Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske
Tražilica - Pretraživanje svih zakona, pravilnika, odluka, izmjena i dopuna - Pratite link!
Izdvajamo najtraženije propise:
Zakon o radu
Zakon o doprinosima
Zakon o državnom odvjetništvu
Zakon o gradnji
Zakon o komunalnom gospodarstvu
Zakon o nasljeđivanju
Zakon o pravobranitelju za djecu
Uredba o upravljanju programima CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD
Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske
Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama
Zakon o zaštiti od buke
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja
Ispravak Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske
Ispravak Zakona o inspekciji rada
Ispravak Zakona o sigurnosti prometa na cestama
Međunarodni računovodstveni standardi
Naredba o homologaciji vozila
Naredba o visini troškova postupka priznavanja
Nastavak obnove ratom stradalih područja
Odluka o davanju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
Odluka o dokupu staža osiguranja individualnih poljoprivrednika
Odluka o imenovanju izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a
Odluka o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske
Odluka o izdavanju službene verzije prijevoda propisa RH na strane jezike
Odluka o iznosu mjesečne novčane naknade
Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja
Odluka o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica
Odluka o potrebnoj dokumentaciji koju strana pravna osoba treba priložiti
Odluka o proglašenju zakona o vinu
Odluka o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka
Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, pregled svih odluka
Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj
Pravilnik o brodicama i jahtama
Pravilnik o jedinstvenom europskom broju za hitne službe
Pravilnik o očevidnicima inspektora
Pravilnik o prehrambenim aditivima
Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata
Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima
Rješenje o cijenama burzovnih usluga
Rješenje o dodjeli naziva referentnog centra
Rješenje o imenovanju ravnatelja Državne geodetske uprave
Rješenje o odobrenju Informativnog prospekta
Rješenje o imenovanjima i razrješenjima
Rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske
Statistički standardi za Godišnje istraživanje
Uredba o izobrazbi sudionika u postupcima projekata javno-privatnog partnerstva
Uredba o osnivanju Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske
Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj
Pregled ostalih uredbi, ugovora, odluka i pravnih propisa
Građansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojim se uređuju
oni imovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari (kupiti neku stvar)
činidaba (sklopiti neki ugovor) ili imovine. Faktični odnos postaje biti pravni
onog treunutka kad mu objektivno pravo priznaje svojstvo pravnog odnosa
stvarajući na taj način građansko pravni odnos.
Načela građanskog prava su dispozitivnost (pravo stranaka da ugovaraju sve što
žele, a što nije suprotno pozitivnim propisima), stranačke ravnopravnosti
(stranke su u odnosu potpuno ravnopravne), prenosivost (prenijeti na nekoga
subjektivno pravo vlasništva) i imovinska sankcija (da se povredom preuzete
obveze odgovara svojom imovinom).
Građansko pravo sadrži skup pravila koja su zajednička svim dijelovima
građanskog prava.
Stvarno pravo - uređuje odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari.
Obvezno pravo - uređuje one odnose u kojima je jedna strane vjerovnik a druga
dužnik (ugovori).
Nasljedno pravo - skup pravila kojima se uređuje za slućaj smrti prijelaz
imovine sa jednog subjekta na drugi.
U ranijim razdobljima razvitka pravne nauke u sastavu građanskog prava bilo je i
trgovačko pravo. Usljed dinamičnog razvoja, ono se iz njega razvilo i izdvojilo
i sada predstavlja vrlo perspektivno, samostalno pravo. Robonovčani tokovi čine
ga i dalje veoma dinamičnim samostalnim pravom, podložnim promjenama i
usavršavanjima.
Trgovinu kao važnu gospodarsku djelatnost možemo definirati kao ukupnost svih
oblika trgovačkih aktivnosti, od nabavke robe od proizvođača pa sve do njene
isporuke konačnom potrošaču. Zahvaljujući svom položaju između ponude i
potražnje robe, te utičući na proizvođače i potrošače, trgovina igra vrlo važnu
ulogu u gospodarstvu svake zemlje.
S obzirom da je proizišlo iz građanskog prava i dalje je zadržalo neke njegove
osobenosti, pogotovo one koje prizilaze osnovnih iz obligacionih normi.
Trgovačko pravo utvrđuje osnove nastanka organizacija koja se bave trgovinom,
kao i ponašanje subjekata u svim trgovačkim poslovima. Ovo pravo određuje osnove
trgovine kao djelatnosti, kroz aktivnosti obrazovanja trgovaca i njihovog
nastanka kao subjekata trgovine, utvrđivanja uvjeta rada trgovačkih subjekata i
slično.
Subjekti trgovačkog prava su pravne osobe, kojih ima više vrsta i oblika, a
najpoznatija su: dioničko društvo i društvo ogranićene odgovornosti. Izvori
prava trgovačkog prava su, prije svega, zakoni i podzakonski akti koji uređuju
ovu oblast. Odmah iza propisa, kao izvor, javljaju se i ugovori, u kojima se
stranke dogovaraju o uvjetima pod kojima stupaju u trgovačke odnose u međusobnom
komuniciranju i poslovanju. Veliku snagu u uređenju svih ovih odnosa ima običajno
pravo, koje, kroz oblik uzansi i kodificiranih poslovnih običaja, bitno utiče na
trgovačko pravo, doprinoseći tako da se ova vrsta običaja brže mijenja od drugih
vrsta običaja.
Međunarodno pravo je pravo koje se primjenjuje bez obzira na državne granice.
Ono što ga čini osobenim u odnosu na unutarnje pravo je upravo specifičnost
njegove sankcije i sprecifičnost vršenja prisile. U bliskoj prošlosti ovo pravo
nije imalo sankciju, a prisila, koja se trebala obaviti prema određenim
međunarodnim subjektima, vršena je posredno ili je izostavljana. To su i razlozi
zašto su mu određeni teoretičari odricali pravni karakter i nisu ga smatrali
posebnom vrstom prava.
Međunarodni običaji primjenjuju se na sve suvjekte međunarodnog prava bez obzira
da li su oni prihvatili običaje svojim unutrašnjim pravom ili ne. S druge
strane, ugovori obavezuju samo one međunarodne subjekte koji su pristupili
potpisom tim međunarodnim ugovorima.
Ugovori mogu biti bilateralni i multilateralni (konvencije). Svima im je
zajedničko da se ugovorni subjekti moraju pridržavati načela pacta sunt servanta
(ugovori se moraju poštovati), jer poštovanjem ovog načela osigurava se, na još
jedan efikasan način, provodivost međunarodnih normi i samih ugovora.
PREPORUKA:
POSEBNA PONUDA ZA TVRTKE, OBRTNIKE, UDRUGE...
|