godine od dana potpisivanja sporazuma.
Članak 100.
Dodaci na plaće utvrđeni Uredbom o dodacima na plaće za pojedina radna mjesta zdravstvenih djelatnika srednje i više stručne spreme (»Narodne novine«, br. 62/02 i 20/03) te Uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu (»Narodne novine«, br. 20/03 i 47/03) ne primjenjuju se za vrijeme važenja ovoga Ugovora.
Članak 101.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 102.
Ovaj Ugovor stupa na snagu ako ga na referendumu kojem je pristupilo najmanje jedna trećina radnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i Zavodu, prihvati natpolovična većina radnika izašlih na referendum, a primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine.
                  ZA VLADU                                                    ZA SINDIKATE
            REPUBLIKE HRVATSKE                              Samostalni sindikat zdravstva
                prof. dr. sc. Andrija                                       i socijalne skrbi Hrvatske 
                   Hebrang, v. r.                                                       predsjednica     
               potpredsjednik Vlade,                                    Spomenka Avberšek, v. r.
                 ministar zdravstva i                                          Hrvatski strukovni sindikat
                    socijalne skrbi                                                     medicinskih sestara         
                                                                                          – medicinskih tehničara
                                                                                                  predsjednica
                                                                                            Anica Prašnjak, v. r.
                                                                                        Sindikat zdravstva, socijalne
                                                                                       zaštite i mirovinsko-invalidskog
                                                                                              osiguranja Hrvatske
                                                                                                   predsjednica
                                                                                    Ljiljana Oštrić Anić, dr. med., v. r.
                                                                                            Hrvatski liječnički sindikat
                                                                                                     predsjednik
                                                                                      mr. sc. Ivica Babić, dr. med., v. r.



Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja


  

Narodne novine br.: 2 - Datum: 09.01.1997. - Interni ID: 19970037


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

KOLEKTIVNI UGOVORI 
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 
I 
SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U DJELATNOSTIMA ZDRAVSTVA, MIROVINSKO-INVALIDSKOG OSIGURANJA I SOCIJALNE ZAŠTITE HRVATSKE 
HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT 
HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA - MEDICINSKIH TEHNIČARA 
SINDIKAT ZDRAVSTVA, SOCIJALNE ZAŠTITE I MIROVINSKO - INVALIDSKOG OSIGURANJA 
HRVATSKI SINDIKAT ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 
HRVATSKI LJEKARNIČKI SINDIKAT 
SINDIKAT MEDICINSKIH BIOKEMIČARA HRVATSKE 
NEZAVISNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U HRVATSKOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU 
(u daljnjem tekstu: sindikat) zaključili su dana 23. XII. 1996. sljedeći 
KOLEKTIVNI UGOVOR 
ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 
I. TEMELJNE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim se Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor), na razini Republike Hrvatske, utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u državnim i županijskim zdravstvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO). 
Članak 2. 
Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe. 
Članak 3. 
Prava i obveze zaposlenika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom čine jedinstven sustav, pa se odredbe ovog Ugovora primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za zaposlenike povoljnije riješena. 
Članak 4. 
Stranke potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri. 
Članak 5. 
Ovaj Ugovor zaključuje se na vrijeme od tri godine. 
Članak 6. 
Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen. 
Članak 7. 
Ugovorne strane su sporazumne da se pitanja vezana uz zaštitu na radu urede Aneksom ugovora u roku od 6 mjeseci od dana donošenja provedbenog propisa iz članka 18. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu. 
II. MIRNO RJEŠAVANJE SPORA 
Članak 8. 
Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, povest će se postupak mirenja. 
Mirenje provodi mirovno vijeće od tri člana od kojih jednog imenuje Vlada Republike Hrvatske, jednog zajednički sindikati, a trećeg sporazumno obje strane. 
Ako se oko trećeg člana obje strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. 
Članak 9. 
Ugovorne strane moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg člana. 
Ako se strane ne dogovore oko izbora trećeg člana zatražit će od predsjednika Županijskog suda u Zagrebu da ga imenuje u roku od 24 sata od primitka zahtjeva. 
Ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih članova. 
Članak 10. 
Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg radnog dana nakon primitka prijedloga. 
Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila. 
Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. 
Članak 11. 
U slučaju kolektivnog spora, koji se postupkom mirenja nije mogao riješiti, spor se može povjeriti arbitraži. 
Sastav, način odlučivanja te rokovi arbitraže posebno će se ugovoriti. 
Članak 12. 
Troškove mirenja plaća poslodavac. 
Članak 13. 
Ugovorne strane u svakom slučaju mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti posredovanjem trećih. 
III. ŠTRAJK 
Članak 14. 
Za vrijeme važenja ovog Ugovora sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena. 
Zabrana štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja. 
Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga Ugovora. 
Poslodavci ne smiju spriječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom. 
Članak 15. 
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih. 
Štrajkom se ne smije ugroziti pravo na život, zdravlje i osobnu sigurnost. 
Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom, primijenit će se pravila Sindikata. 
Članak 16. 
Štrajk se mora najaviti poslodavcu. 
U pismu kojim se štrajk najavljuje, sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom. 
Štrajk ne smije započeti prije završnog postupka mirenja. 
Članak 17. 
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sindikata. 
U ustanovama koje su uključene u štrajk, mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora. 
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme štrajka. 
Članak 18. 
Štrajkaški odbor sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje spriječavanja i ometanja štrajka, kontaktira sa nadležnim tijelima te obavlja druge poslove. 
Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojemu mu je upućena. 
Članak 19. 
Na prijedlog poslodavca sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. 
Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa da se njima obuhvati najmanji mogući broj djelatnika a da se poslovi učinkovito izvrše. 
Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uključuju i broj djelatnika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka. 
Štrajk ne smije započeti dok se ne utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati i broj djelatnika koji moraju raditi. 
U slučaju da poslodavac ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovoga članka do najave štrajka, organizator mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima uz neposredno sudjelovanje istaknutih stručnjaka iz te grane zdravstva. 
O pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka sindikati će obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije početka štrajka i ujedno obavijestiti Ministarstvo zdravstva o neizvršenoj obvezi poslodavca. 
Članak 20. 
Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj. 
IV. TUMAČENJE UGOVORA 
Članak 21. 
Ugovorne strane osnivaju zajedničku komisiju za tumačenje ovoga Ugovora u koju svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike. 
Zajednička komisija iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora. 
Komisija za tumačenje ovoga Ugovora; 
- daje tumačenje odredaba ovoga Ugovora; 
- prati izvršavanje ovoga Ugovora i izvještava obje strane o kršenju Ugovora; 
- obavlja druge poslove određene ovim Ugovorom. 
Članak 22. 
Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova. 
Ako se komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku. 
Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova u kom se treba donijeti odluka, analogno će se primijeniti odredbe članka 9. stavka 2. i 3. ovoga Ugovora. 
Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički snose obje strane. 
Tumačenje neutralnog stručnjaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga prezentirati. 
Tumačenja komisije obvezna su i dostavljaju se podnosiocu te svim poslodavcima na koje se odnose. 
Članak 23. 
Na zahtjev jednog od sindikata potpisnika ovoga Ugovora ili poslodavca, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje ovoga Ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. 
Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana. 
V. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA 
Članak 24. 
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora. 
U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga ugovora podnosi pregovarački odbor. 
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. 
U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja. 
Članak 25. 
Ovaj Ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca. 
VI. RADNI ODNOSI 
1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA 
Članak 26. 
Zaposlenik zasniva radni odnos kod poslodavca prema uvjetima propisanim općim propisima o radu, propisima iz djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja, općim aktima poslodavca i ovim Ugovorom. 
Članak 27. 
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. 
Ukoliko se ugovara probni rad, on iznosi: 
- za zaposlenike s visokom i višom stručnom spremom 90 dana 
- za zaposlenike ostalih školskih sprema 30 dana 
Probni rad može se zaposleniku iznimno produžiti iz objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena za koliko je bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana. 
Članak 28. 
Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti u pisanom obliku i obrazložen. 
Ako poslodavac zaposleniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne izda posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu. 
Članak 29. 
Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad za koji se školovao. 
Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži od IV do VII stupnja stručne spreme. 
Članak 30. 
Radi osposobljavanja za samostalan rad završenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac je obvezan, zasnovati radni odnos na određeno vrijeme s tolikim brojem pripravnika koliko je propisano na zakonom zasnovanom Pravilniku kojeg donosi ministar zdravstva. 
Članak 31. 
Pripravnički staž za djelatnike, za koje nije Zakonom propisan, traje: 
- 6 mjeseci za poslove za koje se traži IV stupanj SS 
- 9 mjeseci za poslove za koje se traži V i VI stupanj SS 
- 12 mjeseci za poslove za koje se traži VII stupanj SS 
Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad. 
Pripravnik mora imati mentora i dobiti plan i program obučavanja. 
Članak 32. 
Pripravnik polaže stručni ispit, ako je to propisano Zakonom ili drugim propisom. 
Pripravnik koji polaže stručni ispit mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu. 
Prije polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od: 
- pet radnih dana za poslove za koje se traži IV stupanj SS, 
- sedam radnih dana za poslove za koje se traži V ili VI stupanj SS, 
- deset radnih dana za poslove za koje se traži VII stupanj SS. 
2. RADNO VRIJEME 
Članak 33. 
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. 
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka. 
Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored dnevnog odnosno tjednog radnog vremena, poslodavac može odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored radnog vremena. 
Članak 34. 
Ugovorne strane suglasne su da po osnovi smanjenja radnog tjedna neće biti novog zapošljavanja. 
Članak 35. 
Početak i kraj radnog vremena u HZZO-u određuje direktor HZZO-a u dogovoru sa sindikatom. 
3. ODMORI I DOPUSTI 
Članak 36. 
Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima svakog radnog dana pravo na stanku od 30 minuta, a koristi ju sukladno rasporedu koji odredi poslodavac ili po njemu ovlaštena osoba. 
Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena. 
Članak 37. 
Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. 
Članak 38. 
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. 
Dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja. 
Ako zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. 
Članak 39. 
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi zakonom određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi: 
a) prema dužini radnog staža 
- od 5 - 10 godina 2 dana 
- od 10 - 15 godina 3 dana 
- od 15 - 20 godina 4 dana 
- od 20 - 25 godina 5 dana 
- od 25 - 30 godina 6 dana 
- od 30 - 35 godina 7 dana 
- preko 35 godina 8 dana 
b) prema složenosti poslova 
- poslovi zdravstvenog djelatnika specijaliste 5 dana 
- poslovi VSS 4 dana 
- poslovi VŠS 3 dana 
- poslovi SSS, VKV, KV 2 dana 
c) prema posebnim socijalnim uvjetima 
- roditelju, posvojitelju ili staratelju s jednim 
malodobnim djetetom 2 dana 
- roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako 
daljnje malodobno dijete još po 1dan 
- roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepi-
ranog djeteta 3 dana 
- invalidu sa 70 i više % invalidnosti 2 dana 
d) prema uvjetima rada 
- rad u smjenama, s pripravnošću ili dežurstvo 2 dana 
- rad s najmanje 2/3 radnog vremena na zatvore-
nim odjelima psihijatrijskih bolnica, s otvorenim 
izvorima ionizirajućeg zračenja, na parenteralnoj 
aplikaciji citostatika, na odjelima s bolesnicima 
koji se liječe od AIDS-a i aktivne TBC te u 
prosekturi 5 dana 
- rad uz specifično otežane uvjete rada određene 
Pravilnikom HZZO-a uz suglasnost sindikata 2 dana 
Članak 40. 
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik. 
Članak 41. 
Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u dva dijela. 
Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti, najmanje dva dana ranije. 
Zaposlenici koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog radne obveze nisu koristili godišnji odmor imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor za prethodnu godinu po demobilizaciji ili po prestanku radne obveze, s time da vrijeme korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora određuje poslodavac. 
Iznimno zaposlenik može iskoristiti godišnji odmor najkasnije do 30. lipnja iduće godine. 
Članak 42. 
Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a sukladno potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama zaposlenika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge. 
Članak 43. 
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja zaposleniku Odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 30 dana prije korištenja godišnjeg odmora. 
Zaposleniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke poslodavca. 
Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora. 
Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. 
Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi. 
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja u visini određenoj ovim Ugovorom. 
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom. 
Članak 44. 
Iznimno od odredbe članka 43. Zakona o radu, zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu. 
Članak 45. 
Nadoknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje se zaposleniku nakon korištenja godišnjeg odmora u vrijeme uobičajene isplate plaće. 
Članak 46. 
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima: 
- sklapanja braka 5 dana 
- rođenje djeteta 5 dana 
- smrti supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 dana 
- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te rodi
      telja supružnika 2 dana 
- selidbe u istom mjestu stanovanja 1 dan 
- selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 dana 
- dobrovoljnog davanja krvi 3 dana 
- teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta 
stanovanja 2 dana 
- nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 dan 
- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, 
obrazovanju za sindikalne aktivnosti 2 dana 
- elementarne nepogode 5 dana 
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. 
Članak 47. 
Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za: 
- polaganje državnog ili stručnog ispita 7 dana 
- polaganje specijalističkog ispita 15 dana 
- obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjeca-
nja ili obnove odobrenja za samostalni rad - 
godišnje 7 dana 
Članak 48. 
Zaposlenik ima pravo koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust. 
Ako okolnosti iz članka 46. i 47. ovoga Ugovora nastupi u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti, zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju. 
Članak 49. 
Zaposleniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege užeg člana obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije. 
4. NAKNADA ŠTETE 
Članak 50. 
Naknade štete iz članka 98. stavka 1. Zakona o radu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da zaposlenik do sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni: 
- ako se šteta može u cijelosti i djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove, ili 
- ako je zaposlenik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili 
- ako se radi o invalidu, starijem zaposleniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili ako se radi o manjoj šteti. 
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka može iznositi najmanje 20% a zaposlenika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete. 
Paušalne naknade štete određene Pravilnicima o radu iznose u rasponu od 200,00 - 800,00 kn. 
5. PRESTANAK UGOVORA O RADU 
Članak 51. 
Kada otkazuje zaposlenik otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore. 
Kada otkazuje poslodavac otkazni rokovi jednaki su zakonskim. 
Svakom zaposleniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom i u minimalnoj visini utvrđenoj Zakonom. 
Otpremnina iz stavka 3. ovoga članka isplaćuje se najkasnije 15 dana po prestanku radnoga odnosa. 
Članak 52. 
Poslodavac može redovito otkazati zaposleniku ako utvrdi da je zaposlenik kršio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog: 
- neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza, 
- neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca, 
- nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca, 
- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta, 
- odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili općim aktima poslodavca, 
- zlouporabe položaja ili prekoračenje ovlasti, 
- nanošenja znatnije štete, 
- nepropisnog i nekorektnog odnosa prema zaposlenicima, strankama ili bolesnicima, 
- zlouporabe korištenja bolovanja. 
Članak 53. 
Za izvanredni otkaz primjenjuje se članak 107. Zakona o radu. 
VII. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE 
1. PLAĆE I DODACI NA PLAĆU 
Članak 54. 
Poslodavac je obvezan osigurati sredstva cijene rada (osnovne plaće) neovisno o poslovanju to jest poslovnom rezultatu poslodavca, i to samo za stvarno ostvareni i naplaćeni rad po ugovorenoj cijeni sukladno vremensko-kadrovskom normativu. 
Članak 55. 
Osnovna plaća zaposlenika predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta platnog razreda u koji je razvrstano zvanje zaposlenika, ili položaj na koji je zaposlenik imenovan, odnosno koeficijenta radnog mjesta u koje je zaposlenik razvrstan uvećan za stalni dodatak. 
Članak 56. 
Osnovica iznosi 933,00 kn. 
Stalni dodatak iznosi 337,00 kn. 
Članak 57. 
Osnovica i stalni dodatak iz članka 56. ovog Ugovora automatski se povećavaju u istom postotku za koji se povećavaju osnovica, stalni dodatak i posebni dodatak za državne službenike i namještenike. 
Ukoliko se primjenjuje automatsko povećanje za posebni dodatak, ono se odnosi samo na dio osnovne plaće koju čini umnožak važeće osnovice i koeficijenta u koji je razvrstano zvanje zaposlenika ili položaj na koji je zaposlenik imenovan, odnosno koeficijenta radnog mjesta u koje je zaposlenik razvrstan, isključujući stalni dodatak. 
Članak 58. 
Zvanja i položaji službenika i radna mjesta namještenika za djelatnost zadravstva raspoređuju se u platne razrede po Tablici broj I koja je sastavni dio ovoga Ugovora. 
Članak 59. 
Vrijednost platnog razreda povećava se službenicima i namještenicima za postignuti znanstveni stupanj i to za: 
- magistre znanosti 5% 
- doktore znanosti 10% 
Osnovna plaća uvećava se za položajni dodatak i to: 
- voditelju tima 4% 
- voditelju odjela do 40 zaposlenih 10% 
- pročelniku kliničkog odjela i voditelju odjela 
preko 40 zaposlenih 12% 
- predstojniku Klinike 15% 
- ravnatelju Doma zdravlja i ljekarničke ustanove 10% 
- ravnatelju županijske bolnice i ravnatelju županij- 
skog zavoda za javno zdravstvo 20% 
- ravnatelju državne ustanove 30% 
- pomoćniku ravnatelja državne ustanove 15% 
- pomoćniku ravnatelja županijske bolnice 10% 
- glavnoj sestri KBC-a i KB-a 8% 
- glavnoj sestri županijske bolnice i klinike 6% 
- glavnoj odjelnoj sestri 4% 
Uvećanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se ne isključuju. 
Članak 60. 
Zvanja i položaji službenika i radna mjesta namještenika HZZO-a raspoređuju se u platne razrede po Tablici broj II koja je sastavni dio ovoga Ugovora. 
Članak 61. 
Osnovna plaća zaposlenika u HZZ-o uvećava se za postignuti znanstveni stupanj i to za: 
- magistre znanosti 5% 
- doktore znanosti 10% 
Osnovna plaća uvećava za za položajni dodatak i to: 
- direktoru HZZO 30% 
- zamjeniku direktora 25% 
- pomoćnicima direktora i voditelju PU Zagreb 20% 
- voditeljima PU Osijek, Rijeka i Split 18% 
- voditeljima ostalih PU i voditeljima odjela u 
Direkciji 15% 
- voditeljima odjela 10% 
- voditeljima odsjeka 8% 
- voditeljima Ispostava, pododsjeka odnosno 
referade (VSS) 4% 
Uvećanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se ne isključuju. 
Članak 62. 
Broj platnih razreda kroz koje se napreduje u svakom zvanju, položaju ili radnom mjestu ograničen je na način određen u Tablici I i II. 
Svaki platni razred obuhvaća pet godina radnog staža. 
U slučaju da se mirovinski staž ne može osigurati kretanjem službenika odnosno namještenika kroz platne razrede utvrđene stavkom 1. ovoga članka, službeniku odnosno namješteniku pripadaju četiri periodske povišice (jedna povišica za pet godina radnog staža), koje se obračunavaju na način utvrđen Zakonom. 
Napredovanje kroz platne razrede određuje se temeljem ukupnog radnog staža. 
Članak 63. 
Nadoknada za dežurstvo utvrđuje se tako da: 
1. Radnim danom iznosi 9% od osnovne plaće zaposlenika, a obračunava se na sljedeći način: 
- prvih osam sati obračunava se kao redoviti rad, 
- drugih osam sati obračunava se kao redoviti rad jer zaposlenik određuje sljedeći radni dan, 
- trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 9% plaće zaposlenika. 
2. Radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom nadoknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće zaposlenika, a obračunava se na sljedeći način: 
- prvih osam sati obračunava se kao redoviti radni dan, 
- daljnjih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu od 13,5% od plaće zaposlenika. 
3. Blagdanom se nadoknada za dežurstvo obračunava u paušalnom iznosu od 18% osnovne plaće zaposlenika. 
Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, zaposlenik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan. 
Članak 64. 
Nadoknada za pripravnost obračunava se od nadoknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji dan pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to za: 
a) standardnu pripravnost 30% 
b) pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20 km cestovne udaljenosti 40% 
c) pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo a potrebno je 60% 
U slučaju spora o potrebi dežurstva odnosno pripravnosti odlučuje Ministarstvo zdravstva. 
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata. 
Potreba za pripravnošću u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utvrđuje se ugovorom sa HZZO-om. 
Članak 65. 
Prilikom obračuna nadoknada za dežurstvo i pripravnost ne uzimaju se istodobno i povećanja osnovne plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom te rad u smjenskom radu u drugoj smjeni. 
Članak 66. 
Odredbe o dežurstvu odnose se i na djelatnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu. 
Naknade za dežurstvo isplaćuje ustanova u koju je djelatnik upućen. 
Članak 67. 
Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se: 
- za rad noću 40% 
- za prekovremeni rad 50% 
- za rad subotom 25% 
- za rad nedjeljom 35% 
- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni ili dvokratni rad s prekidom dužim od 1 h 10% 
- za rad u sljedećim zvanjima: 
a) zdravstvenim djelatnicima specijalistima u bolničkim ustanovama 6% 
b) zdravstvenim djelatnicima u jedinici intenzivne skrbi, zdravstvenim djelatnicima koji rade s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja, na parenteralnoj aplikaciji citostatika, na odjelima s bolesnicima koji se liječe od AIDS, u HMP na terenu te u prosekturi, ako rade najmanje 2/3 radnog vremena na tim poslovima 7% 
c) zaposlenicima koji rade na poslovima kontrole i revizije u HZZO-u 6% 
d) zdravstvenim djelatnicima VŠS/SSS koji rade u rađaoni, na instrumentiranju, hemodijalizi i u anesteziji, ako rade najmanje 2/3 radnog vremena na tim poslovima 4% 
e) medicinskim sestrama na bolničkim odjelima 3% 
Noćnim radom smatra se rad u vremenu između 22 sata uvečer i 06 sati idućeg dana. 
Naknade iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju. 
Izmjene i dopune stavka 1. podstavka 6. a., b., d., e. ovoga članka izradit će se Aneksom ugovora sukladno provedbenom propisu ministra rada iz članka 18. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu. 
Članak 68. 
Za rad u dane blagdana utvrđenih Zakonom te za rad na Uskrs, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće uvećanu za 150%. 
Članak 69. 
Osobama upućenim na rad u zdravstvene ustanove po rješenju ministra zdravstva osnovna plaća uvećat će se: 
a) za rad u redovno radno vrijeme 70% 
b) za pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo a neophodno je 100% 
c) za rad izvan Republike Hrvatske 150%. 
Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju osiguran smještaj i prehranu od strane zdravstvene ustanove u koju je osoba upućena. 
Članak 70. 
Na područjima na kojima unatoč ponovljenom natječaju ne radi dovoljan broj zdravstvenih djelatnika, zaposlenim zdravstvenim djelatnicima isplaćivat će se plaća prema stvarnom broju osiguranika u zdravstvenoj skrbi dotičnog tima. 
Članak 71. 
Za natprosječne rezultate u radu zaposlenici mogu ostvariti dodatak za uspješnost na radu i to: 
- službenici najviše od 30% osnovne plaće 
- namještenici najviše do 20% osnovne plaće. 
Ugovorne strane su suglasne da će se kriteriji i način utvrđivanja natprosječnih rezultata zaposlenika regulirati Aneksom ovom Ugovoru. 
Dodatak za uspješnost na radu može se isplatiti ako zdravstvena ustanova posluje bez gubitka. 
Odredbe o stimulativnom dijelu plaće počet će se primjenjivati vezano za početak isplate stimulativnog dijela plaće korisnika državnog proračuna. 
Članak 72. 
Plaća se isplaćuje u pravilu jednom mjesečno za prethodni mjesec. 
Kada se plaća isplaćuje jednom mjesečno, razmak između dvije isplate u pravilu ne smije biti dulji od 30 dana, a iznimno najdulje do 40 dana, s time da se kod sljedeće isplate nadoknadi poremećena dinamika. 
Kada se plaća isplaćuje dva puta mjesečno, prvi dio ne može iznositi manje od 50% pripadajuće mjesečne osnovne plaće zaposlenika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se vrši isplata. Drugi dio plaće isplaćuje se u pravilu do 15-tog, a iznimno do 20-tog dana u mjesecu za prethodni mjesec. 
Poslodavac je dužan članovima sindikata izvršiti obustavu i uplatu sindikalne članarine. 
Članak 73. 
U zdravstvu i zdravstvenom osiguranju nema tajnosti plaća. 
Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik. 
Članak 74. 
U slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog godina starosti, povrede na radu, profesionalnog oboljenja ili ostalih bolesti koje su uzrok invaliditetu većem od 70%, utvrđenog od nadležnog tijela, a do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje mu 5 godina života, poslodavac je dužan osigurati zaposleniku povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti. 
2. NAKNADE PLAĆA 
Članak 75. 
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. 
Članak 76. 
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog: 
- plaćenog dopusta, 
- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom, 
- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca, 
- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti, 
- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje, 
- drugih slučajeva utvrđenih Zakonom, u visini plaće koju bi ostvario da je radio redovno radno vrijeme uz normalan učinak. 
Članak 77. 
Ako je zaposlenik odsutan sa rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 95% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju. 
Naknada u 100% iznosu osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu. 
3. OSTALA MATERIJALNA PRAVA 
Članak 78. 
Poslodavac će isplatiti zaposlenicima jednokratno godišnju nagradu u visini najniže osnovne plaće iz ovoga Ugovora (koeficijent 1) ako zdravstvena ustanova ne posluje s gubitkom te ako uz sredstva iz ugovornog odnosa sa HZZO-om ostvaruje dio prihoda iz drugih izvora. 
Članak 79. 
Nakon isplate godišnje nagrade iz članka 78. ovoga Ugovora preostali dio prihoda ostvaren izvan ugovora sa HZZO-om poslodavac može isplatiti kao izvanredne nagrade svim zaposlenicima pod uvjetom da 20% tako ostvarenog prihoda zadrži za poslovanje ustanove, a 20% uplati na račun HZZO-a. 
Izvanrednu nagradu može isplatiti ustanova ukoliko njezin dug prema dobavljačima ne prelazi 60 dana. 
Kriterij i način isplate nagrade iz stavka 1. ovoga članka ugovorne strane uredit će Aneksom ugovora u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora. 
Članak 80. 
Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu do visine koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak. 
Članak 81. 
Zaposlenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju: 
- smrti zaposlenika, 
- smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi, 
- nastanka teške invalidnosti zaposlenika, 
- bolovanja dužeg od 90 dana (jednom godišnje), do visine koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak. 
Članak 82. 
Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na nadoknadu prijevoznih troškova, dnevnice u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak i naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje. 
Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuje se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti. 
Članak 83. 
Za vrijeme rada, izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka, zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. 
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. 
Puni iznos terenskog dodatka utvrđuje se u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak. 
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju. 
Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec. 
Uvjeti iz ovoga članka ne odnose se na članak 69. i 84. ovoga Ugovora. 
Članak 84. 
Zaposlenici na specijalizaciji, užoj specijalizaciji i zaposlenici koje je poslodavac uputio na poslijediplomski studij, a sve u kontinuiranom trajanju dužem od 30 dana izvan mjesta stalnog boravka, ostvaruju pravo na naknadu za odvojeni život do visine koja je određena Pravilnikom o porezu na dohodak. 
Naknada za odvojeni život isključuje terenski dodatak. 
Članak 85. 
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, mjesnim javnim prijevozom u visini troškova stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. 
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. 
Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. 
Naknada troškova prijevoza iz stavka 1., 2., i 3. ovoga članka isplaćuje se zaposleniku unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec. 
Članak 86. 
Ako je zaposleniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (super olovni) po prijeđenom kilometru. 
Članak 87. 
Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada za ukupno navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža do visine koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak uz uvjet da ustanova posluje bez gubitka. 
Ukoliko dođe do nepoštivanja odredbe stavka 1. ovoga članka sindikat će o tome obavijestiti Ministarstvo zdravstva. 
Članak 88. 
Zaposleniku, roditelju djeteta za koje je nositelj zdravstvenog osiguranja isplatit će se jednom godišnje sredstva za poklon djetetu do 15 godina starosti u neoporezivom iznosu propisanom Pravilnikom o porezu na dohodak. 
VIII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA 
Članak 89. 
Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete: 
- prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka sindikata, a u slučaju da isto nije moguće osigurati sindikati imaju pravo na korištenje zajedničkih prostorija, 
- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti, 
- slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci sindikata, 
- oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju zaposlenika. 
U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti. 
Poslodavac će se suzdržavati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj. 
Članak 90. 
Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj. 
U vrijeme kada sindikalni povjerenik ne obavlja sindikalne obveze dužan je korektno obavljati svoje radne obveze. 
Članak 91. 
Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona i ovog Ugovora određuje se: 
- prema broju članova sindikata - u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće, 
- prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi - u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano. 
Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti. 
Članak 92. 
Ako zaposleničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuju sindikati u ustanovi. 
Broj sindikalnih povjerenika sindikalnog vijeća, s pravima iz prethodnog stavka ne može biti veće od broja članova zaposleničkog vijeća da se ono ustrojilo. 
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti zaposleničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast zaposleničkog vijeća. 
Kada zamjenjuju zaposleničko vijeće sindikalni povjerenik, odnosno članovi sindikalnog vijeća, imaju prava na naknadu plaće u skladu sa Zakonom a koja se utvrđuju prema broju članova koje bi imalo zaposleničko vijeće. 
Članak 93. 
Kada sindikat zamjenjuje zaposleničko vijeće on preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu, kao i prava iz članka 143. stavaka 1. do 3. Zakona o radu. 
Članak 94. 
Kada sindikalni povjerenik odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje zaposleničko vijeće ima pravo zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz svojeg djelokruga.


Članak 95. 
Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalna organiziranja i pravo zaposlenika da postane član sindikata. 
Članak 96. 
Sindikat se obvezuje da će svoje sudjelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama iz rada, zakonima i ovim Ugovorom. 
Članak 97. 
Sindikat je obvezan izvijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika. 
Članak 98. 
Aktivnost sindikalnog povjerenika, sindikalnog povjereništva i članova sindikata ne smije biti sprečavana ili ometana od strane poslodavca ako djeluje sukladno konvecijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom. 
Članak 99. 
Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika. 
Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika. 
Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana od zahtjeva za prijam. 
Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika. 
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik ima i druga prava određena ovim Ugovorom ili zakonom. 
Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnom predstavniku uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca. 
Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom. 
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca. 
Članak 100. 
Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme. 
O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije. 
Članak 101. 
Članovi zaposleničkog vijeća, članovi sindikata odnosno sindikalni povjerenici, mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti uključujući i organizaciju štrajka, ali ne u ime zaposleničkog vijeća već isključivo u ime sindikata. 
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 102. 
Danom stupanja na snagu ovoga Ugovora prestaje važiti Prijedlog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstvenog osiguranja. 
DODATAK
TABLICA I.
RED. ZVANJA I POLOŽAJI PLATNI KOEFICI- 
BR. RAZREDI JENTI 
OD DO OD DO 
I. VRSTA (VSS) 
1. - ravnatelj I 5,85 
2. - predstojnik klinike II I 5,70 5,85 
3. - pomoćnik ravnatelja državne ustanove III I 5,60 5,85 
4. - pomoćnik ravnatelja županijske ustanove IV II 5,40 5,70 
- voditelj zdravstvenog odjela državne ustanove 
5. - voditelj zdravstvenog odjela županijske ustanove V II 5,10 5,70 
- VSS zdravstveni djelatnik specijalist + primarijus 
6. - VSS zdravstveni djelatnik specijalist VI II 4,80 5,70 
7. - VSS ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite VII III 4,45 5,60 
8. - VSS nezdravstveni djelatnik - voditelj djelatnosti u državnoj ili županijskoj bolnici VII IV 4,45 5,40 
9. - VSS zdravstveni djelatnik IX V 4,00 5,10 
10. - VSS nezdravstveni djelatnik X VI 3,80 4,80 
11. - liječnik sekundarac XIII 3,21 
12. - zdravstveni djelatnik - vježbenik liječnik stažist XIV 3,04 
13. - nezdravstveni djelatnik - vježbenik XV 2,87 
II. VRSTA (VŠS) 
14. - glavna sestra KBC-a ili kliničke bolnice XII X 3,38 3,80 
15. - glavna sestra županijske ustanove - glavna sestra klinike XIII X 3,21 3,80 
16. - glavna odjelna sestra, zdravstveni djelatnici u intenzivnoj skrbi, patronaži, neurofiziološkom lab., ing. med. radiologije XIV XI 3,04 3,55 
17. - zdravstveni djelatnici (med. sestra, zdrav. tehničar, fizioterapeut) XV XI 2,87 3,55 
18. - nezdravstveni djelatnici XVI XII 2,70 3,38 
19. - zdravstveni djelatnik - vježbenik XVII 2,53 
20. - nezdravstveni djelatnik - vježbenik XVIII 2,36 
III. VRSTA (VSS, VKV, KV) 
21. - zdravstveni djelatnik koji radi s otvorenim izvorima ion. zračenja, na aplikaciji citostatika, na odjeli- ma s bolesnicima koji se liječe od AIDS-a XVI XII 2,70 3,38 
- zdravstveni djelatnik u jedinici intenzivne skrbi, na instrumentira- nju, na hemodijalizi, u rađaoni, hitnoj službi, anesteziji, traumato- logiji, patologiji, zdrav. tehničar V stupnja 
22. - medicinska sestra na bolničkim odjelima i centralnoj sterilizaciji, medicinska sestra u kućnoj njezi bolesnika XVII XIII 2,53 3,21 
- VKV vozač u SMP 
23. - medicinska sestra u konzilijarno- -polikliničkoj službi, dijagnostici, općoj medicini, zdravstveni tehni- čar, referent u knjigovodstvu II, referent u administraciji II, VKV majstor, VKV vozač XVIII XIV 2,36 3,04 
24. - referent u administraciji I, ref. u knjigovodstvu I, stenodaktilograf, KV vozač, KV majstor, telefonist centrale, arhivar, kuhar, električar, maser - kupeljar XX XVI 2,02 2,70 
25. - vježbenik III vrste zvanja XXI 1,85 
IV. VRSTA (NSS, PKV, NKV) 
26. - bolničar XXII XIX 1,68 2,19 
27. - pomoćni poslovi njege i obdukcije, daktilograf, ostali pomoćni poslovi XXIV XX 1,34 2,02 
28. - telefonist, pralja, dostavljač XXV XXI 1,17 1,85 
- spremačica zdravstvenog prostora 
29. - spremačica XXVI XXII 1,00 1,68 
DODATAK
TABLICA II.
PLATNI ZVANJA, POLOŽAJI I VRIJEDNOST 
RAZRED RADNA MJESTA HZZO PLATNOG RAZ- 
HZZO REDA HZZO 
I. vrste 
I direktor Zavoda 5,85 
II-I zamjenik direktora Zavoda 5,70-5,85 
III-I pomoćnik direktora Zavoda, ruko- voditelj Područnog ureda Zagreb 5,60-5,85 
IV-II rukovoditelj područnog ureda Split, Rijeka, Osijek 5,40-5,70 
V-II rukovoditelj područnog ureda, ruko- voditelj sektora i odjela u Direkciji 5,10-5,70 
VI-II kontrolor Zavoda, viši savjetnik, viši inspektor, predsjednik LK 4,80-5,70 
VII-III rukovoditelj odjela u područnom uredu, rukovoditelj odsjeka u Direkciji, član LK 4,45-5,60 
VII-V savjetnik, inspektor 4,45-5,10 
VIII-V rukovoditelj odsjeka u područnom uredu, rukovoditelj pododsjeka u Direkciji 4,20-5,10 
VIII-V viši stručni suradnik, poslovni tajnik 4,20-5,10 
IX-V voditelj referade u područnom uredu VSS, voditelj odjeljka u područnom uredu, voditelj ispostave VSS, struč- ni suradnik, razvojni projektant, projektant, sistem-inženjer 4,00-5,10 
XIII vježbenik I. vrste 3,21 
II. vrste 
XII-X voditelj ispostave VŠS 3,38-3,80 
XIII-X voditelj referade VŠS, viši stručni referent za radne odnose u Direkciji 3,21-3,80 
XIV-XI viši stručni referent, operater sistema VŠS, viši planer obrade, viši progra- mer 3,04-3,55 
XVII vježbenik II. vrste 2,53 
III. vrste 
XVI-XII stručni referent I*, planer obrade, glavni operater 2,70-3,38 
XVII-XIII stručni referent II*, operater sistema (SSS) upravitelj zgrade 2,53-3,21 
XVIII-XIV administrativni referent, daktilograf- -administrator 2,36-3,04 
XIX-XVI čuvar sigurnosti zgrade, vozač mo- tornog vozila, telefonist centrale-in- formacije, skladištar, elektromeha- ničar, štampač i slagač materijala, ostali KV majstori (stolar, domar, ložač) 2,19-2,70 
XX vježbenik III. vrste 2,02 
IV. vrste 
XXIV-XX daktilograf, telefonist, dostavljač, domaćica, dostavljač-domaćica, dostavljač-čistačica, ostali NK-PK (stolar, domar, ložač, čuvar) 1,34-2,02 
XXVI-XXII čistačica 1,00-1,68 
Članak 103.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a primjenjuje se od 1. prosinca 1996. godine. 
Iznimno, odredbe članaka 39., 40., 78., 79. i 87. primjenjuju se od 1. siječnja 1997. godine. 
ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE MINISTAR ZDRAVSTVA prof. dr. sc. Andrija Hebrang, v. r.
SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U DJELATNOSTIMA ZDRAVSTVA MIO I SOCIJALNE ZAŠTITE HRVATSKE doc. dr. sc. Damir Buković, v. r. HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT dr. Josip Jelić, v. r. HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA - MEDICINSKIH TEHNIČARA Milena Delak, v. r. SINDIKAT ZDRAVSTVA, SOC. ZAŠTITE I MIO OSIGURANJA dr. Ljiljana Oštrić, v. r. HRVATSKI SINDIKAT ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA dr. med. Nada Mihordin, v. r. HRVATSKI LJEKARNIČKI SINDIKAT mr. ph. Đurđa Palfi, v. r. SINDIKAT MEDICINSKIH BIOKEMIČARA HRVATSKE Vlatko Rumenjak, v. r. NEZAVISNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U HRVATSKOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU Branko Žuvela, v. r. 



Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske


  

Narodne novine br.: 127 - Datum: 22.11.2006. - Interni ID: 20062794


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske

KOLEKTIVNI UGOVORI
2797
Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 (u daljnjem tekstu: Udruga), zastupana po tajniku Udruge Ivanu Gabrilu, dipl. iur.
i
Sindikat zaposlenika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 (u daljnjem tekstu: Sindikat), zastupan po tajniku Sibel Latin, zaključili su dana 27. 10. 2006. g.
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada za radnika kada obavlja poslove i radne zadaće za poslodavca zdravstvenog radnika privatne prakse, domaću i/ili stranu fizičku osobu ili grupu fizičkih osoba (»grupna privatna praksa«), koji je/su, temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon) dobili odobrenje da obavljaju djelatnost osobnim radom u jedinici privatne prakse: u ordinaciji, mikrobiološkom/citološkom laboratoriju, ljekarni, medicinsko-biokemijskom laboratoriju, zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji bolesnika u kući, zubnom laboratoriju i jedinici za fizikalnu terapiju.
Ovim Kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada i za radnika na radu kod poslodavca u zdravstvenim ustanovama: zdravstvenim ustanovama, poliklinikama, ljekarničkim ustanovama, općim i specijalnim bolnicama, lječilištima, ustanovama za palijativnu skrb, ustanovama za zdravstvenu njegu i drugim zdravstvenim ustanovama, odnosno na radu kod poslodavca u trgovačkim društvima, koja su osnovana za obavljanje zdravstvene djelatnosti, u smislu istog Zakona, tj. u pravnim osobama, kojima je zajedničko, da su osnovane s namjerom stjecanja dobiti.
Ovim Kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada i za radnika na radu kod poslodavca nezdravstvenog radnika, koji obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi prema rješenju ministra zdravstva RH.
Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na poslodavce iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka uz uvjet da su članovi Udruge. Popis poslodavaca koje obvezuje primjena Kolektivnog ugovora, kao i sve promjene u Popisu, Udruga dostavlja na evidentiranje u Registar koji vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kao nadležno tijelo, u smislu Zakona o radu (u daljnjem tekstu: ZOR).
Kolektivni ugovor primjenjuje se i na subjekte iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka, u statusu poslodavca, koji naknadno pristupe u članstvo Udruge.
Pridruženi članovi Udruge
Članak 2.
Fizičke i pravne osobe, koje obavljaju gospodarsku djelatnost, čija je djelatnost poslovno vezana za djelatnost subjekata iz članka 1. Kolektivnog ugovora ili je kompatibilna toj djelatnosti, te zdravstvene ustanove u vlasništvu države ili županija, mogu postati pridruženi članovi Udruge da bi konzumirale određeni interes iz članstva u Udruzi, pa i interes iz domene radnih odnosa.
Subjekti iz prethodnog stavka ostvaruju navedena prava bez svojstva stranke ovoga Kolektivnog ugovora.
Razrada pojma radnika i poslodavca
Članak 3.
Radnik, na kojeg se primjenjuju odredbe ovoga Kolektivnog ugovora je fizička osoba, koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca, bez obzira bio ili ne član Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora.
Poslodavac, na kojeg se primjenjuju odredbe ovoga Kolektivnog ugovora je fizička ili pravna osoba, za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove samo ako je postao član Udruge.
Temeljna prava i obveze iz radnog odnosa za radnika i za poslodavca
Članak 4.
Poslodavac, koji primjenjuje odredbe ovoga Kolektivnog ugovora obvezan je u radnom odnosu radniku dati posao, te mu za obavljeni rad isplaćivati plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca, datim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Upute poslodavca iz prethodnog stavka, u izvršenju, za radnika su obvezne, bez obzira u kojoj su formi date. I usmena uputa ima jednaku pravnu snagu, kao i pismena uputa.
NAČELA, KOJA UVJETUJU OSTVARENJA POJEDINIH PRAVA I OBVEZA, GLEDE PRIMJENE ODREDBI OVOG KOLEKTIVNOG UGOVORA, KAKO ZA POSLODAVCA TAKO I ZA RADNIKA
Područje primjene Kolektivnog ugovora – načelo ingerencije1
Članak 5.
Kolektivni ugovor primjenjuje se u vlasničkom području privatnog zdravstva, za razliku od vlasničkog područja javnog zdravstva.
Zajedničko, jednom i drugom području obavljanja djelatnosti je: zdravstvena djelatnost, kao djelatnost od posebnoga društvenog interesa. Pravila struke, propisana posebnim zakonima i podzakonskim aktima identična su za jedno i drugo područje vlasničkog interesa.
Različitost vlasničkog područja2 subjekata provođenja zdravstvene zaštite iskazuje se i zavisi o tome, tko je vlasnik imovine – kapitala uloženog u djelatnost, tko je odgovoran za obveze subjekta zdravstva, tko pokriva gubitak iz poslovanja, tko osigurava sredstva za zanavljanje opreme i sredstva za razvoj, investicijsko i tekuće održavanje, te tko je obveznik plaćanja poreza iz dohotka/dobiti, a tko ne.
Nabrojene različitosti vlasničkog područja prejudiciraju/uvjetuju različitost u dimenzioniranju obima pojedinog prava iz ovoga Kolektivnog ugovora u odnosu na subjekte javnog sektora zdravstva, drugoga vlasničkog područja.
Vlasničko područje ukazuje na područje ingerencije vlasnika u pravima i obvezama glede reguliranja odnosa, koji su predmet ovoga Kolektivnog ugovora.
Vlasničko područje, tj. područje ingerencije vlasnika, počiva na načelu: »Granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo drugoga«.
Nečelo ingerencije upućuje na granice dosega mogućeg utjecaja odluka poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora u njihovoj primjeni, kada konzumira status svog pravnog subjektiviteta i svoje poslovne sposobnosti, tj. aktivnim djelovanjem stjecati prava i obveze.
Načelo »međuzavisnost troškova i prihoda«
Članak 6.
U domeni razrade materijalnih prava radnika iz rada za poslodavca u privatnoj praksi/zdravstvu Hrvatske primjenjuje se načelo »međuzavisnosti troškova i prihoda«. Primjena tog načela uvjetuje ostvarenje minimalnog obima prava/osnova, tj. u iznosu njegove srazmjerne zastupljenosti u prihodu u odnosu na kalkulativni iznos/osnov.
Nadležnost za primjenu – načelo kompetencije3
Članak 7.
Za primjenu ovoga Kolektivnog ugovora kompetentan je poslodavac iz članka 1. istog Kolektivnog ugovora.
Kompetentnost poslodavca izvire iz vlasničkog područja za koje je propisana primjena ovoga Kolektivnog ugovora.
U području primjene ovoga Kolektivnog ugovora poslodavac je autonoman, sa svim vlasničkom slobodama i obvezama.
Kompetencije koje proizlaze iz konzumacije svojih vlasničkih prava/obveza, glede primjene ovoga Kolektivnog ugovora, član Udruge svojevoljno ostvaruje zajedno sa ostalim članovima Udruge i neposredno.
Primjena Kolektivnog ugovora je pravo/obveza radnika, člana Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora
Članak 8.
Odredbe ovoga Kolektivnog ugovora primjenjuju se na radnike poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, a koji su članovi Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora.
Načelo zabrane diskriminacije
Kolektivni ugovor primjenjuju i radnici poslodavca, koji nisu pristupili u članstvo Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora
Članak 9.
Prava i obveze utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se i na radnike poslodavaca iz članka 1., koji nisu članovi Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora, pozivom na načelo »zabrane diskriminacije«.
Primjena općih propisa obveznog prava
Članak 10.
Osim Kolektivnog ugovora, glede pravnih pravila koja se primjenjuju na sklapanje, valjanost, prestanak ili druga pitanja u svezi s ugovorom o radu, a koja nisu uređena ZOR-om ili drugim zakonom ili ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se u skladu s naravi ugovora opći propisi obveznog prava.
Dužnost poslodavca upoznati radnika s propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu, prije početka njegovog rada
Članak 11.
Poslodavac je dužan upoznati svakog radnika prije početka njegovog rada s propisima o radnim odnosima, odnosno s organizacijom rada poslodavca i propisima iz zaštite na radu.
Upoznavanje s odredbama ovoga Kolektivnog ugovora u pravilu konzumira obvezu poslodavca glede upoznavanja radnika s propisima o radnim odnosima i zaštitom na radu.
Iz navedenih razloga, ovaj Kolektivni ugovor mora uvijek biti dostupan radnicima poslodavca.
Uvjeti za zaposlenje maloljetnika
Članak 12.
Zabranjeno je poslodavcu zaposliti maloljetnika, bez odobrenja njegovoga zakonskog zastupnika.
Poslodavac ne smije sklopiti ugovor o radu s radnikom koji ne zadovoljava posebne uvjete
Članak 13.
Poslodavac ne smije sklopiti ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava zahtjevima posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, jer su poslovi zdravstvenog radnika/zdravstvenog suradnika utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.
Zabrana traženja podataka od radnika koji nisu u svezi s radnim odnosom, kao i podatke o trudnoći
Članak 14.
Poslodavac ne smije, pod prijetnjom sankcija tražiti od radnika podatke, koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom, kao i podatke o trudnoći žene. Podatak o trudnoći može tražiti poslodavac ako su u svezi s poslovima radnog mjesta, koje bi radnik žena trebala obavljati, sve radi zaštite njene trudnoće.
Dužnost poslodavca provjeriti zdravstvenu sposobnost radnika za rad na poslovima radnog mjesta koji su označeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada
Članak 15.
Poslodavac je dužan provjeriti zdravstvenu sposobnost kandidata za status radnika poslodavca prije sklapanja ugovora o radu, ali i tijekom konzumacije radnog odnosa, u propisanim rokovima i to za ona radna mjesta koja su općim aktom poslodavca ili ovim Kolektivnim ugovorom označena kao radna mjesta za koja se traži ispunjenje uvjeta posebne zdravstvene sposobnosti.
Poslodavac je obvezan uručiti radniku obračun plaće
Članak 16.
Poslodavac je obvezan prilikom isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine uručiti radniku obračun njegove plaće, iz kojeg mora biti vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, pod prijetnjom sankcija za prekršaj.
Plaća, kao obračun zarade radnika/porezno razdoblje utvrđuje se u bruto iznosu.
Poslodavac je dužan uručiti radniku kopiju prijave i odjave osiguranja radnika
Članak 17.
Poslodavac je dužan u propisanom roku uručiti radniku kopiju njegove prijave kao i kopiju odjave osiguranja radnika za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pod prijetnjom sankcija za prekršaj.
Poslodavac je dužan utvrditi raspored korištenja godišnjih odmora radnika
Članak 18.
Poslodavac mora radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora, prema rasporedu, koji je dužan donijeti na način i u roku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, pod prijetnjom primjene sankcija za prekršaj.
Poslodavac mora radniku osigurati korištenje prava na godišnji odmor
Članak 19.
Poslodavac ne smije s radnikom sklopiti sporazum o odricanju njegovog prava na godišnji odmor, odnosno ugovoriti isplatu naknade, umjesto korištenja godišnjeg odmora, kako bi radnik odmorom osigurao fizičke i psihičke predispozicije za sljedeći reproduktivan ciklus svog rada, pod prijetnjom sankcija za prekršaj.
Pravo radnika sudjelovati u odlučivanju o pitanjima od njegovog interesa
Članak 20.
Radnici zaposleni kod poslodavca koji redovito zapošljava 20 i više radnika, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om i ovim Kolektivnim ugovorom.
Neposredna primjena Kolektivnog ugovora
Članak 21.
Prava i obveze radnika utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom, kao minimum prava radnika iz rada i po osnovi rada, čine jedinstveni sustav pravnih normi, pa se njegove odredbe mogu primjenjivati neposredno, poštivajući propisani postupak.
Primjena drugih propisa, koji za radnika uvjetuju ostvarenje povoljnijeg obima pojedinog prava
Članak 22.
Drugim propisom ili ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, pojedina prava radnika utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom poslodavac može utvrditi u obimu koji je za radnika povoljniji od utvrđenog minimuma.
Primjena Kolektivnog ugovora u dobroj vjeri
Članak 23.
Stranke, potpisnice ovoga Kolektivnog ugovora, obvezuju se primjenjivati Kolektivni ugovor u dobroj vjeri.
Zabrana diskriminacije osobe koja traži zaposlenje i radnika
Članak 24.
Zabranjeni su svi oblici izravne i neizravne diskriminacije osobe koja traži zaposlenje u/za subjekte iz članka 1. Kolektivnog ugovora, prema opisu i sadržaju, kako je utvrđeno člankom 2. ZOR-a.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika
Članak 25.
Poslodavac je tijekom radnog odnosa radnika dužan zaštititi njegovo dostojanstvo tako, da mu osigura uvjete rada, prema kojima neće biti izložen šikaniranju ili spolnom uznemiravanju, na način, kako je propisano odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Vrijeme valjanosti Kolektivnog ugovora
Članak 26.
Ovaj Kolektivni ugovor stranke zaključuju na vrijeme od tri godine, računajući od dana njegovog stupanja na snagu.
Pregovore o obnovi ovoga Kolektivnog ugovora obje stranke će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
RADNI ODNOSI
Zasnivanje radnog odnosa
Forma
Članak 27.
Radni odnos između poslodavca i radnika zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu mora biti u pisanom obliku.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru prije početka rada, u sadržaju koji je propisan za sadržaj ugovora o radu.
Sadržaj ugovora o radu propisan je odredbama ZOR-a.
Uvjeti
Članak 28.
Radnik zasniva radni odnos sa poslodavcem iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, prema uvjetima koji su propisani općim propisima o radu i zaštiti na radu, propisima iz djelatnosti zdravstva, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima poslodavca.
Vrijeme trajanja radnog odnosa
Članak 29.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.
Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme u privatnoj praksi Hrvatske imaju jednaki pravni tretman, a tip ugovora ovisi o volji i izboru poslodavca, sukladno ZOR-u.
Ugovor o radu na određeno vrijeme, u privatnoj praksi Hrvatske, stranke sklapaju/mogu sklopiti bez ograničenja ukupnoga vremenskog trajanja radnog odnosa, kao zbir vremena više sklopljenih ugovora.
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 30.
Ako poslodavac zasnuje s radnikom radni odnos na određeno vrijeme, mora, prije isteka roka/osnove za koji je ugovor o radu sklopljen obavijestiti radnika o konzumaciji roka/osnove i prestanku ugovora o radu ili ponuditi radniku nastavak radnog odnosa, ali s novim vremenom – osnovom rada, također za rad na određeno vrijeme.
Poslodavac mora, najkasnije dan prije dana označenog kao dan isteka prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme, ponuditi radniku sklapanje aneksa ugovoru, s novim vremenom trajanja radnog odnosa.
Ako poslodavac ne postupi na opisani način, pa radnik nastavi rad za poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Probni rad
Članak 31.
Prilikom sklapanja Ugovora o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, stranke mogu ugovoriti probni rad.
Probni rad može trajati najduže do 6 mjeseci.
Dužinu trajanja probnog rada u okviru vremena trajanja iz prethodnog stavka ugovaraju poslodavac i radnik, prema datim okolnostima.
Ako stranke ugovaraju probni rad u kraćem trajanju od 6 mjeseci, mogu iznimno ugovoriti produženje probnog rada za novih 1, 2 ili više mjeseci, sve u okviru maksimalnog roka od 6 mjeseci, iz razloga, ako je prethodno, prilikom sklapanja ugovora o radu, poslodavac nerealno procijenio potrebu provjere rada radnika, mjereno brojem mjeseci, pa je iz tih razloga ponudio radniku produljenje probnog rada u okviru zakonskog roka, a radnik potpisom ugovora to i prihvatio.
Članak 32.
Ako radnik nije zadovoljio kriterije probnog rada, poslodavac mora svoju obavijest o prestanku ugovora o radu dostaviti radniku u pismenoj formi i istu obrazložiti, da bi prekid radnog odnosa s radnikom bio zakonit.
Ako poslodavac ne postupi na opisani način i ne dostavi obavijest iz prethodnog stavka radniku i to do posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik zadovoljio kriterije probnog rada i da je na taj način stekao svojstvo radnika na radu za istog poslodavca na neodređeno odnosno određeno vrijeme, zavisno kako je ugovor sklopljen.
Zaključenje ugovora o službi
Članak 33.
Ako poslodavac – zdravstvena ustanova, radnika s kojim je zasnovala radni odnos ugovorom o radu na neodređeno ili određeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta iz općeg akta o sistematizaciji poslova i radnih zadaća imenuje da obavlja i poslove s posebnim ovlaštenjima u procesu rada, sve u okviru punoga radnog vremena njegovog rada, za obavljanje tih poslova, poslodavac i radnik zaključuju ugovor o službi.
Ugovor o službi iz prethodnog stavka sadrži odredbe o ovlaštenjima za rukovođenje većom ili manjom grupom radnika, naznaku organizacijske forme takve jedinice, naznaku koordinacije rada radnika i organizacijske jedinice kojom rukovodi s drugim radnicima i organizacijskim jedinicama ustanove, naznaku subordinacije prema pretpostavljenima, u svako vrijeme, mogućnosti opoziva ugovora o službi i prije isteka mandata, odredbe o plaći u svezi izvršenja ugovora o službi i dr.
Opozivom ugovora o službi ne raskida se ugovor o radu, suprotno da.
Izvršenje poslova prema ugovoru o djelu, kao zamjena za rad prema ugovoru o radu
Članak 34.
Ako poslodavac iskaže i dokaže namjeru zasnivanja radnog odnosa za određeno radno mjesto iz općeg akta i/ili iz plana/godina, pa utvrdi da nitko s traženim uvjetima/radno mjesto nije dostavio ponudu ili da je ponudu dostavila osoba koja ne ispunjava tražene uvjete, poslodavac može obavljanje poslova toga/takvoga radnog mjesta iz prijave potrebe za radnikom, oglasa ili natječaja, povjeriti radniku koji je zaposlen kod drugog poslodavca ili umirovljeniku i to prema ugovoru o djelu.
Namjeru zasnivanja radnog odnosa prema ugovoru o radu s nezaposlenom ili djelomično zaposlenom osobom traženih uvjeta ili s umirovljenikom, za potrebe rada s punim ili nepunim radnim vremenom, poslodavac ponavlja – svakih 6 mjeseci, kako bi potrebu za radom radnika konzumirao zaključenim ugovorom o radu, umjesto s ugovorom o djelu, kako je navedeno u prethodnom stavku.
»Na« i »iz« primitka od drugog dohotka obračunat za rad po ugovoru o djelu, poslodavac, naručitelj takvog rada obračunava obustavlja i uplaćuje na propisane račune doprinose, porez i prirez u korist radnika – izvršitelja, bez prava na obračun o.o.o.
Članak 35.

Ako poslodavac postupi na način kako je propisano u prethodnom članku, pa zdravstvenom radniku, zaposlenom u drugoj zdravstvenoj ustanovi povjeri poslove, temeljem kojih bi on na teret poslodavca stekao primitak od drugog dohotka, ukupna vremenska angažiranost zdravstvenog radnika za poslodavca, za njega drugog poslodavca, može trajati najviše do 1/3 punoga radnog vremena.
Obveza radnika je dobiti suglasnost svog poslodavca za takav rad kod drugog poslodavca, ako se ne želi izlagati riziku primjene pravnih posljedica zbog »zakonske zabrane utakmice«.
Obveza poslodavca u realizaciji ugovora o djelu je »iz« primitka od drugog dohotka radnika obračunati doprinos za m.o., poreze/prirez prema propisanim stopama, a doprinos za z.o. »na« teret svojih posebnih sredstava, prema iznosu iste osnovice, sve pod prijetnjom novčane kazne za prekršaj, u smislu propisa o državnom inspektoratu.
Izvršitelj rada po ugovoru o djelu ima i određena prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, u obimu, kako je propisano posebnim zakonima
Članak 36.
Zaposleni radnik ili umirovljenik, koji temeljem ugovora o djelu obavlja poslove za poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora ima prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja propisana posebnim zakonima, prema uplaćenim doprinosima/osnovi u poreznom razdoblju.
Poslodavac je obvezan osobi iz prethodnog stavka, do 28. 2. tekuće godine, za prethodnu godinu izdati odgovarajuću potvrdu o njegovim ukupnim primicima od drugog dohotka i iznosima uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje »iz« drugog dohotka.
Doprinose za zdravstveno osiguranje u ime i za račun osobe iz stavka 1., od osnovice, koju čini bruto primitak od drugog dohotka, na teret svojih posebnih sredstava, uplaćuje poslodavac, naručitelj rada po ugovoru o djelu/radnik u korist izvoditelja takvog rada.
Edukacija pripravnika
Članak 37.
Radi osposobljavanja za samostalan rad, zdravstvenih radnika, nakon završetka školovanja/studiranja, za koje je zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora s takvim osobama zasniva radni odnos na određeno vrijeme, u statusu pripravnika/stažiste.
Trajanje pripravničkog staža, način provođenja, mjesto edukacije, sadržaj programa edukacije, ovlaštenja mentora i sl. regulirano je Zakonom i odgovarajućim podzakonskim propisima.
Broj pripravničkih mjesta utvrđuje poslodavac svojom odlukom.
Volonterski rad
Članak 38.
Iz razloga što je stručni ispit propisan Zakonom kao uvjet za samostalno obavljanje poslova zdravstvenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno ZOR-u (volonterski rad).
Razdoblje volonterskog rada iz prethodnog stavka ovog članka ubraja se u pripravnički staž, ali s tim, da se stečeno radno iskustvo priznaje kao uvjet za rad u određenom zanimanju radi polaganja stručnog ispita.
Na volontera se primjenjuju odredbe o radnim odnosima iz ZOR-a i ovoga Kolektivnog ugovora, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.
Za vrijeme edukacije, volonter ima pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te osiguranje od ozljeda na radu i profesionalno oboljenje, prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, sve na teret sredstava poslodavca.
Ugovor o volonterskom radu mora se sklopiti u pisanom obliku.
Završni ispit pripravnika, kao uvjet za samostalan rad
Članak 39.
Nakon obavljenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred nadležnim tijelom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
Na temelju dokaza o položenom stručnom ispitu, pripravnik stiče uvjet za samostalni rad u struci. Uvjerenje, koje legitimira zdravstvenog radnika za samostalni rad zdravstvenom radniku izdaje nadležna komora.
Obveza stručnog usavršavanja
Članak 40.
Radnici poslodavca u statusu zdravstvenog radnika imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati, na teret poslodavca, radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite, a na način i po postupku kako je propisano općim aktom nadležne komore.
Specijalizacija
Članak 41.
Specijalizacija je oblik edukacije zdravstvenih radnika s položenim stručnim ispitom i licencom nadležne komore, u tijeku koje radnik – specijalizant, koji je u radnom odnosu, u propisanom roku stiče teoretska i praktična znanja za obavljanje poslova specijalista iz grane medicine, stomatologije, farmacije ili medicinske biokemije iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika, za koju se usavršava.
Pored ugovora o radu zaključenog na određeno ili neodređeno vrijeme, poslodavac i radnik – specijalizant zaključuju ugovor o specijalizaciji.
Sadržaj ugovora o specijalizaciji propisan je Pravilnikom iz stavka prvoga ovog članka.
Zaštita dostojanstva radnika
Članak 42.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo svog radnika za svo vrijeme obavljanja poslova iz radnog odnosa tako, da radnik ne bude izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
U cilju sprječavanja mogućnosti nastanka posljedica takvog uznemiravanja, poslodavac provodi preventivne aktivnosti, poduzimajući sljedeće mjere:
    • zabraniti rad pod utjecajem alkohola i drugih opijata, što bi, zbog pada kontrole i samokontrole pojedinca, moglo rezultirati takvim ponašanjem prema drugom radniku,
    • zabraniti unošenje i raspačavanje svih slika ili časopisa ili video zapisa s erotskim ili porno sadržajem, koji utječu na maštu, u negativnom smislu, pogotovo u kombinaciji s osnovom iz prethodne alineje,
    • propagirati decentno, ne izazovno oblačenje,
    • propagirati uljudno, prijateljsko ponašanje radnika prema radniku, a poglavito poslodavca prema radnicima, s određenom dozom distance,
    • propagirati poštivanje osobnosti radnika,
    • sprečavati i disciplinskim mjerama sankcionirati svako izazovno i/ili provokativno ponašanje, bilo usmenim govorom, »govorom« tijela, insinuacijama i sl.,
    • disciplinski sankcionirati i sam pokušaj spolnog uznemiravanja i dr.
Članak 43.
Svaki oblik povrede dostojanstva radnika, izvršen u sadržaju i prema opisu kako je navedeno u prethodnom članku, kao mjeru prevencije, poslodavac sankcionira provođenjem sustava odgovornosti za povredu obveza radnika iz radnog odnosa, na način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak 44.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika predstavlja povredu iz radnog odnosa, kako je utvrđeno ovim Kolektivnim ugovorom.
Posebna obveza poslodavca koji zapošljava 21 i više radnika, glede zaštite dostojanstva radnika
Članak 45.
Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika dužan je imenovati osobu, koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
U zdravstvenoj ustanovi i trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i koja/e zapošljavaju 21 i više radnika, dužnost poslodavca u smislu odredbi prethodnog stavka, obavlja ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno direktor trgovačkog društva.
U grupnoj privatnoj praksi, koja zapošljava 21 i više radnika, funkciju poslodavca, u smislu odredbi stavka 1. ovog članka, obavlja voditelj grupne prakse.
Subjekti iz stavka 2. i 3. ovog članka, pored osoba koje obavljaju funkciju poslodavca, imenuju posebnu osobu, koja je/će biti ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Iznimka od pravila iz prethodnog članka
Članak 46.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, npr., ako je dostojanstvo radnika ugroženo odnosom poslodavca prema radniku, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo u takvim okolnostima prekinuti rad i zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom, o čemu mora obavijestiti poslodavca, u roku od 8 dana od dana prekida rada.
Za vrijeme prekida rada u smislu odredbi prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.
Članak 47.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, za što je odgovoran poslodavac.
Radno vrijeme
Puno radno vrijeme
Članak 48.
Puno radno vrijeme radnika na radu u privatnoj praksi iznosi 40 sati rada tjedno.
Poslodavac može ugovorom o radu s radnikom ili svojom posebnom odlukom utvrditi za radnika kraće radno vrijeme, od vremena kako je propisano u prethodnom stavku.
Ako poslodavac utvrdi kraće radno vrijeme od 40 sati tjedno, kako je navedeno u prethodnom stavku, tako utvrđeno radno vrijeme smatra se punim radnim vremenom.
Nepuno radno vrijeme

Članak 49.
Ako poslodavac ocijeni, da prema uvjetima poslovanja, može zadani volumen poslova obaviti svojim radom i radom članova svoje obitelji i to prema njihovom znanju i sposobnostima u odnosu na registriranu djelatnost, i/ili s radom radnika s punim ili s nepunim radnim vremenom, ili u kombinaciji u odnosu na puno radno vrijeme iz članka 48. ovoga Kolektivnog ugovora, može zasnovati radni odnos s radnikom i za nepuno radno vrijeme.
Neka prava iz rada i po osnovi rada, koja su uvjetovana fondom sati rada radnika, radnik ostvaruje srazmjerno vremenu rada u odnosu na procjenu za puno radno vrijeme, ali ne manje od propisanog minimuma/osnove.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 50.
Ako radnik obavlja poslove na kojima se i uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštiti radnika od štetnih utjecaja, puno radno vrijeme za takvog radnika poslodavac skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Radnicima koji rade na poslovima u sferi ionizirajućeg zračenja skraćuje se svaki sat rada sa 60 na 45 minuta.
Ako radnik iz prethodnog stavka ne obavlja poslove u sferi ionizirajućeg zračenja puno radno vrijeme, već samo jedan njegov dio, u preostalom dijelu do punoga radnog vremena radnik obavlja druge poslove po rasporedu i uputama poslodavca, a najduže do za njega izvedenoga punoga radnog vremena, vodeći računa o činjenicama iz prethodnog stavka.
Skraćeno radno vrijeme u smislu odredbi stavka 3. ovog članka za radnika, izjednačeno je s punim radnim vremenom.
Članak 51.
Radnik koji obavlja poslove u sferi ionizirajućeg zračenja ne smije na takvim poslovima raditi prekovremeno, niti smije kod drugog poslodavca obavljati iste poslove po ugovoru o djelu.
Prekovremeni rad
Članak 52.
Poslodavac može u slučajevima iz članka 41. ZOR-a narediti radniku rad duži od punoga radnog vremena (prekovremeni rad).
Trajanje prekovremenog rada i oznaka kome je zabranjen, propisano je citiranim člankom 41. ZOR-a.
Raspored radnog vremena
Članak 53.
Tjedno radno vrijeme u privatnoj praksi Hrvatske u pravilu traje šest dana u tjednu, tj. od ponedjeljka do subote.
Poslodavac može odrediti drugačiji raspored broja radnih dana/tjedan i slijedom toga i broj sati radnog vremena/dan.
Tjedni i dnevni raspored radnih dana/tjedan i broja sati rada/dan utvrđuje poslodavac posebnom pisanom odlukom.
Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu iz stavka 3. ovog članka ili promjeni takvoga rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed.
Članak 54.
Ako raspored radnog vremena za rad ordinacije ili drugog oblika rada privatne prakse ili zdravstvene ustanove koja je ugovorni partner Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) utvrdi ministar zdravstva RH svojim podzakonskim aktom, tada, poslodavac svoj opći akt o rasporedu radnog vremena prilagođava rasporedu iz takvoga podzakonskog akta.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 55.
Poslodavac može puno ili nepuno radno vrijeme iz članka 48. odnosno 49. ovoga Kolektivnog ugovora preraspodijeliti tako, da tijekom jednog razdoblja puno ili nepuno radno vrijeme radnika traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunoga radnog vremena, s tim, da prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine za radnika ne smije trajati duže, u odnosu na propisano za puno odnosno nepuno radno vrijeme prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Ako je poslodavac preraspodijelio puno radno vrijeme u smislu odredbi prethodnog stavka, tako preraspoređeno radno vrijeme za radnika ne može u pravilu trajati duže od 52 sata rada/tjedan.
Kada u mjestu sjedišta rada poslodavca npr. za vrijeme trajanja turističke sezone boravi više osoba u odnosu na broj pučanstva koje ima prebivalište u tom mjestu, ili kada poslodavac ima zahtjeve za intervencijama iz registrirane djelatnosti prosječno više u odnosu na ustaljeni prosjek – ritam rada, npr. za vrijeme veće učestalosti bolesti (epidemije, endemije i sl.), tada poslodavac može, za to vrijeme, puno radno vrijeme iz stavka prvog i drugog ovog članka, preraspodijeliti tako, da radno vrijeme traje duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati rada/tjedan, ali uz uvjete iz st. 1. ovog članka.
Odluku o preraspodjeli radnog vremena u smislu odredbi ovog članka donosi poslodavac u pisanom obliku.
Duže vrijeme rada u okviru preraspoređenoga radnog vremena nema karakter prekovremenog rada.
Odmori i dopusti
Odmor radnika u tijeku radnog dana
Članak 56.
Radnik, koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima pravo svakog radnog dana na stanku od 30 minuta, a koristi je sukladno rasporedu koji odredi poslodavac.
Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Odmor radnika između dva uzastopna radna dana
Članak 57.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Tjedni odmor radnika
Članak 58.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju 24 sata neprekidno.
Dan tjednog odmora u pravilu je nedjelja, kao produkt naslijeđa, učenja i tradicije kršćanstva.
Ako radnik iznimno radi na dan tjednog odmora, poslodavac mu osigurava korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Godišnji odmor radnika
Članak 59.
Radnik ima pravo u svakoj kalendarskoj godini koristiti plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a više od toga prema utvrđenim kriterijima i to kako slijedi:
a) prema dužini radnog staža za istog poslodavca:
– od 5 do 10 godina           2 radna dana
– od 10 do 15 godina         3 radna dana
– od 15 do 20 godina         4 radna dana
– od 20 do 25 godina         5 radnih dana
– od 25 do 30 godina         6 radnih dana
– od 30 do 35 godina         7 radnih dana
– preko 35 godina              8 radnih dana
b) prema zalaganju i odnosu prema radu, po ocjeni poslodavca od 1 do 5 radnih dana.
Poslodavac može radniku utvrditi pravo na godišnji odmor i za druge osnove.
Godišnji odmor radnika može trajati najduže 30 radnih dana.
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Članak 60.
Raspored korištenja godišnjeg odmora za svoje radnike utvrđuje poslodavac posebnom pismenom odlukom, u pravilu najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Prethodno, poslodavac utvrđuje parametre za izradu rasporeda korištenja, kako je navedeno u prethodnom stavku, i to:
1. dužinu trajanja godišnjeg odmora/radnik, u smislu odredbi članka 59. ovoga Kolektivnog ugovora, tako, da iskazuje pravo radnika na minimalni broj dana godišnjeg odmora, koji mu pripadaju temeljem istog članka, stavak 1. Kolektivnog ugovora,
2. eventualno, veći broj dana godišnjeg odmora od minimuma, temeljem članka 59. stavak 3. Kolektivnog ugovora,
3. broj radnih dana godišnjeg odmora na osnovi zalaganja i odnosa prema radu,
4. ukupan broj minimalnog broja radnih dana godišnjeg odmora (zbir osnova pod 1 i 3),
5. ukupan broj radnih dana godišnjeg odmora po odluci poslodavca (zbir osnova 1, 2 i 3)
6. predvidivo vrijeme korištenja godišnjeg odmora,
7. te raspored korištenja godišnjeg odmora u dijelovima – predvidivo vrijeme korištenja prvog dijela godišnjeg odmora kao i drugog dijela.
Predvidivo vrijeme korištenja godišnjeg odmora/radnik utvrđuje poslodavac planom, respektirajući planirani – očekivani obim rada u vremenu korištenja godišnjeg odmora, prema rasporedu iz stavka 1. ovog članka, eventualno usuglašene želje radnika i uvjete za korištenje godišnjeg odmora u dva dijela.
Poslodavac koji je uključen u mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora/godina i rasporeda godišnjeg odmora, mora respektirati svoje obveze iz članka 148. Zakona i obveze iz ugovora sa HZZO-om, o kontinuitetu i jednakom obimu pružanja zdravstvene zaštite osiguranicima/godina, o kojima skrbi, te činjenice, da je HZZO svojim aktima svojim poslovnim partnerima i za njihov rad osigurao opisano pravo u trajanju od 30 kalendarskih dana/godina.
Članak 61.
Raspored korištenja godišnjeg odmora iz prethodnog članka izvršava poslodavac svojim rješenjem.
Ništavost sporazuma o odricanju prava radnika na godišnji odmor
Članak 62.
Ništav je sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora, pod prijetnjom primjene prekršajne sankcije za poslodavca.
Pravo na godišnji odmor za rad u sferi ionizirajućeg zračenja
Članak 63.
Radnik, koji za poslodavca obavlja poslove iz sfere ionizirajućeg zračenja iz članka 50. ovoga Kolektivnog ugovora, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana.
Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor
Članak 64.
U dane godišnjeg odmora radnika iz članka 59. ovoga Kolektivnog ugovora ne uračunavaju se: dan tjednog odmora iz članka 58. ovoga Kolektivnog ugovora te blagdani i neradni dani određeni Zakonom.... (»Narodne novine«, br. 33/96.).
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koju je utvrdio izabrani doktor medicine, odnosno stomatologije, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
U trajanje godišnjeg odmora, uračunava se i subota, kao da je dnevni raspored rada radnika raspoređen na šest radnih dana, bez obzira na stvarni raspored.
Pravo na godišnji odmor radnika koji se prvi put zapošljava
Članak 65.
Radnik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada za novog poslodavca.
Privremena nesposobnost za rad, vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.
Pravo na godišnji odmor radnika koji nije ispunio uvjet 6 mjeseci neprekidnog rada za poslodavca
Članak 66.
Radnik, koji nije ispunio uvjet radnog staža iz prethodnog članka u tekućoj godini za korištenje godišnjeg odmora iz članka 59. ovoga Kolektivnog ugovora, ima pravo na 1/12 pripadajućega godišnjeg odmora za svaki mjesec dana rada za poslodavca, određenog na način propisan istim člankom 59. ovoga Kolektivnog ugovora, kao i u slučaju da mu radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog roka.
Pravo na godišnji odmor radniku poslodavca za tekuću godinu, kojemu je prestao ugovor o radu prije 1. 7. tekuće godine
Članak 67.
Radniku kojemu je prestao ugovor o radu, po bilo kojoj osnovi prije 1. 7. tekuće godine, ima pravo na godišnji odmor za tekuću godinu, prema broju radnih dana godišnjeg odmora, obračunati na identičan način, kako je propisano prethodnim člankom.
Korištenje godišnjeg odmora u dva dijela
Članak 68.
Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio godišnjeg odmora iskoristiti najkasnije do 30. 6. iduće godine.
Pravo radnika koristiti 1 dan godišnjeg odmora, prema svojoj želji
Članak 69.
Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti i to najmanje tri dana ranije.
Pravo radnika koristiti neiskorišteni godišnji odmor zbog mobilizacije ili radne obveze
Članak 70.
Radnici, koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog izvršenja radne obveze nisu koristili godišnji odmor u tekućoj godini, imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor za prethodnu godinu nakon demobilizacije ili po prestanku radne obveze, najkasnije do 30. 6. tekuće godine, po rasporedu poslodavca.
Odgoda korištenja godišnjeg odmora radnika, prema rasporedu iz rješenja
Članak 71.
Poslodavac može radniku odgoditi izvršenje rješenja o korištenju godišnjeg odmora, odnosno prekinuti započeto korištenje, samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih potreba procesa rada poslodavca.
Odluku iz stavka prvog donosi poslodavac u pisanoj formi i dostavlja je radniku.
Radniku kojem je poslodavac odgodio ili prekinuo korištenje godišnjeg odmora, poslodavac mora omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavak neiskorištenog dijela godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora na teret poslodavca.
Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se npr. troškovi stvarno uplaćenog aranžmana u hotelu i sl., te putni i drugi troškovi uvjetovani prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza za sredstva koja je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i troškovi dnevnica povratka do mjesta zaposlenja i to u visini određenoj ovim Kolektivnim ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, koja je radnik dokazao odgovarajućom dokumentacijom.
Prekid kontinuiteta korištenja godišnjeg odmora radnika
Članak 72.
Radnik može prekinuti korištenje godišnjeg odmora zbog bolesti ili porodnog dopusta, a isti nastaviti koristiti i u sljedećoj godini najkasnije do 30. 6., pod uvjetom, da je u prethodnoj godini radio najmanje 6 mjeseci u odnosu na godinu u kojoj se vratio na rad.
Plaćeni dopust
Članak 73.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 6 radnih dana ili pojedinačno za:
¦ sklapanje braka                                             6 radnih dana
¦ rođenje djeteta                                              2 radna dana
¦ smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka       3 radna dana
¦ selidbe u istom mjestu stanovanja                   1 radni dan
¦ selidbe u drugo mjesto stanovanja                  2 radna dana
Iznimno, radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, nezavisno o ukupnom broju dana koje je tijekom godine iskoristio po svim osnovama u odnosu na broj iz stavka 1. ovog članka.
Poslodavac može radniku utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem trajanju, kako je utvrđeno u stavku 1. ovog članka.
Plaćeni dopust za stručno usavršavanje
Članak 74.
Za potrebe stručnog usavršavanja ili obrazovanja, poslodavac može radniku odobriti plaćeni dopust za:
 
–polaganje državnog ili stručnog ispita do6 radnih dana
–polaganje specijalističkog ispita do12 radnih dana
–vrijeme praktičnog rada u specijalističkoj ordinaciji privatne prakse ili zdravstvenoj ustanovi sukladno izvršenju obveze iz ugovora sa HZZO-om do6 radnih dana/god.
–sudjelovanje u radu stručnih skupova na kojem sudjelovanje daje određeni broj bodova za relicenciranje dozvole za samostalni rad prema propisima nadležne komore do2 radna dana/ god.
–stručno usavršavanje 30 radnih dana u god. u inozemstvu. 

Duljinu plaćenog dopusta do broja radnih dana utvrđuje poslodavac rješenjem. 
Poslodavac može radniku utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem trajanju, u odnosu kako je utvrđeno u stavku 1. ovog članka.
Naknada plaće za plaćeni dopust
Članak 75.
Plaćeni dopust i naknadu plaće za plaćeni dopust, radnik ostvaruje na osnovi rješenja poslodavca.
Neplaćeni dopust
Članak 76.
Radnik ima pravo na dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 radnih dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust za njega opravdan i da tu opravdanost može dokazati, te uvjetom da njegovo odsustvo neće izazvati teškoće u obavljanju poslova za poslodavca. Smatra se opravdanim dopust ako je potreban radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana radnika, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
Iznimno, poslodavac može odobriti radniku neplaćeni dopust i u duljem trajanju, s obvezom ponovnog zasnivanja radnog odnosa za iste ili druge poslove.
Radnik ostvaruje pravo iz stavka 1. ovog članka na osnovi posebnog rješenja poslodavca.
Naknada štete poslodavcu
Članak 77.
Radnik, koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je nadoknaditi poslodavcu počinjenu štetu.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao, smatra se, da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Iznos naknade štete iz stavka 1. ovog članka poslodavac će smanjiti radniku/cima, ako utvrdi da štetu nije/su učinio/li namjerno, ako radnik do tada nije uzrokovao sličnu štetu, te ako je radnik u konkretnom slučaju poduzeo sve potrebne radnje da se šteta otkloni i ako utvrdi da:
– se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom radnika kod poslodavca i sredstvima rada poslodavca, ili
– je radnik u teškoj materijalnoj situaciji ili da bi ga naknada štete teško pogodila, ili
– se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili ako se radi o manjoj šteti.
Smanjenje štete iz prethodnog stavka ovoga članka može iznositi najmanje 20%, a najviše da se radnika oslobodi od plaćanja naknade štete u cijelosti.
Naknada štete radniku
Članak 78.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu po općim propisima o odgovornosti prema Zakonu o obveznim odnosima.
Za osiguranje izvršenja obveze iz prethodnog stavka, radnik ima pravo, a poslodavac obvezu osigurati izvršenje prava radnika na naknadu štete osiguranjem nastupa tog rizika kod osiguravajućeg društva uplatom premije za tzv. osiguranje od odgovornosti.
Odgovornost pravne osobe za kazneno djelo koje je učinila fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe
Članak 79.
Ako fizička osoba, sa statusom radnika ili bez tog statusa, koja vodi poslovanje zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva (pravne osobe), učini kazneno djelo, kojim je povrijeđena neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili je trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili za drugoga, kaznit će se pravna osoba za kazneno djelo propisano za odgovornu osobu u Kaznenom zakonu i drugim zakonima.
Odgovorna osoba iz prethodnog stavka je radnik – fizička osoba koja vodi poslovanje pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe, kao ravnatelj zdravstvene ustanove, privremeni ravnatelj zdravstvene ustanove ili v.d. ravnatelj ili direktor trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost.
Članak 80.
Odgovornost pravne osobe iz prethodnog članka temelji se na krivnji odgovorne osobe.
Članak 81.
Za kaznena djela učinjena od strane fizičke osobe mogu se izreći kazne pravnim osobama iz članka 79. ovoga Kolektivnog ugovora u obliku novčane kazne, uvjetne osude i sigurnosne mjere ukidanja pravne osobe.
Visina novčane kazne za pravnu osobu
Članak 82.
Visina novčane kazne za pravnu osobu ovisi o visini trajanja kazne zatvora propisane za kazneno djelo koje je učinila odgovorna osoba pravne osobe, u rasponu kako je propisano posebnim zakonom.
Primjena posebnih propisa glede odgovornosti pravne osobe za rad fizičke – odgovorne osobe za rad pravne osobe
Članak 83.
Detaljnije odredbe glede odgovornosti pravne osobe u svezi s radom njenog radnika – fizičke, odgovorne osobe u pravnoj osobi, regulirane su Zakonom o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
PLAĆE I NAKNADE PLAĆE
Plaće i dodaci na plaću
Zajedničke odredbe
Članak 84.
Radnik ima pravo na plaću za svoj rad za poslodavca.
Poslodavac utvrđuje plaću radniku množenjem iznosa osnovice i koeficijenta koji je propisan za radno mjesto za koje je radnik zasnovao radni odnos, a manje/više od toga, sukladno odredbama ovoga Kolektivnog ugovora
Plaća radniku računa se u bruto iznosu.
Ako dvije osobe različitog spola obavljaju jednaki rad i rad jednake vrijednosti za poslodavca, imaju pravo na jednaku plaću, prema kriterijima iz ovoga Kolektivnog ugovora.
Osnovica za obračun plaće
Članak 85.
Osnovica za obračun plaće radnika u privatnoj praksi Hrvatske, računajući od dana stupanja na snagu ovoga Kolektivnog ugovora iznosi 4.232,43 kn bruto i jednaka je za izračun plaće svih radnika, nezavisno od zanimanja i stupnja njihove stručne spreme.
Novi iznos osnovice u odnosu na iznos iz stavka 1. ovog članka potpisnici Kolektivnog ugovora utvrđuju posebnim aneksom ovom Kolektivnom ugovoru.
Koeficijenti za izračun obračuna plaće radniku
Članak 86.
Koeficijenti za izračun obračuna plaće radniku, sa svojom brojčanom oznakom, predstavljaju izraz relativne vrijednosti svakog radnog mjesta i odnosa iste takve vrijednosti prema prethodnom ili sljedećem radnom mjestu, zbog čega je svaki koeficijent/radno mjesto veći u odnosu na koeficijent za prethodno radno mjesto.
Za radna mjesta u privatnoj praksi Hrvatske utvrđuju se koeficijenti za izračun obračuna plaće radnika i to kako slijedi:
 
1.VSS – zdravstveni radnik specijalist u bolnici i trgovačkom društvu koje obavlja poslove u stacionarnom dijelu djelatnosti2,09
2.VSS – zdravstveni radnik specijalist2,00
3.VSS – ugovorni zdravstveni radnik primarne zdravstvene zaštite 1,85
4.VSS zdravstveni radnik1,61
5.VSS nezdravstveni radnik1,39
6.VŠS zdravstveni radnik u intenzivnoj skrbi, inž. med. radiologije u bolničkoj djelatnosti1,42
7.VŠS zdravstveni radnik u patronaži 1,30
8.VŠS zdravstveni radnik u primjeni citostatika i otvorenim izvorima zračenja1,36
9.VŠS zdravstveni radnik u neurofiziološkom laboratoriju1,13
10.VŠS zdravstveni radnik na bolničkom odjelu1,21
11.VŠS zdravstveni radnik u hitnoj službi1,18
12.VŠS zdravstveni radnik u primarnoj zz, specijalističko konzilijarnoj djelatnosti (med. sestra, zdravstv. tehničar, ing. med. radiologije itd.)1,07
13.VŠS nezdravstveni radnik1,01
14.SSS zdravstveni radnik u bolničkoj djelatnosti: u jedinici intenzivne skrbi, na otvorenim izvorima zračenja, u primjeni citostatika, u operacijama (instrumentiranje i anestezija)1,32
15.SSS zdravstveni radnik u rađaoni, hitnoj službi i hemodijalizi1,21
16.SSS zdravstveni radnik na bolničkim odjelima, forenzičkoj psihijatriji1,08
17.SSS zdravstveni radnik u centralnoj sterilizaciji 1,04
18.SSS zdravstveni radnik u bolničkoj, u specijalističko-
-konzilijarnoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, djelatnosti kućne njege i djelatnost dijagnostike, bez obzira na razinu zz kao npr.: medicinska sestra, zdravstveni tehničar, zdravstv. tehničar laborat. smjera, farm. tehničar i dr.0,92
19.SSS nezdravstveni radnik0,88
20.VKV radnici0,92
21.KV radnici0,75
22.NSS zdravstveni radnici (bolničari, babice, dječje njegovateljice i laboranti)0,70
23.NSS i PKV radnici0,41.


Članak 87.
Za radna mjesta s posebnim ovlaštenjima u procesu rada ili radna mjesta koja nisu navedena od 1 do 23 iz prethodnog članka, koeficijent ili druga mjerila za izračun plaće, utvrđuje sam poslodavac.
Kalkulativna plaća radnika
Članak 88.
Obračunata plaća primjenom osnovice iz članka 85. ovoga Kolektivnog ugovora s koeficijentom iz prethodnog članka, za radnika je kalkulativna plaća.
Kalkulativna plaća/radnik iz prethodnog stavka znači plaća, koja je/ako je u obračunatom iznosu zastupljena u prihodu poslodavca, prema njegovom financijskom planu/porezno razdoblje, prema načelu međuzavisnosti troškova i prihoda (kalkulativni prihod).
Kalkulativni prihod, u smislu odredbi prethodnog stavka, za poslodavce iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, utvrđen je odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Ako poslodavac realizira manji iznos kalkulativnog prihoda u poreznom razdoblju, obračunatu kalkulativnu plaću iz stavka 1. ovog članka smanjuje, srazmjerno ostvarenom prihodu, u odnosu na pretpostavljeni – kalkulativni prihod, i obrnuto.
Obračunata plaća na način kako je navedeno u prethodnom stavku za radnika dobiva karakter primjerene plaće, tj. plaće koja se redovito plaća za jednaki rad.
Pravno značenje pojedinih izraza, koji se dovode u svezu s plaćom radnika
Članak 89.
Pojedini izrazi u svezi s plaćom/obračunom plaće radnika imaju sljedeće pravno značenje:
(1) »Ekonomska snaga poslodavca« ima značenje prihoda, koji se registrira naplatom njegovih usluga u poreznom razdoblju, ako je obveznik plaćanja poreza iz dohotka.
(2) »Porezno razdoblje« je razdoblje prema definiciji propisa o porezu na dohodak, tj. godina ili kraće vremensko razdoblje.
(3) »Primjerena plaća« je plaća prema definiciji iz ZOR-a, tj. plaća koja se redovito plaća za jednaki rad. Plaća u razradi navedenoga pravnog pojma upućuje na obvezu poštivanja obračuna plaće radnicima poslodavca u području njegove ingerencije, prema navedenom pojmu, ako obavljaju poslove na istom radnom mjestu (npr. više izvršilaca na radnom mjestu medicinske sestre, fizioterapeuta, lab. tehničara i sl., istog stupnja stručne spreme).
Ako poslodavac iz prethodnog stavka ustroji obračun plaće svojih radnika prema njihovom rezultatu rada, po unaprijed utvrđenim mjerilima i kriterijima za mjerenje takvog rada, definicija pojma primjerene plaće, tj. plaće za jednaki rad obvezuje poslodavca samo za primjenu prema kriterijima, kako je utvrđeno ovim Kolektivnim ugovorom za ostale poslodavce iz iste zdravstvene djelatnosti.
Mjerenje vrijednosti rada radnika u odnosu na načelo plaće za jednaki rad, kada poslodavac obavlja djelatnost samo s jednim radnikom ili s manjim brojem radnika/radno mjesto
Članak 90.
Za poslodavce koji obavljaju djelatnost s jednim radnikom ili s manjim brojem izvršilaca/radno mjesto, pa u svom području ingerencije ne može, ili teško može mjeriti rad radnika s drugim radnicima istoga radnog mjesta, pojam primjerene plaće za svog radnika/e, tj. plaće za jednaki rad, poslodavac utvrđuje u usporedbi s plaćama kolege iste struke i statusa – poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora.
Zbog primjene odredbi prethodnog stavka, Udruga u časopisu »Privatna praksa u zdravstvu« objavljuje za radnika početnika maksimalni iznos primjerene plaće, na osnovi podataka o udjelu troška plaće radnika istoga radnog mjesta/poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora u njihovom prihodu/mjesec/godina.
Udruga postupa u smislu rečenog u prethodnom stavku i za poslodavce iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora koji obavljaju djelatnost i s većim brojem radnika, tj. 21 i više i koji ne ulazi u kategoriju tzv. malih poslodavaca.
Kada poslodavac iz stavka 1. i 3. ovog članka, postupkom usklađenja plaće/prihod, dostigne razinu/visinu primjerene plaće iz stavka 2. ovog članka, ispunio je uvjet obračuna primjerene plaće radniku prema ovom Kolektivnom ugovoru.
Veći iznos plaće, u odnosu na iznos iz prethodnog stavka, poslodavac obračunava/isplaćuje prema mogućnostima i vlastitoj prosudbi/interesu, uz uvjete, sukladno ovom Kolektivnom ugovoru.
Primjena pojma »primjerene plaće«/radnik, u smislu odredbi prethodnog članka
Članak 91.
Obračun plaće radnika, da bi ista postigla razinu primjerene plaće, do iznosa iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, pretpostavlja individualni obračun plaće za svakog radnika, za jednaku vrstu i količinu rada, ali i za jednaku vrijednost obavljenog rada radnika čija se plaća ocjenjuje, vrijednost, koja je sadržana u vrijednosti naplaćene usluge/program poslodavca, odnosno prihoda poslodavca (=ekonomska snaga poslodavca).
Međuzavisnost troškova i primitaka poslodavca u poreznom razdoblju i njihov utjecaj na visinu plaće/radnik.
Obračun primjerene plaće za radnike/poslodavac iz članka 1. Kolektivnog ugovora

Članak 92.
Radi obračuna primjerene plaće radniku, poslodavac uspoređuje svoje primitke/mjesec/godina s baznim iznosom za usporedbu i ocjenu realnosti visine njegovih primitaka u poreznom razdoblju mjesec/godina.
S dobivenim koeficijentom razlike, koji je veći ili manji od 1,00, s 2 decimalna broja, poslodavac množi kalkulativni iznos plaće iz članka 88. stavak 1. Kolektivnog ugovora.
Obračunati iznos plaće, za radnika predstavlja iznos njegove primjerene plaće, prema definiciji iz ovoga Kolektivnog ugovora i čini osnovicu za obračun dodataka na plaću radniku.
Obračunati iznos plaće iz prethodnog stavka može biti isti ili manji od iznosa kalkulativne plaće.
Ako je obračunati iznos plaće veći od iznosa kalkulativne plaće, njegova visina/radnik limitirana je visinom primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, a ako je manji, onda je njegova visina limitirana iznosom najniže plaće, utvrđene prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Stimulacija kao oblik plaće radnika
Članak 93.
Poslodavac može stimulirati savjestan, discipliniran i marljiv rad radnika.
Visinu stimulacije određuje poslodavac samostalno.
Poslodavac isplaćuje stimualaciju ako i kada je dostigao razinu primjerene plaće radnika u visini iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora.
Poslodavac odlučuje o stimuliranju efikasnog i racionalnog rada, uz uvjete iz stavka 1. ovog članka, kada je u financijskom planu, u poreznom razdoblju, osigurao sredstva za razvoj, stručno usavršavanje radnika i sredstva za pokriće razlike troškova do punog iznosa za naknade, pomoći i potpore radnicima, prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Plaća radnika predstavlja akontaciju njegove plaće – vrijednosti njegovog rada za poslodavca
Članak 94.
Elementi za izračun kalkulativne plaće radnika iz članka 86. i 87. ovoga Kolektivnog ugovora i bazni iznos za usporedbu i ocjenu realnosti visine prihoda/poslodavac/porezno razdoblje, su fiksni.
Realizirani prihod u poreznom razdoblju, prema definiciji ekonomske snage je promjenjiva veličina, pa je slijedom toga i plaća radnika/radno mjesto, obračunata prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, do visine primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. istog Kolektivnog ugovora također promjenjiva – varijabilna veličina.
Slijedom iznijetog, plaća radnika iz prethodnog stavka je za njega akontacija plaće, u odnosu na plaću koju bi/je trebao ostvariti tijekom godine, do maksimalnog iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, u odnosu na veličinu ostvarenog prihoda u istom razdoblju.
U časopisu »Privatna praksa u zdravstvu« Udruga objavljuje relevantne parametre za primjenu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora u domeni plaća
Članak 95.
Zbog primjene odredbi prethodnog članka, Udruga u časopisu »Privatna praksa u zdravstvu« objavljuje maksimalni iznos primjerene plaće/radnik/radno mjesto iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, na osnovi podataka o udjelu troška plaće radnika na istom radnom mjestu, svih profila/poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora u njihovom prihodu/mjesec/godina.
U duhu i smislu rečenog u prethodnom stavku, Udruga izrađuje kalkulacije financijskog plana za djelatnosti primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, prilagođavajući parametre HZZO-a i druge parametre diktiranoj prodajnoj cijeni usluge/programa, bilo od strane HZZO-a, kao jedinog ili pretežnog kupca usluga/poslodavac ili od tržišta.
Sloboda poslodavca u odlučivanju o plaći radnika
Članak 96.
Poslodavac može radniku odrediti plaću i izvan/mimo kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora, samo ako bi takva plaća za radnika bila povoljnija, u odnosu na plaću utvrđenu prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Elementi za izračun primjerene plaće radnika poslodavca dr. med./dr. stom., koji obavljaju djelatnost primarne zdravstvene zaštite
Članak 97.
Ekonomska »snaga« poslodavca koji je uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, orijentacijski, ocjenjuje se iznosom naknade koju je utvrdio HZZO 2003. g. svojim općim aktom za isplatu ugovornom zdravstvenom radniku privatne prakse za broj osiguranika prema propisanom – optimalnom standardu/godina = bazni iznos za ocjenu realnosti ekonomske »snage« (godišnja vrijednost tima, svedeno na mjesec).
Bazni iznos iz prethodnog stavka, cca, iznosi:
¦ za poslodavca koji obavlja djelatnost izabranog doktora opće/obiteljske medicine 21.838,00 kn bruto/mjesec;
¦ koji obavlja istu djelatnost, ali u statusu specijalista opće/obiteljske medicine 22.632,00 kn bruto/mjesec;
¦ koji obavlja djelatnost izabranog doktora za zdravstvenu zaštitu predškolske djece 22.632,00 kn bruto/mjesec;
¦ koji obavlja djelatnost izabranog doktora za zdravstvenu zaštitu žena 22.632,00 kn bruto/mjesec i
¦ koji obavlja djelatnost obiteljskog doktora stomatologije za polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu 28.910,00 kn bruto/mjesec.
Prihodi koji se izuzimaju iz prihoda iz članka 97. ovoga Kolektivnog ugovora
Članak 98.
Iz prihoda/porezno razdoblje, poslodavac, za ocjenu i usporedbu s primicima iz članka 97. ovoga Kolektivnog ugovora, izuzima primitke koje je realizirao za sebe – nositelja tima ili za svog radnika, naplaćene za dežurstvo/pripravnost od doma zdravlja ili druge zdravstvene ustanove, za koju je/su obavili dežurstvo/pripravnost po rasporedu.
Iz prihoda u poreznom razdoblju, radi obračuna plaće radniku u smislu članka 92. ovoga Kolektivnog ugovora, pored primitaka iz prethodnog stavka, poslodavac koji obavlja stomatološku djelatnost, izuzima iznose koje je naplatio od korisnika zdravstvene zaštite za usluge zubotehničkog laboratorija, koji je kao kooperant poslodavca, u eksternoj realizaciji sudjelovao u ostvarenju ukupne stomatološke zdravstvene zaštite korisnika usluga poslodavca i to za usluge iz mobilne i/ili fiksne protetike, usluge RTG-a i sl.
Izračun primjerene plaće za radnika koji obavlja djelatnost primarne razine zz za poslodavca dipl. ing. med. biokemije u medicinsko-biokemijskom laboratoriju (MBL)
Članak 99.
Poslodavac koji obavlja djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija (u daljnjem tekstu: MBL) utvrđuje plaću radniku primjenom mjerila i kriterija iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće), da bi istu u obračunu, radi utvrđivanja primjerene plaće iz članka 92. ovoga Kolektivnog ugovora, prilagodio svojoj ekonomskoj snazi.
Članak 100.
Ekonomska snaga poslodavca iz prethodnog članka mjeri se odnosom izvedenog iznosa prosječne »glavarine« /osiguranik, koji realizira poslodavac kao ukupan prihod u poreznom razdoblju, za ugovoreni broj osiguranika i usporedbe dobivenoga prosječnog iznosa »glavarine« s baznim iznosom za ocjenu realnosti njene visine.
Bazni iznos »glavarine« iznosi 30,00 kn bruto/osiguranik/godina.
Članak 101.
Za izračun visine prosječnog iznosa »glavarine« poslodavac MBL-a koristi podatak o visini ukupnog prihoda, koji je realizirao iz osnova razmjene rada s HZZO-om u poreznom razdoblju (prihod od HZZO-a/osiguranik + prihod od HZZO-a za djelatnost MBL-a glede zdravstvene zaštite žena).
Ukupan iznos prihoda/obračunsko razdoblje iz prethodnog stavka poslodavac dijeli s brojem osiguranika, prema ugovoru sa HZZO–om/godina, da bi dobio prosječni iznos »glavarine« (ekonomska snaga poslodavca/porezno razdoblje).
Dobiveni prosječni iznos »glavarine« iz prethodnog stavka poslodavac uspoređuje s baznim iznosom iz članka 100. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora. S koeficijentom razlike iz takve računske operacije, poslodavac množi iznos kalkulativne plaće radnika iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora. Dobiveni iznos/i predstavlja/ju iznos/e primjerene plaće za rad radnika, radi obračuna i isplate/radnik, a on se mijenja/može mijenjati, sve do maksimalnog iznosa iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, a više od toga samo po odluci poslodavca i uz propisane uvjete.
Veći iznos plaće od najvišeg iznosa primjerene plaće poslodavac obračunava radi isplate, tek ako je ispunio uvjete iz članka 93. ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak 102.
Ako poslodavac obavlja djelatnost MBL s većim brojem zdravstvenih radnika i/ili povoljnijom kadrovskom strukturom, u odnosu na kadrovski normativ, utvrđen općim aktom HZZO-a, poslodavac može srazmjerno smanjiti plaće svim radnicima. Smanjenje plaće po tom osnovu, traje tako dugo dok poslodavac ne izjednači broj zaposlenih zdravstvenih radnika i kadrovsku strukturu s propisanim kadrovskim normativom/MBL.
Koeficijent kadrovske strukture radnika MBL-a poslodavac utvrđuje prema broju bodova/zdravstveni radnik/godina, iz tzv. »Plave knjige«4 i to: od 28.620 bodova VSS radnik, specijalist, 19.080 bodova VSS radnik, 13.928 bodova VŠS radnik i 12.020 bodova SSS radnik.
Ako poslodavac utvrdi veći broj bodova/radnik/MBL, jer obavlja djelatnost s većim brojem radnika više stručne spreme, u odnosu na propisanu/profil zdravstvenog radnika iz Kadrovskog normativa/tim MBL-a/godina, poslodavac može smanjiti plaće u obračunu/izračunu primjerene plaće za postotak razlike bodova prema »Plavoj knjizi«/MBL i broja prema stvarnom stanju zaposlenih.
Elementi za izračun primjerene plaće radnika na radu za poslodavca mr. ph., koja obavlja djelatnost primarne razine zz, u ljekarničkoj djelatnosti
Članak 103.
U ljekarničkoj djelatnosti poslodavac utvrđuje iznos plaće/radnik primjenom mjerila i kriterija iz članka 88. Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće).
Plaću iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje – planira za porezno razdoblje, polazeći od količine bodova koje mora izvršiti za svoje zaposlene radnike, prema broju bodova tzv. »Plave knjige«/godina, kako je navedeno u članku 102. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora i ostvarenog prihoda/porezno razdoblje.
Prosječna vrijednost boda iz prethodnog stavka utvrđuje se tako, da se od ukupnog prihoda/ljekarna, odbiju troškovi kupnje lijekova i medicinskih proizvoda iz Pravilnika o ortopedskim pomagalima, po nabavnim cijenama, sa svim zavisnim troškovima nabave, a potom dobiveni iznos podijeli s planiranim brojem bodova/godina ili kraće razdoblje, iz stavka 2. ovog članka i to za ukupan broj zdravstvenih radnika/poslodavac, prema odrađenim satima rada.
Dobivenu prosječnu vrijednost boda poslodavac uspoređuje s iznosom bazne vrijednosti boda za usporedbu, a to je iznos od 6,10 kn/bod.
Utvrđivanje iznosa primjerene plaće
Članak 104.
Kalkulativni iznos plaće radnika iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora, poslodavac, koji obavlja ljekarničku djelatnost, množi s koeficijentom odnosa prosječne vrijednosti boda iz stavka 3. prethodnog članka i baznog iznosa za usporedbu od 6,10 kn/bod. Dobiveni iznos plaće za obračun, glede isplate, korigira iznos kalkulativne plaće/radnik na manje i/ili više, ali najviše do iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora.
Veći iznos plaće od najvišeg iznosa primjerene plaće, kako je navedeno u prethodnom stavku određuje poslodavac prema svom nahođenju i mogućnosti, vodeći računa da ne ugrozi djelatnost, razvoj i svoj drugi vlasnički interes, uz uvjete iz članka 93. ovoga Kolektivnog ugovora.
Elementi za izračun primjerene plaće za radnika, koji obavlja poslove za poslodavca medicinsku sestru, u primarnoj razini zz, za poslove njege i rehabilitacije bolesnika u kući
Članak 105.
U djelatnosti njege i rehabilitacije bolesnika u kući za poslodavca – fizičku osobu, odnosno i u stacionaru, za pravnu osobu, poslodavac utvrđuje iznos plaće/radnik primjenom mjerila i kriterija iz članka 88. Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće).
Plaću iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje – planira za porezno razdoblje, polazeći od sljedećih parametara, da bi dobio prosječnu vrijednost boda:
¦ broj bodova, koji mora izvršiti poslodavac za svoje radnike, prema kadrovskom i vremenskom normativu usluge iz tzv. »Plave knjige«/godina iz članka 102. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora,
¦ broja radnika, prema odrađenim satima rada.
Prosječnu vrijednost boda iz prethodnog stavka utvrđuje poslodavac tako, da ukupni prihod iz ugovora s HZZO-om, utvrđen za porezno razdoblje ili drugo obračunsko razdoblje unutar poreznog razdoblja, podijeli s planiranim brojem bodova/godina ili kraće razdoblje, u smislu iz stavka 2. ovog članka, za ukupan broj zdravstvenih radnika/poslodavac, prema odrađenim satima rada.
Dobivenu prosječnu vrijednost boda poslodavac uspoređuje s iznosom bazne vrijednosti boda za usporedbu, a to je iznos od 6,10 kn/bod.
Kalkulativni iznos plaće radnika, poslodavac, množi s koeficijentom odnosa prosječnog iznosa boda iz stavka 3. ovog članka i baznog iznosa za usporedbu, iz prethodnog stavka. Dobiveni iznos plaće za obračun isplate korigira iznos kalkulativne plaće/radnik na manje ili više, a najviše do iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora.
Veći iznos plaće od najvišeg iznosa primjerene plaće/radnik, iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, poslodavac obračunava radi isplate, tek ako je ispunio uvjete iz članka 93. ovoga Kolektivnog ugovora, za obračun takve plaće.
Članak 106.
Izračun i obračun plaće, kako je navedeno u prethodnom članku, primjenjuje poslodavac za obračun plaće i u pravnoj osobi, koja obavlja istu djelatnost njege i rehabilitacije bolesnika u kući i u stacionaru.
Elementi za izračun primjerene plaće za radnika koji obavlja poslove za ostale poslodavce, koji su također uključeni u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti
Članak 107.
Za ostale poslodavce, doktore medicine/stomatologe, koji obavljaju djelatnost sekundarne – specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, glede obračuna plaće radnika primjenjuju se ista mjerila kako je propisano člankom 88. i 92. Kolektivnog ugovora, tj. za izračun kalkulativne plaće i izračun primjerene plaće za rad radnika/poslodavac, ako su uključeni u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti.
Članak 108.
Za izračun primjerene plaće poslodavac koristi podatak/e o prihodu/ /primicima/porezno razdoblje.
Za izračun primitaka poslodavaca uzima se u obzir broj ugovorenih/realiziranih bodova/godina iz ugovornog odnosa s HZZO-om, za obavljanje zdravstvene zaštite osiguranicima, prema registriranoj djelatnosti.
Za izračun baznog iznosa prihoda/porezno razdoblje utvrđuje se vrijednost boda od 6,10 kn/bod.
Tijekom godine poslodavac utvrđuje stvarni iznos prihoda. Za taj/takav prihod poslodavac utvrđuje prosječnu vrijednost boda, tako, da veličinu prihoda dijeli s ugovorenim brojem bodova.
Stavljajući u odnos podatak o izvedenoj vrijednosti boda s baznim iznosom iz stavka 3. ovog članka, poslodavac utvrđuje koeficijent razlike, prema metodologiji, kako je propisano člankom 92. ovoga Kolektivnog ugovora.
Kalkulativni iznos plaće iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora poslodavac množi s koeficijentom iz prethodnog stavka, da bi utvrdio za radnika iznos njegove primjerene plaće.
Primjerena plaća iz prethodnog stavka korigira iznos kalkulativne plaće na niže do iznosa najniže plaće ili više, a najviše do iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora.
Veći iznos plaće radniku od najvišeg iznosa primjerene plaće, ako tako odluči, poslodavac obračunava radi isplate, tek ako je ispunio uvjete iz članka 93. ovoga Kolektivnog ugovora.
Elementi za izračun plaće radnika na radu kod poslodavca koji nije uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti
Članak 109.
Poslodavac, koji nije uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti tj. koji nije ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse, odnosno ugovorna ustanova/trgovačko društvo (pravna osoba) obračunava plaću radniku prema mjerilima i kriterijima iz članka 88. i 92. ovoga Kolektivnog ugovora, a njenu visinu za obračun u isplati prilagođava svojoj ekonomskoj snazi, primjenom istih ili sličnih mjerila, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, za zdravstvenog radnika privatne prakse, koji je uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti/iste djelatnosti.
Kada utvrđuje kalkulativni prihod = planirani prihod/godina, poslodavac iz prethodnog stavka, osim podatka o planiranom prihodu uzima u obzir i planirani broj bodova za svoje zaposlene radnike, prema odrađenim satima rada i broju bodova/zdravstveni radnik/godina iz tzv. »Plave knjige«, kako je utvrđeno člankom 102. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora.
Planirani iznos boda = bazni iznos i iznosi 6,10 kn.
Bazni iznos boda poslodavac uspoređuje sa iznosom ostvarene prosječne vrijednosti boda u istom razdoblju.
Prosječnu vrijednost boda poslodavac utvrđuje tako:
¦ da ostvareni prihod/porezno razdoblje dijeli s brojem planiranih bodova/porezno razdoblje, iz stavka 2. ovog članka, da bi dobio
¦ prosječnu vrijednost boda.
Poslodavac uspoređuje iznos prosječne vrijednosti boda i planske – bazne vrijednosti boda.
S dobivenim koeficijentom razlike poslodavac množi kalkulativni iznos plaće radnika iz članka 88. Kolektivnog ugovora, da bi dobio primjereni iznos plaće/radnik iz članka 92. Kolektivnog ugovora.
Maksimalni iznos primjerene plaće radnika jednak je iznosu, kako je utvrđeno člankom 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, a minimalni, iznosu najniže plaće iz ovoga Kolektivnog ugovora.
Veći iznos plaće radniku od najvišeg iznosa primjerene plaće, ako tako odluči, poslodavac obračunava radi isplate, tek ako je ispunio uvjete iz članka 93. ovoga Kolektivnog ugovora.
Izračun plaće radniku koji pored poslova radnog mjesta obavlja i poslove rukovođenja po ugovoru o službi
Članak 110.
Ravnatelj zdravstvene ustanove ili direktor trgovačkog društva ili drugi radnik zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koji pored poslova radnog mjesta koje obavlja po ugovoru o radu obnaša i posebne dužnosti (šef odjela, voditelj ljekarne, laboratorija itd.), ostvaruje plaću primjenom mjerila i kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora za radno mjesto iz ugovora o radu (npr. liječnik specijalist, farmaceut itd.), srazmjerno vremenu obavljanja tih poslova u okviru punoga radnog vremena (PRV) i plaću za obnašanje posebnih dužnosti, odnosno za posebna ovlaštenja u procesu rada (šef odsjeka, odjela, pomoćnik ravnatelja – direktora i sl.) sukladno dogovoru sa osnivačima, a legalizirano ugovorom o službi.
Obračun plaće radniku – vlasniku ustanove – trgovačkog društva
Članak 111.
Ako za poslodavca – pravnu osobu obavlja poslove radnika vlasnik ili suvlasnik pravne osobe, na radnom mjestu primjerenom njegovom zanimanju, te je po tom osnovu osiguran, poslodavac za njega utvrđuje plaću sam ili u dogovoru s drugim vlasnicima i to najmanje u iznosu koji je propisan posebnim zakonom, kao iznos osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, za poduzetničku plaću.
Plaće pripravnika i specijalizanata
Plaća pripravnika
Članak 112.
Radniku – pripravniku/stažistu koji se osposobljava za samostalni rad pripada naknada plaće, utvrđena prema mjerilima iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora, svedeno na 30% utvrđenog iznosa.
Plaća specijalizanta
Članak 113.
Radniku – specijalizantu, za vrijeme svladavanja programa specijalizacije edukacijom u zdravstvenoj ustanovi /ustanovama i/ili trgovačkom društvu u kojoj/ima provodi program specijalizacije, pripada naknada plaće utvrđena primjenom mjerila i kriterija iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora, svedeno na 30% utvrđenog iznosa.
Za vrijeme rada za poslodavca u tijeku specijalizacije, specijalizant ostvaruje pravo na plaću prema mjerilima i kriterijima iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora svedeno na najmanje 50% utvrđenog iznosa.
Prava pripravnika volontera
Članak 114.
Pripravnik volonter je zdravstveni radnik koji je zaključio ugovor o volontiranju s poslodavcem.
Volonter ima pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te osiguranje od ozljede na radu i profesionalne bolesti na teret poslodavca, prema uvjetima kako je propisano posebnim zakonom o obveznim osiguranjima.
Dodaci na plaću
Periodske povišice
Članak 115.
Primjerena plaća radnika utvrđena na način kako je propisano člankom 92. ovoga Kolektivnog ugovora = osnovica, povećava se za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža radnika na radu kod istog poslodavca.
Periodsku povišicu plaće radnik stječe od sljedećeg 1. u mjesecu u odnosu na dan/mjesec, kada je navršio punu godinu radnog staža za prvu ili sljedeću periodsku povišicu.
Poslodavac može odlučiti da radniku prizna pravo na periodsku povišicu za njegov ukupni radni staž, kao pravo iz minulog rada, tj. za rad radnika kod drugog/ih poslodavca/aca.
Dodatak za dugogodišnji rad (»vjernost« poslodavcu)
Članak 116.
Radnik, koji je proveo na radu kod istog poslodavca određeni broj godina, ima pravo na uvećanje plaće iz članka 92. ovoga Kolektivnog ugovora, prema %-tku i to kako slijedi:
od 20 – 29 godina         4 %
od 30 – 34 godine         8 %
od 35 i više godina        10 %.
Radnik ostvaruje pravo iz prethodnog stavka od 1. sljedećeg mjeseca, u odnosu na mjesec u kojem je navršio propisani broj godina radnog staža/isti poslodavac.
Dežurstvo
Članak 117.
Ako poslodavac naredi radniku dežurstvo, kao poseban oblik rada, obvezan je radniku utvrditi pravo na plaću za taj oblik rada.
Naknadu za dežurstvo radnika poslodavac utvrđuje u paušalnom iznosu i to:
1) za dežurstvo radnim danom:
2) radnim danom pred neradni dan (blagdani, po članku 3. Zakona.... »Narodne novine«, br. 33/96.) i nedjeljom
3) blagdanom (iz članka 1. Zakona... »Narodne novine«, br. 33/96).
Paušalni iznos naknade ovisi:
– o trajanju dežurstva,
– o procjeni rada/prema zanimanju/ radnik koje se obavlja u dežurstvu, mjereno satima,
– procjeni obvezne prisutnosti u dežurstvu u odnosu na ukupno trajanje dežurstva.
Paušalni iznos naknade iz stavka 2. ovog članka povećava se za:
– 20 % za dežurstvo pod 2., a
– 30 % za dežurstvo pod 3.
Nakon odrađenog dežurstva nedjeljom i blagdanom radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan.
Raspored dežurstva utvrđuje poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana unaprijed, kako bi radnik mogao planirati svoje osobne i obiteljske obveze, a iznimno za kraće razdoblje, ako je poslodavac utjecajem drugih čimbenika, doveden u takvo stanje (obveza izvršenja rasporeda dežurstva doma zdravlja, grada, općine i sl.).
Veći iznos dežurstva
Članak 117.
Ako poslodavac naređuje dežurstvo svom radniku po rasporedu doma zdravlja ili hitne pomoći ili jedinice lokalne samouprave, jer ga na to obvezuje primjena ugovora o provođenju primarne zdravstvene zaštite za djelatnost koju obavlja prema HZZO-u, pa realizira veće iznose naknade za obavljeno dežurstvo svog radnika, jer je isto obračunato primjenom drugih, povoljnijih mjerila za obračun, u odnosu na mjerila prema prethodnom članku ovoga Kolektivnog ugovora, radnik ostvaruje naknadu za dežurstvo u tom – većem iznosu.
Dežurstvo specijalizanta
Članak 118.
Ako zdravstvena ustanova, koja je odobrila da se specijalizacija provodi u njenim kliničkim jedinicama, naredi specijalizantu tzv. edukativno dežurstvo, ona obračunava naknadu specijalizantu za obavljeno dežurstvo, prema mjerilima i kriterijima iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, »Narodne novine« 9/05.
U pravilu, obračunati bruto iznos naknade za dežurstvo specijalizantu, s propisanim doprinosima »na« obračunati iznos, zdravstvena ustanova – nastavna baza uplaćuje na žiroračun poslodavca, koji je uputio svog radnika na specijalizaciju u tu zdravstvenu ustanovu, na temelju njene prethodne suglasnosti.
O obračunatom i uplaćenom iznosu naknade za dežurstvo, zdravstvena ustanova – nastavna baza obavještava poslodavca radnika – specijalizanta, komu je uplatila iznos naknade.
Poslodavac, radniku – specijalizantu povećava naknadu plaće/mjesec i za iznos naknade za dežurstvo, za mjesec, prema obavijesti nastavne baze i to posebnim rješenjem.
Radi isplate, obračun naknade plaće i naknade za dežurstvo ne mora slijediti isti mjesec, za koji se isplata obavlja.
Pripravnost
Članak 119.
Ako poslodavac naredi radniku da u svoje slobodno vrijeme bude na dispoziciji poslodavcu, tj. u stanju pripravnosti, prema obilježjima iz Zakona, kako bi na poziv mogao intervenirati u obavljanju poslova svoga radnog mjesta u prostorijama rada ili na drugom mjestu, radnik ima pravo na naknadu za pripravnost koja mu je naređena kao poseban oblik rada.
Naknadu za pripravnost obračunava poslodavac od iznosa nadoknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome za koji dan je radnik po rasporedu u stanju pripravnosti i to:
a) za standardnu pripravnost                 20% iznosa za dežurstvo
b) za pripravnost glede moguće 
   intervencije u stanu bolesnika 
   koji je udaljen od mjesta 
   stanovanja radnika više od 20 km 
    cestovne udaljenosti                         30% iznosa za dežurstvo 
Članak 120.
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a nedjeljom i blagdanom 24 sata.
Raspored stanja pripravnosti radnika utvrđuje poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana unaprijed, a iznimno za kraće razdoblje.
Članak 121.
Ako poslodavac naredi radniku pripravnost po rasporedu doma zdravlja ili županije, grada, općine i sl., izvršavajući preuzetu obvezu iz ugovora, radnik ima pravo na naknadu plaće za pripravnost u iznosu koji je poslodavac obračunao naručitelju pripravnosti, ali ne u manjem iznosu u odnosu na obračunati iznos prema odredbama prethodnog članka ovoga Kolektivnog ugovora.
Rad po pozivu
Članak 122.
Rad po pozivu je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u prostorijama poslodavca, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti u tom prostoru.
Ako se ispune pretpostavke iz prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu za obavljeni rad, zavisno od:
– vremena provedenog na radu za obavljanje usluga obavljenih po pozivu,
– dana, kada je obavljen rad, u odnosu na dane u tjednu, prema podjeli iz članka 125. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora:
i to tako da se broj sati rada množi s prosječnom vrijednosti sata rada radnika iz njegove prosječne plaće obračunate i isplaćene u prethodnom mjesecu njegovog rada,
uvećane za isti % kako je navedeno u članku 124. ovoga Kolektivnog ugovora, prema opisanim uvjetima rada.
Pravni status obračunate i isplaćene naknade za dežurstvo, pripravnost i rad po pozivu
Članak 123.
Obračunata naknada za dežurstvo, pripravnost i za rad po pozivu pribraja se obračunatoj plaći radnika/mjesec za isplatu i slijedi pravnu sudbinu plaće glede ostvarivanja prava radnika iz svih vrsta osiguranja.
Povećanje plaće radniku
Članak 124.
Plaća radnika iz članka 92. ovoga Kolektivnog ugovora, uvećana za periodsku povišicu = osnovica 2., uvećat će se za najmanje:
– za rad noću                              15%
– za prekovremeni rad                 15%
– za rad nedjeljom                       10%
– za rad u smjenskom radu u 
   drugoj smjeni ili dvokratni 
   rad s prekidom dužim od 1 sat     5% 
Noćnim radom smatra se rad u vremenu između 22 sata tekućeg i 6 sati idućeg dana.
Naknade iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
Poslodavac može svojim rješenjem za kraće ili duže vremensko razdoblje rada radnika utvrditi radniku povećanje plaće iz stavka 1. i u većem postotku.
Članak 125.
Za rad u dane blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom....(»Narodne novine«, br. 33/96) te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na naknadu plaće uvećanu za najmanje 120%.
Plaća za rad u drugom mjestu
Članak 126.
Radniku, koji je po rješenju ministra zdravstva upućen na rad u zdravstvenu ustanovu izvan mjesta rada radnika koje je označeno u ugovoru o radu, utvrdit će se plaća za takav rad prema rješenju ministra, a ne može biti manja od plaće obračunate prema mjerilima iz ovoga Kolektivnog ugovora.
Obračun i isplatu plaće radniku u smislu odredbi prethodnog stavka obavlja poslodavac.
Za vrijeme rada u drugoj zdravstvenoj ustanovi, kako je navedeno u stavku 1. ovog članka radnik ima pravo i na smještaj, prehranu, troškove prijevoza i druge izdatke sukladno rješenju ministra zdravstva na teret ustanove u kojoj obavlja rad po rasporedu.
Rokovi za isplatu plaće
Članak 127.
Plaća se isplaćuje u pravilu jednom mjesečno za prethodni mjesec.
Kada se plaća isplaćuje jednom mjesečno, razmak između dvije isplate u pravilu ne smije biti dulji od 30 dana, a iznimno najdulje do 40 dana, s tim da se kod sljedeće isplate nadoknadi poremećena dinamika.
Kad se plaća isplaćuje dva puta mjesečno, prvi dio ne može iznositi manje od 50% pripadajuće mjesečne plaće radnika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se obavlja isplata. Drugi dio plaće isplaćuje poslodavac radniku u pravilu do 15-og, a iznimno do 20-og dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, uručiti radniku obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti. Takav obračun ima snagu vjerodostojne isprave.
Uplata poslodavca članarine Sindikatu, na teret plaće radnika
Članak 128.
Na teret plaće radnika poslodavac obustavlja iznos članarine u korist Sindikata zaposlenika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske i uplaćuje na propisani žiroračun u roku od 3 dana, računajući od dana isplate plaće radniku.
Isplata najniže plaće
Članak 129.
Za vrijeme zastoja u poslu ili bilo kojih poremećaja, koji utječu na obim poslovanja poslodavca, što se odražava na pad prometa poslodavca, pa poslodavac ne može pokriti zavisne troškove poslovanja/mjesec ili dulje razdoblje ili zbog velikog rasta troškova poslovanja, koje poslodavac nije pokrio/mogao pokriti većim odgovarajućim prihodom, rasta troškova, koji su uzrokovani drugim razlozima objektivne prirode ili subjektivnim razlozima bilo poslodavca ili samog radnika, radnik ima pravo na plaću obračunatu primjenom mjerila i kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora, koja može biti i manja od plaće utvrđene za radnika prethodnim rješenjem i to samo za razdoblje zastoja u poslu, te ne može biti manja od najniže plaće.
Najniža plaća, u smislu odredbi prethodnog stavka je plaća, koja je jednaka iznosu najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, prema posebnom zakonu i jednaka je za sve radnike poslodavca.
Ako bi obračunata plaća radnika, primjenom mjerila i kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora bila niža od iznosa iz prethodnog stavka, poslodavac obračunava plaću radniku u visini najniže plaće.
Ako je radnik s poslodavcem sklopio ugovor o radu za rad s nepunim radnim vremenom, poslodavac obračunava plaću radniku primjenom mjerila i kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora i istu svodi na srazmjernu visinu, prema postotku udjela vremena rada u vremenu punoga radnog vremena. Tako obračunata plaća može biti niža od iznosa najniže plaće. U tom slučaju, poslodavac obavlja obračun doprinosa za obvezna osiguranja na iznos najniže osnovice, nezavisno od visine plaće koju bi radnik u isplati ostvario. Ako pak radnik poslodavca, obavlja poslove za više poslodavaca, sve u okviru punog radnog vremena/tjedan, pa zbir svih radnikovih plaća daje plaću u iznosu najniže osnovice ili više od toga, osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja može biti niža od iznosa najniže osnovice, tj. plaće koju obračunava poslodavac.
Plaća = poslovna tajna
Članak 130.
Visina plaće/radnik u privatnoj praksi Hrvatske smatra se poslovnom tajnom.
Zbog kršenja poslovne tajne iz prethodne stavke ovog članka, poslodavac može s radnikom raskinuti ugovor o radu na njegovu štetu, primjenjujući institut izvanrednog otkaza.
Naknada plaće
Članak 131.
Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
– godišnjeg odmora
– plaćenog dopusta,
– državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca,
– obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti
– drugih slučajeva utvrđenih zakonom.
Za vrijeme kada radnik ne radi, kako je navedeno u prethodnom stavku ovog članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja s rada, prema posebnom rješenju poslodavca.
Članak 132.
Za vrijeme obustave obavljanja djelatnosti poslodavca, kada se radnik nalazi na tzv. čekanju za nastavak rada, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu najniže plaće.
Naknada plaće zbog bolovanja
Članak 133.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana i isplata naknade tereti sredstva poslodavca, pripada mu naknada plaće:
a) 70% od osnovice ako bolovanje traje do 6 dana,
b) 75% ako bolovanje traje do 30 dana u kontinuitetu,
c) 80% ako bolovanje traje 42 dana u kontinuitetu.
Osnovicu čini iznos prosječno isplaćene plaće po radniku/mjesec ostvarene u prethodnih 6 mjeseci, računajući na dan nastupa bolovanja.
Pravo radnika na isplatu godišnje nagrade
Članak 134.
Poslodavac će isplatiti radnicima godišnju nagradu u visini najniže plaće iz članka 129. ovoga Kolektivnog ugovora, uz uvjet da nije poslovao s »gubitkom«.
Poslodavac, obveznik plaćanja poreza iz dohotka posluje s »gubitkom« ako ostvareni neto dohodak za pokriće troškova svog života, u iznosu koji je evidentirao u poreznoj prijavi (u grupnoj praksi zbir poreznih prijava suvlasnika) nije ostvaren u visini, koja se dobije množenjem iznosa prosječne neto isplaćene plaće radnika u djelatnosti zdravstva/godinu, za prethodnu godinu, pomnožen s koeficijentom 2,5. Ako je vidljivo da je poslodavac nakon izvedene računske operacije realizirao veći neto dohodak, koji je dovoljan za isplatu godišnje nagrade radniku, tada ne posluje s »gubitkom« i u obvezi je isplatiti 13. plaću radniku/radnicima iz stavka 1. ovog članka. Ako preostali iznos ne dozvoljava isplatu punog iznosa 13. plaće, poslodavac isplaćuje 13. plaću srazmjerno manje.
Poslodavac, obveznik plaćanja poreza iz dobiti posluje/ne posluje s »gubitkom«, polazeći od:
godišnjeg iznosa bruto plaće/radnik u djelatnosti zdravstva RH (objava: Izvješće Državnog zavoda za statistiku), pa
dobiveni iznos pomnoži s koeficijentom 2,5 za sebe i za svakog suvlasnika (za grupnu privatnu praksu, ako su radnici),
da bi dobio izvedeni godišnji iznos bruto plaće za »obračun«vlasniku – suvlasniku (prvi bruto).
Ako se i nakon takvog povećanja troškova plaća za vlasnika/suvlasnike, s pridodanim troškovima za doprinose »na« plaću – II. bruto iskaže razlika dobiti, radnici imaju pravo na 13. plaću u visini iz stavka 1. ovog članka, ili srazmjerno manje.
Članak 135.
Pravo iz prethodnog članka radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja poslodavca.
Isplatu godišnje nagrade radnik ostvaruje do kraja travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, nakon što poslodavac saldira ukupni rezultat poslovanja, mjeren veličinama iz prethodnog članka ovoga Kolektivnog ugovora. 
OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Zajedničke odredbe za ostvarenje prava radnika na naknade za materijalna prava iz rada i po osnovi rada
Članak 136.
Riječi ili sklop riječi u razradi materije ove glave, imaju sljedeće pojmovno pravno značenje:
¦ osnovica je novčani iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak/osnova na kojeg se u isplati, temeljem Zakona o porezu na dohodak ne obračunavaju doprinosi i porez;
¦ isti poslodavac je poslodavac radniku, prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, tj. poslodavac s kojim je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno poslodavac na kojeg je posebnim ugovorom prenijet ugovor o radu u smislu ZOR-a.
Otpremnina radniku prilikom odlaska u mirovinu
Članak 137.
Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu prema uvjetima iz ovoga Kolektivnog ugovora u iznosu do visine osnovice.
Iznos za isplatu otpremnine radniku iz prethodnog stavka uvjetovan je njegovim brojem godina rada za istog poslodavca, računajući do dana odlaska u mirovinu.
Radnik iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na otpremninu najmanje u iznosu koji se dobije primjenom 2,85% na iznos osnovice, za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca, a najviše do iznosa osnovice.
Ako poslodavac odluči radniku isplatiti otpremninu u većem iznosu od iznosa osnovice, razlika za isplatu u obračunu slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika.
Pomoć radniku ili njegovoj obitelji
Članak 138.
Radnik ili njegova obitelj ima/ju pravo na pomoć do visine osnovice, na osnovi rješenja poslodavca u slučaju:
a) smrti radnika
b) smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi
c) nastanka teške invalidnosti radnika
d) bolovanja dužeg od 90 dana (jednom godišnje).
Za smrt radnika
Članak 139.
Obitelj umrlog radnika ima pravo na pomoć najmanje u visini osnovice.
Za smrt bračnog druga…
Članak 140.
Radnik u slučaju smrti bračnog druga ima pravo na pomoć u visini od najmanje 50% od osnovice.
…i djeteta i/ili roditelja radnika
Članak 141.
Radnik u slučaju smrti djeteta ili roditelja u skrbi ima pravo na pomoć u visini od najmanje 25% od osnovice.
Invalidnosti radnika
Članak 142.
Radnik, zbog svoje invalidnosti, ima pravo na pomoć u visini od najmanje 30% od osnovice.
Smatra se da je kod radnika nastupila invalidnost, ako mu je nadležno tijelo mirovinskog osiguranja utvrdilo stupanj njegove tjelesne invalidnosti najmanje 70%, prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja.
Bolovanja radnika

Članak 143.
Radnik u slučaju bolovanja koje traje duže od 90 dana ima pravo na pomoć jednom godišnje u visini od najmanje 10% od osnovice.
Troškovi službenog putovanja
Članak 144.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na nadoknadu prijevoznih troškova, troškova noćenja i dnevnica, sve u visini iznosa osnovice/osnova.
Naknada troškova i dnevnica za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti.
Naknadu za službeno putovanje ostvaruje radnik na osnovi izdanoga putnog naloga od strane poslodavca.
Terenski dodatak
Članak 145.
Za vrijeme rada izvan sjedišta rada poslodavca i izvan mjesta stalnog boravka radnika, radnik ima pravo na terenski dodatak za pokrivanje povećanih troškova zbog boravka na terenu, do visine osnovice.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec na osnovi rješenja poslodavca.
Naknada za odvojeni život
Članak 146.
Radnici na specijalizaciji, užoj specijalizaciji i radnici koje je poslodavac uputio na poslijediplomski studij, a sve u kontinuiranom trajanju od 30 dana i više izvan mjesta stalnog boravka, ostvaruju pravo na naknadu za odvojeni život do visine osnovice.
Naknada za odvojeni život isključuje terenski dodatak.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
Članak 147.
Ako radnik za dolazak na posao i povratak s posla koristi sredstva prijevoza, ima pravo na naknadu troškova.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla i to samo ako se koristi sredstvima mjesnoga javnog prijevoza u visini osnovice.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, u visini osnovice.
Ako radnik mora sa stanice međumjesnoga javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnoga i međumjesnoga javnog prijevoza.
Naknada troškova prijevoza iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka isplaćuje se radniku zajedno s plaćom.
Korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Članak 148.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini koju je utvrdio ministar financija.
Izvješće radnika mora sadržavati podatke koji ukazuju da je radnik stvarno obavljao poslove službenog karaktera, relacije vožnje i broj stvarno prijeđenih km.
Isplatu naknade odobrava poslodavac na istom ili posebnom aktu.
Isplata jubilarne nagrade
Članak 149.
Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupno navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža ostvaren kod istog poslodavca i to najmanje 30 % iznosa osnovice/jubilarni broj godina.
Rješenjem, kojim poslodavac odobrava isplatu, utvrđuje istovremeno i broj ukupno navršenih godina radnog staža radnika na radu za istog poslodavca, računajući do 31. 12. tekuće godine, nezavisno kada poslodavac obavlja isplatu jubilarne nagrade.
Istim rješenjem poslodavac može utvrditi i veći postotak za isplatu jubilarne nagrade u odnosu postotak iz stavka 1. ovog članka, a najviše do 100 % iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos nagrade od osnovice, razlika za isplatu slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika.
Isplata pomoći za kupnju poklona djetetu
Članak 150.
Radniku, roditelju djeteta za koje je nositelj zdravstvenog osiguranja, poslodavac će isplatiti jednom godišnje sredstva za poklon djetetu mlađem od 15 godina starosti u visini najmanje od 6,66% od osnovice, za svaku godinu života djeteta, najviše do iznosa osnovice.
Rješenjem, poslodavac utvrđuje visinu iznosa za poklon djetetu. Istim rješenjem poslodavac može odobriti isplatu za poklon djetetu koji nije nositelj zdravstvenog osiguranja djeteta.
Pomoć radniku za štete izazvane elementarnim nepogodama
Članak 151.
Radnik koji je pretrpio štete na svojoj imovini zbog elementarne nepogode može ostvariti pomoć za otklon šteta, prema mogućnosti poslodavca u odnosu na visinu procijenjene štete.
Poslodavac posebnim rješenjem odlučuje da li će ili ne participirati u otklonu štetnih posljedica na imovini radnika.
Isplata »božićnice« ili regresa za godišnji odmor
Članak 152.
Radnik ima pravo na isplatu tzv. »božićnice« ili regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 2,85% od osnovice, obračunato za svaku godinu rada za istog poslodavca, u svakoj kalendarskoj godini rada.
Posebnim rješenjem poslodavac utvrđuje iznos »božićnice« ili regresa u svakoj godini rada radnika, do iznosa kako je utvrđeno u prethodnom stavku ili više od toga, do iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos za navedenu osnovu, razlika od iznosa osnovice do isplaćenog iznosa, u isplati slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika.
Naknada za »uskrsnicu«
Članak 153.
Radnik ima pravo na dar u naravi/godina, čija je pojedinačna vrijednost do 400,00 kn.
Ako radnik sam bira i kupuje dar, poslodavcu mora prezentirati račun, najmanje do odobrenog iznosa.
Prava radnika izvršava poslodavac posebnim rješenjem
Članak 154.
Poslodavac posebnim rješenjem izvršava prava radnika utemeljena ovom glavom Kolektivnog ugovora.
Ako poslodavac utvrdi isplatu za pojedino pravo u većem iznosu od osnovice, razlika većeg iznosa za isplatu, slijedi u obračunu za isplatu pravnu sudbinu plaće radnika.
PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 155.
Ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika prestaje na način kako je propisano ZOR-om.
Otkaz ugovora o radu
Za poslodavca koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika
Članak 156.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
a) prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
b) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa, zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz) ili
c) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Članak 157.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.
Za poslodavca koji zapošljava 21 i više od 21 radnika
Članak 158.
Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika može otkazati ugovor o radu iz istih razloga, kako je navedeno za poslodavca pod 1., uz posebne uvjete kako je propisano ZOR-om.
Zajedničke odredbe
Članak 159.
Odluku o otkazu ugovora o radu poslodavac dostavlja radniku u pismenom obliku.
U odluci iz prethodnog stavka poslodavac mora navesti i obrazložiti razloge otkaza.
Otkazni rok ugovora o radu, teče od dana dostave odluke o otkazu radniku.
U sudskom postupku poslodavac mora dokazati postojanje razloga za otkaz.
Pojam dostave smatra se dan kada je radnik primio otkaz ugovora o radu.
Tijek otkaznog roka
Članak 160.
Otkazni rok ne teče, ako je na dan donošenja odluke o otkazu radnica trudna, ili koristi porodni dopusti ili koristi dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju ili koristi pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom roditelja, odnosno posvojitelja ili je radnik na bolovanju i sl. sve kako je propisano ZOR-om.
Ako poslodavac daje otkaz ugovora o radu radnici u uvjerenju da nije trudna u vrijeme dostave odluke, radnica, da bi istakla prigovor promašene pasivne legitimacije, mora u roku od 15 dana, od dana dostave otkaza ugovora o radu, obavijestiti poslodavca o svojoj trudnoći uz prezentaciju odgovarajuće potvrde ovlaštenog liječnika.
Nabrojene okolnosti u stavku 1. ovog članka ne sprečavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen.
Neposredni način dostave
Članak 161.
U slučaju neposredne dostave odluke o otkazu, radnik svojim potpisom potvrđuje na samoj odluci prijem odluke, uz naznaku dana, mjeseca i godine prijema.
Ako radnik odbije dostavu odluke, na opisani način kako je navedeno u prethodnom stavku, poslodavac tu činjenicu registrira zabilježbom na samoj odluci. Ako su činu dostave odluke bile nazočne druge osobe, u zabilježbi poslodavac navodi i njihova imena i prezimena, te njihov status i njihov odnos prema poslodavcu. Dostava odluke o otkazu ugovora o radu na opisani način je pravovaljana, ako je poslodavac javno obznanio predmet sadržaja odluke, koju pokušava uručiti radniku (npr. navesti da mu uručuje otkaz ugovora o radu).
Posredni način dostave
Članak 162.
Ako se poslodavac odluči na posrednu dostavu odluke o otkazu ugovora o radu, tada odluku dostavlja na adresu radnika preporučenom poštom s povratnicom ili posebnom kurirskom dostavom.
Dan dostave odluke o otkazu Ugovora o radu radniku, na opisani način u prethodnom stavku, smatra se danom prijema pošiljke od strane radnika, kako je potvrđeno na povratnici ili knjizi – dokumentu dostave i to s njegovim potpisom ili potpisom njegove ovlaštene osobe.
Članak 163.
Kao mjeru prevencije od mogućnosti da radnik bojkotira prijem pošiljke iz prethodnog članka, na način, da se ne odazove pozivu HP-a za podizanje pošiljke, pa tako unedogled, poslodavac može posebnim sporazumom ugovoriti s radnikom dostavu pismena preko određene osobe u RH.
Sporazum iz prethodnog stavka radnik i poslodavac mogu sklopiti glede određenog spora koji je već nastao ili glede budućih sporova, koji mogu nastati između radnika i poslodavca iz radnog odnosa.
Sporazum iz stavka 1. ne mora biti ovjeren u Uredu javnog bilježnika.
Članak 164.
Ugovoreni ili propisani otkazni rok otkaza ugovora o radu radniku teče od dana dostave otkaza, kako je navedeno u prethodnom članku.
Radniku, koji je u tijeku korištenja prava iz članka 160. Kolektivnog ugovora i kojem je u tom vremenu dostavljen otkaz ugovora o radu, na propisani način, otkazni rok teče od dana koji se nadovezuje na zadnji dan korištenja navedenog prava.
Članak 165.
Radniku, kojem je uručen otkaz ugovora o radu, a on nije u tijeku korištenja jednog od prava navedenih u članka 160. Kolektivnog ugovora, prestaje ugovor o radu danom isteka otkaznog roka, s tim, da naknadno stečeno pravo prema opisu iz istog članka Kolektivnog ugovora, radnik ostvaruje prema propisima koji reguliraju ostvarenje tih/tog prava, bilo na teret poslodavca ili HZZO-a ili MO ili..... (na primjer prava iz zdravstvenog osiguranja i sl.).
Dokazivanje opravdanog otkaza
Članak 166.
Poslodavac koji otkazuje ugovor o radu, mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.
Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku – poslovno uvjetovani otkaz, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Otkaz ugovora poslodavcu
Članak 167.
Radnik može poslodavcu otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog/e.
Otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
Članak 168.
Poslodavac, koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika i poslodavac koji zapošljava 21 i više od 21 radnika, može otkazati radniku ugovor o radu za učinjene tzv. lakše povrede radnih obveza, ili tzv. otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika (redoviti otkaz ugovora o radu), ako:
1. radnik učestalo zakašnjava na posao,
2. radnik učestalo napušta sjedište rada poslodavca prije isteka propisanoga radnog vremena,
3. radnik napušta radno mjesto tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga,
4. ako se neuljudno ponaša prema, kolegama radnicima, poslovnim partnerima Poslodavca, kupcima i tome sl.,
5. radnik ne izvršava obvezne upute poslodavca iz Zakona o radu, za rad radnika u skladu s naravi i vrstom rada,
6. radnik ne održava čistoću i urednost radnog mjesta i sredstava rada,
7. radnik neopravdano izostane s posla 1 dan,
8. radnik ne obavijesti poslodavca ili ovlaštenu osobu poslodavca o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata, računajući od dana nastanka osnova,
9. radnik ne vodi ili neuredno vodi propisane evidencije, na način i po postupku kako mu je naredio poslodavac u okviru poslova radnog mjesta,
10. radnik ne koristi propisana zaštitna sredstva,
11. radnik ne obavi propisane preglede u roku koji se nadovezuje na rok upisan u sanitarnoj iskaznici.
12. radnik ne obavi cijepljenje, ako je isto propisano ili određeno od strane poslodavca (tetanus, virusni hepatitis, itd.),
13. se radnik ne pridržava uputa proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih sredstava.
14. radnik, koji pokuša spolno uznemiriti drugog radnika riječima, pokretom, gestom ili sl.
15. radnik koji je došao u posjed intimnih fotografija drugog radnika, te slike, bez njegovoga znanja ili ovlaštenja prezentira drugim radnicima.
Protupravno ponašanje radnika i njegovu izjavu u odnosu na optužbu, u smislu odredbi prethodnog stavka, poslodavac registrira u pismenoj formi (dokument), kao dokaz da je saslušao radnika na okolnost presumpcije njegovog protupravnog ponašanja.
Ako radnik odbije dati izjavu o njegovom navodnom protupravnom ponašanju, tu činjenicu poslodavac evidentira na istom dokumentu, kao svoju zabilježbu, uz naznaku vremena, kada je pokušao ishoditi od zaposlenika njegovu izjavu. Ako je/su tom činu bila/bile nazočna/ne osoba ili druge osobe, poslodavac navodi njihova imena, prezimena i njihov status u odnosu na poslodavca i radnika.
Obveza poslodavca upozoriti radnika na posljedice njegovoga protupravnog ponašanja
Članak 169.
Ako je radnik učinio povredu radne dužnosti iz prethodnog članka, bez obzira da li se je radnik izjasnio o razlozima činjenja/propuštanja dužne pažnje, što je rezultiralo opisanom povredom radne dužnosti, poslodavac može radniku uručiti pismenu opomenu.
Broj pismenih opomena/radnik, prije nego se poslodavac odluči na otkaz ugovora o radu, zavisi od težine/opisa povreda radne dužnosti.
U svakoj pismenoj opomeni ili zapisniku o saslušanju radnika, na okolnost utvrđivanja ponovnog činjenja povrede radne dužnosti, poslodavac je dužan upozoriti radnika na moguće posljedice takvog činjenja, tj. na otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika.
U ugovoru o radu ili u posebnoj pisanoj odluci, poslodavac obrnutim načinom, radniku prezentira njegove obveze rada/ponašanja, u odnosu na propisani opis povrede radne dužnosti. Na taj način, poslodavac još jednom, na neposredan i trajan način, bona fide, skreće pozornost radniku na moguće posljedice, ako neće obavljati poslove u duhu utvrđenih standarda.
Skraćenje otkaznog roka
Članak 170.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, za osnove iz stavka 1. prethodnog članka, zakonski otkazni rok utvrđuje se u dužni pripadajućega otkaznog roka.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 171.
Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako nastavak radnog odnosa radnika za poslodavca nije moguć, zbog učinjene osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, kao npr.:
1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje radnih obveza,
2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je radnik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti,
3. nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca (krađa novca ili potrošnog materijala ili sitnog inventara i sl.),
4. nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava rada i nakon upozorenja koje je imalo za posljedicu kvar, ubrzano habanje i tome sl.,
5. nepoduzimanje radnji, koje je poslodavac dužan poduzeti u okviru svojih ovlaštenja s negativnim reperkusijama na prava radnika,
6. neizvršavanje obveza radnika iz domene zaštite na radu, zaštite od požara, sprečavanje eksplozija, štetnih djelovanja otrovnih i drugih opasnih tvari, kao što su da radnik:
* ne radi s dužnom pažnjom i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, kao zdravlje i život i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja;
* ne pristupi svim organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom mjestu;
* se ne pridržava propisanih i priznatih mjera zaštite na radu, kao npr., kada odbije cijepljenje, koje je propisano kao obvezno za zdravstvenog radnika;
* se ne pridržava uputa proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih sredstava;
* ne obustavi rad ili korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja opasnosti za rad na siguran način;
* ne koristi osobna zaštitna sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje;
* ne upozori neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika;
* ne upozna poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov okoliš;
* ne ovlada znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način;
* se ne podvrgava provjeri da li obavlja rad i pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;
* ne pristupi zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen od poslodavca;
* ne pristupi praktičnoj provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova na radilištu (ordinaciji, laboratoriju, dijagnostičkoj jedinici, ljekarni, galenskom laboratoriju, stanu pacijenta, podružnici i dr.) na način i po postupku, kako je propisano zakonskim propisima;
* se ne pridržava pisanih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i uređaja;
7. drsko i arogantno ponašanje prema poslodavcu i drugim osobama, kao i poslodavca prema radniku,
8. zloporaba položaja i prekoračenja danog ovlaštenja,
9. odbijanje izvršenja naloga izdanog od strane poslodavca ili ovlaštene osobe, ako za to ne postoje opravdani razlozi na strani radnika,
10. neovlaštena posluga sredstvima rada koja radnik koristi u procesu rada za poslodavca, za svoje ili tuđe potrebe, a koja mu stoje na raspolaganju pri izvršenju radnih zadaća za poslodavca,
11. iznošenje poslovnih podataka iz dnevnih, mjesečnih ili godišnjih izvješća poslodavca, kao npr. podataka o prometu, troškovima poslovanja, poslovnim partnerima, radnicima i drugim osobama koje obavljaju poslove za poslodavca, rezultatima poslovanja i slično, sve kao izraz odavanja poslovne tajne poslodavca;
12. iznošenje podataka iz osobnog statusa pacijenta, korisnika usluga poslodavca ili podataka iz anamneze i statusa pacijenta koje su svi zdravstveni djelatnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu i koja je za odavanje sankcionirana kao kazneno djelo temeljem članaka 132. Kaznenog zakona;
13. samovoljno korištenje nekih prava iz rada i po osnovi rada od strane radnika, kršeći pri tome svjesno ili nesvjesno propisani način, kao npr. pravo na godišnji odmor, stanku (dnevni odmor) i sl.
14. dolazak na posao u pijanom stanju, pod utjecajem droge ili drugih opojnih sredstava,
15. konzumiranje alkohola ili opijata na radnom mjestu,
16. izazivanje tuče i nereda i svako drugo nedolično ponašanje, koje šteti ugledu poslodavca,
17. zloporaba prava korištenja bolovanja (ako radnik obavlja druge poslove umjesto da se liječi, miruje i tome sl., što je primjereno naravi njegove bolesti),
18. svaki oblik seksualnog uznemiravanja drugog radnika, kao npr. diranje, izazovno i vulgarno nagovaranje na seks,
19. prisila ili ozbiljna prijetnja učinjena drugom radniku s namjerom pristanka na seks, prema obilježjima prijetnje iz KZ-a,
20. spolni snošaj učinjen pod pritiskom i zloporabom radnog mjesta/ovlaštenja radnika prema radniku,
21. činjenje bludnih radnji prema radniku s namjerom da potakne njegovu maštu i da ga navede na seks,
22. nije obavijestio poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad u roku od 48 sati, računajući od dana nastanka osnova nesposobnosti,
23. ne prezentira dokaz izabranog doktora opće medicine o nesposobnosti za rad u roku kako je propisano Zakonom o radu,
24. neopravdano izostane s posla 2 dana u kontinuitetu,
25. neopravdano izostane s posla do 2 dana u jednom mjesecu,
26. ponovi lakše povrede radnih obveza iz članka 168. ovoga Kolektivnog ugovora 2 do 3 puta,
27. radi za drugog poslodavca suprotno pravilima o zakonskoj zabrani utakmice iz ZOR-a
28. obavlja i druge slične radnje ili propuste dužnih radnji.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana kada je povreda učinjena ili od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Naknada štete za izvanredni otkaz
Članak 172.
Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od druge stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak 173.
Ako poslodavac iz ovoga Kolektivnog ugovora ponudi radniku izmjenu uvjeta iz sklopljenog ugovora o radu, a radnik odbije njegovu ponudu, poslodavac može realizirati svoju namjeru na način da radniku dade otkaz važećeg ugovora o radu, ali s ponudom novog ugovora s izmijenjenim uvjetima.
O ponudi za sklapanje ugovora iz prethodnog stavka, radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 dana.
U slučaju otkaza ugovora o radu prema odredbama stavka 1. ovog članka, otkazni rok iz ZOR-a teče za radnika od dana kad je radnik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi u istom roku, ili se radnik izjasnio nakon isteka postavljenog mu roka.
Ako radnik odbije ponudu poslodavca i ne potpiše novi ponuđeni ugovor u postavljenom roku, primjenjuju se prema radniku odredbe odluke o otkazu ugovora o radu, sa svim pravnim posljedicama.
Ako radnik i prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovog članka, on svejedno zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora o radu.
Otkazni rok/rokovi
Članak 174.
Za otkaz ugovora o radu radniku u smislu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora poslodavac primjenjuje zakonski otkazni rok utvrđen u ZOR-u, ako poslodavac i radnik nisu ugovorili otkazni rok, osim za izvanredni otkaz ugovora o radu.
Kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok, glede trajanja je identičan roku iz prethodnog stavka, osim ako radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga zasnivanja radnog odnosa sa poslodavcem u drugom mjestu, koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta sjedišta rada poslodavca, i tada iznosi 30 dana.
Otpremnina
Članak 175.
Svakom radniku, kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika ili izvanredni otkaz, pripada otpremnina, ako je proveo na radu kod istog poslodavca najmanje 2 godine.
Radnik iz prethodnog stavka, za svaku navršenu godinu rada za istog poslodavca stječe pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, s tim, da ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća radnika, koje je ostvario* u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Odlukom poslodavca ili ugovorom o radu, poslodavac i radnik mogu ugovoriti i veći ukupan iznos otpremnine, u odnosu na iznos, kako je navedeno u prethodnom stavku.
Otpremninu iz prethodne stavke ovog članka poslodavac isplaćuje radniku u roku od 15 dana, računajući od dana konačnosti odluke o otkazu ugovora o radu.
Članak 176.
Ako poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu, koji ujedno obnaša i poslove s posebnim ovlaštenjima u procesu rada po ugovoru o službi, pa za i takav rad radnik ostvaruje plaću, u smislu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, osnovicu za utvrđivanje otpremnine čini samo plaća radnika prema ugovoru o radu svedena na iznos plaće za puno radno vrijeme.
ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 177.
Ako radnik, koji obavlja poslove po ugovoru o radu za poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, pa tako i u slučaju otkaza ugovora o radu, može u roku od 15 dana, računajući od dana dostave rješenja ili odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako poslodavac svojom odlukom potvrdi prvostupanjsko rješenje ili odluku ili ne uzme u razmatranje zahtjev radnika u roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva (šutnja poslodavca), radnik ima pravo u sljedećem roku od 15 dana tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije poslodavcu podnio zahtjev za zaštitu svog prava.
Propust radnika da zahtijeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa u rokovima iz ovog članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na potraživanje.
Mirenje
Članak 178.
Mirenje, prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora je svaki postupak, u kojem poslodavac i radnik nastoje sporazumno riješiti svoj spor, uz pomoć jednog ili više izmiritelja, koji strankama pomažu postići nagodbu.
Izmiritelj je osoba ili više osoba, koja/e na temelju sporazuma stranaka provode postupak mirenja.
Postupak mirenja obavlja se u Udruzi, kao organizatoru mirenja.
Članak 179.
Za pokretanje mirenja nije potrebno prethodno sklapanje sporazuma, već može početi i samim prihvatom prijedloga za pokretanje postupka mirenja, koji u pismenom obliku, jedna stranka dostavlja drugoj stranci.
Rok za izjašnjenje kontra stranke je 15 dana.
Članak 180.
Pravna pravila propisana za imenovanje izmiritelja, postupak mirenja, sve do faze sklapanja nagodbe, pravnu snagu nagodbe prema strankama, glede prava i obveza izmiritelja, prezentacije dokaza u postupku mirenja i druga pravna pravila iz Zakona o mirenju, primjenjuju se i glede mirenja između poslodavca i radnika, za sporove nastale iz izvršenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora.
Sudska zaštita radnika u slučaju otkaza ugovora o radu
Članak 181.
Ako sud utvrdi da otkaz ugovora o radu poslodavca nije dopušten, utvrdit će da radni odnos nije ni prestao, pa će narediti vraćanje radnika na posao.
Radnik može u tijeku postupka pred sudom tražiti da ga sud privremeno, do okončanja spora vrati na posao (privremena mjera).
Ako sud utvrdi, da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća tog radnika isplaćenih5 u prethodna 3 mjeseca, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti radnika, te obvezama uzdržavanja koje terete radnika, sve sukladno ZOR-u.
Zastupanje poslodavca i radnika u radnim sporovima
Članak 182.
Poslodavac može pisanom punomoći ovlastiti radnika Udruge, da ga prema radniku s kojim je u sporu radi ostvarivanja njegovih prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom izvansudski zastupa.
Isto pravo ima i radnik poslodavca da ga u izvansudskom postupku zastupa radnik Sindikata ili fizička osoba odgovarajućih kvalifikacija koja nema status radnika Sindikata.
Članak 183.
Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika dužan je, glede izvršenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom o:
1. uvođenju nove tehnologije za rad poslodavca,
2. promjeni u organizaciji i načinu rada,
3. planu godišnjih odmora radnika poslodavca,
4. rasporedu radnog vremena,
Sindikalni povjerenik iz prethodne stavke je radnik koji sam obavlja poslove za poslodavca ili radnik koji je između više radnika istog poslodavca izabran za sindikalnog povjerenika. Sindikalni povjerenik temeljem ZOR-a, zamjenjuje Radničko vijeće u njegovoj nadležnosti.
Zabrana otkaza ugovora o radu
Članak 184.
Za vrijeme verificirane trudnoće, korištenja porodnog dopusta, korištenja prava na rad sa skraćenim radnim vremenom radnika, ili drugog roditelja, odnosno posvojitelja i dr. iz. ZOR-a, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu takvoj osobi.
Ugovor o radu poslodavac ne može otkazati ni radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti dok je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka.
Zabrana iz prve i druge stavke ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.
Verificirana trudnoća je i trudnoća kada je radnik u roku od 15 dana, računajući od dana dostave otkaza obavijestio poslodavca o činjenici trudnoće s tim, da pridonese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenoga tijela.
Ako je poslodavac radniku na radu uručio otkaz ugovora o radu, na način kako je propisano ovom Kolektivnim ugovorom, pa su nakon toga na strani radnika nastupile okolnosti iz stavke 1. ovog članka, otkaz ugovora o radu je pravovaljan.
Nakon prestanka radnog odnosa, radnik iz prethodnog stavka ostvaruje prava osigurane osobe kojoj je prestao radni odnos u sadržaju, roku, na način i po postupku sukladno propisima iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te propisa o zapošljavanju.
Prijenos ugovora o radu na novog – istog poslodavca
Članak 185.
Ako poslodavac promjeni statusni oblik svoje djelatnosti, na primjer iz statusa bilo kojeg oblika privatne prakse u status zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva ili status ljekarničke ustanove, tj. iz statusa fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost u djelatnost zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva – pravne osobe tako, da je pravna osoba sljednik njegovoga prethodnog vlasništva i oblika registrirane djelatnosti, temeljem čega zadržava prethodno i eventualno povećava svoje vlasništvo, poslodavac je pravni sljednik prethodnog oblika vlasništva, pa se slijedom toga i svi ugovori o radu njegovih radnika prenose na njega, za njih »novog« poslodavca.
Prava radnika utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom za koja se obim prava veže za rad za istog poslodavca, u slučajevima kako ja opisano u prethodnom stavku, radnici zadržavaju kontinuitet trajanja radnog staža bez prekida. 
DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika
Članak 186.
Radnici na radu kod poslodavca koji zapošljava 21 i više radnika imaju pravo tajnim glasanjem izabrati jednog ili više svojih predstavnika u Radničko vijeće, koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.
Broj članova Radničkog vijeća prema broju radnika poslodavca utvrđen je Zakonom o radu.
Radničko vijeće i sindikalni povjerenik
Članak 187.
Ako Radničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuju članovi sindikata – radnici tog poslodavca.
Broj sindikalnih povjerenika, s pravima iz prethodnog stavka, ne može biti veći od broja članova Radničkog vijeća iz ZOR-a.
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti Radničkog vijeća temeljem ZOR-a, u dijelu tih ovlasti zamijenit će sindikalni predstavnik koji nije zaposlen kod istog poslodavca pod uvjetom da je radnik – sindikalni povjerenik obavijestio svog poslodavca o toj osobi.
Sindikalni predstavnik iz prethodne stavke mora biti radnik poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora.
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik, kada obavljaju poslove iz nadležnosti Radničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu s odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak 188.
Kada sindikalni povjerenik odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje Radničko vijeće ima pravo zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz djelokruga primjene ZOR-a i ovoga Kolektivnog ugovora.
Obveze poslodavca prema Radničkom vijeću
Članak 189.
Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem onemogućiti sindikalni rad sindikalnog povjerenika, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.
Članak 190.
Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti aktivnosti u razumnoj mjeri u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika.
Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka o primjeni ZOR-a i ovog Ugovora kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, te prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika.
Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana od podnijetog zahtjeva za prijem.
Poslodavac je dužan u pismenoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik ima i druga prava određena ovim Ugovorom ili zakonom.
Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnom predstavniku uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Obveza Sindikata prema poslodavcu
Članak 191.
Sindikat se obvezuje da će svoje sudjelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama iz rada, zakonima i ovom Kolektivnim ugovorom.
Članak 192.
Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.
O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti, poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.
ZAŠTITA RADNIKA NA RADU I U SVEZI S RADOM
Načela
Članak 193.
Poslodavci iz članka 1. Kolektivnog ugovora, prava i obveze između poslodavca i radnika koja proizlaze iz domene zaštite na radu, prema pozitivnim zakonskim propisima, reguliraju ovim Kolektivnim ugovorom.
Poslodavac, fizička ili pravna osoba u djelatnosti zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, dužan je pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na način, koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji radnik obavlja.
Članak 194.
Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja.
Članak 195.
Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreća.
Članak 196.
Ako su ovim Kolektivnim ugovorom za rad radnika određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, poslodavac može sklopiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete.
Broj radnika poslodavca uvjetuje njegovu organizaciju rada
Članak 197.
Poslodavci iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora razvrstavaju se u četiri grupe poslodavaca glede primjene njihovih obveza iz domene zaštite na radu i to:
1. poslodavac, koji zapošljava više od 250 radnika npr. mora: ustrojiti službu za zaštitu na radu sukladno broju zaposlenih (uvjeti propisani Pravilnikom… »Narodne novine«, br. 127/98.), te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom. Poslodavac ove grupe poslodavaca donosi procjenu opasnosti u smislu članka 18. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu »Narodne novine« br. 59/96., 94/96 i 114/03. (u daljnjem tekstu: Zakon), na način, kako je propisano Pravilnikom…… »Narodne novine«, br. 48/97. i drugo, kako je utvrđeno istim Zakonom.
2. poslodavac, koji zapošljava više od 50 radnika, a manje od 250 radnika npr. mora: zaposliti jednog ili više stručnjaka za zaštitu na radu, izraditi procjenu opasnosti, kao što je navedeno za prethodnu točku i drugo utvrđeno posebnim zakonom.
3. poslodavac, koji zapošljava 21 i više radnika, a manje od 50 radnika mora: u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite, te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju istog Zakona, te Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu;
4. poslodavac, koji zapošljava do 20 radnika – nije obvezan postupiti, kako je navedeno u prethodnoj točki. Zaštitu na radu provodi prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, posebnog zakona i svojih uputa.
Upute za rad na siguran način
Članak 198.
Poslodavac je dužan posebnim pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu.
Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada, radi njihovog korištenja.
Razrada obveza za poslodavca koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika
Članak 199.
Poslodavac, fizička osoba, koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika, samostalno svojom posebnom odlukom utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu zanimanja i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako to zakonom ili drugim propisom nije drugačije propisano, a poslodavac pravna osoba, posebnim pravilnikom.
Poslodavac, pravna osoba fond sati rada i broj radnika za svako radno mjesto utvrđuje Planom/godinu ili za dulje vremensko razdoblje.
Pravilnikom iz stavka prvog, poslodavac – pravna osoba utvrđuje uvjete koje mora ispunjavati radnik za radno mjesto, kao i uvjete za ona radna mjesta koja su posebnim propisima utvrđena kao radna mjesta na kojima je u procesu rada radnik eksponiran na moguće štete po zdravlje. Za takva radna mjesta poslodavac može zaključiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
Članak 200.
Ako je poslodavac postupio na opisani način u prethodnom članku i utvrdio posebne uvjete za rad radnika na radnom mjestu, pored općih uvjeta, tada on ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku/cima koji ne ispunjava tako utvrđene posebne uvjete.
Posebni uvjeti za radna mjesta zdravstvenih radnika utvrđeni su ovim Kolektivnim ugovorom.
Radnika/ke, koji ne zadovoljavaju propisanu zdravstvenu sposobnost i koji prethodno nije/su osposobljen/ni da obavlja/ju poslove s posebnim uvjetima rada, poslodavac ne smije rasporediti na takvo radno mjesto, jer bi u protivnom ugrozio ili mogao ugroziti život i zdravlje samog radnika, te život i zdravlje drugih radnika i korisnika usluga poslodavca.
Radnicima, koji zadovoljavaju zdravstvene uvjete za rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, ali koji još nisu osposobljeni za rad na siguran način (tečaj zaštite na radu), poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika, koji je osposobljen za takav rad, na propisani način.
Provjeravanje zdravstvene sposobnosti tijekom rada
Članak 201.
Radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, obvezan je i tijekom konzumacije radnog odnosa provjeravati svoju zdravstvenu sposobnost za daljnji rad na tim poslovima, u propisanim rokovima.
Zbog naprijed navedenih okolnosti, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za takva radna mjesta je de facto zasnivanje s raskidnim uvjetom.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
Članak 202.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način je za poslodavca kontinuirani proces, da bi izvršio obvezu iz zaštite na radu propisane ovim Kolektivnim ugovorom i to prije: 
* početka rada radnika na radnom mjestu ili;
* promjene uvjeta mjesta rada radnika u odnosu na radno mjesto u tijeku procesa rada ili;
* premještanja radnika na drugo radno mjesto.
Članak 203.
Poslodavac donosi Program osposobljavanja za rad na siguran način zavisno od obilježja rada na radnom mjestu prema zanimanju radnika, ako zapošljava više od 10 radnika, na najmanje 2 radna mjesta.
Zaštita života i zdravlja radnika 
Održavanje postrojenja, uređaja, opreme….
Članak 204.
Poslodavac je dužan održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika.
Koja postrojenja, uređaje, opremu i alate te mjesto rada iz prethodnog stavka je poslodavac dužan održavati i na koji način i u kojim rokovima, propisano je ovim Kolektivnim ugovorom, odlukama poslodavca – fizičke osobe, ili pravilima zaštite na radu poslodavca – pravne osobe.
Poslodavac je dužan opskrbiti radnika s dovoljnom količinom i odgovarajućom vrstom zaštitnih sredstava za rad na radnom mjestu.
Procjena opasnosti
Članak 205.
Poslodavac, koji zapošljava više od 20 radnika, dužan je izraditi Procjenu opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu za rad radnika pri obavljanju poslova radnog mjesta, kao sastavni dio ovoga Kolektivnog ugovora (zamjenjuje pravila o zaštiti na radu), prema posebnim propisima.
Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa za radna mjesta s posebnim uvjetima rada
Članak 206.
Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, radnici, koji obavljaju ili bi trebali obavljati poslove s posebnim uvjetima rada za poslodavca, moraju ispunjavati još i posebne uvjete u pogledu:
* dobi života,
* spola;
* stručnih sposobnosti;
* zdravstvenog stanja;
* tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje);
* psihofizioloških i psihofizičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička sposobnost).
Poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti privatnog zdravstva RH
Članak 207.
Poslovi s posebnim uvjetima rada taksativno su nabrojeni u članku 3. točka 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (»Narodne novine«, br. 5/84., koji je preuzet kao republički propis temeljem Zakona…… »Narodne novine«, br. 53/91.).
Za djelatnost zdravstva u privatnom i mješovitom vlasništvu kapitala izdvojeni su poslovi iz citiranog članka 3. Pravilnika, kao specifični poslovi za tu djelatnost sa uvjetima za njihovo obavljanje, uvjetom zdravstvene sposobnosti radnika, kontraindikacijama koje ga diskvalificiraju za daljnji rad i rokovima za provjeru njegove zdravstvene sposobnosti i to za npr.:
1. rukovanje stanicama i posudama s komprimiranim plinovima;
Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: – uredan vid na daljinu, – kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti,
2. rukovanje uređajima za preradu lako zapaljivih tekućina i plinova;
Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: – uredan vid na daljinu, – kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti, uredno vidno polje, uredan sluh, 4. psihička sposobnost: opća intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka.
Rok za provjeru: zdravstvenog i psihičkog stanja 48 mjeseci.
3. poslove, koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje; poslovi, koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenja tereta težih od 25 kg za muškarce i težih od 15 kg za žene, poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela (npr. stomatologija),
4. kontraindikacije: kronične bolesti, kardiovaskularni i respiratorni sustav i…
Rok za provjeru: 24 mjeseca.
5. rad pri kojem je radnik izložen ionizirajućem zračenju:
Posebni uvjeti rada: 1. dob – radnik stariji od 18 godina, 2. spol (kontraindikacije) žena za vrijeme trudnoće, 3. stručna sposobnost (odgovarajuća stručna osposobljenost), 4. zdravstveno stanje (kontraindikacije): bolesti krvotvornih organa, maligne bolesti, bolesti očne leće, bolesti kože uzrokovane ionizirajućim zračenjem, teži duševni poremećaji, teže bolesti centralnoga živčanog sustava, teži poremećaj endokrinih žlijezda.
Rok za provjeru: zdravstveno stanje 12 mjeseci
6. poslove, pri kojima je radnik izložen kiselinama i lužinama (npr. u laboratorijima);
Posebni uvjeti rada: 1. dob – radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog sustava, kože i sluznica oka;
Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci
7. poslove, pri kojima je radnik izložen plinovitim nadražljivcima; (formaldehidu, amonijaku, kloru, sumpornom dioksidu, acetonu, dušikovim oksidima, ozonu i dr.);
Posebni uvjeti rada: 1. dob – radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog sustava kože i sluznica oka, a kod izloženosti formaldehidu, još i sklonost alergiji).
Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.
8. poslove, pri kojima je radnik izložen biološkim agensima – npr. u mikrobiološkim i parazitološkim laboratorijima (npr. poslovi, kojima su radnici izloženi uzročnicima zarazne žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa, salmonelama, brucelama i drugim uzročnicima, poslovi u operativnim traktovima, dijagnostičkim laboratorijima i dr.),
Posebni uvjeti rada: 1. radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje kontraindikacije: kronične bolesti i stanja koja smanjuju obrambene sposobnosti organizma, dekompenzirana šećerna bolest; kronične bolesti dišnih organa, kronične bolesti jetre i bubrega.
Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.
Poslodavac posebnim općim aktom identificira radna mjesta iz svoje registrirane djelatnosti prema opisu od 1 do 8. iz prethodnog stavka.
Nakon identifikacije radnih mjesta, pa zatim i identifikacije broja i strukture zaposlenih radnika/radno mjesto, poslodavac poduzima aktivnosti glede njihove zaštite zdravlja radi rada na siguran način, kako je propisano odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Opći poslovi – specifični za djelatnost zdravstva
Članak 208.
Pored poslova iz prethodnog članka, poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti zdravstva identificirani su i poslovi iz članka 6. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (»Narodne novine«, br. 23/94.) i to:
a) poslovi pregleda, liječenja i njege bolesnika te poslovi koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima;
b) poslovi opremanja i izdavanja lijekova, te rada koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima;
Na okolnosti iz prethodnog stavka, zdravstveni radnici podliježu obvezi:
* liječničkog pregleda na TBC pluća,
* RTG snimanje pluća, ako se na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na TBC pluća.
Zdravstveni pregled iz prethodnog stavka obavlja zdravstveni radnik/zdravstveni suradnik prije stupanja u radni odnos i jedanput godišnje (1 x/god.) tijekom zaposlenja.
….. i za rad u sferi ionizirajućeg zračenja
Članak 209.
Zdravstvenom nadzoru podliježu prema odredbama članka 7. Pravilnika o zdravstvenim uvjetima za rad s izvorima ionizirajućih zračenja, te mjerilima, sadržaju, načinu i rokovima čuvanja podataka o zdravstvenim pregledima osoba, koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, br. 76/2000.) i zdravstveni radnici koji:
– rade na poslovima s izvorima ionizirajućeg značenja.
Zdravstveni radnici iz prethodnog stavka obvezni su obaviti preglede:
* prethodni zdravstveni pregled,
* redovni zdravstveni pregled,
* nadzorni zdravstveni pregled,
*izvanredni nadzorni zdravstveni pregled.
Sadržaj pregleda objavljen je Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.
Prethodni zdravstveni pregled obavlja se prije početka rada s izvorima ionizirajućeg zračenja.
Redovni zdravstveni pregled obavlja se svakih 12 mjeseci nakon prethodnog pregleda.
Prošireni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se svakih 5 godina nakon prethodnog pregleda.
Izvanredni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se u slučajevima propisanim Pravilnikom.
Osobna zaštitna sredstva radnika
Članak 210.
U tijeku procesa rada, radnik je dužan koristiti osobna zaštitna sredstva.
Osobna zaštitna sredstva iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje svojim općim aktom (odluka ili pravilnik), primjereno vrsti poslova i riziku ugroženosti koji proizlazi iz sadržaja rada radnika.
Općim aktom poslodavac utvrđuje ne samo vrstu osobnog zaštitnog sredstva, već i dinamiku njihove promjene u tijeku dnevnog ili tjednog rasporeda rada.
Radnik je dužan pod prijetnjom primjene sankcija koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su za njega propisana u procesu rada.
Obveze poslodavca glede osiguranja kvalitete radnih prostorija, opreme i instalacija u poslovnom prostoru, koje koristi radnik u procesu rada
Članak 211.
Radi rada na siguran način svojih radnika, poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad radnika, kao njihovo mjesto rada, održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je dužan održavati instalacije u objektu iz prethodnog stavka u ispranom stanju i kontrolirati njihovu ispravnost u rokovima utvrđenim tehničkim propisima za svaku vrstu instalacija.
Uporaba opreme poslodavca
Članak 212.
Poslodavac ne smije staviti u uporabu strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna.
Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je dužan obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u propisanim rokovima.
Ispitivanje ispravnosti opreme
Članak 213.
Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima:
* prije njihovog stavljanja u uporabu;
* najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe;
* poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja;
* prije početka korištenja na novom mjestu uporabe.
Pod strojevima i uređajima s povećanom opasnosti u djelatnosti zdravstva smatraju se kompresori, centrifuge, RTG uređaji, te uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima.
Popis strojeva i uređaja s povećanom opasnosti u smislu odredbi prethodnog stavka svaki poslodavac identificira kao izvadak iz Popisa svoje trajne imovine i istakne na vidnom mjestu u radnom prostoru u kojem je smješten takav stroj ili uređaj.
Obvezne evidencije iz domene zaštite na radu
Članak 214.
Poslodavac vodi propisane evidencije o kontroli ispravnosti sredstava i uvjeta rada, te kontrole zdravstvenog stanja radnika u odnosu na propisane kontraindikacije za poslove radnog mjesta koje obavlja u smislu članka 207., 208. i 209. ovoga Kolektivnog ugovora i koje bi ga eventualno diskvalificirale za daljnji rad.
Na okolnosti navedene u prethodnom stavku poslodavca kontrolira državni inspektor zaštite na radu.
Upute za korištenje sredstava rada
Članak 215.
Poslodavac je dužan davati radnicima odgovarajuće obavijesti i pisane upute, koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja.
Obavijesti iz prethodnog stavka poslodavac može dati i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti iznenadna i neposredna opasnost po život i zdravlje.
Snagu obavijesti u smislu odredbi stavka 1. ovog članka imaju i znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti u skladu s propisima zaštite na radu.
Poslodavac izrađuje pisane upute iz stavka 1. ovog članka prema uvjetima rada. Pisane upute moraju biti istaknute na vidnim mjestima, u okrugu obavljanja poslova radnika.
Upute, bez obzira na formu, za radnika su obvezne u izvršenju, nezavisno što nisu ugrađene u ugovor o radu, pod prijetnjom primjene sankcija, u smislu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora.
Odnos prema infekcioznom otpadu – obveza donošenja općeg akta
Članak 216.
Poslodavac je dužan selekcionirati otpad koji reproducira radom u obavljanju registrirane djelatnosti prema potencijalnim izvorima (komunalni i infektivni otpad).
Posebnim općim aktom poslodavac utvrđuje vrstu i klasifikaciju otpada iz obavljanja svoje djelatnosti, način njegovog razvrstavanja, puteve i način odlaganja, rokove i način skladištenja, način uništavanja, zaduženje radnika za obavljanje navedenih poslova i dr.
Obveza čuvanja dokumenata–isprava
Članak 217.
Poslodavac je dužan čuvati:
* tehničku dokumentaciju u svezi objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije;
* upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi;
* isprave o obavljenim ispitivanjima;
* dokaze o ispravnosti instalacija;
* evidencije o radnicima osposobljenim za rad na siguran način;
* radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada;
* ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti.
Mjere prevencije zaštite na radu
Članak 218.
U organizaciji rada glede zaštite na radu radnika, poslodavac će se pridržavati načela prevencije, a sastoje se:
– u procjenjivanju i izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći,
– u prilagođavanju rada pojedinih radnika u pogledu prilagodbe rada sredstvima rada i mjestu rada, korištenju instrumenata i pomagala, te načina rada radi otklanjanja štetnih utjecaja,
– u prilagođavanju tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne okoline,
– u davanju prednosti kolektivnim mjerama zaštite nad individualnim,
– u davanju odgovarajućih uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti,
– u zabrani samostalnog rada radniku, koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, a priroda posla je takva, da postoje opasnosti i štetnosti po život i zdravlje radnika,
– zabraniti rad radniku s umanjenom radnom sposobnosti da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti,
– obustaviti rad u radnim prostorijama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika,
– zabraniti rad radniku, koji ne koristi osobna zaštitna sredstva pri radu i udaljiti ga s radnog mjesta,
– zabraniti rad radniku, ako uoči, da su sredstva i uređaji koje radnik koristi u procesu rada neispravni,
– odstraniti radnika s radnog mjesta, ako primijeti da isti nije pri radu s opasnim radnim tvarima primijenio propisana pravila zaštite na radu,
– spriječiti uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije,
– udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti,
– označiti uočljivo opasne radne tvari i njihovo propisno skladištenje,
– provoditi kontinuirano inventuru lijekova, kako bi izdvojio lijekove kojima je istekao rok valjanosti, sukladno posebnom općem aktu,
– redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava,
– utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika,
– osigurati zabranu pušenja u radnim prostorijama,
– osigurati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći,
– starati se, da svaki radnik obavlja poslove svog radnog mjesta s dužnom pozornošću, sukladno pravilima zaštite na radu,
– insistirati, da svaki radnik odmah izvijesti poslodavca o neposrednoj opasnosti za njegovu sigurnost i zdravlje,
– insistirati kod radnika, da odmah obustavi rad na radnom mjestu, ako smatra da mu je zdravlje ugroženo,
– i drugo, što je Zakonom o zaštiti na radu propisano kao obveza poslodavca i radnika.
Prilikom planiranja i uvođenja novih tehnologija, poslodavac ako zapošljava propisani broj radnika, dužan je savjetovati se s odborom za zaštitu na radu u svezi s izborom opreme, uvjetima rada i radne okoline koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika.
Osposobljavanje radnika za rad na »siguran način«
Članak 219.
Glede primjene načela prevencije u praksi, poslodavac mora svakog radnika osposobiti za rad na siguran način za poslove koji su utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada iz članka 207., 208. i 209. ovoga Kolektivnog ugovora.
Primjena načela iz prethodnog stavka pretpostavlja:
1. prethodne provjere njegove zdravstvene sposobnosti za rad za ona radna mjesta, koja su označena s posebnim uvjetima rada;
2. prethodno osposobljavanje radnika kroz sustav svladavanja programa tečaja iz zaštite na radu;
3. provjera praktične osposobljenosti radnika za svaku vrstu posla na svakom za njega novom radilištu.
Sadržaj osposobljavanja utvrđuje poslodavac za svako radno mjesto, bez obzira na broj zaposlenih radnika/radno mjesto.
Prije uvođenja u rad, poslodavac sam zapisnikom provjerava praktičnu osposobljenost radnika ili organizira da provjeru obavi drugi radnik istog zanimanja, iste ili više stručne naobrazbe, koji je također prošao navedenu provjeru i koji je utemeljio stečena znanja za rad na siguran način obavljanjem istih poslova i u istim uvjetima duži niz godina u prethodnom vremenu rada.
Zapisnik iz prethodnog stavka čini sastavni dio dosjea radnika.
Svako radilište poslodavca, u propisanoj dokumentaciji radilišta (npr. podružnice ustanove), obvezno mora imati i zapisnik o provjeri stečenih znanja radnika za rad na siguran način u duhu ovog članka.
Ako jedan te isti radnik obavlja poslove različite vrste, u dokumentaciji iz prethodnog stavka poslodavac mora osigurati zapisnik/e o provjeri njegovog znanja za svaku vrstu poslova koje radnik obavlja, radi njegovog rada na siguran način na svim poslovima.
Obveze poslodavca iz zaštite na radu
Članak 220.
Obveze poslodavca iz zaštite na radu su:
1. izraditi procjenu opasnosti od nastupa rizika za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su izvrgnute skupine radnika, ako sukladno članku 18. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu;
2. utvrditi u pisanom obliku provedbu organizacije zaštite na radu odredbama ovoga Kolektivnog ugovora ili drugoga općeg akta, ako zapošljava više od 20 radnika;
3. zadužiti jednog ili više ovlaštenika u statusu radnika za provođenje mjera zaštite na radu, ako zapošljava više od 50 radnika;
4. osigurati provedbu procesa rada iz djelatnosti poslodavca u skladu s propisima zaštite na radu posebnim pisanim uputama;
5. osigurati, da se upute iz prethodne točke istaknu na mjestu rada radnika na svakom radilištu radi njihovog korištenja od strane radnika;
6. osigurati, da svaki radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, za radno mjesto za koje je to propisano položi ispit iz zaštite na radu;
7. osigurati, da onaj radnik, koji nije položio ispit iz prethodne alineje obavlja poslove svog radnog mjesta, koji su klasificirani kao poslovi s posebnim uvjetima rada pod nadzorom drugog radnika koji posjeduje takav ispit;
8. osigurati, da svaki radnik iz točke 5. koji ispunjava uvjet za rad na siguran način prije početka rada na novom radnom mjestu s istim uvjetima rada, pristupi provjeri stečenih znanja za takav način rada i to za svaku vrstu poslova, koje će obavljati na tom radnom mjestu, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom;
9. osigurati, da svaki radnik koji bi trebao, odnosno, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada iz (općeg akta odluke poslodavca ili pravilnika) i procjene opasnosti treba imati položen ispit iz zaštite na radu;
10. osigurati, da radnik koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada pristupi provjeri svoje zdravstvene sposobnosti u roku, kako je to propisano posebnim propisima;
11. osigurati da radnik iz točke 6. koristi osobna zaštitna sredstva na radu, primjereno vrsti poslova koje radnik obavlja;
12. osigurati zaštitu mjesta rada radnika na radilištu, primjereno vrsti poslova svakog radilišta;
13. osigurati tehničku ispravnost strojeva, uređaja i osobnih zaštitnih sredstva koja radnik koristi u procesu rada;
14. osigurati provjeru tehničke ispravnosti sredstava rada iz prethodne točke prije njihovog stavljanja u eksploataciju, ali i za vrijeme eksploatacije, u rokovima i na način kako je propisano procjenom opasnosti;
15. zabraniti rad svakom radniku koji je u stanju utjecaja alkohola ili drugih sredstava ovisnosti;
16. privremeno udaljiti svakog radnika s radilišta ako njegov ovlaštenik prema vanjskim znacima postavi sumnju, da radnik radi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti;
17. privremeno udaljiti svakog radnika s rada na isti način kako je navedeno u prethodnoj alineji, za kojeg ovlaštena osoba utvrdi, da u procesu rada radnik ne koristi propisana zaštitna sredstva;
18. osigurati provođenje mjera prema kojima bi spriječio uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore radilišta;
19. obustaviti rad strojeva na mehanički ili električni pogon za koje ovlaštena osoba utvrdi, da su tehnički neispravni ili da ne posjeduju propisani atest tehničke ispravnosti, ili je atestu istekao rok valjanosti;
20. osigurati sve radnike za slučaj nastupa rizika ozljede na radu i profesionalne bolesti;
21. osigurati djelatnost poslodavca od odgovornosti od nastupa mogućih rizika bez obzira na poduzete mjere zaštite na radu u skladu s Zakonom o zaštiti na radu, ovim Kolektivnim ugovorom;
22. nadoknaditi radniku štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću i svezi s radom, prema načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava;
23. prijaviti svako radilište-podružnicu nadležnoj inspekciji zaštite na radu;
24. postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama;
25. izvijestiti povjerenike radnika o mjerama koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja najmanje svaka tri mjeseca direktno ili posredno preko odbora za zaštitu na radu, za one poslodavce, koji zapošljavaju odgovarajući broj radnika;
26. utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog događaja;
Ovlaštena osoba prema odredbama ovog članka je poslodavac ili njegov ovlaštenik.
Radna mjesta za koja se traže posebni uvjeti rada prema odredbama ovog članka su radna mjesta utvrđena u općem aktu poslodavca (odluka ili pravilnik) i procjeni opasnosti.
Radilište, prema odredbama ovog članka je svako radilište sa statusom stalnog radilišta za pravne osobe-ustanove-tj. za podružnice, gdje poslodavac obavlja radove iz svoje registrirane djelatnosti, ali u dislociranom mjestu.
Članak 221.
Poslodavac mora primijeniti odgovarajuće mjere da radnici i njihovi predstavnici (povjerenik radnika za zaštitu na radu) budu obaviješteni o opasnostima za sigurnost zdravlja, o zaštitnim mjerama općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac poduzima da bi radnici bili pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježivim opasnostima i potrebi hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim slučajevima.
Zaštita nepušača
Članak 222.
Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima.
Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima, osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknuti znak mjesta za pušenje.
Zabrana konzumacije alkohola i…..
Članak 223.
Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore.
Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika, koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Utvrđivanje, da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom ili aparatom.
Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola.
Obveze radnika iz zaštite na radu
Članak 224.
Obveze radnika iz zaštite na radu su:
1. raditi s dužnom pažnjom, sposoban za rasuđivanje, bez utjecaja alkohola i opijata, tj. na način da postiže očekivane poslovne efekte na radnom mjestu i da ne ugrožava svoj život ili svoje zdravlje, kao i zdravlje i živote drugih radnika, te korisnika usluga poslodavca;
2. pristupiti svim organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom mjestu;
3. pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu;
4. pridržavati se svih pisanih uputa proizvođača glede korištenja sredstava rada, alata i pomagala, mjesta rada, instalacija i dr., sve radi rada na siguran način;
5. obustaviti rad ili korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja opasnosti za rad radnika na siguran način;
6. koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
7. upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu eskalirati u činidbe, koje će oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,
8. upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na svoje tjelesne nedostatke ili bolesti, koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegovu okolinu,
9. ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri primjereno radnom mjestu za rad na siguran način,
10. podvrgnuti se provjeri da li obavlja rad pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;
11. pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim propisanim pregledima na koje je upućen od poslodavca, radi zaštite na radu, u smislu članka 11. do 15. ovoga Kolektivnog ugovora;
12. pristupiti praktičnoj provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova, na način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom;
13. pridržavati se pisanih i usmenih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i uređaja, alata, potrošnog materijala, sitnog inventara i instalacija;
14. odnositi se prema kolegama i pretpostavljenima s dužnom pažnjom, poštujući pri tome ličnost i dostojanstvo svake osobe prema pravilima građanskog morala.
Usluge medicine rada
Članak 225.
Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada, kako bi osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi.
Usluge iz prethodnog stavka poslodavac ugovara sa zdravstvenim ustanovama za medicinu rada ili sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Ovlaštenja službe medicine rada, te obveze poslodavca prema njoj i obrnuto, utvrđene su odredbama Zakona o zaštiti na radu.
MIRNO RJEŠAVANJE SPORA NA RELACIJI POSLODAVAC – SINDIKAT
Mirovno vijeće
Članak 226.
Ako nastane spor između više radnika na radu kod poslodavca ili više poslodavaca u svezi ostvarenja nekog prava iz ovoga Kolektivnog ugovora, koji bi mogao dovesti do štrajka, stranke Sindikat i Udruga će provesti postupak mirenja.
Mirenje provodi Mirovno vijeće sastavljeno od tri člana od kojih jednog imenuje Udruga, jednog Sindikat, a trećeg sporazumno obje stranke.
Ako se oko imenovanja trećeg člana obje stranke ne mogu usuglasiti, Udruga će u ime stranaka zatražiti da ga imenuje ministar rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske i to u roku od 24 sata, računajući od dana zadnjeg razgovora o istom predmetu, koji je rezultirao saznanjem o nemogućnosti dogovora.
Članak 227.
Prvi sastanak Mirovnog vijeća saziva predsjednik imenovan na način kako je navedeno u prethodnom članku.
Mirovno vijeće zasjeda u punom sastavu i utvrđuje prijedlog za mirenje.
Članak 228.
Ugovorne stranke mogu prihvatiti i odobriti prijedlog Mirovnog vijeća o čemu se moraju izjasniti prvoga idućeg dana nakon primitka prijedloga.
Ako se neka stranka ne izjasni o prijedlogu Mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovog članka, smatra se da ga nije prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne stranke ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
Arbitraža
Članak 229.
Ako se postupkom mirenja na opisani način u prethodnom članku nije mogao riješiti nastali spor, stranke mogu rješenje povjeriti arbitraži.
Sastav, način rada i odlučivanja, te rokove za donošenje odluke arbitraže, stranke će posebno ugovoriti.
Članak 230.
Troškove mirenja snosi poslodavac/i sudionik/ci postupka mirenja.
Rješavanje spora posredstvom trećih osoba
Članak 231.
Ugovorne stranke mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti i posredovanjem trećih osoba.
ŠTRAJK
Članak 232.
Poslodavci iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora neće sprječavati ili ometati štrajk radnika kao izraz njihovog nezadovoljstva glede ostvarenja svojih prava, koji organizira Sindikat u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak 233.
Zabranjen je štrajk u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost u službama – za djelatnosti, kako je propisano člankom 160. Zakona.
Članak 234.
Pri organiziranju i vođenju štrajka Sindikat preuzima obvezu poštivanja Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.
Sindikat preuzima obvezu da štrajk neće ugroziti pravo na život i zdravlje građana korisnika usluga poslodavaca te osobnu sigurnost svih sudionika štrajka.
Način donošenja odluke/a o štrajku, te druga pitanja u svezi štrajka koja nisu riješena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivat će se pravila Sindikata.
Članak 235.
Štrajk se mora najaviti poslodavcu.
U pismu kojim se štrajk najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.
Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.
Članak 236.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.
Za poslodavce čiji su radnici uključeni u štrajk, mora se osnovati zajednički štrajkaški odbor ili imenovati osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.
Štrajkaški odbor prema odredbama ovog članka može se osnovati za iste namjene i za iste svrhe na nivou podružnice ili više podružnica Sindikata.
Odluku o imenovanju članova štrajkaškog odbora u smislu odredbi stavka 3. ovog članka donosi Izvršni odbor Sindikata.
Članak 237.
Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.
Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.
Članak 238.
Na prijedlog bilo koje stranke, Sindikat i Udruga sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, stranke obavezno vode računa da najavljeni štrajk obuhvati najmanji mogući broj radnika, kako bi se poslovi zdravstvene zaštite obavljali bez prekida u kontinuitetu.
Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati sadrže i minimalni broj radnika za svakog poslodavca koji moraju raditi u vrijeme štrajka.
Štrajk ne smije započeti dok se ne utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati i broj radnika koji moraju raditi.
U slučaju da stranka koja inicira štrajk ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovog članka do najave štrajka, inicijator-organizator štrajka mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima uz neposredno sudjelovanje stručnjaka iz privatne prakse ili javnog zdravstva.
O pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka Sindikat će obavijestiti Udrugu najkasnije tri dana prije početka štrajka.
Članak 239.
Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Kolektivnom ugovoru radnici ne smiju od svojih poslodavaca biti stavljeni u nepovoljniji položaj, u odnosu na zatečeno stanje, ili se na radnika/e ne smiju primijeniti bilo kakve duge mjere represije (šikaniranje i tome sl.).
TUMAČENJE UGOVORA
Članak 240.
Ugovorne stranke osnivaju zajedničku komisiju za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u koju svaka imenuje po dva predstavnika i njegovog zamjenika, a zajednički predsjednika komisije.
Zajednička komisija iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Kolektivnog ugovora.
Komisija za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora:
– daje tumačenje odredaba ovoga Kolektivnog ugovora,
– prati izvršenje ovoga Kolektivnog ugovora i izvještava obje strane o njegovom kršenju,
– obavlja druge poslove određene ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak 241.
Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova.
Ako se komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.
Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova u kojim se treba donijeti odluka, stranke će primijeniti odredbe ovoga Kolektivnog ugovora.
Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički snose obje strane.
Tumačenje neutralnog stručnjaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga prezentirati.
Tumačenje komisije obavezno je i dostavlja se Udruzi i Sindikatu.
O tumačenju iz prethodnog stavka Udruga i Sindikat informiraju svoje članove na stranicama časopisa »Privatna praksa u zdravstvu«.
Članak 242.
Radnik član Sindikata ili poslodavac član Udruge može tražiti tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora od Odbora za kolektivno pregovaranje Sindikata odnosno Udruge. Ako predlagatelj nije zadovoljan tumačenjem Odbora za kolektivno pregovaranje, može ponoviti zahtjev za tumačenje koji Sindikat ili Udruga prosljeđuju Komisiji za tumačenje iz ovoga Kolektivnog ugovora.
Na zahtjev Sindikata ili Udruge, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana.
IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak 243.
Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene i dopune ovoga Kolektivnog ugovora.
U ime Sindikata i Udruge prijedlog izmjena i dopuna ovoga Kolektivnog ugovora podnose Odbori za kolektivno pregovaranje.
Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Kolektivnog ugovora mora se pisano izjasniti u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
U protivnom, ako stranka kojoj je podnesen prijedlog ne postupi na opisani način, stranka koja je podnijela prijedlog ima pravo inicirati postupak mirenja na način kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak 244.
Ovaj Kolektivni ugovor stranke mogu pismeno otkazati jedna drugoj/drugima s otkaznim rokom od 3 mjeseca.
PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 245.
Sva prava iz rada i po osnovi rada utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja ili odluke poslodavca ili ugovora ili…
Jedan primjerak pravnog akta iz prethodnog stavka poslodavac dostavlja radniku, a po jedan knjigovođi i u dosje radnika.
Dostavu pravnog akta iz stavka 1. ovog članka poslodavac obavlja na način kako je propisano odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak 246.
Poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, koji je stekao i koji će steći status zdravstvenog radnika privatne prakse poslije 6. 8. 2003. g.6 i koji koristi/će koristiti ordinaciju/ljekarnu u zakupu u domu zdravlja/ljekarni i koji je ugovorom o zakupu preuzeo obvezu zasnovati radni odnos s radnikom s kojim je radio u jedinici zakupa do dana, koji prethodi danu početka obavljanja djelatnosti privatne prakse, na tog istog radnika, glede njegovih prava iz rada i po osnovi rada, do pristupa u članstvo Udruge, primjenjuje odredbe iz Zakona o radu o prijenosu ugovora o radu.
To konkretno znači, da su se/će se na tog/te radnike glede njihovih prava iz rada i po osnovi rada primjenjivale/primjenjivati odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, sve do vremena kada je/će poslodavac ispunio/iti uvjet za primjenu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, a to je pristup u članstvo Udruge, no, najduže godinu dana7.
Sukladno tome, radnik iz prethodnog stavka, u naznačenom vremenu, ostvaruje/ostvarivao je prava iz rada i po osnovi rada iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, pa i prava koja se mjere duljinom radnog staža za svoj ukupni radni staž (periodske povišice, otkazni rokovi, godišnji odmor, jubilarne nagrade, otpremnina i…), a nakon stjecanja uvjeta za primjenu ovoga Kolektivnog ugovora, npr. za radni staž ostvaren kod istog poslodavca, odnosno za ukupni radni staž, ako poslodavac tako odluči.
Članak 247.
Nacrt ovoga Kolektivnog ugovora priprema osoba pravne struke.
Prijedlog nacrta Kolektivnog ugovora za tijela Udruge/Sindikata, izrađuje Odbor za kolektivno pregovaranje Udruge i Sindikata.
Izrađeni prijedlog nacrta ovoga Kolektivnog ugovora, Odbori iz prethodnog stavka dostavljaju na mišljenje Predsjedništvu Skupštine Udruge, odnosno Izvršnom odboru Sindikata.
Odbori za kolektivno pregovaranje razmatraju primjedbe i prijedloge svojih kolektivnih izvršnih tijela na tekst prijedloga nacrta i utvrđuju novi nacrt prijedloga ovoga Kolektivnog ugovora istim tijelima za donošenje.
Ovaj Kolektivni ugovor donose Predsjedništvo Skupštine Udruge i Izvršni odbor Sindikata na osnovi prijedloga iz prethodnog stavka.
Ovaj Kolektivni ugovor postaje pravno perfektan za registraciju i objavu, kada ga potpišu tajnici Udruge i Sindikata.
Članak 248.
Ovaj Kolektivni ugovor dostavlja se Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske kao nadležnom tijelu za upis u Knjigu evidencija kolektivnih ugovora sukladno članku 3. Pravilnika o vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora.
Članak 249.
Izmjene i dopune ovoga Kolektivnog ugovora obavljaju se na identičan način, kako je propisano za njegovo donošenje.
Članak 250.
Kolektivni ugovor stupa na snagu osmog dana, računajući od dana objave u »Narodnim novinama«.
Stupanjem na snagu ovoga Kolektivnog ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske urbroj: 0235/2003., objavljen u »Narodnim novinama«, br. 185 od 21. 11. 2003. g.

Urbroj: 0143/2006.
 
                Tajnik Sindikata                              Tajnik Udruge
                Sibel Latin, v. r.                             Ivan Gabrilo, dipl. iur., v. r. 
______
1djelokrug u kojem se kreću čije odluke, mjerodavnost, utjecaj – iz Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika, izdanje Liber, Zagreb, 2002. g. 
2presuda Županijskog suda u Zagrebu, od 19. 11. 2002. g., posl. br. XXI-Gž-11214/01-2, kojom je potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskog suda, da je Kolektivni ugovor od 10. 10. 1997. godine, koji su sklopili isti subjekti zakonit, jer je donijet za drugo vlasničko područje u odnosu na područje koje »pokriva« tužitelj – Sindikat medicinskih sestara i tehničara subjekata zdravstva, službenika i namještenika na radu u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Države/županija, pozivom na odredbe članka 192. ZOR-a. Time je ujedno potvrdio da subjekt sklapanja Kolektivnog ugovora u jednom vlasničkom području ne može biti subjekt u drugom vlasničkom području, području drugačijeg interesa/ingerencije. 
3pravo odlučivanja ustanove/osobe ili mjerodavnost, nadležnost, koji je ovlašten – također iz Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika, izdanje Liber, Zagreb, 2002. g. 
4odluka Upravnog vijeća HZZO-a o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima – vremenski i kadrovski normativi, »Narodne novine«, 15/92., 29/93., 65/93., 31/95. i…
* Za razliku od prethodnoga pravnog rješenja, koje je apostrofiralo »isplatu«, što je Vrhovni sud nagnalo da donese presudu, kojom je presudio da se otpremnina isplaćuje u neto iznosu plaće, sadašnje rješenje, koje apostrofira da je radnik »ostvario« plaću, upućuje na bruto iznos plaće, što je i u suglasju s člankom 90. stavak 5. ZOR-a.
5Naknada štete određena je u iznosu prema isplaćenoj plaći radnika, to znači neto iznosu prema presudi Vrhovnog suda RH, da se radniku isplaćuje neto iznos plaće, za razliku od otpremnina.
6Dan stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, »Narodne novine«, 121/03., koji je u članku 73. propisao odredbu za primjenu članka 136. ZOR-a, prema sadržaju iz članka 246. Kolektivnog ugovora.
7Odredbom članka 207. ZOR-a propisano je, što se dešava na strani radnika/poslodavac u slučajevima iz članka 136. ZOR-a, kod promjene poslodavca, pa je propisano da se do sklapanja novoga Kolektivnog ugovora, a najduže do godinu dana nastavlja primjenjivati Kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.
 


First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
  Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna

Nova ponuda za poduzetnike

Internet usluge za poduzetnike

Izrada internet stranica

CMS internet stranice ! ! ! !

Hosting - Windows serveri

Prodaja gotovih izvještaja

Izrada poslovnih planova

Gotovi primjeri planova

Investicijski projekti

Primjeri ugovora - šprance
  Poslovni imenici - adresari

Internet imenik - web adrese

Istraživanje tržišta

Marketing - oglašavanje

Trgovačko posredovanje

Proizvodi i usluge u HR

Poslovno savjetovanje

Poslovna psihologija

Poslovne informacije

Poslovni web katalog
  Pregled zakona - propisa

Informatika i poslovanje

Korisni poslovni programi

Programiranje po narudžbi

Sigurnost u poslovanju

Besplatni online rječnik

Besplatne poslovne usluge

Pregled korisnih linkova

Novi internet projekti

Poslovni forum



Jeste li tražili:

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja - Narodne novine br.: 9 / 2005
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja - Narodne novine br.: 2 / 1997
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske - Narodne novine br.: 185 / 2003
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske - Narodne novine br.: 24 / 2002
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske - Narodne novine br.: 114 / 2000




Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti, primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...