Kolektivni ugovor za djelatnost humanitarnog razminiranja i drugi propisi Republike Hrvatske

  PREPORUKA:
  PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE - LINK NA INFORMACIJE - INTERNET USLUGE
  SAZNAJTE KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI SVOJE PROIZVODE ILI USLUGE >>LINK
Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
First page | Prev | Next | Last page |

Kolektivni ugovor za djelatnost humanitarnog razminiranja


  

Narodne novine br.: 22 - Datum: 26.02.2007. - Interni ID: 20070833


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost humanitarnog razminiranja

KOLEKTIVNI UGOVORI
833
Temeljem članka 194. Zakona o radu (»Narodne novine« br. 137/04 – pročišćeni tekst), HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA – UDRUGA POSLODAVACA HUMANITARNOG RAZMINIRANJA, (u daljnjem tekstu: Poslodavac) zastupana po predsjedniku, gospodinu Josipu Tuličiću i
SAMOSTALNI SINDIKAT HRVATSKE, zastupan po predsjedniku, gospodinu Igoru Vukorepi
sklopili su 11. 12. 2006. godine
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOST HUMANITARNOG RAZMINIRANJA
I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor) stranke potpisnice uređuju međusobna prava i obveze iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika na poslovima humanitarnog razminiranja u Republici Hrvatskoj.
Ovaj Ugovor važeći je na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Članak 2.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za radnike nisu povoljnije uređena drugim propisom ili općim aktima.
Članak 3.
Ugovor obvezuje ugovorne strane, te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su naknadno postale članovi stranaka Ugovora, osobe koje naknadno pristupe Ugovoru, te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila ovom Ugovoru.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se na sve fizičke ili pravne osobe koje obavljaju poslove humanitarnog razminiranja i na radnike na poslovima humanitarnog razminiranja kod poslodavaca, kada ih ovaj Ugovor obostrano obvezuje.
Ovaj Ugovor ne obvezuje poslodavce za radnike s posebnim ovlastima.
Članak 4.
Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovog Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora, u roku od 60 dana od saznanja za nastanak takve okolnosti.
Članak 5.
Ovaj se Ugovor primjenjuje na sve radnike, neovisno o tome jesu li ugovorom o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom, te sve druge osobe koje su u radnom odnosu kod Poslodavca.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Članak 6.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu mora sadržavati sve uglavke propisane Zakonom.
Članak 7.
Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova ako to zakonom ili drugim propisom nije određeno.
Kad smatra da je za sklapanje ugovora o radu na pojedinim poslovima potrebno da radnik ispunjava posebne uvjete, te će uvjete poslodavac utvrditi Pravilnikom o radu.
Članak 8.
Svaki radnik obvezan je ugovorom o radu preuzete poslove obavljati savjesno i stručno prema uputama i dokumentaciji poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba poslodavca, u skladu s naravi i vrstom posla.
III. ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 9.
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
Članak 10.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju diskriminaciju u smislu članka 9. ovog Ugovora.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od temelja iz članka 9. ovog Ugovora koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje ili radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje ili radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
IV. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 11.
Puno radno vrijeme radnika je 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se, u pravilu, na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.
Radno vrijeme radnika na poslovima pirotehničara je 5 sati dnevno.
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 3. ovog članka smatra se punim radnim vremenom.
Članak 12.
Poslodavac može prema potrebama posla odrediti terensko radno vrijeme.
Terensko radno vrijeme može biti najviše 15 dana za redom.
U slučaju prijeke potrebe i završenja projekta, poslodavac može terensko radno vrijeme produžiti za dodatna dva dana, u dogovoru s voditeljem radilišta i voditeljima skupina.
Članak 13.
Preraspodjela radnog vremena u mjesecu vrši se u turnusima od 15 i 7 radnih dana te slobodnih dana prema radnom kalendaru za tekuću godinu. Plan turnusa izrađuje Poslodavac na prijedlog voditelja radilišta i voditelja skupina.
Poslodavac je dužan voditi računa o ravnomjernoj zaposlenosti svih radnika tijekom radnog mjeseca.
Članak 14.
O potrebi prekovremenoga rada odlučuje Poslodavac, sukladno odredbama Zakona o radu.
Radnici – pirotehničari ne mogu raditi prekovremeno.
Članak 15.
Radni dan je svaki dan u mjesecu, kada pirotehničari obavljaju poslove razminiranja.
Pod radnim danom podrazumijeva se svaki dan u kome je započeto obavljanje poslova razminiranja, a bilo je eventualno prekinuto višom silom prije završetka radnog vremena.
Članak 16.
Slobodni dani su dani koje radnici koriste zbog odmora u skladu s člankom 13. ovog ugovora.
Članak 17.
Dani u pripremi (čekanje) su oni dani, u kojima radnici ne koriste slobodne dane ili godišnji odmor, već zbog vremenskih uvjeta ili čekanja posla, ne rade.
Članak 18.
Radnik koji radi puno radno vrijeme ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi poslodavac.
Vrijeme stanke pojedinim radnicima može se odrediti različito glede vremena korištenja tijekom radnoga dana. Odluku o rasporedu korištenja stanke donosi Poslodavac.
Radnik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta.
Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena
Poslodavac svojom posebnom odlukom utvrđuje početak i završetak radnog vremena, trajanje odmora, rad u smjenama, jednokratno i dvokratno radno vrijeme, klizno radno vrijeme, kao i trajanje radnoga tjedna, poštivajući odredbe Zakona o radu koje se odnose na tjedni odmor.
Članak 19.
Slučajevi kada radnici – pirotehničari na terenu ne rade zbog vremenskih uvjeta (čekanje) reguliraju se na sljedeći način:
– ako čekaju na početak rada u smještajnoj jedinici do 2 sata od najavljenog početka rada, obvezni su po dolasku na radilište odraditi puno radno vrijeme,
– ako čekaju na početak rada u smještajnoj jedinici više od 2 sata, radno vrijeme toga dana im se skraćuje proporcionalno vremenu provedenom na čekanju,
– ako čekaju na početak rada na radilištu do 2 sata, obvezni su raditi preostalo vrijeme do punog radnog vremena ali bez stanke.
– nakon proteka roka od 2 sata čekanja na radilištu, radnici nisu u obvezi raditi toga dana.
Članak 20.
Između dva uzastupna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 21.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata.
Dan tjednog odmora je nedjelja.
Ako je potrebno da radnik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako radnik radi potreba posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovog članka, može ga koristiti naknadno prema odluci neposredno nadređenog rukovoditelja.
Članak 22.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Pirotehničar ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.
Članak 23.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodnih 6 mjeseci.
Članak 24.
Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 25.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 26.
Radnik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog Zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.
Članak 27.
Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:
– ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,
– ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada,
– ako mu radni odnos prestaje prije prvog srpnja.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnik koji odlazi u mirovinu prije prvog srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.
Članak 28.
Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:
1. s obzirom na uvjete rada:
– rad na poslovima pirotehničara                       4 dana
– rad na poslovima vodiča pasa, rukovoditelja 
   specijalnih strojeva za razminiranje i 
   sanitetsko osoblje                                          3 dana
2. s obzirom na stručnu spremu
– KV radnik                                                     1 dan
– SSS                                                               2 dana
– VŠS                                                              3 dana
– VSS                                                              4 dana
3. s obzirom na dužinu radnog staža
– od 1 do 10 godina radnog staža                     1 dan
– od 10 do 20 godina radnog staža                   2 dana
– od 20 do 30 godina radnog staža                   3 dana
– od 30 i više godina radnog staža                     4 dana
4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako 
   malodobno dijete                                           1 dan
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepira-
   nog djeteta bez obzira na ostalu djecu             2 dana
– invalidu kojem je utvrđena invalidnost veća 
   od 20%                                                         3 dana. 
Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uveća za zbroj svih dodatnih dana uvrđenih točkama 1. do 4. stavka 1. ovog članka.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora, osim za radnike na poslovima pirotehničara, ne može iznositi više od 30 dana.
Članak 29.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac.
Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor i razonodu raspoložive radnicima.
Raspored korištenja godišnjeg odmora iz stavka ovog članka donosi se najkasnije do kraja svibnja.
Članak 30.
Raspored korištenja godišnjeg odmora sadrži:
– ime i prezime radnika,
– radno mjesto,
– ukupno trajanje godišnjeg odmora,
– vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Članak 31.
Na osnovi rasporeda korištenja godišnjeg odmora poslodavac donosi za svakog radnika posebno rješenje o korištenju godišnjeg odmora.
Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se najkasnije na dan uoči početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 32.
Radnik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Članak 33.
U razdoblju od 23. prosinca do 7. siječnja svi radnici koriste obvezan kolektivni godišnji odmor.
Članak 34.
Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka određuje poslodavac.
Članak 35.
Prilikom prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora.
Članak 36.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije.
Članak 37.
Radniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.
Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosi poslodavac.
Poslodavac je obvezan obavijestiti radnika o prekidu korištenja godišnjeg odmora tri dana prije potrebe za početkom rada.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Članak 38.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza kojeg je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za radnika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Članak 39.
Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
– zaključenje braka                                       4 radnih dana
– rođenje djeteta                                           4 radnih dana
– smrti supružnika, djetete, posvojitelja, 
   posvojenika, roditelja i unuka                      5 radnih dana
– smrti ostalih članova obitelji                         1 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja                1 radni dan
– selidbe u drugo mjesto stanovanja               2 radna dana
– kao dobrovoljni davatelj krvi                      1 radna dana
– teške bolesti djeteta ili roditelja izvan 
   mjesta stanovanja                                       2 radna dana
– polaganja državnog stručnog ispita, ako 
   ga je uputio poslodavac                              5 radnih dana
– sudjelovanja na sindikalnim susretima, se-
   minarima, obrazovanju za sindikalne 
   aktiviste i dr.                                               2 radna dana
– elementarne nepogode u slučaju oštećenja 
   stambenih objekata radnika                         5 radnih dana. 
Ako se tijekom godine ponovi neki slučaj iz prethodnog stavka, radnik može ostvariti pravo na plaćeni dopust do sedam (7) dana u godini.
Članak 40.
Poslodavac može radniku za potrebe stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja odobriti godišnje do 7 radnih dana plaćenog dopusta za pripremanje i polaganje ispita.
Članak 41.
Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Ako okolnost iz članka 39. ovog Ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kad je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.
Članak 42.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 43.
Poslodavac može radniku odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova poslodavca, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njega člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanje u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:
– za pripremu i polaganje ispita u srednjoj školi         najmanje 5 dana
– za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili 
   fakultetu                                                                 najmanje 10 dana
– za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjeto-
   vanjima                                                                   najmanje 5 dana
– za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja 
   posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, 
   informatičko obrazovanje i dr.)                                 najmanje 2 dana 
Kad to okolnosti zahtijevaju može se radniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.
Članak 44.
Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju.
V. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 45.
Poslodavac je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.
Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete za rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Članak 46.
Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te osoba na koje utječu njihovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.
VI. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE

Članak 47.
Plaću radnika čini osnovna plaća, dodaci na osnovnu plaću i stimulativni dio plaće.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci na poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.
Poslodavac može radniku isplatiti stimulativni dio plaće do najviše 30 % osnovne plaće, ako tijekom mjeseca radnik pokaže izvanredni radni učinak.
Poslodavac utvrđuje ima li osnova za isplatu stimulativnog dijela plaće uzimajući u obzir količinu i kvalitetu obavljenog rada, izvanredno zalaganje na radu i unapređenje organizacije rada.
Članak 48.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za pirotehničara je 12.000,00 kn, a iznos bruto plaće kada se ne radi cijeli mjesec 3.300,00 kn.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za voditelja skupine je 13.000,00 kn, a iznos bruto plaće kada se ne radi cijeli mjesec 3.300,00 kn.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za vođu radilišta je 14.000,00 kn, a iznos bruto plaće kada se ne radi cijeli mjesec 3.300,00 kn.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za vozača sanitetskog vozila je 3.800,00 kn, a iznos plaće kada se ne radi cijeli mjesec 2.500,00 kn.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za medicinskog tehničara/sestru je 5.000,00 kn, a iznos plaće kada se ne radi cijeli mjesec 3.300,00 kn.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za pomoćnog djelatnika je 3.800,00 kn, a iznos plaće kada se ne radi cijeli mjesec 2.500,00 kn.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za rukovoditelja stroja za razminiranje je 7.000,00 kn, a iznos plaće kada se ne radi cijeli mjesec 3.300,00 kn.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za vodiča pasa je 6.500,00 kn, a iznos plaće kada se ne radi cijeli mjesec 3.300,00kn.
Iznos bruto plaće kada se radi puni radni mjesec, za liječnika je 7.000,00 kn, a iznos plaće kada se ne radi cijeli mjesec 3.300,00 kn.
Najniža plaća za administrativna zanimanja iznosi 2.500,00 kn (bruto).
Dostignuta razina plaća kada se radi puni mjesec zadržava se.
Članak 49.
Svi poslodavaci su dužni sistematizaciju i vrednovanje radnih mjesta u svojim društvima uskladiti s ovim Ugovorom.
Poslodavac je ovlašten za radna mjesta koja nisu navedena u prethodnom članku, urediti plaće svojim općim aktima, ali ne u iznosu manjem od 2.500,00 kn bruto.
Članak 50.
Plaća se isplaćuje do 20-og u mjesecu za protekli mjesec.
Članak 51.
Osnovna plaća radnika uvećat će se:
– za rad noću                          40%
– za prekovremeni rad             50%
– za rad subotom                     25%
– za rad nedjeljom                   35% 
U slučaju više dodataka, primijenit će se jedinstveni dodatak u visini najvišeg predviđenog uvećanja.
Dodatke iz stavka 1. alineja 3. i 4. ovog članka ne ostvaruju radnici koji rade u režimu terenskog radnog vremena.
Ako radnik radi na dane Božića, Uskrsa i Velike Gospe, ima pravo na plaću uvećanu za 150%, za rad na dane ostalih državnih blagdana radnik ima pravo na plaću uvećanu za 100%.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1: 1 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat redovnog sata rada).
Članak 52.
Ako radnik privremeno radi na radnom mjestu za koje je ovim Kolektivnim ugovorom određena veća plaća, a nalazi se na radnom mjestu za koji je određena manja plaća, pripada mu naknada uvećanja plaće za onoliko dana koliko je obavljao posao za koji je određena veća plaća.
Članak 53.
Ako je radnik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 70% od njegove prosječno isplaćene mu plaće u posljednjih šest mjeseci.
Naknada u 100 % iznosu prosječno isplačene plaće u zadnjih šest mjeseci pripada radniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
VII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 54.
Ako financijske mogućnosti to dopuštaju, poslodavac može radniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, u visini najvišeg neoporezivog iznosa, utvrđenog pozitivnim propisima.
Ako poslodavac isplaćuje regres, isplata regresa izvršit će se u cijelosti najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 55.
Radniku koji odlazi u mirovinu poslodavac može isplatiti otpremninu u visini do najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog pozitivnim propisima.
Članak 56.
Radniku ili njegovoj obitelj može se isplatiti novčana pomoć u slučajevima:
– smrti radnika – u visini do najvišeg neoporezivog iznosa, utvrđenog pozitivnim propisima
– ako radnik život izgubi u obavljanju i povodom obavljanja radnih dužnosti obitelj ostvaruje pravo na pomoć u visini stvarnih troškova pogreba,
– smrti uže obitelji radnika u visini najvišeg neoporezivog iznosa, utvrđenog pozitivnim propisima.
Članak 57.
Radniku se može isplatiti novčana pomoć u slučaju:
– bolovanja dužeg od 90 dana, u visini do najvišeg neoporezivog iznosa, utvrđenog pozitivnim propisima,
– zbog invalidnosti radnika, u visini najvišeg neoporezivog iznosa, utvrđenog pozitivnim propisima.
Članak 58.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknade punog iznosa hotelskog računa za spavanje.
Visina dnevnice određuje se u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog pozitivnim propisima
Članak 59.
Za vrijeme rada na terenu, a na rad ga uputi poslodavac, radnik ima pravo na terenski dodatak u iznosu od 170,00 kn.
Pisani nalog za rad na terenu služi kao dokument za ostvarivanje prava na terenski dodatak.
Za vrijeme rada na terenu Poslodavac je dužan osigurati radniku noćenje i doručak. U slučajevima kada poslodavac radniku plaća ručak i večeru, radniku se umanjuje iznos terenskog dodatka za stvaran trošak ručka i večere.
Terenski dodatak se isplaćuje radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za prethodni mjesec.
Dnevnice i terenski dodatak se međusobno isključuju.
Članak 60.
Radniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji duže od 30 dana.
Ukoliko je ugovorom o radu radniku određeno mjesto rada odvojeno od obitelji, odnosno od stalnog mjesta prebivališta (prijava adrese) pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život.
Na zahtjev radnika poslodavac je dužan osigurati smještaj ukoliko su se ispunili uvjeti iz stavka 1. ovog članka.
Odvojeni život i osiguranje smještaja međusobno se isključuju.
Visina naknade za odvojeni život se određuje u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog pozitivnim propisima.
Članak 61.
Poslodavac je dužan radniku osigurati prijevoz s posla i na posao službenim vozilom ili naknadu troškova prijevoza.
Ukoliko poslodavac ne osigura prijevoz službenim vozilom za prijevoz s posla i na posao radnik ima pravo na kartu za prijevoz mjesnim javnim prijevozom ili naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini cijene karte.
Ukoliko poslodavac radniku ne osigura prijevoz službenim vozilom za prijevoz s posla i na posao ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odsnosno pojedinačne karte.
Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
Naknada troškova prijevoza, isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Ako od mjesta prebivališta radnika do mjesta rada, ili na dijelu te razdaljine, nije organiziran javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i s posla radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu odnosno za dio razdaljine bez organiziranog javnog prijevoza, a koja se utvrđuju u visini cijene karte javnog prijevoza u najbližem mjestu u kojem je organiziran javni prijevoz.
Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac u dogovoru sa radnikom, uvažavajući vremenska i materijalna ograničenja.
Članak 62.
Pirotehničari i pomoćni djelatnici su osigurani sukladno Zakonu o razminiranju.
Članak 63.
Djete radnika mlađe od 15 godina ima pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole u iznosu koji je kao neoporeziv utvrđen pozitivnim propisima.
Članak 64.
Radnik ima pravo na božićnicu u iznosu koji je kao neoporeziv utvrđen pozitivnim propisima.
Članak 65.
Radniku pripada nagrada za izum i tehničko unapređenje.
Posebnim ugovorom zaključenim između radnika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovog članka.
VIII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 66.
Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti radnika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju radniku s poukom o pravnom lijeku.
Članak 67.
U slučaju kada radnik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, osim ako s poslodavcem ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Članak 68.
Radnik kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu sukladno odredbama Zakona o radu.
Otpremnina iz stavka 1. ovog članka isplatit će se radniku zajedno s isplatom posljednje plaće.
IX. ZAŠTITA RADNIKA

Članak 69.
Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod radnika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti poslodavac je dužan, uzimajući u obzir i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi radniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta koje je obavljao dotada
Poslodavac je dužan poslove radnog mjesta prilagoditi radniku iz stavka 1. ovog članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
X. INFORMIRANJE

Članak 70.
Poslodavac je dužan radniku, radničkom vijeću odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj radnika, sukladno Zakonu o radu.
XI. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 71.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru.
Na djelovanje i uvjete za rad radničkog vijeća i sindikata primjenjuju se odredbe Zakona o radu.
XII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 72.
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja sukladno Zakonu.
Članak 73.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.
Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovog članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
XIII. ŠTRAJK

Članak 74.
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku i odredbe Zakona o radu.
Članak 75.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani sukladno Zakonu.
U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
Članak 76.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti imovine.
Članak 77.
Na prijedlog Poslodavca sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju radnika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućavanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi spriječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja ljudi.
Članak 78.
Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.
Članak 79.
Ako se o pravililima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka na postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža određena sukladno odredbama Zakona o radu.
Arbitražni postupak se provodi sukladno odredbama Zakona o radu.
Članak 80.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan pisanim putem obavijestiti poslodavca o sastavu štrajkaškog odbora kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
Članak 81.
Poslodavac ima pravo sudioniku štrajka smanjiti plaću i dodatke na plaću razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.
Članak 82.
Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku ne predstavlja povredu radne obveze.
Članak 83.
Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.
XIV. SOCIJALNI MIR

Članak 84.
Za vrijeme trajanja ovog Ugovora i ispunjavanja ugovorenih obveza ugovorne strane se obvezuju na socijalni mir.
Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovog Ugovora i Zakona o radu, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtijevima zaposlenih na poslovima razminiranja.
XV. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

Članak 85.
Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovog Ugovora ugovorne strane imenuju zajedničko Povjerenstvo u roku od 30 dana od dana potpisa ovog Ugovora.
Povjerenstvo ima šest članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana.
Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.
Sve odluke Povjerenstvo donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika Povjerenstva.
Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 86.
Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 87.
Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme od šest mjeseci, računajući od 1. siječnja 2007. godine.
Članak 88.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora mora se pisano očitovati u roku 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od primitka prijedloga.
Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za primjenu odredaba ovog Ugovora o postupku mirenja.
Članak 89.
Pregovore o obnovi Ugovora ugovorne strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
Članak 90.
Ovaj Ugovor primjenjuje se od 1. siječnja 2007. godine.

Za Udrugu poslodavaca humanitarnog             Za Samostalni sindikat
         razminiranja Hrvatske                                          Hrvatske
            Josip Tuličić, v. r.                                Igor Vukorepa, v. r. 



Kolektivni ugovor za djelatnost proizvodnje i prerade metala


  

Narodne novine br.: 3 - Datum: 08.01.1993. - Interni ID: 19930042


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost proizvodnje i prerade metala

KOLEKTIVNI UGOVORI 
Na temelju članka 94. Zakona o radnim odnosime ("Narodne novine", br. 25/92. - pročišćeni tekst) te Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo ("Narodne novine", br. 47/92) Samostalni sindikat radnika u proizvodnji i preradi metala Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora, zaključili su 22. prosinca 1992. godine ovaj 
KOLEKTIVNI UGOVOR
za djelatnost proizvodnje i prerade metala 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovorom) uređuju se prava i obveze djelatnika (posloprimaoca) iz rada i na osnovi rada zaposlenih u organizacijama i kod poslodavaca, kao i prava i obveze tih organizacija, odnosno poslodavaca, sukladno zakonu, Općem kolektivnom ugovoru za gospodarstvo te drugim propisima. 
Članak 2. 
Ugovorom su obuhvaćena prava i obveze djelatnika i organizacije koja nisu obuhvaćena Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo, a posebno su karakteristična za djelatnost proizvodnje i prerade metala. 
Članak 3. 
Odredbe Ugovora primjenjuju se: 
1. Na sve djelatnike zaposlene u organizacijama koje su razvrstane prema statističkoj nomenklaturi u granama: 
- 0103 prerada ugljena 
- 0107 crna metalurgija 
- 0108 proizvodnja ruda obojenih metala 
- 0109 proizvodnja obojenih metala 
- 0110 prerada obojenih metala 
- 0113 metaloprerađivačka djelatnost 
- 0114 strojogradnja 
- 0115 proizvodnja prometnih sredstava 
- 0116 brodogradnja (primjenjuje se na radnike koji su članovi Samostalnog sindikata u proizvodnji i preradi metala) 
- 0117 proizvodnja električnih strojeva i aparata 
2. Na sve druge djelatnike zaposlene u organizacijama koje djelatnost iz točke 1. ovog članka obavljaju na teritoriju Republike Hrvatske. 
Na sve djelatnike iz ove djelatnosti zaposlene u inozemstvu ukoliko je ovaj Ugovor za njih povoljniji. 
II. RASPOREĐIVANJE DJELATNIKA 
Članak 4. 
Djelatnik može biti raspoređen iz jednoga mjesta rada u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 55 km ako organizacija odnosno poslodavac osigura smještaj za djelatnika ili mu nadoknadi povećanje troškova. 
Ako je djelatnik raspoređen na drugo radno mjesto rada iz stava 1. ovog članka na određeno vrijeme organizacija odnosno poslodavac dužan je djelatniku nadoknaditi novčane troškove u visini terenskog dodatka. 
Organizacija, odnosno poslodavac ne mogu rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 55 km: djelatnicu za vrijeme trudnoće, majku s djetetom do sedam godina, invalida, samohranog roditelja, roditelja teže hendikepiranog djetata koji zbog toga radi sa skraćenim radnim vremenom i sindikalnog povjerenika bez njihova pristanka. 
III. RADNO VRIJEME 
Članak 5. 
Puno radno vrijeme djelatnika iznosi 40 sati u radnom tjednu. Iznimno, organizacija odnosno poslodavac i sindikat mogu dogovoriti i dulje radno vrijeme od 40 sati tjedno. 
Raspored redovnog tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnog vremena kao i trajanje i vrijeme pauze uredit će direktor, uz prethodno mišljenje sindikata. 
Tijekom godine, ako se time postiže učinkovitije poslovanje organizacije, direktor može donijeti odluku o preraspodjeli radnog vremena uz prethodnu najavu, koja se mora objaviti najmanje osam dana prije provođenja te odluke. 
IV. ODMORI I DOPUSTI 
Članak 6. 
Djelatnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u godini u slučajevima: 
- sklapanje braka tri dana 
- rođenje djeteta dva dana 
- smrt bračnog supružnika, djeteta ili roditelja četiri dana 
- smrt roditelja bračnog supružnika, djedova, baka i sestara dva dana 
- selidbe u drugo mjesto tri dana 
- selidbe u isto mjesto dva dana 
- elementarne nepogode četiri dana 
- teška bolest člana uže obitelji (roditelji i djeca izvan mjesta stanovanja) dva dana 
- smještaj prognanika i izbjeglica jedan dan 
- traženje članova obitelji (djeca, braća, sestre), nestalih u domovinskom ratu ili pomoći članovima obitelji zarobljenih od neprijatelja pet dana 
- otklanjanje većih oštećenja kao posljedica bombardiranja i miniranja pet dana 
Članak 7. 
Godišnji odmor dulji od 18 radnih dana utvrđuje se općim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom organizacije, odnosno poslodavca, ovisno o: 
1. Uvjeti rada na radu do pet radnih dana 
2. Doprinos radnika na radu do četiri radna dana 
3. Složenost poslova radnog mjesta do četiri radna dana 
4. Dužina radnog staža do šest radnih dana 
5. Zdravstveno stanje radnika do tri radna dana 
6. Za beneficirani staž do tri radna dana 
7. Za neprekidnirad u promjenjivoj smjeni do dva radna dana 
Trajanje godišnjeg odmora može iznositi najviše 30 radnih dana. Iznimno godišnji odmor može iznositi više od 30 radnih dana, ali ne više od 45 radnih dana kada djelatnik po točki 1. i 6. ostvaruje maksimum radnih dana prema kriterijima koji se u utvrđuju općim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom organizacije. 
Broj dana utvrđen prema kriterijima iz prethodnog stavka pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od 18 radnih dana, s tim da ne može prijeći zakonom utvrđeni maksimum. 
Članak 8. 
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora hrvatski vojnik mobiliziran u postrojbe Hrvatske vojske može koristiti po demobilizaciji, bez obzira na to kada je demobiliziran, bez vremenskog ograničenja. 
Članak 9. 
Tijekom godine djelatnik može koristiti dva radna dana godišnjeg odmora po svojoj želji i potrebi, s tim da najmanje tri dana unaprijed o tome mora upoznati neposrednog rukovodioca. 
V. PLAĆE 
Članak 10. 
Organizacija, odnosno poslodavac, dužni su djelatniku isplatiti najmanje osnovnu plaću utvrđenu u tarifnom dijelu Ugovora, a na temelju članka 21. Općeg kolektivnog ugovora (Prilog I.), neovisno o ostvarenom poslovnom rezultatu organizacije, izuzev u slučajevima utvrđenim Zakonom. 
Članak 11. 
Kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poduzeća, izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova, odnosno radnih mjesta, po stupnjevima složenosti, na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima. 
Pod normalnim uvjetima rada na pojedinom radnome mjestu smatraju se oni uvjeti koji su prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje diktira tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno oni koji su uobičajeni na takvim radnim mjestima. 
Članak 12. 
Vrednovanje i razvrstavanje radnih mjesta izvršeno na temelju složenosti poslova može se korigirati na osnovi uvjeta rada koji se smatraju normalnim za poslove pojedinog radnoga mjesta. 
Tom korekturom pojedino radno mjesto određenog stupnja složenosti poslova može biti razvrstano na viši stupanj skale vrednovanja radnih mjesta ukoliko su normalni uvjeti rada na tom radnome mjestu teži od normalnih uvjeta rada na drugim radnim mjestima istoga stupnja složenosti. 
Članak 13. 
Ugovorom se utvrđuje pravo djelatnika na stimulativni dio plaće. Kriterije i raspodjelu stimulacije utvrđuje organizacija odnosno poslodavac. Iznos stimulativnog dijela plaće nije ograničen. 
Na ime stimulacije raspoređuje se najmanje 15% mase sredstava za plaće onoga mjeseca kada je postignuta puna zaposlenost proizvodnih kapaciteta. 
Kriterije pune zaposlenosti proizvodnih kapaciteta utvrđuju u svakom pojedinom poduzeću poslovodstvo i sindikat. 
Djelatnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada i iznosom stimulativnog dijela plaće koji mu po toj osnovi pripada. 
Na zahtjev djelatnika, poslovodnog organa odnosno poslodavca ili sindikata može se izvršiti stručna arbitraža normi ili drugih mjerila vrednovanja rezultata rada, a do završetka arbitražnog postupka djelatnik ostvaruje stimulativni dio plaće prema do tada važećim mjerilima 
Članak 14. 
Osnovna plaća povećat će se za ono vrijeme kada djelatnik radi u uvjetima težim od normalnih uvjeta utvrđenih za radno mjesto na koje je raspoređen. 
Općim aktom organizacije, utvrdit će se uvjeti rada teži od normalnih za pojedino radno mjesto. 
Elementi težih uvjeta rada koji se obavezno moraju uzeti u obzir su sljedeći: 
- utjecaj okoline (klima, buka, vibracije, zračenje, vlaga, štetni plinovi, biološke štetnosti) 
- fizička i psihička opterećenja (opterećenja osjetila, teži fizički napor s mogućim posljedicama za zdravlje, rad s prljavim stvarima) 
- opasnost za zdravlje i život na radnome mjestu (opasnost od alata ili predmeta rada, od transportnih sredstava i sredstava javnog prometa, opastnosti od pada, električne struje, zatrpavanja, eksplozije, vrućih i užarenih predmeta ili tvari i od nagrizajućih tvari). 
Najmanji postotak povećanja s naslova navedenih uvjeta rada iznosi: 
- nečistoća atmosfere više od normalne, zračenja, ijonizirajuća zračenja 2% 
- snažna buka i vibracija 2% 
- blještanje i rad u tami 2% 
- izloženost tijela prljavštini 2% 
- rad na nenormalno visokim ili niskim temperaturama 2% 
- rad u vodi, vlazi ili na propuhu 2% 
- opasnost od ozljeda 2% 
- rad na visini 2% 
- monotonija u radu 1% 
Opis kriterija za navedene elemente dani su u Prilogu II. 
VI. PRIGODNI NOVČANI DODACI 
Članak 15. 
Djelatnik ima pravo na prigodni novčani dodatak za praznike (Božić, Uskrs, Dan poduzeća ili sl.). 
Kolektivnim ugovorom ili općim aktom poduzeća utvrdit će se mogućnost isplate prigodnih novčanih dodataka. 
VII. NAKNADE PLAĆE 
Članak 16. 
Djelatnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi i to za vrijeme: 
1. Godišnjeg odmora; 
2. Blagdana utvrđenih Zakonom; 
3. Obaveznih sistematskih pregleda; 
4. Dobrovoljnog davanja krvi; 
5. Funkcionalnog obrazovanja za potrebe poduzeća; 
6. Zastupničkih funkcija u organima vlasti; 
7. Bolovanja do 30 dana i to: 
- 80% od osnovice za nesposobnost radi bolesti i medicinskih ispitivanja; 
- 90% od osnovice za nesposobnost radi bolesti i medicinskih ispitivanja za radnike koji imaju više od 25 godina radnog staža; 
- 100% od osnovice za slučajeve profesionalnog oboljenja i nesreće na poslu; 
8. Zastoja u radu bez krivice djelatnika do sedam dana; 
9. Plaćenog dopusta; 
10. Zastoja u radu bez krivice djelatnika više od sedam dana; 
11. Prekvalifikacije i dokvalifikacije u interesu poduzeća; 
12. Pritvora; 
13. Vojne vježbe i vježbe civilne zaštite; 
14. Suspenzije i udaljavanja s radnog mjesta. 
Osnovica za navedene naknade utvrđuje se u iznosu i to: 
a) Za naknade navedene pod točkama 1do 9 osnovica je isplaćena plaća djelatnika za prethodni mjesec; 
b) Za naknade navedene pod točkama 10 i 11 osnovica je osnovna plaća; 
c) Naknade navedene u točkama 12 do 14 isplaćuju se u skladu sa Zakonom. 
Članak 17. 
Sindikalnom povjereniku, kada ne radi na poslovima radnoga mjesta zbog sindikalne aktivnosti utvrđene Zakonom i ovim Ugovorom, pripada naknada plaće u iznosu kao da je radio. 
Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće u smislu stava jedan ovoga članka sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata u organizaciji ili kod poslodavca i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na dva sata aktivnosti godišnje. Poduzeća koja imaju više od 750 članova jedne sindikalne organizacije, plaćaju puni godišnji fond sati za jednog sindikalnog povjerenika odnosno sindikalni povjerenik ima pravo biti profesionalac na trošak poduzeća. 
Organizacija, odnosno poslodavac dužni su omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće članu republičkog sindikata, odnosno članu nacionalne sindikalne centrale do sedam dana godišnje. 
Članak 18. 
Organizacija odnosno poslodavac dužni su djelatnika osigurati protiv nezgode za vrijeme radnog vremena na trošak organizacije, odnosno poslodavca. 
Za djelatnike koji rade na posebno teškim i opasnim radnim mjestima koji iscrpljuju djelatnike ili ugrožavaju njihov život, a koje posljedice nisu odmah vidljive i uočljive, organizacija odnosno poslodavac, dužan je na trošak poduzeća djelatnike i životno osigurati. 
Radna mjesta iz prethodnog stava na koja se ova odrednica odnosi kao i minimalne svote osiguranja koja se može ugovoriti, utvrdit će organizacija, odnosno poslodavac općim aktom ili ugovorom o zapošljavanju. 
Članak 19. 
Djelatnik ima pravo na nagradu za višegodišnji rad u organizaciji, odnosno kod poslodavca počevši od desete godine radnog staža, prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorom ili općim aktom poduzeća. 
Članak 20. 
Djeca djelatnika imaju pravo jedanput godišnje dobiti poklon od organizacije, odnosno poslodavca, na ime dara povodom blagdana. 
Vrijednost dara ne može biti niža od 15% prosječno isplaćene plaće u gospodarstvu Hrvatske za prethodna tri mjeseca. 
VIII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DJELATNIKA 
Članak 21. 
Organizacija, odnosno poslodavac, utvrđuje disciplinsku odgovornost radnika prema unaprijed utvrđenim kriterijima i pravilima utvrđenim općim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom organizacije, odnosno poslodavca te izriče disciplinsku mjeru sukladno Zakonu. 
IX. RJEŠAVANJE SPOROVA, IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA 
Članak 22. 
Za razrješenje sporova vezanih za primjenu ovoga Ugovora formirat će se Komisija za pomirenje. 
Komisija za pomirenje ima predsjednika i dva člana. 
Po jednog člana imenuje Samostalni sindikat radnika u proizvodnji i preradi metala i Hrvatska gospodarska komora a jednoga člana imenuju zajednički od uglednih znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika. Obje su strane suglasne da po mogućnosti taj član bude predsjednik. 
Članak 23. 
Postupak mirenja, odnosno arbitraže, vodi se na način koji je propisan pravilnikom, koji vrijedi za Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo. 
X. SKLAPANJE UGOVORA 
Članak 24. 
Smatra se da je Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici Samostalnog sindikata radnika u proizvodnji i preradi metala i Hrvatske gospodarske komore. 
Članak 25. 
Ovaj Ugovor zaključuje se na određeno vrijeme i vrijedi do 31. prosinca 1993. godine. 
Prilozi I. i II. sastavni su dijelovi Ugovora. 
Postupak pregovora za sklapanje novog Kolektivnog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka jedan ovoga članka. 
Članak 26. 
Ovaj Ugovor registrira se u Ministarstvu rada socijalne skrbi i obitelji najkasnije 30 dana od podnošenja na registraciju, a objavljuje se u službenom glasilu ili prema uputi navedenog ministarstva. 
XI. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE 
Članak 27. 
Ugovorne strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi Ugovora i praćenje njegove primjene. 
Zajednički organ ima tri člana. Po jednog člana samostalno imenuju Samostalni sindikat radnika u proizvodnji i preradi metala i Hrvatska gospodarska komora, a jednoga člana biraju zajednički ugovorne strane. 
Članak 28. 
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovoga Ugovora snose potpisnici i to svaki u svome dijelu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, mirovne komisije i komisije za tumačenje Ugovora potpisnici dijele na jednake dijelove. 
Članak 29. 
Ugovor stupa na snagu osmoga dana po objavi u službenom glasilu. 
Zagreb, 22. prosinca 1992. 
Hrvatska gospodarska komora 
prof. dr. Božo Udovičić, v. r. 
Samostalni sindikat radnika u proizvodnji i preradi metala Hrvatske 
Ivica Jakopčević, v. r. 
PRILOG I. 
RADNA MJESTA PO GRUPAMA SLOŽENOSTI I KOEFICIJENTIMA 
Grupe složenosti poslova Koeficijent 
složenosti 
I. 
Grupa poslova podrazumijeva jednostavan, rutinski rad koji ne zahtijeva 
posebno obrazovanje 1,00 
Radna mjesta: - čišćenje prostorija 
- manipulanta 
II. 
Grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno 
rad pomoću jednostavnih sredstava za rad, za koja su dovoljna pismena uputstva 1,20 
Radna mjesta: - poslužitelj postrojenja 
- pomoćnog radnika 
- čuvara 
- kurira, dostavljača 
- ostala radna mjesta u stupnju II. 
III.
Grupa poslova podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima 
se rad ponavlja, uz povremenu pojavu novih 1,40 
Radna mjesta: - rukovodioca postrojenja 
- galvanizera 
- ljevača 
- obrada metala: tokara, glodača, alatničara, kovača, varioca, 
brusača i ostala radna mjesta u obradi metala 
- bravara 
- instalatera 
- montera 
- mehaničara 
- tehničkog crtača 
- skladištara 
- ostala radna mjesta u stupnju III. 
IV. 
Grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke, 
za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovu izvršavanju 1,60 
Radna mjesta: - operatora u proizvodnji 
- tehnologa i planera 
- ljevača 
- galvanizera 
- obrada metala: tokara, glodača, alatničara, kovača, varioca, 
brusača i ostala radna mjesta u obradi metala 
- bravara 
- montera, instalatera 
- servisera 
- elektromehaničara 
- elektroničara 
- skladištara 
- kontrolora kvalitete 
- blagajnika 
- knjigovođe 
- računskog operatera 
- administrativnog operatera 
- ostala radna mjesta u stupnju IV. 
V. 
Grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke, koji zahtijevaju 
veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova 1,85 
Radna mjesta: - operatera specijaliste 
- ljevača 
- obrade metala: tokara, glodača, 
- alatničara, kovača, varioca, brusača 
i ostala radna mjesta iz obrademetala 
- bravara 
- montera, instalatera -specijalista 
- servisera 
- elektromehaničara 
- elektroničara 
- skladištara 
- kontrolora kvalitete 
- knjigovođe 
- ostala radna mjesta u stupnju V. 
VI. 
Grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći 
stupanj kreativnosti u njihovom izvršavanju 2,10 
Radna mjesta: - operativnog tehnologa 
- operativnog konstruktora 
- operativnog projektanta 
- operativnog planera 
- kontrolora planera 
- komercijaliste 
- kontrolora kvalitete 
- organizatora knjigovodstva 
- organizatora općih poslova 
- ostala radna mjesta u stupnju VI. 
VII. 
Grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje 
užeg područja djelovanja samostalnosti i kreativnosti u izvršavanju poslova toga 
područja 2,20 
Radna mjesta: - operativnog tehnologa - specijaliste 
- operativnog konstruktora - specijaliste 
- operativnog projektanta - specijaliste 
- operativnog planera - specijaliste 
- kontrolora kvalitete 
- komercijaliste 
- organizatora deviznog knjigovodstva 
- ostala radna mjesta u stupnju VII. 
VIII. 
Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju 
inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka 2,60 
Radna mjesta: - tehnologa 
- konstruktora 
- projektanta 
- planera proizvodnje 
- organizatora poslovanja 
- organizatora računskog poslovanja 
- analitičara. 
IX. 
Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu 
i kreativnost radnika te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih 
poslova 2,80 
Radna mjesta: - tehnologa 
- konstruktora 
- projektanta 
- planera proizvodnje 
- organizatora poslovanja 
- organizatora računarskog poslovanja 
- analitičara 
- planera poslovanja 
- pravnika 
- kadrovika 
- ostala radna mjesta u stupnju IX. 
X. 
Grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove s najvećim značenjem za 
vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i istraživački rad 3,20 
Radna mjesta: - organizatora poslovnih sistema 
- znanstvenog istraživača 
PRILOG II. 
UVJETI NA TEMELJU KOJIH SE OSTVARUJU DODACI NA OSNOVNU PLAĆU 
I. Štetnost radne sredine: 
1. Onečišćenje radne atmosfere 
Opis 
Koncentracija toksičnih onečišćenja je tolika da je rad moguć isključivo upotrebom specijalnih odijela ili komora koje obuhvaćaju cijelo tijelo. 
2. Buka i vibracije 
Opis 
Buka dostiže intenzitet više od 95 db ili utjecaj vrlojakih vibracija zbog kojih je potrebno povremeno prekidati rad 
3. Blještanje i rad u tami 
Opis 
Blještavost je zasljepljujuća. Bez upotrebezaštitnih srdstava rad je nemoguć. Osim upotrebe zaštitnih sredstava pojavljuje se vrlo veliko naprezanje vida; ili rad u tamnim komorama pri specijalnim izvorima svjetlosti koje izaziva vrlo velika naprezanja vida 
4. Izloženost prljavštini 
Opis 
Uprljanje cijelog tijela otpadnim vodama, fekalijama i sl. 
5. Rad pri visokim ili niskim temperaturama 
Opis 
Više od 45 C0 Više od -20 C0 
6. Voda, vlaga i strujanje zraka 
Opis 
Rad pod vodom 
II. Opasnost od ozljeda tijela i oboljenja 
Opis 
1. Ozljede koje mogu uzrokovati smrt izvršioca 
Opis 
2. Rad na visini (prema dozvoli liječnika) 
III. Monotonija u radu 
Opis 
Aktivnost se stalno ponavlja u vremenskom razmaku manjem od 0,8 minuta i izaziva opću iscrpljenost. 



Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi


  

Narodne novine br.: 35 - Datum: 28.03.2008. - Interni ID: 20081220


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi

KOLEKTIVNI UGOVORI
1220
Vlada Republike Hrvatske i
1. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske
2. Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske
3. Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja Hrvatske
sklopili su dana 4. ožujka 2008. godine sljedeći
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI
I. OBVEZNI DIO

1. TEMELJNE ODREDBE

Predmet ugovora

Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u ustanovama socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama.
Vremensko važenje

Članak 2.
Ugovor stupa na snagu 1. travnja 2008. godine, a primjenjuje se do 31. srpnja 2010. godine.
Ugovorne strane se obvezuju započeti pregovore o obnovi Ugovora najkasnije 3 mjeseca prije isteka roka na koji je ovaj Ugovor zaključen.
Temeljna načela primjene ugovora

Članak 3.
Ugovorne strane suglasne su u primjeni Ugovora zalagati se i rukovoditi:
– načelom primjene u dobroj vjeri
– načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja
– načelom mirnog rješavanja sporova.
Načelo primjene ugovora u dobroj vjeri

Članak 4.
Ugovorne strane obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.
Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale ili nisu bile poznate u trenutku sklapanja Ugovora ugovorna strana ne bi mogla, ili bi joj bilo znatno otežano izvršavati neke od odredbi Ugovora, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ugovor, nego da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
Obveza konzultiranja sindikata

Članak 5.
Vlada Republike Hrvatske, odnosno ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, obvezuje se zatražiti putem Ureda za socijalno partnerstvo prijedloge i mišljenje sindikata, potpisnika ovog Ugovora, na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa i akata iz područja socijalne skrbi koji se izravno ili neizravno odnose na radnopravni status radnika u djelatnosti socijalne skrbi.
2. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Mirenje

Članak 6.
Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja.
Postupak mirenja provest će se u skladu s odredbama Zakona o radu i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
3. ŠTRAJK

Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka

Članak 7.
Za vrijeme važenja ovoga Ugovora sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.
Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.
Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka

Članak 8.
Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa da se tim poslovima obuhvati najmanji mogući broj radnika potrebnih za učinkovito izvršenje posla, ali da se zaštite život i zdravlje korisnika.
Utvrđuje se da su poslovi koji se ne smiju prekidati u domu socijalne skrbi oni poslovi koji se obavljaju kao u dane blagdana, a u centru za socijalnu skrb i podružnici, odnosno uredima, ravnatelj je dužan osigurati rad jednog dežurnog stručnog radnika po objektu u kojem centar obavlja djelatnost.
Pri određivanju poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ravnatelj mora dobiti suglasnost sindikalnih povjerenika onih sindikata koji su organizirali štrajk.
Članak 9.
Za sva ostala pitanja u vezi štrajka primjenjuju se odredbe Zakona o radu i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
4. TUMAČENJE UGOVORA

Osnivanje i ovlasti Komisije za tumačenje

Članak 10.
Ugovorne strane osnivaju zajedničku Komisiju za tumačenje Ugovora u koju svrhu svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.
Članovi Komisije svake godine između sebe biraju koordinatora, koji organizira rad Komisije.
Sjedište Komisije je u mjestu rada koordinatora Komisije.
Komisija za tumačenje Ugovora:
– daje obvezatna tumačenja odredaba Ugovora
– prati primjenu i izvršavanje odredaba Ugovora
– obavještava ugovorne strane o kršenjima Ugovora
– obavlja druge poslove određene Ugovorom.
Način rada Komisije

Članak 11.
Komisija donosi odluku većinom glasova svih članova.
Ako se Komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovog Ugovora, u roku od 15 dana povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.
Ako se članovi Komisije ne mogu dogovoriti oko izbora stručnjaka u roku od 5 dana nakon što takav prijedlog da jedna ugovorna strana, stručnjaka će odrediti Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske.
Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički podmiruju ugovorne strane.
Tumačenje neutralnog stručnjaka Komisija je obvezna prihvatiti kao svoje i kao takvo ga predočiti ugovornim stranama.
Tumačenja Komisije, uključujući i tumačenje neutralnog stručnjaka, smatra se vjerodostojnim tumačenjem, te u tom smislu obvezuju ugovorne strane, a dostavljaju se podnositelju, te svim poslodavcima na koje se odnose.
Rokovi za tumačenje

Članak 12.
Na zahtjev ugovornih strana ili poslodavca Komisija je dužna dati tumačenje Ugovora najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.
Neutralni stručnjak dužan je dati tumačenje u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva Komisije za tumačenje.
5. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA

Izmjene i dopune Ugovora

Članak 13.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune Ugovora.
Ovlaštenje za podnošenje prijedloga za izmjenu i dopunu Ugovora u ime sindikata ima pregovarački odbor sindikata potpisnika.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 30 dana od primitka prijedloga.
U ponašanju protivnom odredbi stavka 3. ovog članka stekli su se uvjeti za primjenu odredaba o mirenju.
Otkaz Ugovora

Članak 14.
Ovaj Ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.
Ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti.
Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.
II. NORMATIVNI DIO

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 15.
Za zasnivanje radnog odnosa za sva upražnjena radna mjesta u ustanovi raspisuje se javni natječaj.
Javni natječaj objavljuje se u općeinformativnom tisku koji izlazi na području ili objavljuje kroniku područja na kojem se nalazi javna ustanova koja natječaj objavljuje, na oglasnoj ploči ustanove i oglasnoj ploči područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Javni natječaj nije potreban u slučajevima rada na određeno vrijeme radi zamjene odsutnog radnika ili privremenog povećanja opsega poslova.
1. RADNO VRIJEME

Radni tjedan

Članak 16.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.
Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu, odnosno poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored radnog vremena, ustanove u dogovoru sa sindikalnim povjerenikom mogu odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored radnog vremena, ali isključivo u petodnevnom radnom tjednu.
Dnevno radno vrijeme obavlja se isključivo u jednoj smjeni, a iznimno, ako je to nužno zbog poslova poput kotlovničara ili sl. može se odrediti dvokratni rad, o čemu poslodavac treba dobiti suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika koji ga zamjenjuje.
Rad u nepunom radnom vremenu

Članak 17.
Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više ustanova, prilikom donošenja odluke o godišnjem odmoru, obje odnosno sve ustanove, dužne su uskladiti rješenja o korištenju godišnjeg odmora kako bi ga radnik koristio istovremeno u svakoj ustanovi.
Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više ustanova, dužan je raditi prekovremeno u svakoj ustanovi proporcionalno vremenu za koje je sklopio ugovor o radu u toj ustanovi u odnosu na puno radno vrijeme. Također radnik nije dužan raditi prekovremeno ako zbog prekovremenog rada u jednoj ustanovi ne bi mogao raditi u redovnom radnom vremenu u drugoj ustanovi.
Ako se neko pravo ostvaruje samo kod jednog poslodavca, radnik će to pravo ostvariti kod onoga poslodavca kod kojeg radi veći fond sati, a ako kod oba radi isti broj sati, onda kod onoga poslodavca kod kojega je prije zasnovao radni odnos.
Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju rada s punim radnim vremenom u pogledu prava na otpremninu, otkazni rok, jubilarnu nagradu i sva druga prava za čije je stjecanje važno prethodno trajanje radnog odnosa.
2. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 18.
Ako priroda posla ne omogućuje stanku, poslodavac mora radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodijeliti te omogućiti mu da ga koristi kao slobodne dane uz naknadu plaće, o čemu odlučuje radnik.
Radnik može koristiti stanku i izvan ustanove.
Godišnji odmor – trajanje

Članak 19.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana godišnjeg odmora dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:

a) prema dužini radnog staža:
– od 1 do 5 godina                         1 dan
– od 5 do 10 godina                       2 dana
– od 10 do 15 godina                     3 dana
– od 15 do 20 godina                     4 dana
– od 20 do 25 godina                     5 dana
– od 25 do 30 godina                     6 dana
– od 30 do 35 godina                     7 dana
– više od 35 godina                        8 dana

b) prema složenosti poslova:
– poslovi VSS                                5 dana
– poslovi VŠS                                4 dana
– poslovi SSS, VKV i KV             3 dana
– ostali poslovi                               2 dana

c) prema posebnim socijalnim uvjetima:
– roditelji, posvojitelji ili staratelji
– za jedno malodobno dijete           2 dana
– za dvoje i više malodobne djece   3 dana
– roditelji, posvojitelji ili staratelji 
   djeteta s posebnim potrebama      3 dana
– radnici s najmanje 70% tjelesnog 
   oštećenja                                     2 dana
– branitelji                                      1 dan

d) prema postotku povećanja
plaća s osnova uvjeta rada:
– 10% ili 12,5%                             2 dana
– 15% –                                         3 dana
– 17% ili 20%                                4 dana
– 25%                                            5 dana.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.
4. DOPUSTI

Plaćeni dopusti

Članak 20.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:
– sklapanja braka                                  5 radnih dana
– rođenja djeteta                                   5 radnih dana
– smrti supružnika, djeteta, roditelja, 
   posvojenika, posvojitelja, očuha, 
   maćehe i unuka                                   5 radnih dana
– smrti brata ili sestre, djeda ili bake 
   te roditelja supružnika                         2 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja        1 radni dan
– selidbe u drugo mjesto stanovanja       2 radna dana
– teške bolesti roditelja ili djeteta izvan 
   mjesta stanovanja                                2 radna dana
– nastupanja u kulturnim i športskim 
   priredbama                                          1 radni dan
– sudjelovanja na sindikalnim susretima, 
   seminarima, obrazovanje za sindikalne 
   aktivnosti i dr.                                     3 radna dana
– elementarne nepogode                        5 radnih dana
– dobrovoljni davatelji krvi                     2 radna dana za svako darivanje.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Članak 21.
Za vrijeme općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ako je vezano za obavljanje poslova radnog mjesta odnosno djelatnosti, radniku će se odobriti u jednoj kalendarskoj godini plaćeni dopust do 10 dana godišnje, a za polaganje završnog ispita još pet dana.
Radnik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita, a za polaganje završnog ispita još pet dana.
Za polaganje stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust i to:
– pet radnih dana za radna mjesta sa SSS
– sedam radnih dana za radna mjesta sa VŠS
– deset radnih dana za radna mjesta sa VSS.
Neplaćeni dopust

Članak 22.
Radnik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini na neplaćeni dopust za potrebe općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, i to:
– za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi                 5 radnih dana
– za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu                      10 radnih dana
– za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima       5 radnih dana
– za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.) 2 radna dana.
Ako to okolnosti zahtijevaju poslodavac može radniku dati neplaćeni dopust i u duljem trajanju, ako je školovanje u vezi s poslovima koje radnik obavlja u ustanovi ili njegovom profesijom, odnosno djelatnošću ustanove.
5. NAKNADA ŠTETE

Unaprijed određen iznos naknade štete

Članak 23.
Poslodavac ne može pravilnikom o radu odrediti unaprijed određene iznose naknade štete.
III. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno radničkog vijeća

Članak 24.
Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika radniku se ne može ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), kojim se radnik upućuje izvan sjedišta ustanove na udaljenosti većoj od 30 km i to:
– radniku nakon 20 godina staža kod istog poslodavca i 55 godina života
– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete
– majci djeteta do 7 godina
– roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju
– roditelju s troje ili više djece do 15 godina i samohranom roditelju malodobnog djeteta do 15 godina života.
Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni o davanju otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, smatra se da je suglasan s odlukom o otkazu ugovora o radu.
Otkazni rok i staž kod istog poslodavca

Članak 25.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada 8 sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Kad otkazuje radnik otkazni rok iznosi najviše mjesec dana ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore, a kad otkazuje poslodavac, otkazni rokovi utvrđuju se sukladno Zakonu o radu.
Članak 26.
Kao staž kod istog poslodavca računa se ukupni radni staž proveden na poslovima u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca.
Članak 27.
Svakome radniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
Iznimno od odredbi stavka 1. radniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto-plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
Otpremnine se isplaćuju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.
IV. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Zaštita na radu

Članak 28.
Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu, uključujući mjere za sprječavanje rizika u radu.
Poslodavac je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja radnika za rad na siguran način, te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.
Poslodavac je dužan informirati radnike o zaštiti na radu pružanjem informacija, primjenjivati propise o korištenju sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava, provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od požara te evakuaciju i spašavanje, organizirati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći te raditi na zaštiti nepušača.
U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa na način da opasne i štetne tehnologije ukloni iz radnog procesa, zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.
Pri uvođenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati radnike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu.
Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je ravnatelj dužan očitovati se u roku od 30 dana.
Pisane upute o sigurnosti

Članak 29.
Poslodavac je dužan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.
Obavijest o opasnostima i štetnostima, te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica, ravnatelj je dužan najmanje svaka tri mjeseca davati sindikalnom povjereniku.
Poduzimanje potrebnih mjera

Članak 30.
Poslodavac je dužan poduzeti sve potrebne mjere određene propisima o zaštitu na radu i ovim Ugovorom u cilju zaštite i sigurnosti radnika.
Osiguranje fizičke i tehničke zaštite

Članak 31.
Svaki centar za socijalnu skrb mora imati osobu zaduženu za sigurnost radnika.
Ostale ustanove socijalne skrbi sukladno procjeni opasnosti pitanje zaštite riješit će ugovorom o hitnim intervencijama s nekom od zaštitarskih tvrtki.
Sukladno procjeni opasnosti u ustanovi mora biti osigurana tehnička zaštita (npr. alarmi, narukvice s alarmom, kamere npr. u jednoj prostoriji, panik tipkalo, zvono, službeni mobitel, direktni telefon, voki-toki i sl.).
Ozljeda na radu

Članak 32.
Napad korisnika neovisno gdje se i u koje vrijeme dogodio, te svaki napad treće osobe učinjen na radu i za vrijeme rada smatra se ozljedom na radu.
Napad od kojega radnik nije imao fizičke ozljede, a radilo se o ozbiljnoj prijetnji, učestalom uznemiravanju, onemogućavanju kretanja, i sl. a što je prouzročilo reakcije koje proizlaze iz osjećaja straha i osobne ugroženosti, također se smatraju ozljedom na radu u smislu obveza poslodavca za naknadu štete.
Članak 33.
U slučaju smrti radnika zbog ozljede na radu njegova djeca imaju pravo na mjesečnu isplatu pomoći.
U slučaju smrti radnika zbog ozljede na radu njegovo dijete/ca imaju pravo na mjesečnu isplatu pomoći i to:
– za dijete/cu predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini;
– za dijete/cu do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini;
– za dijete/cu do završene škole odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, za dvoje djece i više djece različitog uzrasta, djeci se isplaćuje naknada prema dobi djeteta za koju ostvaruju najveći iznos naknade.
Pravna pomoć

Članak 34.
U slučaju kada je od strane korisnika ili treće osobe pokrenut spor pred sudom protiv radnika koji je u vezi s radom, ravnatelj je na zahtjev radnika obvezan zatražiti suglasnost osnivača radi osiguranja obrane radnika od strane odvjetnika.
Sistematski pregledi

Članak 35.
Svi radnici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka počet će se primjenjivati od 2008. godine, na način i u dinamici sukladno mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Zaštita dostojanstva radnika

Članak 36.
Kao uznemiravanje iz Zakona o radu, osobito se smatra vrijeđanje radnika, vikanje, omalovažanje, podcjenjivanje, nejednaki tretman, te uskraćivanja i umanjivanja prava i sl.
Kao preventivne mjere iz Zakona o radu za zaštitu dostojanstva, poslodavac će upoznati sve radnike, a osobito rukovoditelje, s obvezom korektnog međusobnog ponašanja, te osigurati poštivanje svih potrebnih propisa.
U svim ustanovama na koje se primjenjuje ovaj Kolektivni ugovor izabrat će se osobe ovlaštene primati i rješavati pritužbe radnika vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika koji ga zamjenjuje.
Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka treba učiniti sve da riješi problem uznemiravanja, uključujući obraćanje upravnom vijeću, kao i predlaganje postupka otkazivanja ugovora o radu osobi koja uznemirava radnika.
Odgovornost za uznemiravanje i spolno uznemiravanje

Članak 37.
U slučaju ustanovljenja uznemiravanja, ravnatelj je obvezan protiv radnika koji uznemirava ili spolno uznemirava drugog radnika, ili je to činio, pokrenuti postupak otkazivanja ugovora o radu.
U slučaju uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja učinjenog od strane ravnatelja, upravno vijeće će pokrenuti postupak razrješenja ravnatelja.
Članak 38.
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi obvezuje se jednom u tri godine organizirati edukaciju ravnatelja u vezi primjene mjera zaštite i sigurnosti na radu i zaštite dostojanstva radnika.
Sindikati se obvezuju organizirati edukaciju sindikalnih povjerenika u vezi primjene mjera zaštite i sigurnosti na radu i zaštite dostojanstva radnika.
Obveze sindikalnog povjerenika

Članak 39.
U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja novih tehnologija, projekata, programa i radnih procesa te njihovoj provedbi
– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu
– biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvijestiti inspektora zaštite na radu o svojim i zapažanjima radnika, kao i pozvati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti
– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanja te prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način
– stavljati prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje
– svojim djelovanjem poticati ostale radnike za rad na siguran način, planirati i osposobljavati radnike za zaštitu na radu, te raditi na promicanju i unapređivanju sigurnosne, zdravstvene, ekološke i estetske kulture u ustanovi
– slobodnog pristupa mjestima radi utvrđivanja uvjeta rada
– informirati radnike i radničko vijeće o poduzetim mjerama zaštite na radu najmanje svaka tri mjeseca.
Povjerenik za zaštitu na radu

Članak 40.
Radnici u ustanovama s više od 20 radnika obvezno biraju povjerenika za zaštitu na radu kod poslodavca.
Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja radničkog vijeća.
Bez obzira na broj radnika, povjerenik mora biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (radionički prostor, kotlovnice, kuhinje i sl.).
Povjerenika za zaštitu na radu radnici biraju na vrijeme na koje je sklopljen Kolektivni ugovor, bez ograničavanja ponovnog izbora.
Poslodavac je dužan osigurati povjereniku zaštite na radu uvjete za nesmetano obavljanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga tijekom obavljanja dužnosti i deset mjeseci nakon isteka iste, bez pristanka Radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika, rasporediti na drugo radno mjesto ili drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj, niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.
Ukoliko nije izabran povjerenik zaštite na radu, sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ima sindikalni povjerenik.
Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.
Zaštita na radu i dužnosti radnika

Članak 41.
Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge radnike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
V. PLAĆE I NAKNADA PLAĆE

Isplata plaće

Članak 42.
Radnik ima pravo birati banku preko koje će dobivati plaću.
Uvećanja plaće

Članak 43.
Osnovna plaća radnika uvećat će se:
– za rad noću                    40%
– za prekovremeni rad      50%
– za rad subotom              25%
– za rad nedjeljom            35%
– za dvokratni rad            10%
– za smjenski rad             10%
Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (noćna smjena) tijekom radnog tjedna.
Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.
Naknada za rad u smjenama iz stavka 3. i 4. ovog članka isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni.
Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.
Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dane Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Dodaci iz ovoga članka međusobno se ne isključuju.
Korištenja prekovremenog rada

Članak 44.
Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana).
Rad po pozivu može se odobriti u slučajevima kada se radi o sprječavanju nastanka veće štete, ugrožavanja života radnika ili korisnika, teškog poremećaja u radu ustanove i drugim naročito opravdanim i neodgodivim slučajevima kada je potrebno pozvati nekog određenog radnika, ili njih više, izvan radnog vremena.
U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.
Poslodavac je dužan voditi posebnu evidenciju o radu po pozivu.
Uvećanje osnovne plaće s osnova uvjeta rada

Članak 45.
Osnovna plaća uvećat će se radnicima koji rade na sljedećim poslovima:
1.
a) njega teško i teže mentalno retardiranih te duševno bolesnih osoba i teško invalidnih osoba u ustanovama za smještaj djece i odraslih osoba 25%,
b) medicinske sestre u domovima za teško i teže mentalno retardirane osobe, teško invalidne osobe, osobe s višestrukim smetnjama i psihički bolesne osobe 25%,
c) neposredni stručni rad u domovima za smještaj djece s poremećajem u ponašanju 25%;
2.
a) neposredni stručni rad u domovima za smještaj tjelesno i mentalno oštećenih i psihički bolesnih osoba 25%,
b) njega u stacionaru u domovima za smještaj starih i nemoćnih, u izvaninstitucionalnoj skrbi i u domovima za smještaj osoba s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom i tjelesno invalidnih osoba 20%
c) medicinske sestre u domovima za smještaj starih i nemoćnih, u izvaninstitucionalnoj skrbi i u domovima za smještaj osoba s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom i tjelesno invalidnih osoba 20%;
3.
a) neposredni stručni rad s korisnicima centra za socijalnu skrb 20%,
b) njega korisnika u domovima za smještaj djece bez primjerene roditeljske skrbi (djeca do 3 godine) i neposredni stručni rad odgajatelja u domovima za smještaj djece bez primjerene roditeljske skrbi 20%,
c) neposredni stručni rad u ustanovama za smještaj djece s poremećajima u ponašanju – produženi stručni postupak 20%;
4.
a) neposredni stručni rad u domovima za smještaj djece bez primjerene roditeljske skrbi 17%,
b) neposredni stručni rad u domovima za smještaj starijih i nemoćnih (socijalni radnici, fizioterapeuti i radni terapeuti) 17%,
c) noćni odgajatelji 12,5%;
5.
a) ravnatelji – 20%,
b) predstojnici podružnica – 15%;
6. računovodstveni, administrativni, pomoćno-tehnički i drugi poslovi – 10%.
Svaki radnik može ostvariti pravo na uvećanje plaće po osnovu uvjeta rada, samo po jednom osnovu, tj. uvjeti rada se ne kumuliraju.
Članak 46.
Pravo na uvećanje plaće s osnove uvjeta rada imaju radnici koji su u ustanovama socijalne skrbi ostvarile radni staž i to:
– od 20 do 30 godina           4%
– preko 30 do 35 godina      8%
– preko 35 i više godina     10%,
a osnovicu za izračun uvećanja plaća iz ovog članka čini osnovna plaća, te dodatak s osnova uvjeta rada iz članka 37. ovoga Ugovora.
Naknada za vrijeme bolovanja

Članak 47.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.
Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
Naknada za pripravnost

Članak 48.
Pripravnost postoji kada radnik ne mora biti prisutan u ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova.
Naknada za pasivnu pripravnost plaća se u paušalnom iznosu i to za:
– pripravnost u vrijeme dnevnog odmora između dva radna dana i u dane tjednog odmora 1% od osnovne plaće radnika
– pripravnost u dane blagdana, spomen dana i neradnih dana 2% od osnovne plaće radnika.
Pripravnost može biti aktivna ako je radnik pozvan da sudjeluje u obavljanju hitnih poslova, uključujući i ako te poslove obavlja telefonom i sl.
Naknada za aktivnu pripravnost iznosi 2% od osnovne plaće i uvećava se prema stvarnom vremenu rada, što uključuje i sve pripadajuće dodatke (popodnevni rad, noćni rad, rad subotom i nedjeljom, rad blagdanom), te naknadu stvarnih troškova prijevoza.
Umjesto naknade za aktivnu pripravnost, radnik može odabrati pravo na korištenje slobodnih dana sukladno članku 43. stavku 1. ovoga Ugovora.
Prava radnika na poslovima odgoja i obrazovanja

Članak 49.
Prava radnika koji rade na poslovima odgoja, obrazovanja i osposobljavanja po programu odobrenom od tijela nadležnog za odgoj i obrazovanje, a koja se odnose na radno vrijeme, raspored radnog vremena i nastavnu normu i radni uvjeti određuju se sukladno pravima radnika u predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem obrazovanju.
Dnevnica i naknada troškova putovanja

Članak 50.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske.
Iznos dnevnice utvrđuje se sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
Radnik ima pravo na puno dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.
Ako radnik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.
Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjena toga propisa toliko se povećava iznos dnevnice iz ovoga članka.
Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima u državnoj upravi.
Ako je radnik upućen na službeno putovanje s korisnicima (ljetovanje, zimovanje, organizirani odmor i dr.) koje traje najmanje 8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.
Ukoliko to radnik zatraži, ustanova je dužna isplatiti predujam prije polaska na službeno putovanje.
Zaštita radnika

Članak 51.
U slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta:
– starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu; ili
– profesionalne bolesti; ili
– ozljede na radu, poslodavac je dužan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Pod plaćom iz stavka 1. ovoga članka računa se osnovna plaća i dodaci na plaću.
Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti na rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.
Zaštita radnika sa smanjenom radnom sposobnosti

Članak 52.
Ustanova je dužna radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti, nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između invalidske mirovine koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaća radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen, osim ako štetu nastalu zbog smanjenja radne sposobnosti nije ostvario po drugom osnovu (npr. naknada štete i sl.).
VI. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika

Članak 53.
Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obavljanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne ometa redovito poslovanje.
Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika.
Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri dana.
Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.
Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obavljanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.
Prava iz prethodnih stavaka ovoga članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.
Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti člana radničkog vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Predstavnici radnika i sindikata u upravnim tijelima

Članak 54.
Predstavnika radnika s pravom glasa u upravnom vijeću ustanova imenuje se i opoziva odnosno bira sukladno odredbama Zakonu o radu i Zakona o socijalnoj skrbi.
Ako predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće nije član sindikata, sindikati imaju pravo imenovati jednog predstavnika koji će sudjelovati u radu upravnog vijeća, ali bez prava glasa.
Sindikalne aktivnosti i sastanci

Članak 55.
Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe.
Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održavati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti redovnom poslovanju ustanove.
Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo dva puta godišnje održati sindikalni skup svih članova sindikata u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.
U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije isteka radnog vremena.
Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godišnje.
Uvjeti za rad sindikata

Članak 56.
Poslodavac je dužan bez naknade osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:
– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u radničkom vijeću
– pravo na korištenje telefona, telefaksa, i drugih tehničkih sredstava i opreme te pristup internetu, u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti
– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe
– slobodu podjele tiska, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska
– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju radnika
– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata, a temeljem pisane izjave člana sindikata.
U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalne aktivnosti.
Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.
U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži posredovanjem GSV-a, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo.
U ustanovama u kojima je izabrano radničko vijeće, a sindikalni povjerenik nije njegov član, sindikalni povjerenik ima pravo na 2 sata tjedno uz naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Pravo iz prethodnog članka pripada svakom povjereniku koji ima najmanje 20 članova do 50 članova, a na svakih 50 članova još po dva sata, što može koristiti jedan ili više povjerenika.
Zaštita sindikalnog povjerenika

Članak 57.
Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.
Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovog Ugovora, određuje se:
– prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano radničko vijeće,
– prema ukupnom broju radnika u ustanovi – u slučaju kada radničko vijeće nije izabrano.
Suglasnost za otkaz iz stavka 1. ovog članka daje osoba određena Statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik Sindikata ili osoba koju on ovlasti.
Zamjena radničkih vijeća sindikatom

Članak 58.
Ako radničko vijeće nije izabrano, sindikat preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom.
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast radničkog vijeća.
Kada zamjenjuju radničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno drugi članovi tako ustrojenog radničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo radničko vijeće da je bilo izabrano, s tim da uvjeti i način naknade plaće mogu biti pobliže određeni posebnim sporazumom sa Sindikatom.
U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnijeg sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.
Povrat na rad

Članak 59.
Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.
O namjeni povratka na rad, osoba iz stavka 1. ovog članka mora obavijestiti poslodavca u roku 30 dana od prestanka funkcije.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60.
Ako nakon 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora nastupe okolnosti koje bi otežale provedbu ovog Ugovora, ugovorne strane su suglasne da će pristupiti izradi prijedloga izmjena i dopuna ovoga Ugovora.
Članak 61.
Vlada Republike Hrvatske obvezuje se izraditi i usvojiti protokol o postupanju u vezi sigurnosti i zaštite na radu u socijalnoj skrbi.
Protokol treba sadržavati:
– način utvrđivanja osoba koje mogu predstavljati potencijalnu opasnost za ostale korisnike i zaposlene radnike te o načinu upoznavanja radnika koji s opasnom osobom dolaze u kontakt, te načinu davanja uputa za postupanje u skladu s protokolom
– način preventivnog postupanja – dobivanje stručnih uputa od psihologa, socijalnog radnika i drugog stručnog radnika, i sl., kao npr. sudjelovanja dviju ili više osoba pri radu s potencijalno opasnom osobom ili na terenu koji se smatra potencijalno opasnim, rad u prostoriji u kojim ima tehničko zaštitno sredstvo (kamera, signalni uređaj, panik tipkalo, zvono, službeni mobitel, i sl.)
– način postupanja u kriznoj situaciji (stručne upute, način signaliziranja, služba za pomoć i sl.)
– obveza poslodavca u zaštiti radnika
– obveze poslodavca u informiranju i edukaciji radnika.
Protokol se mora donijeti u rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Ugovora.
U izradi protokola ravnopravno sudjeluju i sindikati potpisnici ovoga Ugovora.
Članak 62.
Vlada Republike Hrvatske, odnosno ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, obvezuje se u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Ugovora donijeti izmjene i dopune podzakonskih akata kojima se uređuju uvjeti glede prostora, opreme, stručnih i drugih radnika radi utvrđivanja strukture i trajanja neposrednog stručnog rada u ustanovama socijalne skrbi.
ZA VLADU ZA SINDIKATE
REPUBLIKE HRVATSKE
Ministar zdravstva
i socijalne skrbi
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.Sindikat zaposlenika
u djelatnosti
socijalne skrbi Hrvatske
predsjednica
Jadranka Ivezić, v. r.
Samostalni sindikat
zdravstva i socijalne
skrbi Hrvatske
predsjednica
Spomenka Avberšek, v. r.
Sindikat zdravstva,
socijalne zaštite i
mirovinsko-invalidskog osiguranja Hrvatske
predsjednica
Ljiljana Oštrić Anić,
dr. med., v. r.

 



Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi


  

Narodne novine br.: 126 - Datum: 30.10.2002. - Interni ID: 20022063


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi

KOLEKTIVNI UGOVORI
2066
Vlada Republike Hrvatske i 
1. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske
2. Samostalni sindikat radnika u djelatnostima zdravstva MIO
i socijalne zaštite Hrvatske
3. Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i MIO osiguranja 
sklopili su 2. listopada 2002. godine
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI
I. OBVEZNI DIO
1. TEMELJNE ODREDBE
Predmet ugovora
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u ustanovama socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika i namještenika u javnim službama. 
Vremensko važenje
Članak 2.
Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a primjenjuje se od 1. listopada 2002. godine do 31. prosinca 2003. godine.
Ugovorne strane se obvezuju započeti pregovore o obnovi Ugovora najkasnije 3 mjeseca prije isteka roka na koji je ovaj ugovor zaključen. 
Temeljna načela primjene ugovora
Članak 3.
Ugovorne strane suglasne su u primjeni Ugovora zalagati se i rukovoditi:
– načelom primjene u dobroj vjeri,
– načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja,
– načelom mirnog rješavanja sporova. 
Načelo primjene ugovora u dobroj vjeri
Članak 4.
Ugovorne strane obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.
Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja Ugovora ugovorna strana ne bi mogla, ili bi joj bilo znatno otežano izvršavati neke od odredbi Ugovora, obvezuje se da neće jednostavno prekršiti ugovor, nego da će drugoj strani predložiti izmjenu ugovora. 
Obveza konzultiranja sindikata 
Članak 5.
Vlada Republike Hrvatske obvezuje se zatražiti prijedloge i mišljenje sindikata prije izrade nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata iz područja socijalne skrbi.
2. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA
Mirenje
Članak 6.
Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja.
Postupak mirenja provest će se u skladu s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. 
3. ŠTRAJK
Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka 
Članak 7.
Sindikati se obvezuju da neće štrajkati za vrijeme važenja Ugovora, a radi pitanja koja su Ugovorom riješena.
Sindikati pridržavaju pravo na štrajk:
– u slučaju neisplate plaće, a u skladu sa Zakonom o radu;
– solidarnosti s drugim sindikatima,
– u slučaju odbijanja kolektivnog pregovaranja. 
Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka
Članak 8.
Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa da se tim poslovima obuhvati najmanji mogući broj radnika potrebnih za učinkovito izvršenje posla, te da se zaštite život i zdravlje korisnika. 
Utvrđuje se da su poslovi koji se ne smiju prekidati u domu socijalne skrbi poslovi koji se obavljaju kao u dane blagdana, a u centru za socijalnu skrb i podružnici, odnosno uredima, ravnatelj je dužan osigurati rad jednog dežurnog stručnog radnika po objektu u kojem centar obavlja djelatnost.
Članak 9.
Za sva ostala pitanja u vezi štrajka primjenjuju se odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. 
4. TUMAČENJE UGOVORA  
Osnivanje i ovlasti Komisije za tumačenje
Članak 10.
Ugovorne strane osnivaju zajedničku Komisiju za tumačenje Ugovora u koju svrhu svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.
Komisija za tumačenje Ugovora:
– daje obvezatna tumačenja odredaba Ugovora,
– prati primjenu i izvršavanje odredaba Ugovora,
– obavještava ugovorne strane o kršenjima Ugovora,
– obavlja druge poslove određene Ugovorom. 
Sjedište Komisije je u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, na koju adresu se i upućuju upiti.
Način rada Komisije
Članak 11.
Komisija donosi odluku većinom glasova svih članova.
Ako se Komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovog Ugovora, u roku od 8 dana povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.
Ako se članovi Komisije ne mogu dogovoriti oko izbora stručnjaka u roku od 3 dana nakon što takav prijedlog da jedna ugovorna strana, stručnjaka će odrediti Predstojnik ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH.
Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički podmiruju ugovorne strane.
Tumačenje neutralnog stručnjaka Komisija je obvezna prihvatiti kao svoje i kao takvo ga predočiti ugovornim stranama. 
Tumačenja Komisije, uključujući i tumačenje neutralnog stručnjaka, smatra se vjerodostojnim tumačenjem, te u tom smislu obvezuju ugovorne strane, a dostavljaju se podnositelju, te svim poslodavcima na koje se odnose. 
Rokovi za tumačenje
Članak 12.
Na zahtjev ugovornih strana ili poslodavca Komisija je dužna dati tumačenje Ugovora najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. 
Neutralni stručnjak dužan je dati tumačenje u roku od 10 dana od dana primitka zahtjeva Komisije za tumačenje. 
5. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA
Izmjene i dopune Ugovora
Članak 13. 
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune Ugovora. 
Ovlaštenje za podnošenje prijedloga za izmjenu i dopunu Ugovora u ime sindikata ima pregovarački odbor.
 Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 30 dana od primitka prijedloga. 
U ponašanju protivnom odredbi stavka 3. ovog članka stekli su se uvjeti za primjenu odredaba o mirenju.
Otkaz Ugovora 
Članak 14. 
Svaka ugovorna strana može Ugovor otkazati u pisanom obliku s otkaznim rokom od tri mjeseca. 
II. NORMATIVNI DIO
1. RADNO VRIJEME
Radni tjedan
Članak 15.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 dana u tjednu, od ponedjeljka do petka. 
Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu, odnosno poslovi koji zahtijevaju drugačiji raspored radnog vremena, ustanove u dogovoru sa sindikalnim povjerenikom može odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored radnog vremena, ali isključivo u petodnevnom radnom tjednu.
Rad u nepunom radnom vremenu
Članak 16.
Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više ustanova prigodom donošenja odluke o godišnjem odmoru, obje odnosno sve ustanove, dužne su uskladiti rješenja o korištenju godišnjeg odmora kako bi ga radnik koristio istovremeno u svakoj ustanovi.
Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više ustanova, dužan je raditi prekovremeno u svakoj ustanovi proporcionalno vremenu za koje je sklopio ugovor o radu u toj ustanovi u odnosu na puno radno vrijeme. Također radnik nije dužan raditi prekovremeno ako zbog prekovremenog rada u jednoj ustanovi ne bi mogao raditi u redovnom radnom vremenu u drugoj ustanovi.
Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju rada s punim radnim vremenom u pogledu prava na otpremninu i otkazni rok. 
2. ODMORI I DOPUSTI
Stranka
Članak 17.
Ako priroda posla ne omogućuje stanku, poslodavac mora radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodijeliti te omogućiti mu da ga koristi kao slobodne dane uz naknadu plaće, o čemu odlučuje radnik.
Godišnji odmor – trajanje
Članak 18.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana godišnjeg odmora dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima: 
a) prema dužini radnog staža
    – od 0 do 10 godina                                                        1 dan
    – od 10 do 20 godina                                                      2 dana
    – od 20 do 30 godina                                                      4 dana
    – preko 30 godina                                                           5 dana
b) prema složenosti poslova
    – poslovi VŠS i VSS                                                       3 dana
    – poslovi SSS, VKV i KV                                              2 dana
    – ostali poslovi                                                                1 dan
c) prema posebnim socijalnim uvjetima:
– roditelji, posvojitelji ili staratelji:
  • za jedno malodobno dijete                                          1 dan
  • za dvoje ili više malodobne djece                                2 dana 
– roditelji, posvojitelji ili staratelji 
hendikepiranog djeteta                                                 3 dana
– zaposlenici s najmanje 70% tjelesnog
oštećenja                                                                     2 dana
– branitelji                                                                       1 dan
d) prema rezultatima rada
    – ako ostvaruje natprosječne rezultate rada                      1 dan
e) prema uvjetima rada sukladno postotku uvećanja plaće s 
osnova uvjeta rada:
    – do 10%                                                                       1 dan
    – od 11% do 15%                                                          2 dana
    – od 16% do 20%                                                          3 dana
    – preko 20%                                                                  4 dana
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 25 dana.
4. DOPUSTI
Plaćeni dopusti
Članak 19.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:
– sklapanja braka                                                                     5 radnih dana
– rođenja djeteta                                                                      5 radnih dana
– smrti supružnika, djeteta, roditelja,
   posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja
   i unuka                                                                                  5 radnih dana
– smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja
   supružnika                                                                             2 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja                                           1 radni dan 
– selidbe u drugo mjesto stanovanja                                          2 radna dana
– teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta
   stanovanja                                                                             2 radna dana
– nastupanja u kulturnim i športskim priredbama                        1 radni dan 
– sudjelovanja na sindikalnim susretima,
   seminarima, obrazovanje za sindikalne
   aktivnosti i dr.                                                                        2 radna dana
– elementarne nepogode                                                           5 radnih dana
– dobrovoljni davatelji krvi 2 radna dana za svako darivanje.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Članak 20.
Za vrijeme općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ako je vezano za obavljanje poslova radnog mjesta odnosno djelatnosti, radniku će se odobriti u jednoj kalendarskoj godini plaćeni dopust do 10 dana godišnje.
Radnik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita.
Radnik iz stavka 2. ovoga članka za pripremanje i polaganje završnog ispita, osim plaćenog dopusta iz stavka 2. ovoga članka, ima pravo na još 5 radnih dana plaćenog dopusta.
Radniku koji nema položen stručni ispit, a dužan ga je položiti u roku od jedne godine od dana sklapanja ugovora o radu u ustanovi socijalne skrbi, ima pravo na plaćeni dopust sukladno čl. 30. toč. 3. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnoj službi.
Članak 21.
Radnik ima pravo koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na temelju kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Ako okolnost za koju radnik ima pravo na plaćeni dopust nastupi u vrijeme odsutnosti radnika s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju, osim ako se radi o plaćenom dopustu za školovanje, iz članka 24. ovoga Ugovora.
Neplaćeni dopust
Članak 22.
Radnik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini na oslobođenje od obveze rada bez naknade plaće (neplaćeni dopust) za potrebe općeg ili stručnog školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, i to:
– za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj
školi                                                                                      5 radnih dana
– za polaganje ispita na višoj školi
ili fakultetu                                                                           10 radnih dana
– za prisustvovanje stručnim seminarima
i savjetovanjima                                                                     5 radnih dana
– za pripremanje i polaganje ispita radi
stjecanja posebnih znanja, i vještina
(informatičko školovanje, učenje stranih
jezika i sl.)                                                                              2 radna dana
Ako to okolnosti zahtijevaju poslodavac može radniku dati neplaćeni dopust i u duljem trajanju, ako je školovanje u vezi s poslovima koje radnik obavlja u ustanovi ili njegovom profesijom, odnosno djelatnošću ustanove.
5. NAKNADA ŠTETE
Unaprijed određen iznos naknade štete
Članak 23.
Poslodavac može pravilnikom o radu odrediti unaprijed određene iznose naknade štete, uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća ustanove, odnosno sindikalnog povjerenika koji zamjenjuje radničko vijeće.
III. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno Zaposleničkog vijeća
Članak 24.
Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika radniku se ne može ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), kojim se radnik upućuje izvan sjedišta ustanove na udaljenosti većoj od 30 km i to:
– radniku nakon 20 godina staža kod istog poslodavca i 55 godina života,
– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,
– majci djeteta do 7 godina,
– roditelju djeteta s teškoćama u razvoju.
Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni o davanju otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, smatra se da je suglasan s odlukom o otkazu ugovora o radu.
Otkazni rok i staž kod istog poslodavca
Članak 25.
Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo na naknadu plaće odsustvovati s rada 8 sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.
U slučaju redovitog otkaza sindikalni povjerenik dužan je u roku od 15 dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od 8 dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanom otkazivanju ravnatelju ustanove.
Kao staž kod istog poslodavca računa se ukupni radni staž proveden na poslovima u djelatnosti socijalne skrbi, odnosno u službama i drugim poslovima u vezi s djelatnošću socijalne skrbi.
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
Članak 26.
Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:
– neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,
– neopravdanog nedolaska na posao, samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada ustanove
– nedozvoljenog korištenja sredstvima ustanove,
– povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisu o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili je mogla nastupiti šteta,
– odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisima ili pravilnikom o radu,
– zloporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,
– nanošenja znatnije štete,
– nepropisnog i nekorektnog odnosa prema korisnicima ili njihovog šikaniranja,
– zloporabe korištenja bolovanja.
Članak 27.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza ako nastavi s kršenjem tih obveza.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili njegovim radom, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu.
Kad otkazuje radnik otkazni rok iznosi najviše mjesec dana ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore, a kad otkazuje poslodavac, otkazni rokovi utvrđuju se sukladno Zakonu o radu.
Otkazni rokovi i otpremnina
Članak 28.
Svakome radniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
Iznimno od odredbi prethodnog stavka ovog članka, radniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini najmanje 60% prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
Otpremnine se isplaćuju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.
IV. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Zaštita na radu
Članak 29.
Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu, uključujući mjere za sprječavanje rizika u radu.
Poslodavac je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja radnika za rad na siguran način, te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.
Poslodavac je dužan informirati radnike o zaštiti na radu pružanjem informacija, primjenjivati propise o korištenju sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava, provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od požara te evakuaciju i spašavanje, organizirati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći te raditi na zaštiti nepušača.
U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa na način da opasne i štetne tehnologije ukloni iz radnog procesa, zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.
Pri uvođenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati radnike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu.
Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je ravnatelj dužan očitovati se u roku od 30 dana.
Pisane upute o sigurnosti
Članak 30.
Poslodavac je dužan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.
Obavijest o opasnostima i štetnostima, te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica, ravnatelj je dužan najmanje svaka tri mjeseca davati sindikalnom povjereniku.
Obveze sindikalnog povjerenika
Članak 31.
U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja novih tehnologija, projekata, programa i radnih procesa te njihovoj provedbi,
– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,
– biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvijestiti inspektora zaštite na radu o svojim i zapažanjima radnika, kao i pozvati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,
– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanja te prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,
– stavljati prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
– svojim djelovanjem poticati ostale radnike za rad na siguran način, planirati i osposobljavati radnike za zaštitu na radu, te raditi na promicanju i unapređivanju sigurnosne, zdravstvene, ekološke i estetske kulture u ustanovi,
– slobodnog pristupa mjestima radi utvrđivanja uvjeta rada,
– informirati radnike i radničko vijeće o poduzetim mjerama zaštite na radu najmanje svaka tri mjeseca.
Povjerenik za zaštitu na radu
Članak 32.
Radnici u ustanovama s više od 20 radnika obvezno biraju povjerenika za zaštitu na radu kod poslodavca.
Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja radničkog vijeća.
Bez obzira na broj radnika, povjerenik mora biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (radionički prostor, kotlovnice, kuhinje i sl.).
Povjerenika za zaštitu na radu radnici biraju na vrijeme na koje je sklopljen Kolektivni ugovor, bez ograničavanja ponovnog izbora.
Poslodavac je dužan osigurati povjereniku zaštite na radu uvjete za nesmetano obavljanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga tijekom obavljanja dužnosti i deset mjeseci nakon isteka  iste, bez pristanka Zaposleničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika, rasporediti na drugo radno mjesto ili drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj, niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. 
Ukoliko nije izabran povjerenik zaštite na radu, sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ima sindikalni povjerenik.
Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 2 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata. 
Zaštita na radu i dužnosti radnika
Članak 33.
Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac. 
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge radnike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine. 
V. PLAĆE I NAKNADA PLAĆE 
Isplata plaće
Članak 34.
U slučaju promjene banke preko koje se isplaćuje plaća, poslodavac je dužan o tome prethodno zatražiti mišljenje radničkog vijeća te obavijestiti radnike najmanje mjesec dana ranije, s time da radnik može odbiti isplatu preko banke određene od strane poslodavca i izabrati banku preko koje će dobivati plaću. 
Uvećanja plaće
Članak 35.
Osnovna plaća radnika uvećat će se:
– za rad noću                                                                      40%
– za prekovremeni rad                                                        50%
– za rad subotom                                                                25%
– za rad nedjeljom                                                              35%
– za dvokratni rad                                                               10% 
– za smjenski rad                                                                10%
Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (noćna smjena) tijekom radnog tjedna. 
Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca. 
Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.
Naknada za rad u smjenama iz stavka 3. i 4. ovog članka isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni. 
Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana. 
Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dane Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.
Korištenja prekovremenog rada
Članak 36.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5.
Uvećanje osnovne plaće s osnova uvjeta rada 
Članak 37.
Osnovna plaća uvećat će se radnicima koji rade na sljedećim poslovima: 
1. a) njega teško i teže mentalno retardiranih te duševno bolesnih osoba i teško invalidnih osoba u
ustanovama za smještaj djece i odraslih osoba                     23%
b) medicinske sestre u domovima za teško i teže
mentalno retardirane osobe, teško invalidne osobe,
osobe s višestrukim smetnjama i psihički bolesne
osobe                                                                                 20%
c) neposredni stručni rad odgajatelja u intenzivnom
tretmanu u domovima za smještaj djece s
poremećajem u ponašanju                                                   23%
d) poslovi čišćenja prostora u kojima borave korisnici
u ustanovama socijalne skrbi za teže i teško
retardirane osobe i osobe s višestrukim smetnjama,
i na stacionaru za psihički bolesne odrasle osobe                    5%
2. a) neposredni stručni rad u domovima za smještaj
tjelesno i mentalno oštećenih i psihički bolesnih
osoba                                                                                 18%
b) neposredni stručni rad s korisnicima u domovima
za smještaj djece s poremećajima u ponašanju                     18%
c) njega na stacionaru u domovima za smještaj
starih i nemoćnih, u izvaninstitucionalnoj skrbi i u domovima za smještaj osoba s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom i tjelesno invalidnih osoba                                                                                            18%
d) medicinske sestre u domovima za smještaj starih i nemoćnih, u izvaninstitucionalnoj skrbi i u domovima
za smještaj osoba s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom i tjelesno invalidnih osoba 13%
3. a) neposredni stručni rad s korisnicima centra za
socijalnu skrb                                                                       15%
b) njega korisnika u domovima za smještaj djece bez primjerene roditeljske skrbi (djeca do 3 godine) i neposredni stručni rad odgajatelja u domovima za smještaj djece bez primjerene roditeljske skrbi                      15%
c) neposredni stručni rad u ustanovama za smještaj 
djece s poremećajima u ponašanju – produženi 
stručni postupak                                                                   15%
4. a) neposredni stručni rad u domovima za smještaj
djece bez primjerene roditeljske skrbi                                   12%
b) neposredni stručni rad u domovima za smještaj
starijih i nemoćnih, (soc. radnici, fizioterapeuti
i radni terapeuti)                                                                   12%
c) poslovi dostave obroka i drugih poslova pomoći
u kući u izvaninstitucionalnoj skrbi                                         5%
5. a) poslovi u praonici                                                                 5%
b) poslovi u kuhinji                                                                   5%
c) poslovi vozača u neposrednom kontaktu s
korisnicima                                                                           5%
d) poslovi kotlovničara s položenim ATK ispitom                       5%
Uvećanje plaće s osnova uvjeta rada imaju radnici koji 50% i više svog radnog vremena obavljaju poslove za koje mogu ostvariti dodatak po osnovu uvjeta rada. Svaki radnik može ostvariti pravo na uvećanje plaće po osnovu uvjeta rada, samo po jednom osnovu, tj. uvjeti rada se ne kumuliraju.
Članak 38.
Pravo na uvećanje plaće s osnova uvjeta rada imaju radnici koji su u ustanovama socijalne skrbi ostvarile radni staž i to:
– 20 do 29 godina                                                                –4%
– od 30 do 34 godina                                                           –8%
– od 35 i više godina                                                          –10%,
a osnovicu za izračun uvećanja plaća iz ovog članka čini osnovna plaća utvrđena člankom 49. stavkom 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, te dodatak s  osnova uvjeta rada iz članka 37. ovoga Ugovora. 
Naknada za vrijeme bolovanja
Članak 39.
Ako je radnik odsutan sa rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
Naknada u 100% iznosu osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu. 
Naknada za pripravnost
Članak 40.
Pripravnost postoji kada radnik ne mora biti prisutan u domu socijalne skrbi ili centru za socijalni rad, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova. 
Pripravnost može biti aktivna ako je radnik pozvan da sudjeluje u obavljanju hitnih poslova, te pasivna u kojem slučaju je radnik samo dostupan, ali ne i pozvan.
Potrebu za pripravnošću, trajanje i broj radnika u pripravnosti utvrđivat će Ministarstvo rada i socijalne skrbi.
Naknada za pasivnu pripravnost plaća se u paušalnom iznosu i to za:
– pripravnost u vrijeme dnevnog odmora između dva radna dana i u dane tjednog odmora 1% od osnovne plaće radnika.
– Pripravnost u dane blagdana, spomen dana i neradnih dana 2% od osnovne plaće radnika.
Naknada za aktivnu pripravnost iznosi 2% od osnovne plaće i uvećava se prema stvarnom vremenu rada, što uključuje i sve pripadajuće dodatke (popodnevni rad, noćni rad, rad subotom i nedjeljom, rad blagdanom), te naknadu stvarnih troškova prijevoza. 
Umjesto naknade za aktivnu pripravnost, radnik može odabrati pravo na korištenje slobodnih dana sukladno članku 36. ovog Ugovora. 
Prava radnika na poslovima odgoja i obrazovanja
Članak 41.
Prava  radnika koji rade na poslovima odgoja, obrazovanja i osposobljavanja, a koja se odnose na radno vrijeme, raspored radnog vremena i nastavnu normu određuje se sukladno pravima prosvjetnih radnika u predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem obrazovanju. 
Dnevnica i naknada troškova putovanja
Članak 42.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna  naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje. 
Za vrijeme provedeno na službenom putu u trajanju:
– od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice
– duže od 12 sati isplaćuje se puna dnevnica.
Visina dnevnica isplaćuje se u visini kako je to uređeno za državna tijela.
Ako je radnik upućen na službeno putovanje s korisnicima (ljetovanje, zimovanje, organizirani odmor i dr.) koje traje najmanje 8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice. 
Ukoliko to radnik zatraži, ustanova je dužna isplatiti predujam prije polaska na službeno putovanje.
Zaštita starijih radnika
Članak 43.
Radniku kojem se tijekom radnog vijeka smanji radna sposobnost zbog godina starosti, općeg zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnog oboljenja i drugih težih bolesti sukladno ocjeni invalidske komisije ili ocjeni i procjeni nadležne službe za medicinu rada, a do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu nedostaje mu 5 godina života, osigurat će se povoljniji uvjeti rada (lakši poslovi, smanjenje norme  i sl.) bez smanjenja plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.
U slučaju da je došlo do smanjenja radne sposobnosti radnika koji je imao ugovor o radu za poslove koji se obavljaju kao položaj, ostvaruje pravo na plaću koju bi ostvario na poslovima odgovarajuće stručne spreme.
Zaštita radnika sa smanjenom radnom sposobnosti
Članak 44.
Ustanova je dužna radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti, nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinsko-invalidskog osiguranja i plaća radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen, osim ako štetu nastalu zbog smanjenja radne sposobnosti nije ostvario po drugom osnovu (npr. naknada štete i sl.).
VI. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA
I SINDIKALNIH POVJERENIKA
Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika
Članak 45.
Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obavljanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne ometa redovito poslovanje.
Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika.
Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri dana.
Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.
Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obavljanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.
Prava iz prethodnih stavaka ovoga članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.
Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti člana radničkog vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Predstavnici radničkih vijeća odnosno sindikata u upravnim tijelima
Članak 46.
U upravnim tijelima ustanova javnih službi (tijelima koja imaju upravne ili nadzorne ovlasti), najmanje jedan član mora biti predstavnik radnika.
Predstavnika radnika u upravnim tijelima imenuje i opoziva radničko vijeće.
Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika imenuje i opoziva sindikat.
Predstavnici radnika sudjeluju ravnopravno u radu upravnog tijela bez prava glasa.
Sindikalne aktivnosti i sastanci
Članak 47.
Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe.
Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održavati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti redovnom poslovanju ustanove.
Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.
U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije isteka radnog vremena.
Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godišnje.
Uvjeti za rad sindikata
Članak 48.
Poslodavac je dužan bez naknade osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:
– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u radničkom vijeću.
– pravo na korištenje telefona, telefaksa, i drugih tehničkih sredstava i opreme te pristup internetu, u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti.
– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe.
– slobodu podjele tiska, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska.
– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju radnika.
– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata, a temeljem pisane izjave člana sindikata.
U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalne aktivnosti.
Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.
U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži GSV-a, odnosno ureda za socijalno partnerstvo.
Zaštita sindikalnog povjerenika
Članak 49.
Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.
Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovog Ugovora, određuje se:
– prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano radničko vijeće,
– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada radničko vijeće nije izabrano.
Suglasnost za otkaz iz stavka 1. ovog članka daje osoba određena Statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik Sindikata ili osoba koju on ovlasti.
Zamjena radničkih vijeća sindikatom
Članak 50.
Ako radničko vijeće nije izabrano, sindikat preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom.
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast radničkog vijeća.
Kada zamjenjuju radničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno drugi članovi tako ustrojenog radničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo radničko vijeće da je bilo izabrano, s tim da uvjeti i način naknade plaće mogu biti pobliže određeni posebnim sporazumom sa Sindikatom.
U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnijeg sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.
Povrat na rad
Članak 51.
Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.
O namjeni povratka na rad, osoba iz stavka 1. ovog članka mora obavijestiti poslodavca u roku 30 dana od prestanka funkcije.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 52.
Dio prava i obveza utvrđenih ovim ugovorom preuzet je iz Temeljnog kolektivnog ugovora, potpisanog dana 13. prosinca 2001. godine između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, kao jednog od potpisnika sindikata javnih službi.
Ukoliko Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi, odnosno Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske izmjenama ili dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora, dogovore drugačiju ili višu razinu prava, ona postaju sastavni dio ovog ugovora i neposredno se primjenjuju.
Članak 53.
Ovim Ugovorom stavlja se izvan snage Sporazum o uvećanju osnovne plaće s osnova uvjeta rada u djelatnosti socijalne skrbi, potpisan 4. lipnja 2002. godine, između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima zdravstva MIO i socijalne zaštite Hrvatske i Sindikata zdravstva socijalne zaštite i MIO osiguranja.
Članak 54.
Ako nakon 3 mjeseca od dana primjene članka 37. i 38. ovoga Ugovora nastupe okolnosti koje bi otežale provedbu ovog Ugovora, ugovorne strane su suglasne da će pristupiti izradi prijedloga izmjena i dopuna ovoga Ugovora.
Zagreb, 2. listopada 2002.  
Za Vladu Republike                                          Sindikat zaposlenika u
        Hrvatske                                       djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske
Davorko Vidović, v. r.                                    Radoslav Golac, v. r.
ministar rada i socijalne                                      Samostalni sindikat
           skrbi                                          radnika u djelatnostima zdravstva,
                                                            MIO i socijalne zaštite Hrvatske
                                                                        Ivan Hengl, v. r.
                                                             Sindikat zdravstva, socijalne zaštite                               
                                                                        i MIO osiguranja
                                                            dr. Ljiljana Oštrić-Anić, v. r.



Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine


  

Narodne novine br.: 41 - Datum: 24.03.1998. - Interni ID: 19980504


Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!

Brzi pretpregled sadržaja

Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine

KOLEKTIVNI UGOVORI 
Sindikat trgovine Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2, Granski sindikat trgovine, Zagreb, Park Stara Trešnjevka 2 i Udruga poslodavaca trgovine Hrvatske, Zagreb, Praška 5, sklopili su u Zagrebu, 11. prosinca 1997. godine 
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST TRGOVINE 
I. OPĆE ODREDBE 
Članak 1. 
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze zaposlenika iz rada i temeljem rada, kao i prava i obveze poslodavca, sukladno pozitivnim propisima. 
Članak 2. 
Pod pojmom zaposlenika u smislu ovog Ugovora, podrazumijevaju se svi zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom. 
1. Područje važenja 
1.1. Teritorijalno: 
Članak 3. 
Ugovor važi za područje Republike Hrvatske. 
1.2. Djelatno i strukovno: 
Članak 4. 
Ugovor se primjenjuje na fizičke i pravne osobe (u daljnjem tekstu: poslodavac), koje obavljaju djelatnost trgovine. 
2. Početak i trajanje važnosti 
Članak 5. 
Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme i važi godinu dana od dana stupanja na snagu. 
Ako po istjeku roka na koji je zaključen ovaj Ugovor ni jedna od ugovornih strana ne otkaže Ugovor, njegovo važenje produžuje se do otkaza ili zaključivanja novog Kolektivnog ugovora. 
3. Obvezivanje i primjena Ugovora 
Članak 6. 
Ugovor obvezuje ugovorne strane, a primjenjuje se na sve poslodavce - članove Udruge poslodavaca koja je stranka Ugovora, a koji obavljaju djelatnost iz članka 4. ovog Ugovora, te na članove sindikata koji su strane ovog Ugovora. 
Ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile Ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila Ugovoru. 
Članak 7. 
Odredbe ovog Ugovora ne primjenjuju se na prava i obveze direktora odnosno predsjednika uprave, članova uprave i drugih osoba, za koje su međusobna prava i obveze utvrđena zasebnim ugovorom. 
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU 
1. Zasnivanje radnog odnosa 
Članak 8. 
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu u pisanom obliku. 
Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata. 
Provjera se može obavljati razgovorom, pismenim putem i drugačije. 
2. Ugovor o radu 
Članak 9. 
Ugovorom o radu zaposlenik i poslodavac uređuju sljedeća pitanja: 
* očekivano trajanje ugovora (na određeno i neodređeno vrijeme) 
* dan otpočinjanja rada 
* vrijeme prestanka radnog odnosa ako je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme 
* naziv, narav ili vrsta rada na koji se zaposlenik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova 
* probni rad (ako se ugovara) 
* pripravništvo (ako se ugovor o radu sklapa s pripravnikom) 
* trajanje redovitog radnog dana ili tjedna 
* trajanje plaćenog godišnjeg odmora odnosno način određivanja trajanja toga odmora 
* osnovna plaća, koeficijent složenosti poslova, dodaci na plaću te razdoblja isplate primanja na koja zaposlenik ima pravo 
* druga prava i obveze poslodavca i zaposlenika. 
Umjesto pojedinih uglavaka koje predviđa Zakon o radu, može se u ugovoru o radu uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, ovaj Ugovor ili pravilnik o radu, koji uređuju ta pitanja. 
Prije stupanja zaposlenika na rad, mora mu se omogućiti upoznavanje sa sadržajem kolektivnih ugovora i pravilnika o radu, kojima su uređena njegova prava i obveze. 
Poslodavac je dužan kolektivne ugovore na prikladan način učiniti dostupnim svim zaposlenicima. 
III. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA ZAPOSLENIKA 
Članak 10. 
Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti za život i zdravlje napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije zbog svog postupka biti doveden u lošiji položaj i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine. 
U slučaju iz stavka 1. zaposlenik je dužan obavijestiti odgovornu osobu ili povjerenika za zaštitu na radu. 
Članak 11. 
U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, povjerenik za zaštitu na radu ima prava i dužnosti sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu. 
Povjerenik ima pravo na najviše dva sata tjedno za obnašanje dužnosti iz zaštite na radu uz naknadu plaće kao da je radio. 
Poslodavac je obvezan omogućiti pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) povjereniku zaposlenika odnosno sindikalnom povjereniku do sedam dana tijekom kalendarske godine. 
Ako zaposlenici ne izaberu povjerenika za zaštitu na radu, te će zadatke obavljati sindikalni povjerenik za zaštitu na radu, imenovan od sindikata pod uvjetom da kod poslodavca djeluje jedan sindikat. 
IV. PROBNI RAD 
Članak 12. 
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. 
Otkazni rok za zaposlenike koji nisu udovoljili za vrijeme probnog rada je sedam dana. 
Probni rad može trajati za: 
* poslove I-III grupe složenosti ...........................2 mjeseca 
* poslove IV-VI grupe složenosti........................ 3 mjeseca 
* poslove VII-IX grupe složenosti....................... 4 mjeseca 
V. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD 
1. Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad 
Članak 13. 
Međusobna prava i obveze između zaposlenika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca, utvrđuju se posebnim ugovorom sukladno ovom Ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. 
2. Pripravništvo 
Članak 14. 
Pripravništvo se utvrđuje u različitoj dužini s obzirom na stupanj stručne spreme, ako poseban zakon ne utvrđuje drugačije i to: 
* za poslove III i IV stupnja....................... 6 mjeseci 
* za poslove V i VI stupnja........................ 9 mjeseci 
* za poslove VII i VIII stupnja................. 12 mjeseci 
U ugovoru o radu pripravnika utvrđuje se način praćenja i ocjenjivanja pripravništva. Pripravništvo prati mentor koji je dužan donijeti program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu. 
Članak 15. 
Trajanje pripravništva poslodavac može skratiti na prijedlog mentora do polovice vremena predviđenog u stavku 1. članak 14. 
VI. RADNO VRIJEME 
1. Tjedno radno vrijeme 
Članak 16. 
Puno radno vrijeme je 40 sati tjedno. 
Početak i završetak radnog vremena, uključujući i vrijeme odmora tijekom rada određuje poslodavac pisanom odlukom. 
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na najviše 5 dana, s izuzetkom u maloprodaji i službama potrebnim za normalno funkcioniranje maloprodaje, gdje se tjedno radno vrijeme raspoređuje na najviše 6 dana. 
2. Prekovremeni rad 
Članak 17. 
Prekovremeni rad ne smije se narediti zaposleniku kojemu je to po zakonu zabranjeno. 
Za prekovremeni rad zaposlenice-majke s djetetom od 3 do 7 godina starosti, potrebna je njezina suglasnost. 
O hitnom prekovremenom radu zaposlenika, poslodavac je obvezan u pravilu izvijestiti najkasnije jedan dan unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe koja se nije mogla predvidjeti. 
3. Preraspodjela radnog vremena 
Članak 18. 
Radno vrijeme može se rasporediti tako da se u pojedinim vremenskim razdobljima radi duže od punog radnog vremena, a u drugim vremenskim razdobljima kraće, s tim da ukupno radno vrijeme ne pređe puno radno vrijeme za to razdoblje. 
Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti za razdoblje do šest mjeseci i za kalendarsku godinu. 
O preraspodjeli radnog vremena za razdoblje do šest mjeseci poslodavac je obvezan obavijestiti zaposlenike 7 dana prije početka rada po preraspodjeli radnog vremena. Preraspodjelom se mora odrediti početak radnog vremena, trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena u pojedinim vremenskim razdobljima i dane u koje se zbog izvršene preraspodjele neće raditi. Preraspodjela radnog vremena za razdoblje kalendarske godine mora sadržavati trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena za svaki pojedini mjesec te vrijeme trajanja neradnog perioda, ako je ono uvedeno preraspodjelom. 
Preraspoređeno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata tjedno, osim za poslove sezonske naravi, kada ne smije biti duže od 60 sati tjedno. 
VII. ODMORI I DOPUSTI 
1. Stanka 
Članak 19. 
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta. 
Ugovorom o radu ili pravilnikom o radu uredit će se način ostvarivanja prava na odmor tijekom rada - stanku, zaposlenika koji radi na poslovima čija posebna narav ne omogućuje prekid rada radi korištenja tog odmora. 
2. Tjedni odmor 
Članak 20. 
Tjedni odmor zaposlenik će koristiti nedjeljom, a ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi u nedjelju, mora mu se u sljedećem tjednu osigurati dan tjednog odmora. 
3. Godišnji odmor 
Članak 21. 
Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana. 
Na utvrđeni najmanji broj dana godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka, pri utvrđivanju dužine trajanja godišnjeg odmora zaposlenicima se uzimaju u obzir sljedeći kriteriji: 
a) radni staž: 
od 1-5 godina .......................................................1 dan 
od 5-10 godina..................................................... 2 dana 
od 10-15 godina................................................... 4 dana 
od 15-20 godina................................................... 6 dana 
od 20-30 godina ...................................................8 dana 
preko 30 godina ..................................................10 dana 
b) zdravstveno stanje zaposlenika............ do 3 radna dana 
c) socijalne prilike zaposlenika .................do 3 radna dana. 
Kriterije iz točaka b) i c) konkretno utvrđuju poslodavci pravilnikom o radu. 
Članak 22. 
Plan korištenja (raspored) godišnjih odmora utvrđuje poslodavac uz savjetovanje sa zaposleničkim vijećem odnosno sindikatom, ako nije utemeljeno zaposleničko vijeće, najkasnije do 31. svibnja tekuće godine. 
O rasporedu i trajanju godišnjeg odmora, zaposlenika se mora obavijestiti pisanim putem, najmanje 30 dana prije korištenja. 
Zaposlenik ima pravo dva dana godišnjeg odmora koristiti kada on to želi. 
O korištenju tih dana odmora mora obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana prije korištenja. 
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. Po prestanku razloga, u dogovoru s poslodavcem, zaposlenik redovno nastavlja koristiti godišnji odmor ili će ga koristiti kasnije. 
4. Plaćeni dopust 
Članak 23. 
Zaposlenik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće do ukupno najviše sedam radnih dana u kalendarskoj godini u slučajevima: 
* zaključenja braka........................................... 3 dana 
* rođenja djeteta ...............................................3 dana 
* smrti supružnika, djeteta ili roditelja .................5 dana 
* smrti roditelja supružnika, djedova ili baka, 
braće ili sestara .................................................3 dana 
* selidbe u drugo mjesto ...................................3 dana 
* selidbe u istome mjestu.................................. 2 dana 
* elementarne nepogodne koje su prouzročile teža 
oštećenja ili uništenja objekata za stanovanje 
zaposlenika .......................................................5 dana 
* kao dobrovoljni davatelj krvi ..........................1 dan 
* radi traženja članova obitelji (djece, supružnika, 
roditelja, braće i sestara) nestalih u 
Domovinskom ratu ...........................................3 dana. 
Ako se tijekom kalendarske godine ponovi neki od smrtnih slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, zaposlenik ima pravo na opetovano odsustvovanje s rada uz naknadu plaće. 
5. Neplaćeni dopust 
Članak 24. 
Zaposleniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima: 
* njege člana obitelji, 
* gradnje ili popravka kuće ili stana, 
* liječenja na vlastiti trošak, 
* obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima. 
Kada to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana. 
VIII. PLAĆA I DODACI NA PLAĆU 
Članak 25. 
Poslodavac je obvezan zaposleniku za obavljeni rad isplatiti plaću, koja se sastoji od: 
- osnovne plaće, 
- povećanja plaće po osnovi radnog staža, 
- povećanja plaće za otežane uvjete rada. 
Članak 26. 
Plaća se isplaćuje jedan puta mjesečno, u pravilu do petnaestoga dana u mjesecu za prethodni mjesec. 
Plaća se može isplaćivati dva puta mjesečno. Prvi dio plaće ne može iznositi manje od 50 posto pripadajuće mjesečne osnovne plaće zaposlenika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se vrši isplata. 
Drugi dio plaće poslodavac je obvezan isplatiti najkasnije dvadesetoga dana u mjesecu za prethodni mjesec. 
Članak 27. 
Sindikalni povjerenik ima pravo uvida u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. 
1. Osnovna plaća 
Članak 28. 
Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora predstavlja najniži iznos kojega je poslodavac dužan isplatiti zaposleniku. 
Normalnim učinkom smatra se ostvareni planirani doprinos u radu utvrđen aktom poslodavca ili uobičajenim za obavljanje pojedinih poslova. 
Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Ugovora sadrži: 
* značaj radnog mjesta u poslovanju 
* potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta 
* stupanj odgovornosti radnog mjesta 
* potrebno radno iskustvo 
* zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti 
* ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu. 
Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje određuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto. 
Članak 29. 
Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove iznosi 1.250,00 kuna brutto, a sastoji se od osnovice u iznosu od 900,00 kuna i dodatka plaći u iznosu od 350,00 kuna. 
Osnovna plaća određenog radnog mjesta utvrđuje se tako da se osnovica najnižeg stupnja složenosti poslova pomnoži s koeficijentom složenosti poslova iz Tarifnog dijela ovog Ugovora, kojemu se dodaje dodatak plaći. 
Poslodavac koji primjenjuje drugačiji način izračuna plaće ne može utvrditi plaću u iznosu manjem od onoga koji je za istu složenost poslova utvrđen ovim Ugovorom. 
Članak 30. 
U tarifnom dijelu ovog Ugovora izvršeno je razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima. 
Poslovi odnosno radna mjesta razvrstani su u najmanje 9 grupa, a odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta, ne može biti manji od 1:3,5. 
2. Stimulativni dio plaće 
Članak 31. 
Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, mogu se utvrditi kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija zaposlenika za ostvarivanje većih rezultata rada. 
Zaposlenik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za utvrđivanje stimulativnog dijela plaće. 
Stimulativni dio plaće obračunava se u postotku ili u apsolutnom iznosu. 
3. Povećanje plaće za radni staž 
Članak 32. 
Osnovica iz stavka 1. članka 29. pomnožena pripadajućim koeficijentom složenosti poslova, povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža 0,5 posto. 
Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka, pripada zaposleniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod poslodavca. 
4. Povećanje plaće za otežane uvjete rada 
Članak 33. 
Kada zaposlenik radi u uvjetima težim od normalnih uvjeta rada, osnovica plaće zaposlenika povećat će se za 10% po sljedećim elementima: 
* Utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlagi), 
* opterećenja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor - opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma - rad u smjenama, rad uz obvezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova), 
* povećani rizik od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, 
* rad sa zagađujućim i prljavim tvarima. 
Radna mjesta s težim uvjetima rada, utvrđuju se pravilnikom o radu. 
5. Jednokratni dodatak plaći 
Članak 34. 
Poslodavac može zaposleniku isplatiti jednokratni dodatak plaći za korištenje godišnjeg odmora u iznosu koji uz prethodno zatraženo mišljenje sindikata određuje poslodavac. 
Jednokratni dodatak u plaći iz prethodnog stavka isplaćuje se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem zaposlenik koristi godišnji odmor, a najkasnije do kraja srpnja tekuće godine. 
6. Pravo na povećanu plaću 
Članak 35. 
Osnovica iz stavka 1. članka 29. pomnožena koeficijentom složenosti poslova, povećava se: 
* za rad noću ............................................................30 posto 
* za prekovremeni rad ..............................................50 posto 
* za rad nedjeljom ...................................................35 posto 
* za rad u drugoj smjeni (ako rad traje više 
od 8 dana neprekidno) .............................................10 posto 
* za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata ..........15 posto 
Ako zaposlenik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50%. 
Ako zaposlenik radi na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu najmanje za 50%. 
Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci iz prethodnih stavaka se kumuliraju, osim ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom, nedjelja. 
7. Plaća pripravnika 
Članak 36. 
Za vrijeme pripravništva zaposlenik prima plaću u visini od 80% od osnovne plaće pripadajućeg radnog mjesta. 
IX. NAKNADA PLAĆE 
Članak 37. 
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio, u sljedećim slučajevima: 
a) godišnjeg odmora, 
b) plaćenog dopusta, 
c) državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, 
d) za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje zaposlenika, 
e) ako zaposlenik odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu. Ovo pravo zaposlenik ostvaruje dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu. 
Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje se u terminu isplate plaće za mjesec u kojemu je korišten godišnji odmor. 
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove osnovne plaće za vrijeme kada ne radi zbog: 
* obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama poslodavca 
* obrazovanje ili osposobljavanje sindikalnih povjerenika. 
Kolektivnim ugovorima društva ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada u pojedinim specifičnim slučajevima. 
Članak 38. 
U slučaju odsutnosti zaposlenika s rada zbog bolovanja do 42 dana, zaposleniku pripada naknada plaće najmanje u visini 80 posto osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju. 
Poslodavac može utvrditi različitu visinu naknade plaće za bolovanje do 42 dana, ovisno o broju dana bolovanja, s time da naknada ni u kojem slučaju ne može iznositi manje od 80 posto osnovice iz stavka 1. ovog članka. 
Naknada plaće zaposleniku iznosi 100 posto od osnovice i u slučajevima utvrđenim propisima o zdravstvenom osiguranju. 
Članak 39. 
Naknada plaće koja invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen. 
Članak 40. 
Za rad u zaposleničkom vijeću predstavnik zaposlenika ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom poslodavca i zaposleničkog vijeća. 
Članak 41. 
Sindikalnom povjereniku, kada ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalne aktivnosti utvrđene zakonom i ovim Ugovorom, pripada naknada plaće kao da je radio. 
X. OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA 
1. Troškovi prijevoza 
Članak 42. 
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte, odnosno ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. 
U slučaju kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prijevoza različitih cijena, zaposlenik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prijevoza koja je najpogodnija za poslodavca. 
U slučaju da na određenoj relaciji nema javnog prijevoza, a zbog udaljenosti objektivno postoji trošak prijevoza, poslodavac je obvezan općim aktom utvrditi iznos kojim nadoknađuje zaposleniku trošak prijevoza, vodeći pri tome računa o cijeni koja se isplaćuje drugim zaposlenicima za slične udaljenosti. 
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu za sljedeći mjesec. 
2. Dnevnice 
Članak 43. 
Za vrijeme provedeno na službenom putovanju u zemlji po nalogu poslodavca, zaposleniku pripada dnevnica u iznosu od 130,00 kuna. 
Dnevnica se obračunava prema trajanju putovanja i to: 
a) puna dnevnica od 12 do 24 sata 
b) polovica dnevnice od 8 do 12 sati. 
Članak 44. 
Dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo obračunava se u visini propisanoj za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. 
Službeno putovanje u inozemstvo odobrava poslodavac. 
3. Odvojeni život 
Članak 45. 
Zaposlenik koji radi u sjedištu društva, a obitelj mu trajno boravi izvan mjesta sjedišta društva, ima pravo na naknadu za odvojeni život u visini od 800,00 kuna mjesečno. 
Tako utvrđena naknada za odvojeni život, umanjuje se za iznos troškova smještaja, ako je osiguran smještaj. 
Naknada za odvojeni život, terenski dodatak i dnevnice, međusobno se isključuju. 
4. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe 
Članak 46. 
Zaposleniku kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova u iznosu 30% cijene litre benzina ("super") po prijeđenom kilometru. 
Pravo na korištenje privatnog automobila u službene svrhe, određuje poslodavac. 
5. Nagrada učenicima i studentima 
Članak 47. 
Poslodavac je obvezan isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse u visini: 
- za prvu i drugu godinu srednje škole, više škole i fakulteta - 15 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca, a najviše 400,00 kuna 
- za treću i četvrtu godinu srednje škole i treću i četvrtu godinu fakulteta - 30% prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca, a najviše 800,00 kuna. 
6. Solidarna pomoć 
Članak 48. 
Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u sljedećim slučajevima: 
* potpore u slučaju smrti zaposlenika u visini od 
   najmanje ..................................................................5.000,00 kuna 
* potpore u slučaju smrti člana uže obitelji 
   (supružnik, roditelj, djeca ili osobe po zakonu 
    izjednačene s njima) u visini od najmanje .................2.000,00 kuna 
Poslodavac može, ako se steknu uvjeti, isplatiti solidarnu pomoć u slučajevima: 
* potpore zbog invalidnosti u visini od 
   najmanje................................................................ 2.000,00 kuna godišnje 
* potpore zbog bolovanja dužeg od 
   90 dana u visini od najmanje ..................................1.400,00 kuna godišnje. 
7. Jubilarne nagrade 
Članak 49. 
Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž navršen kod istoga poslodavca: 
* 10 godina radnog staža najmanje .................................700,00 kuna 
* 15 godina radnog staža najmanje ..............................1.000,00 kuna 
* 20 godina radnog staža najmanje ..............................1.300,00 kuna 
* 25 godina radnog staža najmanje .............................1.600,00 kuna 
* 30 godina radnog staža najmanje .............................1.900,00 kuna 
* 35 godina radnog staža najmanje ..............................2.200,00 kuna 
8. Otpremnina za umirovljenje 
Članak 50. 
Zaposleniku prigodom odlaska u mirovinu po bilo kojoj osnovi pripada pravo na otpremninu u visini od 6.000 kuna. 
9. Poklon djeci 
Članak 51. 
Poslodavac može osigurati poklon djeci do 15 godina starosti, roditelju - nositelju zdravstvenog osiguranja djeteta za božićne blagdane u iznosu do 300,00 kuna. 
XI. ZABRANA TAKMIČENJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCEM 
Članak 52. 
Zaposlenik nema pravo obavljati samostalnu trgovačku djelatnost za svoje potrebe, kao ni za račun drugog trgovačkog društva, bez posebne izričite suglasnosti poslodavca. 
Zaposlenici su obvezni čuvati sve trgovačke poslovne tajne. 
Nepridržavanje ovih odredbi predstavlja temelj za prestanak radnog odnosa, primjenom odgovarajućih odredbi Zakona o radu. 
XII. OTKAZ UGOVORA O RADU 
Članak 53. 
Ugovor o radu može se otkazati samo na način propisan Zakonom o radu i ovim Ugovorom. 
XIII. ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA 
1. Zaštita prava 
Članak 54. 
Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. 
Pisane odluke o ostvarivanju prava i obveza zaposlenika neposredno se uručuju zaposleniku ili dostavljaju preporučenom poštom na adresu koju je zaposlenik prijavio poslodavcu. 
2. Premještaj 
Članak 55. 
Ako ugovorom o radu nije drugačije uređeno zaposlenik je obvezan raditi u drugom mjestu rada, na udaljenosti koja u redovitom radnom vremenu ne iziskuje izbivanje zaposlenika od kuće u vremenu dužem od 10 sati dnevno, uzimajući u obzir mogućnost dolaska na posao i odlaska s posla sredstvima javnog prijevoza, odnosno ako mu poslodavac u potpunosti nadoknadi povećane troškove života u drugom mjestu rada. 
Raspored iz stavka 1. ovog članka bez pismenog pristanka zaposlenika ne može se izvršiti kod sljedećih zaposlenika: 
* trudnice 
* majke s djetetom do 3 godine starosti 
* samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti 
* roditelj teže hendikepiranog djeteta koji radi polovicu radnog vremena sukladno odredbama Zakona o radu 
* malodobnika. 
XIV. SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU 
Članak 56. 
Zaposleni kod poslodavca koji redovito zapošljava najmanje 20 zaposlenika, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. 
XV. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA 
Članak 57. 
Zaposlenici kod poslodavca imaju pravo sindikalnog organiziranja u skladu s međunarodnim konvencijama, zakonom, ovim Ugovorom i statutom sindikata. 
Članak 58. 
Poslodavac je dužan sindikatu osigurati najmanje sljedeće: 
* odgovarajući prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka; 
* stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri u kojoj je to nužno za ostvarivanje sindikalne aktivnosti; 
* obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatne liste, uz suglasnost zaposlenika te iste doznačiti na žiro račun sindikata; 
* mogućnost sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska. 
Članak 59. 
Sindikat kod poslodavca djeluje sukladno sindikalnim pravilima. 
Sindikat je dužan odluku o izboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika, dostaviti poslodavcu. 
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove funkcije i 6 mjeseci nakon prestanka njenog obavljanja ne može se bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, niti smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenika. 
Članak 60. 
Sindikalnom povjereniku poslodavac mora osigurati uvjete za nesmetano obavljanje aktivnosti koje se odnose na zaštitu i promicanje prava i interesa članova sindikata. 
Za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka poslodavac je obvezan osigurati pristup podacima i informacijama koje su važne za ostvarivanje toga prava. 
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalno povjereništvo, ima sva prava i dužnosti zaposleničkog vijeća, ako ono nije izabrano, uz pisani sporazum sa poslodavcem. 
Sindikalni povjerenik obvezan je svoju aktivnost obavljati tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca. 
Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sukladno stavku 1. ovog članka, glavni sindikalni povjerenik ostvaruje ovisno o broju članova sindikata u društvu i to tako, da za svakog člana sindikata ima pravo na dva sata aktivnosti tijekom kalendarske godine. 
Poslodavac je obvezan omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće članu republičkog tijela sindikata odnosno nacionalne sindikalne centrale, do sedam dana tijekom kalendarske godine. 
XVI. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA 
1. Ponašanje ugovornih strana 
Članak 61. 
Strane Ugovora moraju svim raspoloživim sredstvima nastojati da se ovaj Ugovor pravilno izvršava, a njegove odredbe poštuju. Obje strane se obvezuju da neće za trajanja ovog Ugovora pristupiti štrajku, isključenju s rada ili pribjeći zatvaranju društva u svrhu ispunjenja zahtjeva za promjenom neke od odredbi iz ovog Ugovora. 
Za rješavanje sporova između strana Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, osniva se mirovno vijeće i arbitražno vijeće. 
Smatra se da se radi o sporu među stranama ako se ne sporazumiju o zaključivanju, promjeni odnosno dopuni Ugovora. 
2. Socijalni mir 
Članak 62. 
Za vrijeme važenja ovog Ugovora, stranke će se suzdržavati od industrijskih akcija (štrajka, isključenja s rada i dr.). 
Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za otpočinjanje kolektivnih pregovora radi njihovog uređenja, niti na postupanje stranaka Ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova iz ovog Ugovora. 
Članak 63. 
Sindikat i poslodavac dogovaraju pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati u slučaju štrajka (koje će prodavaonice i koliko dugo raditi, kako bi se osigurala nužna opskrba građana, te o drugim poslovima koji se u vrijeme štrajka ne smiju prekidati). 
3. Izmjene i dopune Ugovora 
Članak 64. 
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu Ugovora. Strana koja pokreće postupak izmjene ili dopune Ugovora, radi to u pismenom obliku. Druga strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku od 30 dana. 
Ako se potpisnici Ugovora ne sporazumiju o izmjenama i dopunama Ugovora, odnosno ne postignu suglasnost u postupku mirenja, rješenje spora može se povjeriti arbitražnom sudu. 
4. Rješavanje kolektivnih radnih sporova 
Članak 65. 
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja pokreće se na pisanu inicijativu jednog od potpisnika ovog Ugovora. 
Mirovno vijeće ima predsjednika i četiri člana. Svaki potpisnik Ugovora imenuje po dva člana u Mirovno vijeće. 
Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika iz redova uglednih znanstvenih, stručnih i javnih zaposlenika, s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće. 
Članak 66. 
U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke. 
Mirovno vijeće će dati pismeni prijedlog nagodbe. 
Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe. 
Nagodba, u smislu odredbe stavka 3. ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (vansudska nagodba) i pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. 
Članak 67. 
Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja, ugovorne strane mogu rješavanje kolektivnog radnog spora povjeriti arbitraži od tri člana. 
Arbitraža se za svaki slučaj spora imenuje iz šire liste arbitara koju će suglasno utvrditi Udruga poslodavaca trgovine Hrvatske i sindikati, potpisnici Ugovora. 
Postupak za utvrđivanje kršenja odredaba ovog Ugovora mogu pokrenuti potpisnici ovog Ugovora. 
5. Tijelo za tumačenje Ugovora 
Članak 68. 
Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredaba ovog Ugovora i praćenje njegove primjene. 
Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje po tri člana. 
6. Otkaz Ugovora 
Članak 69. 
Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor. 
Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti kraći od 60 dana. 
Po otkazivanju Ugovora, svaka strana može tražiti zaključivanje novog Ugovora. 
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 
Članak 70. 
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u pravilniku o radu. 
Ako bi pravilnikom o radu neko pravo zaposlenika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora primjenjuju se odredbe ovog Ugovora. 
Članak 71. 
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada mirovnog vijeća, arbitraže, i komisije za tumačenje Ugovora strane dijele proporcionalno. 
Članak 72. 
Stranke se obvezuju jednom tromjesečno razmotriti izvješće tijela iz članka 68. ovog Ugovora, utvrditi postoje li sporne odredbe u primjeni ugovora i ocijeniti postoje li razlozi zbog kojih bi trebalo inicirati izmjene i dopune Ugovora. 
Svaka stranka ovlaštena je inicirati sastanak za razmatranje pitanja iz prethodnoga stavka. 
Članak 73. 
Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika, a stupa na snagu 1. siječnja 1998. 
Ovaj Ugovor dostavlja se Ministarstvu rada i socijalne skrbi i objavljuje na način propisan pravilnikom ministra nadležnog za rad. 
U Zagrebu, 11. prosinca 1997. 
Udruga poslodavaca trgovine Sindikat trgovine 
Hrvatske: Hrvatske: 
Josip Zaher, v. r. Ana Knežević, v. r. 
Granski sindikat trgovine 
Dragica Petrinjak, v. r. 
ANEKS
KOLEKTIVNOM UGOVORU 
Utvrđivanje osnovne plaće 
1. Tablica radnih mjesta po grupama i koeficijentima složenosti poslova 
2. Vrednovanje posebnih znanja i sposobnosti koja nisu obuhvaćena utvrđenim grupama složenosti 
TABLICA RADNIH MJESTA PO GRUPAMA I 
KOEFICIJENTIMA SLOŽENOSTI POSLOVA 
(Tarifni razredi) 
   Grupa    
   slože-
   nosti                Opis poslova 
    (i karakteristična radna mjesta)         Najniži
   koefic.
   složenosti    
    poslova
I.JEDNOSTAVAN RUTINSKI RAD 
(pomoćni radnik, spremačica, čuvar) 1,00
II.MANJE SLOŽENI POSLOVI I ZADACI 
(dostavljač robe, telefonist, vozač) 1,10
III.SREDNJE SLOŽENI POSLOVI I ZADACI 
(daktilograf, pomoćni administrator,
evidentičar utroška) 1,30
IV.SLOŽENIJI I RAZNOVRSNIJI 
POSLOVI I ZADACI UZ POTREBNE 
KONZULTACIJE
(blagajnik, prodavač, skladištar) 1,50
V.SLOŽENIJI POSLOVI I ZADACI KOJI 
ZAHTIJEVAJU VEĆU SAMOSTALNOST 
(kadrovski tehničar, knjigovođa, poslovođa 
manje prodavaonice) 1,65
VI.POSLOVI KOJI ZAHTIJEVAJU 
SAMOSTALNOST I VEĆU KREATIVNOST
(komercijalist, ekonomist, tehnolog, poslovođa
srednje prodavaonice) 2,00
VII.POSLOVI KOJI ZAHTIJEVAJU
DODATNO POZNAVANJE UŽEG 
PODRUČJA DJELOVANJA 
(diplomirani ekonomist, diplomirani pravnik,
diplomirani inžinjer zaštite na radu, poslovođa 
velike prodavaonice - VSS)2,40
VIII.VRLO SLOŽENI POSLOVI KOJI 
ZAHTIJEVAJU INICIJATIVU I 
KREATIVNOST,TE DODATNA 
SPECIJALISTIČKA ZNANJA 
(rukovoditelj ekonomsko-financijskog, 
komercijalnog, kadrovskog, pravnog, općeg,
informatičkog sektora i sl.)3,15
IX.NAJSLOŽENIJI POSLOVI I ZADACI S 
OSOBITIM ZNAČENJEM ZA
POSLOVANJE 
(direktor ekonomsko-financijskog sektora, 
direktor pravnih, kadrovskih i općih poslova) 3,50

VREDNOVANJE POSEBNIH ZNANJA, SPOSOBNOSTI I UVJETA KOJA NISU OBUHVAĆENA UTVRĐENIM GRUPAMA SLOŽENOSTI 
Pod posebnim zanimanjima, sposobnostima i uvjetima koje treba posebno vrednovati, podrazumijevaju se oni koji nisu obuhvaćeni i vrednovani utvrđenim stupnjem stručne spreme konkretnog zanimanja. To su znanja i sposobnosti koja nisu utvrđena nekim propisom niti su uobičajena u konkretnom zanimanju, ali ih neka društva mogu zbog svojih specifičnih potreba utvrditi općim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom kao uvjet za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima (poseban stručni ispit, znanje određenog stranog jezika, posjedovanje određenih specijalnih znanja i vještina iz domene drugih zanimanja i dr.). Kada se za neko radno mjesto pored utvrđene vrste i stupnja stručne spreme traži i posebno znanje ili sposobnosti, potrebito je ovo posebno znanje ili sposobnost dodatno vrednovati odgovarajućim postotkom i posebno ih iskazati, polazeći od značaja tog elementa za obavljanje poslova radnog mjesta i u procesu rada općenito. 


First page | Prev | Next | Last page |
Da bi vidjeli traženi propis u kvalitetnom izvornom obliku molimo da se pretplatite. Pratite ovaj link!
  Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna

Nova ponuda za poduzetnike

Internet usluge za poduzetnike

Izrada internet stranica

CMS internet stranice ! ! ! !

Hosting - Windows serveri

Prodaja gotovih izvještaja

Izrada poslovnih planova

Gotovi primjeri planova

Investicijski projekti

Primjeri ugovora - šprance
  Poslovni imenici - adresari

Internet imenik - web adrese

Istraživanje tržišta

Marketing - oglašavanje

Trgovačko posredovanje

Proizvodi i usluge u HR

Poslovno savjetovanje

Poslovna psihologija

Poslovne informacije

Poslovni web katalog
  Pregled zakona - propisa

Informatika i poslovanje

Korisni poslovni programi

Programiranje po narudžbi

Sigurnost u poslovanju

Besplatni online rječnik

Besplatne poslovne usluge

Pregled korisnih linkova

Novi internet projekti

Poslovni forum



Jeste li tražili:

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi - Narodne novine br.: 35 / 2008
Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi - Narodne novine br.: 126 / 2002
Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine - Narodne novine br.: 103 / 1993
Kolektivni ugovor za djelatnost ugostiteljstva i turizma Hrvatske - Narodne novine br.: 67 / 1994
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja - Narodne novine br.: 9 / 2005




Poslovne novine - korisne informacije iz područja građanskog i trgovačkog prava, poslovne informacije, korisni savjeti, preporuke, vijesti, primjeri ugovora, poslovni planovi i elaborati, knjige i priručnici, statistički podaci, imenici, izvještaji...
Teme za predah od posla; sport, glazba, mp3, filmovi, video, humor, poznanstva, kladionice, sex, igrice, rekreacija...